Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/19), u prvom dijelu Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19), pod nazivom Temeljne odredbe, izvršene su izmjene i dopune odredaba kojima se uređuju neoporezive naknade, potpore i nagrade te drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada.

Podsjetimo, člankom 9. st. 1. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 i 106/18 - u nastavku teksta: Zakon) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak te je njima, između ostalog, propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, do propisanih iznosa te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa. 

Sukladno članku 9. st. 2. Zakona, ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. toč. 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21. i 23. toga članka.

Prema navedenom, člankom 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19 i 80/19 - u nastavku teksta: Pravilnik) uređene su neoporezive naknade, potpore i nagrade te drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te je njime propisano koji se svi primici ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

S obzirom na uočenu potrebu za daljnjim poreznim rasterećenjem rada i poduzetništva, ovim izmjenama i dopunama Pravilnika propisuje se mogućnost poduzetnicima da uz zadržavanje postojećih neoporezivih primitaka, radnicima isplaćuju i nove vrste neoporezivih primitaka. 

Važna izmjena Pravilnika odnosi se na povećanje neoporezivog iznosa koji se radnicima može isplatiti za službena putovanja i rad na terenu po osnovi dnevnica u tuzemstvu.

Naime, u članku 7. st. 2. r. br. 19 Pravilnika riječi: »do 170,00 kuna« zamijenjene su riječima »do 200,00 kuna«, a u r. br. 20 riječi: »do 85,00 kuna« zamijenjene su riječima »do 100,00 kuna«.

Stoga, tekst odredbe Pravilnika sada glasi: Tablica 1.

Podsjetimo, od svibnja 1998. neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja u zemlji nije se mijenjao. Naime, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 67/98) propisan je neoporezivi iznos dnevnice od 170,00 kuna, dok je prije iznosio 130,00 kuna.

Prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/19 - u nastavku teksta: Prijelazne i završne odredbe) propisano je da se odredbe koje se odnose na povećanje neoporezivog iznosa tuzemnih dnevnica za službena putovanja i rad na terenu primjenjuju za dnevnice koje se odnose na dane službenog puta (i rada na terenu) od dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika (tj. od 1. rujna 2019.).

Člankom 7. st. 2. r. br. 34 i 35 propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju:

1. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje 

2. troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kuna godišnje 

Uvjet je da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.

Valja napomenuti da je propisano da ako se navedeni primici isplaćuju radniku koji radi istodobno kod dvaju ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primici isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dvaju ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su navedeni primici već dijelom isplaćeni za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa.

Za primitak iz točke 2. mora biti vidljivo da je riječ o kontinuiranoj usluzi za radnike tijekom radnih dana.

Troškovi prehrane mogu se na temelju vjerodostojne dokumentacije ostvarivati kroz:

• uslugu u ugostiteljskim objektima ili

• kupnju u trgovinama.

Dakle, odredba o mogućnosti neoporezive uplate za prehranu radnicima proširena je na sve radnike, što znači da oslobođenje od oporezivanja za troškove prehrane (sada do propisanog iznosa) više nije propisano samo za radnike koji imaju s poslodavcem sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, već za sve radnike.

Međutim, isplata naknade za pokrivanje troškova prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kuna isključuje mogućnost isplate novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje.

Mogućnost neoporezivanja troškova smještaja radnika isto tako proširena je na sve radnike uz ispunjenje propisanih uvjeta. Naime, troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije neoporezivi su do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena (čl. 7. st. 2. r. br. 36 Pravilnika).

 | Vezano uz smještaj radnika, dodani su novi stavci 36., 37. i 38., kojima su propisani dodatni uvjeti za neoporezivu isplatu. Tako se: • oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju ni troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka, u slučaju kada radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge ili nađe smještaj pod uvjetom da poslodavcu dostavi kopiju sklopljenog ugovora ili računa te da poslodavac trošak smještaja uplati na račun radnika uz zadržavanje kopije vjerodostojne dokumentacije u svojoj poslovnoj dokumentaciji. U tom se slučaju smatra da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja. U slučaju da radnik više nema izdataka za smještaj, obavezan je o tome obavijestiti poslodavca. • Oporezivim primicima za smještaj radnika neće se smatrati onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku. Troškom smještaja smatra se ukupan iznos iskazan na ugovoru ili računu koji poslodavac ili sam radnik plaća trećoj osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radnika, uz uvjet da u iznosu nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju trošku smještaja (npr. korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično). Ako se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istodobno kod dvaju ili više poslodavaca, prije isplate radnik je dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, te se neoporezivo može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz članka 7. st. 2. r. br. 36. • Ako se usluga smještaja (i/ili prehrane) na temelju vjerodostojne dokumentacije (iz čl. 7. st. 2. r. br. 35 i/ili 36) organizira kod samog poslodavca, o tome poslodavac mora osigurati, kao dokaz, vjerodostojnu dokumentaciju.

