1. KAKO SE MJERI INFLACIJA?
Prije svega, valja napomenuti da su potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u kolovozu porasle 3,1 % na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije u posljednjih osam godina. Povišene stope inflacije prisutne su tijekom većeg dijela 2021. Prvi snažniji rast potrošačkih cijena zabilježen je u travnju, u kojem je inflacija skočila na 2,1 %, što je tada bila najviša stopa od kolovoza 2018. Stopa rasta zadržala se na istoj razini i u svibnju, dok je u lipnju blago usporila na 2 %, da bi u srpnju porasla na 2,8 % te u kolovozu ubrzala na 3,1 %.

Pri mjerenju inflacije uzima se u obzir kretanje cijena reprezentativne košarice proizvoda i usluga namijenjenih širokoj potrošnji. Stopa inflacije računa se s pomoću pokazatelja koji se naziva Indeks potrošačkih cijena, a koji mjeri postotnu promjenu cijene ukupne košarice.

Potrošačka košarica uključuje hranu, pića i cigarete; energiju; industrijske proizvode, kao što su odjeća i obuća, namještaj, kućanski aparati, automobili, mobiteli te različite usluge povezane s prijevozom, komunikacijama, ugostiteljstvom, rekreacijom i drugo.

Prosječno kućanstvo u Republici Hrvatskoj, u pravilu, najviše troši na hranu i energiju (uključujući gorivo za osobne automobile), na koje otpada više od 40 % izdataka, a mnogo manje troši, primjerice, na usluge rekreacije i kulture, čiji je udio u ukupnim izdacima oko 5 %. Promjena (povećanje ili smanjenje) cijena proizvoda koji imaju veći udio u potrošnji prosječnoga kućanstava ima i veći ponder pri izračunu indeksa potrošačkih cijena, a time i veći utjecaj na kretanje inflacije.

Rast cijena najčešće je rezultat povećanja troškova proizvodnje ili povećanja potražnje za proizvodima i uslugama. Prvi uzrok odnosi se na situaciju u kojoj cijene rastu zbog porasta troškova proizvodnje poput troškova sirovina (nafta, rude, metali) ili plaća radnika. U toj situaciji dodatne troškove poduzetnici su skloni prebaciti na potrošače, kroz povećanje cijena krajnjih proizvoda. Drugi razlog pojave inflacije je rast potražnje za dobrima ili uslugama.

2. KOJI SU GLAVNI UZROCI RASTA INFLACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ?
Uzroci aktualne inflacije su višestruki, a najvećim dijelom dolaze izvana. U prvom redu riječ je o skoku cijena energenata (nafta, plin) na svjetskom tržištu, koji je uslijedio nakon njihova osjetnog pada tijekom prve faze korona krize te rastu cijena hrane do kojih je došlo zbog poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Drugi važan faktor je snažan rast potražnje za brojnim robama nakon izlaska iz lockdowna, koji je doveo do poremećaja u opskrbnim lancima i posljedično do rasta cijena prijevoza (brodske vozarine) te pojedinih sirovina i komponenti u proizvodnji. To je u konačnici dovelo do rasta proizvođačkih cijena brojnih proizvoda i usluga, posebice na tržištu Azije i sjeverne Amerike.

S druge strane, glavni domaći pokretači inflacije su rast cijena duhana i alkohola zbog povećanih trošarina te skok cijena ugostiteljskih i smještajnih usluga zbog oporavka turističke potražnje.

Statistika pokazuje da su u kolovozu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj porasle za 9,3 % u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok od kada se prate ti podaci, odnosno od siječnja 2011. Statistika rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini na domaćem tržištu registrira od veljače ove godine, od kada njihov rast neprestano ubrzava - tako je godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena u ožujku ove godine iznosila 3,5 %, u travnju 5,8 %, u svibnju 7,6 %, u lipnju 7,2 %, a u srpnju 7,9 %.

3. NAJVIŠE PORASLE CIJENE PRIJEVOZA
Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, i to za 9,9 % u odnosu na kolovoz prošle godine.

