Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od 1. ožujka 2013., raspisani su izbori za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske. U nedjelju, 14. travnja 2013., provest će se prvi, neposredni, opći, ad hoc izbori za članove iz Republike Hrvatske u Europski parlament. Ti izbori održat će se prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, sukladno Ugovoru o pristupanju Europskoj uniji.

Izbori se provode prema Zakonu o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske[i](u nastavku teksta: Zakon o izborima u EP).

Teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, je jedna izborna jedinica.

Izbori se održavaju tijekom posljednje godine petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta. Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Izabrani članovi Europskog parlamenta nemaju obvezujući mandat. U Europskom parlamentu glasuju pojedinačno i osobno te nisu vezani nikakvim uputama.

Pravo predlaganja kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament imaju političke stranke i birači.

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama[ii].

Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama.

Na listi kandidata mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament. Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja koji se bira u Europski parlament, kandidacijska lista nije pravovaljana[iii].

Birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Za pravovaljanost prijedloga liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača.

Kandidacijske liste, sukladno Zakonom propisanim rokovima, trebaju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Državno izborno povjerenstvo) najkasnije do 18. ožujka 2013.[iv] U prijedlogu liste za izbor člana u Europski parlament obvezatno se navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno broja koliko se bira članova u Europski parlament.

Naziv liste jest puni naziv političke stranke, odnosno političkih stranaka, koja je, odnosno koje su listu predložile. Ako političke stranke koriste skraćeni naziv stranke, odnosno političkih stranaka, u nazivu se mogu koristiti skraćenice.

Ako je listu predložila skupina birača njezin naziv je »kandidacijska lista grupe birača«. Kandidatom se može biti samo na jednoj listi.

Državno će izborno povjerenstvo u roku od 48 sati od isteka roka za predaju kandidatura, dakle do 20. ožujka 2013. do 24:00 sata, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata. Zbirna lista sadržava redni broj i naziv svake liste te imena i prezimena kandidata na listi. Na zbirnu listu stranačke, odnosno kandidacijske liste grupe birača, unose se prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka koje su listu predložile. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se navesti na glasačkom listiću prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

Državno izborno povjerenstvo u istom će roku dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske sve prihvaćene liste kao i zbirnu listu kandidacijskih lista radi njihove javne objave.

Izborna promidžba počinje danom objave pravovaljano predloženih lista, dakle 20. ožujka 2013., a završava 24 sata prije dana održavanja izbora, odnosno 12. travnja 2013. u 24:00 sata. Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjuje se svaka izborna promidžba[v], objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. U vrijeme izborne promidžbe sve političke stranke koje su predložile liste kandidata i kandidati kandidacijske liste grupe birača imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje stajališta te izbornu promidžbu. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su u svom djelovanju omogućiti ostvarivanje prava političkih stranaka i kandidata neovisnih lista, sukladno Pravilima o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.

Članovi u Europski parlament biraju se prema proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju. Glasuje se na glasačkom listiću na kojem su navedene liste kandidata. Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. 

Novost je da na izborima za članove u Europski parlament, birač na glasačkom listiću može osim liste označiti i jednog kandidata na toj listi koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača. Podjela mjesta za članove u Europski parlament između lista kandidata obavlja se na državnoj razini. Broj članova koji će biti izabran sa svake liste kandidata utvrđuje se na sljedeći način: ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom parlamentu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke, koliko se članova bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u Europskom parlamentu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova bira. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju, ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kad dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Ako nije izabrano onoliko kandidata koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se kandidati po redoslijedu na listi.[vi]

Tijela za provedbu izbora članova u Europski parlament su: Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori. Županijsko izborno povjerenstvo i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba čine: predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Državno izborno povjerenstvo. Predsjednika županijskog izbornog povjerenstva i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba i njegove zamjenike, Državno izborno povjerenstvo imenuje iz redova sudaca.

Općinska i gradska izborna povjerenstva imenuje Županijsko izborno povjerenstvo. Općinsko i gradsko izborno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika. Predsjednika Općinskog i gradskog izbornog povjerenstva i njegova zamjenika, Županijsko izborno povjerenstvo imenuje iz redova magistara prava koji ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke. Županijska izborna povjerenstva imenuju biračke odbore i određuju biračka mjesta na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. Državno izborno povjerenstvo određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Birački odbori7 izravno provode glasovanje birača na biračkim mjestima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. Birački odbor čine: predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici. Po dva člana i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a po dva člana i njihove zamjenike oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskoga sabora. Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 18 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora na svom području. Ako se pojedine grupacije ne mogu dogovoriti o rasporedu svojih predstavnika u biračke odbore, njihov raspored odredit će nadležno izborno povjerenstvo ždrijebom, na način da će predstavnike stranaka tako rasporediti da pojedina stranka bude zastupljena u najvećem mogućem broju biračkih odbora s obzirom na ukupni broj svojih predstavnik.