Dakle, neovisno o tome je li smještaj osiguran kroz usluge od strane drugih pružatelja usluga (npr. privatnih iznajmljivača) ili kroz vlastite objekte poslodavca prenamijenjenih ili izgrađenih posebno za smještaj radnika, propisano je porezno oslobođenje uz propisane uvjete, što znači da se navedeno više ne smatra plaćom u naravi koja podliježe obračunavaju poreza i doprinosa te su na taj način smanjeni i troškovi rada.

Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da odredbe toga Pravilnika koje se odnose na troškove prehrane i smještaja radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca, na temelju vjerodostojne dokumentacije primjenjuju na troškove prehrane i smještaja koji se odnose na razdoblje nakon stupanja na snagu toga Pravilnika (nakon 1. rujna 2019.).

Valja napomenuti i da je vezano uz neoporezive primitke koji su propisani novim Pravilnikom objavljeno i mišljenje Ministarstva financija Porezne uprave, KLASA: 011-01/19-02/8, URBROJ: 513-07-21-01-19-5 od 30. kolovoza 2019. (u nastavku teksta: Uputa), koja se nalazi na službenim internetskim stranicama Porezne uprave.

Također, Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da se neoporezivi primici propisani tim Pravilnikom mogu isplatiti neovisno o tome što su primici iste namjene i svrhe propisani izvorima radnog prava zatečenima na dan stupanja na snagu Pravilnika. Naime, važno je naglasiti da neki radnici ostvaruju, primjerice, pravo na naknadu troškova smještaja i prehrane na temelju ugovora o radu odnosno kolektivnih ugovora ili pravilnika o radu.

Prethodno navedeno istaknuto je i Uputi Porezne uprave: 

Vezano uz način isplate primitaka potrebno je napomenuti da je u članku 92. Pravilnika dopunjen stavak 3. toč. 5. na način da je dodana podtoč. 5.9., koji uređuje način isplate primitaka tako da je propisano da se isplata primitaka za pokrivanje troškova smještaja i prehrane radnika ne može izvršiti u gotovini odnosno moguće ju je izvršiti isključivo na račun.

Navedena rasterećenja trebala bi imati pozitivan učinak na gospodarstvo, poticanje zapošljavanja, smanjenje iseljavanja i mobilnost radne snage u svim djelatnostima, jer je svim poduzetnicima koji žele sudjelovati u sufinanciranju troškova smještaja i prehrane radnika otvorena mogućnost neoporezive uplate primitaka po toj osnovi.

Člankom 7. st. 2. r. br. 37 propisano je da se neoporezivo mogu isplatiti naknade za troškove redovite skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje na temelju posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka.

Oporezivim primicima po osnovi naknade za troškove redovite skrbi djece radnika ne smatraju se naknade troškova za djecu, iz članka 14. st. 5. Zakona, koja su predškolske dobi (čl. 7. st. 40. Pravilnika).

Radnik kojemu poslodavac isplaćuje naknadu za trošak redovite skrbi djece obvezan je poslodavcu prije isplate dostaviti:

• izjavu da nitko drugi već ne koristi pravo na naknadu ovog troška te

• kopiju računa.

Poslodavac zadržava kopiju vjerodostojne dokumentacije u svojoj poslovnoj dokumentaciji. Ako poslodavci svakog od roditelja djeteta snose dio nastalog troška, radnik je dužan o tome obavijestiti poslodavca. U slučaju da dođe do promjena troška redovite skrbi djece radnika ili ako radniku više ne nastaje trošak po toj osnovi, radnik je obvezan o tome obavijestiti poslodavca.

Vjerodostojnom dokumentacijom, prema Uputi, smatra se odluka poslodavca o isplati naknade, uplatnica i/ili ugovor (može glasiti na dijete).

Poslodavcima je ovim izmjenama i dopunama Pravilnika otvorena i mogućnost da svojim radnicima isplaćuju neoporezivo naknade za pokriće troškova korištenja godišnjeg odmora odnosno troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kuna godišnje. 

Naime, riječ je o ispunjenju obveza iz Programa Vlade Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada RH) za mandat 2016.-2020., u kojem se, između ostalog, navodi da će Vlada RH uvesti CRO kraticu kao novi model hrvatskog turističkog vaučera kako bi svima u Republici Hrvatskoj omogućila povoljan odmor, uz istodobno poticanje razvoja domaćeg tržišta.

Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da se odredbe o mogućnosti neoporezive uplate naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam, primjenjuju od dana stupanja na snagu posebnog propisa ministarstva nadležnog za turizam.

Skrećemo pozornost da ako se navedeni primitak isplaćuje radniku koji radi istodobno kod dvaju ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primici isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dvaju ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su navedeni primici već dijelom isplaćeni za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa.

S obzirom na to da su propisane nove vrste neoporezivih primitaka, sukladno navedenim izmjenama i dopunama, bilo je potrebno dopuniti i Prilog 4. Obrasca JOPPD novim oznakama neoporezivih primitka.