1. UVOD
Kraj mandatnog razdoblja za osobu koja odlazi s dužnosti odnosno s mjesta čelnika nosi za sobom niz obveza. Ta je situacija posebno razvidna prilikom provedbe parlamentarnih i lokalnih izbora koji su aktualni u ovoj godini. Naime, redoviti lokalni izbori u Republici Hrvatskoj održavaju se svake četiri godine i na njima se biraju članovi općinskih i gradskih vijeća, zagrebačke Gradske skupštine te županijskih skupština, a dodatno se neposredno biraju općinski načelnici, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici. Nakon izbora, u općinama i gradovima u kojima se mijenjaju čelnici postaje aktualan Zakon o postupku primopredaje vlasti (Nar. nov., br. 94/04, 17/07, 91/10 i 22/13).

Općenito, predaja akta u kojem se izvještava novog čelnika koji stupa na dužnost, o stanju i problemima u obavljanju poslova u područjima iz djelokruga tijela kojim su upravljali proizlazi iz Zakona o postupku primopredaje vlasti. Sukladno članku 2. st. 2. toga Zakona, u postupku primopredaje vlasti, Vlada kojoj prestaje mandat, dužna je izvijestiti Vladu koja stupa na dužnost, o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade, a svaki član Vlade kojoj prestaje mandat, detaljno izvijestiti o stanju i problemima u područjima iz djelokruga tijela kojim su upravljali.

Usto, sukladno članku 3. navedenog Zakona, Vlada kojoj prestaje mandat, dužna je podnijeti i posebno izvješće o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vlasti. Za lokalnu razinu navedeno je propisano u članku 10.a, u kojem stoji da se postupak primopredaje izvršnih ovlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi nakon provedenih izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i po njihovu stupanju na dužnost. U postupku primopredaje izvršnih ovlasti općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba kojima prestaje mandat dužni su općinskom načelniku, gradonačelniku, županu i gradonačelniku Grada Zagreba koji stupaju na dužnost, podnijeti pisano izvješće o obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Takvo izvješće treba najmanje sadržati informacije o sljedećem:

• o planiranim projektima, mjerama i drugim planiranim aktivnostima
• o započetim, a nedovršenim projektima, mjerama i drugim započetim, a nedovršenim aktivnostima te
• o preuzetim, a nepodmirenim obvezama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Te su informacije minimum koji mora biti naveden u Izvješću o postupku primopredaje vlasti, dok po potrebi ono može sadržavati i opsežnije informacije ako čelnik koji odlazi s dužnosti misli da je to nužno.

Iako se izravno ne primjenjuje na institucije u sustavu proračuna i na izvanproračunske korisnike na državnoj i lokalnoj razini, navedene su odredbe primjenjive i na njih, tj. na njihove čelnike kada prestaju obnašati dužnost na koju su imenovani sukladno važećim zakonima i podzakonskim propisima. Budući da se niti u tom procesu ne smije izostaviti samoocjena i samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola, uz postupak primopredaje veže se obveza predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti, što pojašnjavamo u nastavku teksta.

2. IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Izjava o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku teksta: Izjava) godišnja je Izjava koja je u hrvatski pravni sustav uvedena 2010., i koja pokazuje kakvo je stanje sustava financijskog upravljanja i kontrola te ima li uočenih slabosti i nepravilnosti koje bi mogle utjecati na zakonito, namjensko i svrhovito trošenje proračunskih sredstava.

Zakonodavni okvir temeljem kojega se trenutačno daje Izjava sastoji se od Zakona o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 111/18) i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 95/19 – u nastavku teksta: Uredba o fiskalnoj odgovornosti).

Najvažniji alat za davanje Izjave je popunjeni Upitnik, rezultati rada unutarnje i vanjske revizije te raspoložive informacije. Ako se na temelju navedenog utvrdi da su sredstva korištena zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav unutarnjih kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava, čelnik daje Izjavu na obrascu 1.a.