Najkasnije deset dana prije izbora, dakle, do 2. travnja 2013. do 24:00 sata, Državno izborno povjerenstvo za biračka mjesta u inozemstvu, a Županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba do 3. travnja 2013. do 24:00 sata, za svoje područje objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.

Pri određivanju biračkih mjesta mora se voditi računa o broju birača koji će na njima glasovati te dostupnosti i prostornoj udaljenosti biračkog mjesta. Broj birača koji će glasovati na jednom biračkom mjestu odredit će se na način da se glasovanje bez teškoća može odvijati u vremenu određenom za glasovanje. Za svako biračko mjesto određuje se posebna prostorija za glasovanje koja se mora opremiti i urediti na način koji će osigurati tajnost glasovanja. Svako biračko mjesto ima redni broj.

 

Glasački listić na kojem se glasuje sadržava: oznaku biračkog mjesta, naputak o načinu glasovanja, redne brojeve i nazive liste prema redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata, serijski broj. Glasuje se samo za liste navedene na glasačkom listiću.

Birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred naziva liste. Ako, pak, želi pojedinom kandidatu dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.

Važeći glasački listić jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu birač glasovao.

Nevažeći glasački listić jest: neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu glasovao, glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista te glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.

Ako birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći i računa se kao glas za listu.

Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, u odnosu na glas za listu glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata ne će uvažiti.

Ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu.

Ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferirani glasovi za kandidate ne će uvažiti. Ako je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu, tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste. Ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ako je toj listi dao samo jedan preferirani glas.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske glasovanje traje dva dana (13. i 14. travnja 2013.) s tim da završava na dan kad završava glasovanje u Republici Hrvatskoj. Biračka mjesta se zatvaraju u devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biračkim mjestima omogućiti glasovanje. Na biračkom mjestu moraju neprekidno biti nazočno najmanje pet članova biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema izvatku iz popisa birača veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor odmah će prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu. Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti županijsko izborno povjerenstvo koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku 14 dana. Ako se u Gradu Zagrebu prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački će odbor odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Gradskom izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, koje će raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku 14 dana.

Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će: broj birača prema izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju potvrde nadležnog državnog tijela i koliko ukupno, koliko je glasova dobila svaka lista te imena i prezimena kandidata s te liste, s brojem preferiranih glasova, koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim.

U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za postupak glasovanja. Pisane primjedbe na zapisnik ovlašten je dati svaki član biračkog odbora. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici.

Birački odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, odnosno Gradskom izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, najkasnije u roku 12 sati od zatvaranja birališta.

Birački odbor u sjedištu diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Hrvatske dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom izravno Državnom izbornom povjerenstvu u roku 48 sati od zatvaranja birališta.

Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove u Europski parlament, bez odgađanja će objaviti: broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, koliko glasova je dobila pojedina lista, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, broj mandata koje je dobila svaka lista, te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za članove u Europski parlament. Službeni rezultati objavit će se kad se zatvore sva biračka mjesta i nakon što se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti biračkog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje, propisano Zakonom.

Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a njima raspolaže Državno izborno povjerenstvo koje određuje način korištenja sredstava, provodi nadzor nad njihovim utroškom, te dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim povjerenstvima. Državno izborno povjerenstvo objavit će u sredstvima javnog priopćavanja cjelovito izvješće o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja, u roku 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora.8

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste grupe birača, kandidati za članove u Europski parlament i najmanje 100 birača. Skupina od najmanje 100 birača dužna je odrediti zajedničkog predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove u Europski parlament, podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku 48 sati, računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku 48 sati od dana kad je dostavljen prigovor, odnosno od dana kad su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi. Ako Državno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Državno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se izbore ponoviti. 

Protiv rješenja Državnoga izbornog povjerenstva, podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnoga izbornog povjerenstva u roku 48 sati, računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku 48 sati od dana njezina primitka. Podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane Zakonom. 