Kako ističu analtičari Raiffeisen banke (u nastavku teksta: RBA), taj rast uvelike je generiran u kategoriji ‘Goriva i maziva’, gdje su cijene porasle za 19 %, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte. Međutim, dodaju, rasle su cijene i u ostalim potkategorijama poput usluga prijevoza, što se zasigurno može povezati s rastom potražnje i polaganom normalizacijom putovanja. Podaci Državnog zavoda za statistiku (u nastavku teksta: DZS) tako pokazuju da su usluge zračnog putničkog prijevoza skočile 46,7 %, a pomorskog putničkog prijevoza 18,1 %.

‘Navedeno je primjetno i kod kategorije ‘Restorana i hotela’ gdje su samo cijene usluge smještaja na godišnjoj razini porasle 12,2 %. Naposljetku cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 2,4 %’, napominju analitičari RBA.

Cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 5,5 %, restorana i hotela za 4,4 %, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 2 %, komunikacija 2 % te pokućstva, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 1,2 %.

Također, zabilježen je rast cijena u segmentu rekreacije i kulture za 1 %, u obrazovanju i zdravlju za po 0,8 % te u segmentu raznih dobara i usluga, za 0,3 %. Tek su cijene odjeće i obuće zabilježile pad na godišnjoj razini, i to za 0,5 %.

‘Hrana i bezalkoholna pića najveća su sastavnica košarice potrošačkih dobara, s udjelom većim od 27 %. Rast u ovoj kategoriji započet je polovinom godine, a osobito je izražen kod ulja i masti te kruha i žitarica. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene odjeće i obuće, s negativnim doprinosom od 0,22 %, jer su cijene u navedenoj kategoriji na mjesečnoj razini u prosjeku niže za 3,8 %’, navode analitičari RBA.

4. INFLACIJA U USPONU I U DRUGIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
Slična kretanja prisutna su i u drugim zemljama Europske unije (u nastavku teksta: EU). Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u kolovozu na razini EU-a na 3,2 %. Najsnažnije su u kolovozu, prema istom mjesecu prošle godine, porasle potrošačke cijene u Estoniji, Litvi i Poljskoj, za 5 %.

Republika Hrvatska je s inflacijom od 3,1 % u prosjeku EU-a, isti rast cijena imala je Češka, a blizu su i Irska, sa stopom inflacije od 3 %, Austrija, s 3,2 %, te Španjolska, Cipar i Slovačka, gdje je iznosila 3,3 %. Najniži rast cijena među zemljama EU-a u kolovozu zabilježila je Malta, od 0,4 %, a slijede Grčka i Portugal, s rastom cijena od 1,2 odnosno 1,3 %.

Nameće se pitanje je li aktualni rast inflacije privremen ili je riječ o dubljem poremećaju. Na to pitanje nastoje odgovoriti središnje banke i vlade kako bi reagirale pravovremenim i usklađenim mjerama monetarne i fiskalne politike. Pritom treba napomenuti da je prihvatljiva stopa inflacije za zemlje EU i Sjedinjene Američke Države (u nastavku teksta: SAD) do 2 %.

5. SREDIŠNJE BANKE OKLIJEVAJU S MJERAMA
Ključne mjere monetarne politike za obuzdavanje inflacije su podizanje kamatnih stopa i operacije na otvorenom tržištu usmjerene na smanjenje novčane mase. Međutim, središnje banke oprezne su oko uvođenja restriktivnih mjera u uvjetima nesigurnog oporavka gospodarstva. Naime, boje se da bi prerano povlačenje postojećih monetarnih poticaja moglo ugroziti rast i zaoštriti pitanje održivosti javnog duga u visokozaduženim zemljama.

Središnje banke vodećih svjetskih gospodarstava zasad su uvjerene u privremeni karakter povišene inflacije i stoga još oklijevaju s mjerama, međutim neki analitičari skloniji su vjerovati u njezin dugoročniji karakter.

Rastom cijena posebno su zabrinuti u SAD-u, gdje je stopa inflacije u kolovozu dosegnula 5,3 % na godišnjoj razini. Dužnosnici Sustava federalnih rezervi u nastavku teksta: (FED) izjavili su da pažljivo motre inflaciju, no da smatraju da će ovogodišnji rast biti kratkotrajan te da se dogodio zbog faktora koji će uskoro nestati. Pritom kao glavne faktore koji pridonose rastu inflacije navode zastoje u lancima dobave, manjak ključnih proizvoda poput poluvodiča te pandemijsko povećanje potražnje za dobrima.