Iako se izgled i sadržaj obrasca na kojem se daje Izjava 1.a nije mijenjao u odnosu na prethodna razdoblja, za davanje Izjave na obrascu 1.a uvedeni su dodatni kriteriji. Nalazi Državnog ureda za reviziju, odnosno vanjske revizije, ali i unutarnje revizije imaju utjecaj na postupak davanja Izjave. Kada je riječ o Državnom uredu za reviziju, od ožujka 2019. kada je na snagu stupio Zakon o Državnom uredu za reviziju (Nar. nov., br. 25/19) zakonski predstavnik subjekta revizije, odnosno zakonski predstavnik subjekta na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka, obvezan je u roku 60 dana od dana primitka konačnog izvješća o obavljenoj reviziji, dostaviti Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka, koji će sadržavati planirane aktivnosti za otklanjanje nepravilnosti i planirano vrijeme za njihovu provedbu.

Postupanje koje je sada utvrđeno zakonom i do sada je bilo uobičajeno u praksi, međutim za nepostupanje na navedeni način nije bilo posljedica.

Novost uvedena Zakonom o Državnom uredu za reviziju je proširivanje prekršajne odgovornosti. Naime, uz ranije propisane prekršajne sankcije, sankcije su uvedene za još dva slučaja:

• ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka
• ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i na način naveden u planu provedbe naloga i preporuka.

Upravo su okolnosti u postupanju Državnog ureda za reviziju bile i poticaj za davanje većeg značenja nalazima i mišljenjima Državnog ureda za reviziju, ali i vanjske revizije i u postupku davanja Izjave. Slijedom toga, ako nalozi i preporuke koje je dao Državni ured za reviziju ili vanjska revizija iz ranijih godina još nisu provedeni, ne može se dati Izjava na obrascu 1.a i tako će biti sve dok se nalozi i preporuke ne provedu u cijelosti.

Dodatno, Izjava na obrascu 1.a ne može se dati ni u slučaju da su svi nalozi i preporuke provedeni, ali čelnik na temelju nekih drugih raspoloživih informacija (koje je potrebno navesti u samoj Izjavi) nije u mogućnosti potvrditi da su sredstva iskorištena zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav unutarnjih kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava. To je, primjerice, situacija u kojoj nadležna tijela provode izvide i druge radnje zbog sumnje na pronevjeru ili slično.

Iako uobičajeno čelnici daju Izjavu za prethodnu godinu do kraja veljače, odnosno do ožujka tekuće godine i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, a osobito Uredba o fiskalnoj odgovornosti posebno se osvrću na obvezu davanja Izjave u postupku primopredaje vlasti.

Uredbom o fiskalnoj odgovornosti utvrđena su pravila koja ovise o tome kada je datum primopredaje. Naime, ovisno o datumu primopredaje potrebno je provesti odgovarajuća testiranja prema uputama iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koji je jedan od osnovnih alata za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti.

Prema članku 15. Uredbe o fiskalnoj odgovornosti, prilikom postupka primopredaje čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku koji preuzima dužnost. Prijelomni datum o kojemu ovisi hoće li biti potrebno provoditi testiranja ili ne jest 1. rujna.

Ako je datum primopredaje raniji od 1. rujna, uz Izjavu sastavljenu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti, predaje se i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti te prateća dokumentacija sastavljena za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine.

Pojednostavnjeno to znači da ako je datum primopredaje dužnosti raniji od 1. rujna, Izjava se daje na temelju testiranja učinjenih u postupku davanja Izjave za prethodnu godinu, odnosno prilikom postupka davanja Izjave za 2020. To znači da neće biti potrebno ponovno provoditi testiranja po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti. Međutim, ako je datum primopredaje 1. rujna ili kasnije, Izjava se daje na temelju novih provedenih testiranja i prateće dokumentacije. To znači da će biti potrebno provesti testiranja i odgovoriti na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti na koja je u trenutku davanja Izjave moguće odgovoriti.

Kao i u redovitom postupku davanja Izjave, čelnik koji odlazi s dužnosti može od odgovornih osoba unutarnjih ustrojstvenih jedinica zatražiti da i oni njemu daju Izjave na temelju kojih onda on sam daje Izjavu za instituciju čiji je čelnik bio.