Na izborima za članove u Europski parlament, baš kao i na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, Ustavni sud Republike Hrvatske imenuje Etičko povjerenstvo.

Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo općepriznatoga javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. Etičko povjerenstvo ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora i provodi izvanupravni nadzor izborne promidžbe. Etičko povjerenstvo ima predsjednika i šest članova od kojih po tri člana predlažu većinska i oporbene političke stranke, sukladno stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora.

Članove Povjerenstva, na temelju prijedloga parlamentarnih političkih stranaka, imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda istaknutih javnih osoba koje nisu kandidati na izborima i nisu članovi niti jedne političke stranke. 

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti po položaju je predsjednik Etičkog povjerenstva. Nakon objave odluke o raspisivanju izbora, a prije početka izborne promidžbe, Etičko povjerenstvo donijet će i objaviti Izborni etički kodeks koji čine sustav pravila o ponašanju pojedinaca i političkih stranaka u izbornoj promidžbi i izbornom postupku. Prije donošenja Izbornoga etičkog kodeksa, Etičko povjerenstvo zatražit će mišljenje parlamentarnih političkih stranaka.

Pravo promatrati cjelokupni izborni postupak, rad izbornih tijela i uvid u sav izborni materijal imaju: političke stranke, birači koji su predložili kandidacijsku listu grupe birača, nevladine udruge i međunarodne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj.

Državno izborno povjerenstvo donijelo je Pravila o pravima i dužnostima promatrača u kojima se pobliže uređuju prava i dužnosti promatrača u promatranju izbornog postupka.

Izbori za članove u Europski parlament po prvi se puta provode u Republici Hrvatskoj. U očekivanju predstojećih izbora za Europski parlament, raspravljalo se o datumu održavanja izbora, izgledu glasačkog listića, načinu obračunavanja glasova i sličnim pitanjima koja su tjednima zaokupljala pažnju domaće javnosti. Malo tko je posegnuo za osnovnim tekstom Zakona koji je Hrvatski sabor donio još u srpnju 2010. Mnoge bi se polemike i nedoumice izbjegle da se je makar i površno pročitao Zakon koji prema svom obimu (86. članaka) čak i nije tako nesavladiv. 

Europski parlament jedna je od najvažnijih institucija Europske unije kao zajednice država. To je predstavničko tijelo više od 500 milijuna građana Europske unije, a sastavljen je od članova svih država članica. Jedina je institucija Europske unije koja je izabrana neposredno od strane birača. Trenutačno ima 754 člana iz 27 zemalja. Parlament je uz Vijeće ministara Europske unije zakonodavno tijelo Unije, što znači da suodlučuje o najvećem broju zakona koji se odnose na sve države članice i njihove građane. O preostalim zakonima (iz područja poljoprivredne i porezne politike) samostalno odlučuje Vijeće ministara EU. U službenoj su uporabi u radu Europskog parlamenta 23 jezika koji su službeni jezici u pojedinim državama članicama.

Stoga, na predstojećim izborima imamo priliku izabrati naše članove u Europski parlament i na taj način dati povjerenje onoj kandidacijskoj listi i njezinom kandidatu za koje vjerujemo da će najbolje zastupati našu državu i nas same u Europskom parlamentu. 

1 Nar. nov., br. 92/10 i 23/13.2 Međutim čl. 83. propisuje da se odredbe čl. 2. st. 1. i 2. ovoga Zakona, glede trajanja mandata člana u Europskom parlamentu, ne primjenjuje na članove Europskog parlamenta izabrane na prvim neposrednim ad hoc izborima u Republici Hrvatskoj. Mandat izabranih članova u Europski parlament počinje teći od dana pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, a prestaje završetkom mandata Europskog parlamenta.3 Odluka je objavljena u Nar. nov., br. 27/13.4 Čl. 14. st. 5. Zakona o izborima u EP.5 Obvezatne upute Državnog izbornog povjerenstva,  broj EP I (Nar. nov., br. 27/13).6 Tada nastupa »izborna šutnja«.7 Čl. 26. st. 2. Zakona o izborima u EP.8Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke. Biračke odbore za sva biračka mjesta, sukladno odredbama Zakona, imenuju županijska izborna povjerenstva, odnosno Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, najkasnije 15 dana prije dana održavanja izbora, odnosno do 29. ožujka 2013., do 24 sata. Obvezatna Uputa Državnog izbornog povjerenstva EP I (Nar. nov., br. 27/13). 9 Čl. 60. Zakona o izborima u EP.