FED već neko vrijeme razmatra usporavanje kupnje vrijednosnica, što bi pridonijelo obuzdavanju inflacije i dizanju kamatnih stopa, ali još oklijeva u poduzimanju mjera. Slično razmišljaju i u Europskoj središnjoj banci (u nastavku teksta: ECB). Sredinom rujna iz ECB-a poručili su da su spremni privremeno tolerirati ubrzani rast cijena u eurozoni, ali planiraju blago smanjiti kupnju obveznica do kraja godine, ocijenivši da time neće dovesti u opasnost povoljne uvjete financiranja. U ECB-u napominju da očekuju ubrzanje inflacije ove jeseni, ali bi već sljedeće godine trebala usporiti, predviđaju. Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde rekla je da najnovije procjene za ovu godinu sada pokazuju da će inflacija iznositi 2,2 %. U 2022. trebala bi usporiti na 1,7 % te na 1,5 % u 2023. Aktualno jačanje inflacije posljedica je privremenih čimbenika, poput rasta cijena energenata, dodala je Lagarde.

6. ŠTO MOŽE UČINITI HRVATSKA NARODNA BANKA NA OBUZDAVANJU INFLACIJE?
U kontroli stabilnosti cijena Hrvatska narodna banka (u nastavku teksta: HNB) na raspolaganju ima nekoliko instrumenata, a glavni su operacije na otvorenom tržištu. Takvim operacijama središnja banka utječe na likvidnost bankovnog sustava i kretanje kamatnih stopa na novčanom tržištu. Operacije na otvorenom tržištu odnose se na kupnju ili prodaju određene imovine (vrijednosni papiri, devize i slično) na financijskom tržištu odnosno na odobravanje kredita bankama i prikupljanje depozita od banaka.

Jedan od važnih instrumenata je i obvezna pričuva, koja omogućuje kontrolu nad ponudom novca. Trenutačno stopa obvezne pričuve iznosi 9 %. Njezinim povećanjem središnja banka može povlačiti novac iz optjecaja, a spuštanjem povećava likvidnost bankovnog sustava.

HNB-u su na raspolaganju i mjere kojima se propisuju određeni omjeri u bilancama kreditnih institucija. Sada je na snazi mjera ‘Minimalno potrebna devizna potraživanja’, koja trenutačno iznosi 17 % deviznih obveza. Banke moraju svakodnevno održavati propisani postotak pričuve, a likvidnim se deviznim potraživanjima smatraju devizna potraživanja (osim potraživanja po kreditima) s preostalim rokom dospijeća do tri mjeseca.

Prema posljednjim makroekonomskim prognozama objavljenima krajem srpnja, HNB očekuje ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na 1,7 % u 2021. U HNB-u ističu da su glavni generatori pojačane inflacije rast cijena energenata te oporavak potražnje, osobito one turističke. Napominju i da su određeni inflatorni pritisci prisutni zbog rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu, povećanja vozarina te nestašice pojedinih važnih proizvoda koji se rabe u proizvodnji drugih proizvoda (primjerice poluvodiča). I u HNB-u smatraju da povišene stope inflacije imaju prolazni karakter te prognoziraju usporavanje inflacije na oko 1,5 % u 2022.

7. EKONOMISTI: VRHUNAC INFLATORNOG VALA U POSLJEDNJEM KVARTALU 2021.
Premda neki stručnjaci upozoravaju na mogućnost dugotrajnih poremećaja, većina ekonomista podržava stajalište središnjih banaka. U anketi koju je Bloomberg proveo među ekonomistima, iskristaliziralo se razmišljanje da će inflacija u europodručju, u koje bi Republika Hrvatska trebala ući 1. siječnja 2023., dosegnuti vrhunac od 3,2 % u posljednjem kvartalu ove godine. Nakon toga trebala bi oslabjeti i pasti prema 2 % do sredine sljedeće godine.

Slične trendove predviđaju i analitičari RBA banke u prognozama za Republiku Hrvatsku. ‘Budući da bi prema našim očekivanjima do kraja godine dinamika godišnjeg rasta cijena trebala ostati oko 3 %, prosječni rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na razini 2021. godine iznosit će 2,1 %’, zaključuju u RBA.