Sve navedeno znači da oni obveznici kod kojih se tijekom godine dogodila primopredaja, u propisanim rokovima predaju dvije izjave o fiskalnoj odgovornosti:

• jednu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja do datuma primopredaje i
• drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca.

Uz dvije Izjave, oni čelnici koji su preuzeli dužnost nakon 1. rujna vrlo će vjerojatno uz dvije izjave predavati dva Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, s tim da će čelnik u drugom Upitniku o fiskalnoj odgovornosti odgovarati samo na pitanja na koja nije bilo moguće odgovoriti u razdoblju za koje se sastavljao prvi Upitnik.

3. UPITNIK O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Izjava se daje na temelju Upitnika koji su obveznici davanja Izjave dužni prethodno popuniti, te na temelju raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlastite procjene. Uz Izjavu se u uobičajenim okolnostima predaju i popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima, kao i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola.

Temeljem pitanja iz Upitnika provodi se samoprocjena procesa, procedura i kontrola po područjima čiji je cilj potvrditi da se sredstva koriste zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno.

Važno je naglasiti da se Upitnikom testiraju minimalni zahtjevi, po procesima, za dobro financijsko upravljanje.

Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, provode se testiranja po pitanjima iz Upitnika.

Obrazac Upitnika razlikuje se ovisno o tome je obveznik davanja Izjave.

Primjerice, tzv. Upitnik 2.a je Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za proračunske i izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno obveznike utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i dan je u Prilogu 2.a, koji se nalazi u Uredbi o fiskalnoj odgovornosti.

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za trgovačka društva i druge pravne osobe utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku teksta: Upitnik 2.b) od 2020. sadrži 43 pitanja.

Neovisno o tome koji obrazac Upitnika popunjava, u slučaju primopredaje, čelnik koji odlazi s dužnosti uz Izjavu će priložiti popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za razdoblje od 1. siječnja 2021. do datuma odlaska s dužnosti. U tom smislu popunjava ona pitanja koja je moguće popuniti u trenutku kad odlazi s dužnosti.

3.1. UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA 2.A AKO JE DATUM PRIMOPREDAJE KASNIJI OD 1. RUJNA
Kako je i ranije navedeno, ako je datum primopredaje 1. rujna ili kasnije, Izjava se daje na temelju novih provedenih testiranja i prateće dokumentacije. To znači da će biti potrebno provesti testiranja i odgovoriti na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti na koja je u trenutku davanja Izjave moguće odgovoriti. U Upitniku 2.a, u području planiranja koja se u najvećem dijelu odnose na postupak pripreme i donošenja proračuna odnosno financijskog plana ako on nije još započeo, na pitanja se daje odgovor N/P, a ako je postupak započeo, odgovara se u onoj mjeri u kojoj je to moguće.

Kod pitanja broj 1., koje glasi: „U uputama za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno uputama upravnih tijela utvrđeni su i dostavljeni limiti u apsolutnim iznosima odnosno visina financijskog plana po upravnim tijelima i proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, koji su raspoređeni:

• na sredstva potrebna za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa i
• sredstva potrebna za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti,

a u razdoblju privremenog financiranja, u uputama su utvrđeni i dostavljeni limiti u apsolutnim iznosima odnosno visina financijskog plana po upravnim tijelima odnosno proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti za razdoblje privremenog financiranja (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i izvanproračunske korisnike), odgovor će se dati na sljedeći način:

• ako je datum primopredaje raniji od dostave uputa od Ministarstva financija, daje se odgovor N/P.
• ako je datum primopredaje nakon dostave uputa od Ministarstva financija, dokaz je preslika odnosno referenca dopisa i uputa, s tim da će novi čelnik na ovo pitanje dati odgovor N/P ako je moguće odgovoriti na pitanje u testiranju prilikom primopredaje.

Kod pitanja broj 3., koje glasi: „Financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna za naredno trogodišnje razdoblje je uravnotežen, uključujući i procjenu donosa sredstava iz prethodne, odnosno odnosa u sljedeću godinu“, odgovor će se dati na sljedeći način:

• odgovor N/P daje se ako nije izrađen financijski plan za 2022. s projekcijama za 2023. i 2024. godinu.
• ako je on izrađen prije datuma primopredaje, moguće je dati odgovor.

