Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
15.02.2015.
Financiranje projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova EU
U Zagrebu je 4. i 5. veljače 2015. održana prva godišnja razvojno-financijska konferencija u organizaciji Filipović i RAZBOP savjetovanja i Udruge gradova, pod naslovom Financiranje projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova EU, na kojoj su sudjelovali vrsni predavači. Uvodna izlaganja imali su Branko Baričević, voditelj Predstavništva, Europska komisija u Republici Hrvatskoj, Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika, koja obnaša funkciju gradonačelnika Grada Zagreba, Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i Bruno Hranić, predstavnik Udruge općina. Stoga u ovom broju lista donosimo uvodno izlaganje dr. sc. Sandre Švaljek.
1. Uvod
Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas na otvaranju ovog vrlo sadržajnog stručnog događanja u povodu prve godišnje konferencije Financiranje projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova EU te koristim priliku zahvaliti organizatorima iz Filipović savjetovanja, koji su mi pružili priliku da vam se kratko obratim ispred Grada Zagreba.
2. Važnost dijaloga i razmjene znanja
Na početku želim naglasiti da je organizacija ovakvog sveobuhvatnog stručnog skupa od iznimne važnosti za unaprjeđenje i razvoj kvalitetne baze znanja kako bi se među svim sudionicima u širokom i kompleksnom spektru procesa apsorpcije ESI fondova stvorila jasna slika i vizija svih mogućnosti i problema s kojima ćemo se suočavati za vrijeme financijske perspektive 2014.-2020.
Ovo je i idealna prilika za uspostavljanje izravne komunikacije i suradnje među stručnjacima koji će imati jednu od vodećih uloga u sljedećem desetljeću, a u svrhu postizanja ciljeva kohezijske politike EU i strategije EUROPA 2020.,
te nacionalnih strateških ciljeva, prije svega gospodarskog rasta i zapošljavanja.
te nacionalnih strateških ciljeva, prije svega gospodarskog rasta i zapošljavanja.
3. Odabir projekata – temeljen na potrebi, a ne na ponudi (demand vs supply driven)
Ono što bi svima na ovom skupu trebalo biti jasno, jest da ESI fondovi ne mogu riješiti goruće hrvatske socijalne i gospodarske probleme, ali u značajnoj mjeri mogu pridonijeti njihovu rješavanju.
Preduvjet za to je tretiranje ESI fondova, kao komplementaran mehanizam odnosno financijski i gospodarski katalizator u pripremi i provedbi projekata, koji će pridonijeti gospodarskom rastu i zapošljavanju.
U tom kontekstu važno je naglasiti (takav pristup primjenjujemo u Gradu Zagrebu) da će bespovratna sredstva polučiti željeni učinak samo ako se koriste u skladu s već prepoznatim i specifičnim potrebama korisnika, a ne ad hoc kreiranjem projekata koji će se uklopiti u uvjete natječaja, samo kako bi se iskoristila sredstva. Temelj za korištenje bespovratnih sredstava treba uvijek biti zadovoljavanje potrebe koja već postoji.
U Gradu Zagrebu, u odabiru projekata koji se pripremaju za sufinanciranje bespovratnim sredstvima, analiziramo potrebe koje su već poznate i definirane - potrebe građana, gradskih ustanova (socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih), trgovačkih društava i poduzetnika, a u cilju podizanja razine usluga koje oni pružaju građanima.
Drugim riječima, svaki razvojni projekt ili uslugu građanima koji sačinjavaju redovito poslovanje, analiziramo u kontekstu potencijala za sufinanciranje kroz EU sredstava, jer ta sredstva u današnjoj ekonomskoj situaciji mogu predstavljati odlučujući faktor prilikom odlučivanja o prioritetima za ulaganje u pojedini projekt.
4. Želimo li iskoristiti bespovratna sredstva – moramo prilagoditi pristup prema projektima (izazov i prilika)
Priprema i provedba projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima EU zahtijevaju disciplinu i dosljednost, kao i veliku odgovornost u smislu prihvaćanja dugoročnih financijskih obveza, koje često nadilaze jedan mandat nacionalne ili lokalne uprave.
Naša je odgovornost tim veća i podrazumijeva sasvim nepristrano i objektivno odlučivanje prilikom odabira projekata za sufinanciranje - pristup korištenju EU sredstava mora biti lišen svakog političkog i partikularnog utjecaja.
Vjerujem da je ovo jedinstvena prilika i poticaj da krenemo u rješavanje naših problema na sustavan i dugoročno održiv način, svjesni da će obveze za kvalitetnu provedbu kao i zasluge za pozitivan učinak korištenja tih sredstava vjerojatno preuzeti naši nasljednici. Usprkos tome, imamo odgovornost i obvezu uložiti maksimalan napor da te dugoročne razvojne projekte započnemo danas.
5. Uloga gradova (suradnja nacionalne i lokalne razine)
Za Grad Zagreb osobito je zanimljiva novina koju uvodi financijska perspektiva 2014.-2020., kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja, kojim bi 5% ukupnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (unutar cilja - Ulaganje za rast i radna mjesta) trebalo iskoristiti za održivi urbani razvoj.
Naime, u novoj financijskoj perspektivi koncept održivog urbanog razvoja zauzima središnju ulogu u pokretanju novih pozitivnih transformacijskih procesa na širim gradskim područjima u Europi, što je prepoznato i u Republici Hrvatskoj, na temelju Partnerskog sporazuma i Operativnih programa.
Taj mehanizam vidimo kao jedinstvenu priliku za rješavanje problema s kojima se suočavaju gradska područja/urbane aglomeracije. Rješavanje tih problema mora biti utemeljeno na bliskoj suradnji tijela lokalne vlasti, stručnjaka iz poslovne i akademske zajednice, središnje vlasti i nevladinog sektora u svrhu razvoja cjelovitih i održivih solucija.
Kao jedan od glavnih razloga za korištenje toga mehanizma naveden u Partnerskom sporazumu, navodi se i sljedeće: »koncentracija gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i društvenih izazova koji utječu na urbana područja, a na njih se može učinkovitije odgovoriti aktivnom suradnjom između tijela lokalne vlasti i partnera, te između njih i središnje vlasti.«
Provedba načela održivog urbanog razvoja, a time i ITU mehanizma zahtijevat će nove modele upravljanja, nove metode definiranja i donošenja lokalnih politika, razvoj novih i jačanje postojećih partnerstava između različitih razina vlade, ali i ostalih dionika.
Ono na što računamo za uspostavljanje jasno razrađenih ciljeva i metodologija na lokalnoj razini, jest korištenje participativnih metoda upravljanja kao i sudjelovanje gradova u korištenju tehničke pomoći koja će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju za implementaciju toga novog financijskog instrumenta.
6. Zaključno
Bliska suradnja nacionalne i lokalne razine bit će ključna u svrhu rješavanja ekonomskih, okolišnih, transportnih, demografskih i društvenih izazova, ali i da bi se izbjegli i negativni učinci nadmetanja i/ili konkurencije.
Uvjerena sam da će ovaj skup pridonijeti uspostavljanju neposredne suradnje i razmjene znanja I informacija, što predstavlja zdrav temelj za uspješno korištenje bespovratnih sredstava EU, kao vrijedne poluge za podizanje ekonomskog i socijalnog statusa Republike Hrvatske.
Želim svima uspješan rad i nadam se da će ovakva događanja postati redovita i učestala praksa u mjesecima koji dolaze.
11.04. EUROPSKA UNIJA