U području izvršavanja i računovodstva za niz pitanja referentan je datum 31. prosinca pa će na sva takva pitanja prilikom primopredaje biti dan odgovor N/P i njih će testirati novi čelnik prilikom davanja Izjave za razdoblje od preuzimanja dužnosti do kraja godine. Dodatno, u području računovodstva, kada se provode testiranja, potrebno ih je provesti tako da se u uzorak uzme potreban postotak dokumenata, a na kraju godine bit će potrebno testirati dodatan broj dokumenata kako bi na godišnjoj razini bio istestiran postotak dokumenata koji je naveden u stupcu „Referenca“.

Područje javne nabave jedino je područje u Upitniku koje ima striktno određen uzorak i o tome će ovisiti i testiranje prilikom primopredaje. Za većinu će pitanja biti potrebno provesti testiranje na uzorku od 20 % financijski najznačajnijih ugovora, a najviše 50. Ako bude potrebno, na kraju godine testirat će se dodatan broj ugovora kako bi bio zadovoljen uzorak.

U području izvještavanja i ostalog ovisno o datumu primopredaje testira se poštovanje rokova predaje izvještaja tijekom 2021. do datuma primopredaje, a testiranja područja transparentnosti i upravljanja imovinom ne bi trebala previše ovisiti o primopredaji.

U području upravljanja imovinom skreće se pozornost na pitanje 81., koje glasi „Prije stjecanja nekretnina izrađena je analiza kojom je utvrđena opravdanost odabranog oblika stjecanja nekretnine“.

Vezano uz to pitanje odnosno pitanje 81. napominje se:

• ako je od 1. siječnja do datuma primopredaje došlo do stjecanja nekretnina, potrebno je za svako takvo stjecanje priložiti dokaz da je provedena analiza kojom je utvrđena opravdanost odabranog oblika stjecanja nekretnine
• ako stjecanja nekretnina nije bilo, daje se odgovor N/P.

3.2. UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA 2.B AKO JE DATUM PRIMOPREDAJE KASNIJI OD 1. RUJNA
U Upitniku 2.b u području planiranja najveći će broj pitanja biti odgovoren sa N/P.

Naime, uobičajeno se akti planiranja donose krajem prosinca pa će u najvećem broju slučajeva na ovo pitanje biti odgovoreno s „nije primjenjivo (N/P)“. Međutim, ako je datum primopredaje kraj prosinca, tj. nakon roka koji odredi nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te su slijedom toga ispoštovani utvrđeni rokovi i ako je moguće priložiti ili presliku akata planiranja ili na njih uputiti, bit će moguće dati potvrdan odgovor.

U području izvršavanja i računovodstva na dio pitanja neće biti moguće odgovoriti jer je referentan datum 31. prosinca. Kod pitanja kojima se testira dokumentacija odnosno isprave, pravilo je da se prilikom testiranja pri primopredaji provjerava propisani uzorak (1 % ili 5 % ukupnog broja svih dokumenata, uz propisana ograničenja), a na kraju godine bit će potrebno provesti dodatna testiranja kako bi na godišnjoj razini bile provedene potrebne provjere u skladu s utvrđenim uzorkom.

U području javne nabave potrebno je provesti testiranje na uzorku od 20 % financijski najznačajnijih ugovora/objava/provedenih postupaka, a najviše 50. Ako bude potrebno na kraju godine testirat će se dodatan broj ugovora kako bi na godišnjoj razini bilo istestirano 20 % financijski najznačajnijih ugovora/objava/provedenih postupaka, tj. kako bi na godišnjoj razini bio istestiran postotak koji je naveden u stupcu „Referenca“.

Isto pravilo primjenjuje se i u području računovodstva.

Dakle, u pitanjima u kojima je potrebno povesti testiranje na uzorku 5 % ili 1 % na kraju godine bit će potrebno testirati dodatan broj dokumenata kako bi na godišnjoj razini bilo istestirano njih 5 % ili 1 %.

U području izvještavanja, ovisno o datumu primopredaje testira se poštovanje rokova predaje izvještaja tijekom 2021. do datuma primopredaje, a u području transparentnost testira se jesu li u strojno čitljivom obliku objavljeni i dostupni svi potrebni dokumenti.

3.3. ZAKLJUČNA UPUTA ZA DAVANJE IZJAVE I POPUNJAVANJE UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI AKO JE DATUM PRIMOPREDAJE KASNIJI OD 1. RUJNA
Važno je, kada se gledaju popunjeni Upitnici i dane Izjave obaju čelnika, na razini godine imati zaokruženu cjelinu i dane odgovore na sva pitanja usmjerena k pojedinom korisniku, uz ispoštovana pravila i zahtjeve vezane uz uzorke testiranja. Podsjećamo još jednom, međutim, kako neovisno o popunjenim Upitnicima, tj. provedenom testiranju ostaje obveza davanja Izjave 1.b:

• ako postoje nalozi i preporuke koje je dao Državni ured za reviziju ili vanjska revizija iz ranijih godina koji još nisu provedeni odnosno
• na temelju raspoloživih informacija.

4. PRILOZI UZ IZJAVU O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Redovito se uz Izjavu predaje i popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, kao i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola. U slučaju primopredaje nakon izbora, odnosno prije 1. rujna, čelnik koji odlazi s dužnosti uz Izjavu će priložiti presliku popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za 2020., Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji je trebao biti proveden u 2021. i kasnijim godinama te Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola koje se odnosi na 2020. Jedini novi dokument koji je uz Izjavu potrebno popuniti i predati jest Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine.

Međutim, u tom će se Izvješću čelnik koji odlazi s dužnosti referirati samo na one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti.

Često je bilo pitanje u praksi je li čelnik koji odlazi s dužnosti i koji pritom daje Izjavu dužan sastaviti i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, u kojemu se navode aktivnosti koje bi se trebale provoditi kako bi se ranije utvrđene nepravilnosti otklonile.

Odgovor je negativan, odnosno čelnik to ne treba učiniti, ali je i logično.

Naime, čelnik koji odlazi s dužnosti ne daje Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti jer je bit takvog plana u njegovoj provedbi, a jasno je da dužnosnik koji odlazi s dužnosti neće biti u mogućnosti provesti takav Plan. Jedino što predaje i na što je mogao imati utjecaja jest Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima koje su trebale biti otklonjene do datuma primopredaje.

5. POSTUPAK PREDAJE IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Također, u praksi je bilo često i pitanje što s Izjavom sastavljenom u postupku primopredaje. Još jednom se ističe da je Izjava koja se sastavlja u postupku primopredaje dio dokumentacije koja se daje novom čelniku uz izvješće o primopredaji.

Dakle, Izjava se nikuda ne šalje, već se odlaže u Predmet o fiskalnoj odgovornosti za godinu u kojoj se primopredaja događa.

Tu će Izjavu čelnik koji preuzima dužnost zajedno sa svojom Izjavom o fiskalnoj odgovornosti za preostali dio godine s prilozima predavati nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležnom ministarstvu ili Ministarstvu financija prema redovitim rokovima, sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

To znači da će se Izjava čelnika koji odlazi s dužnosti zajedno s Izjavom novog čelnika za preostali dio godine, zajedno s prilozima predavati nadležnom tijelu najkasnije do 28. veljače 2022., odnosno do 31. ožujka 2022.

Novi čelnik će u postupku davanja Izjave, tj. prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti testirati cijelu 2021., dok će se konkretno iz njegove Izjave vidjeti za koji je dio godine on odgovoran.

Dodatno, na njemu ipak ostaje odgovornost za otklanjanje uočenih slabosti i nepravilnosti u budućnosti.

To je posebno važno kada se uzme u obzir da je cijeli sustav fiskalne odgovornosti uspostavljen na samoocjeni i samoprocjeni te težnji da se slabosti i nepravilnosti pravodobno uoče, a potom i otklone kako bi se otklonila odgovornost za nepostupanje zbog nepažnje ili nemara.