1. Uvod
Na prihodnoj strani Državnog proračuna u 2015. godini očekuje se jednokratan prihod prebacivanja doprinosa iz drugog u prvi mirovinski stup za osobe koje rade prema posebnim uvjetima (beneficirane mirovine), a koje nisu bile obuhvaćene u 2014. godini, prihod od oporezivanja kamata na štednju i kapitalnih dobitaka te prihodi od snažnijeg oporezivanja dobitaka od igara na sreću.

Na rashodnoj strani u 2015. godini planirano je smanjenje rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda, pomoći, naknada građanima i kućanstvima te rashoda za nabavu nefinancijske imovine, dok se povećanje planira na financijskim rashodima (kamate), subvencijama te ostalim rashodima. 

Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015.-2017. dana je uputa korisnicima Državnog proračuna da pri planiranju rashoda za navedeno razdoblje sve aktivnosti usmjere na maksimalnu apsorpciju dodijeljenih EU sredstava, vodeći računa o osiguravanju odgovarajućeg udjela nacionalnog sufinanciranja.

Da bi se ostvarilo smanjenje ukupne javne potrošnje uz najmanji mogući negativan učinak na postojeću razinu javnih usluga, a uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 124/14). Cilj analize je identificirati potencijalne uštede u proračunu te donošenje paketa mjera koje će rezultirati 10% godišnjim smanjenjem rashoda u odnosu na plan 2014. godine u sljedećim kategorijama, koje su obuhvaćene analizom: svi rashodi za zaposlene, subvencije, poslovanje proračunskih korisnika u sustavu zdravstva, poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima bez obzira na izvore financiranja te porezni rashodi. 

Na visinu prihoda i rashoda značajno utječe primjena odredaba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13), kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku teksta: HZZO) iz sustava Državne riznice od 1. siječnja 2015. godine, kada HZZO postaje izvanproračunski korisnik Državnog proračuna. Slijedom navedenoga, prihodi od participacije, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje i dopunsko zdravstveno osiguranje te ostali prihodi HZZO-a koje ostvaruje prema posebnim propisima, isključeni su iz prihoda Državnog proračuna, dok će se u Državnom proračunu iskazati transfer HZZO-u u iznosu od 2,4 milijarde kuna, sukladno članku 72. navedenog Zakona. 

Također, važno je napomenuti da su proračunski korisnici Državnog proračuna izradili prijedloge financijskih planova za razdoblje 2015.-2017., prema novom Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14). 

2. Makroekonomske projekcije za razdoblje 2015.-2017.
Državni proračun Republike Hrvatske za sljedeće trogodišnje razdoblje temelji se na makroekonomskoj projekciji koja pretpostavlja izlazak iz dugotrajne recesije uz blage stope rasta u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Nakon projekcije realnog smanjenja bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,7% u 2014., očekuje se rast od 0,5% u 2015., 1,3% u 2016. i 1,5% u 2017. godini. Paralelno s izlaskom iz recesije očekuje se okončanje deflatornih pritisaka. Pozitivan doprinos izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital, dok se značajniji pozitivan doprinos potrošnje kućanstava može očekivati tek prema kraju sljedećeg trogodišnjeg razdoblja. Tijekom 2015. godine očekuje se ubrzanje inflacije te prosječan rast indeksa potrošačkih cijena od 1,4%. U sljedećem razdoblju očekuje se daljnje ubrzanje prosječne inflacije na 1,9% u 2016. godini te 2% u 2017. godini. 

3. Prihodi Državnog proračuna
U 2015. ukupni prihodi Državnog proračuna planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, dok su u 2016. i 2017. godini projicirani u iznosu od 106,2 milijarde kuna odnosno 109,6 milijardi kuna. 

Porezni prihodi za razdoblje 2015.-2017. projicirani su uz pretpostavku postupnog gospodarskog oporavka, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima koje su stupile na snagu tijekom 2014., a čiji će cjelogodišnji učinci biti vidljivi tijekom sljedećih godina. Također, u projekcije poreznih prihoda uključene su i promjene u poreznim propisima koje će se početi primjenjivati u sljedećim godinama. 

Glede dosadašnjih izmjena važno je napomenuti da će izmjene u sustavima posebnih poreza i trošarina te oporezivanja igara na sreću imati svoj učinak i u sljedećim godinama. Nadalje, izmjenom Zakona o obveznim mirovinskim fondovima omogućava se osiguranicima čija su prava uređena posebnim propisima, da na temelju slobodnog izbora prebace sredstva s osobnog računa iz II. u I. mirovinski stup, budući da se mirovina za navedene kategorije osiguranika ionako obračunava i isplaćuje iz prvog stupa. Od 2015. godine na snagu stupaju izmjene u poreznom sustavu poreza na dohodak, dobit, poreza na dodanu vrijednost te igara na sreću. 

Uzimajući u obzir sve navedeno, porezni prihodi u 2015. godini planirani su u iznosu od 64 milijarde kuna. U sljedećim godinama očekuje se daljnji rast prihoda od poreza te su oni za 2016. godinu projicirani u iznosu od 65,1 milijardu kuna odnosno uz međugodišnji rast od 1,8%. U 2017. godini prihodi se očekuju u iznosu od 66,8 milijardi kuna i bilježe rast od 2,5%. 

Prihod od poreza na dohodak planiran je na temelju očekivanog kretanja na tržištu rada odnosno očekivanih nominalnih bruto plaća i ukupne zaposlenosti te uključuje izmjene u sustavu poreza na dohodak koje će stupiti na snagu početkom 2015. 

Na temelju izmjena Zakona o porezu na dohodak, prihod od poreza na dohodak u razdoblju 2015.-2017. projiciran je u iznosu od 1,9 milijardi kuna.

Porez na dobit u tekućoj godini plaća se na temelju poslovanja poduzetnika prethodne godine te je u 2015. planiran u iznosu od 5,6 milijardi kuna, za 2016. projiciran je u iznosu od 6,2 milijarde kuna, dok za 2017. godinu iznosi 6,3 milijarde kuna. 

Počevši od 2015. godine, prihod od poreza na imovinu u Državnom proračunu planira se u dvostruko manjem iznosu nego do sada. Naime, zbog promjena Zakona o porezu na dohodak, pojavila se potreba da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nadomjesti dio prihoda koji su izgubile navedenim izmjenama, a jedan od oblika kojima će se on nadomjestiti jest i drukčija raspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina. Tako se prihodom od poreza na imovinu u sljedećim godinama planira prikupljati oko 200 milijuna kuna. 

Prihod od poreza na dodanu vrijednost u 2015. planira se ostvariti u iznosu od 41,5 milijardi kuna prihoda od PDV-a, dok projekcije za 2016. iznose 42 milijarde kuna odnosno 43,4 milijarde kuna za 2017. godinu. 

Prihod od poreza na promet za 2015. godinu planiran je u iznosu od 150,8 milijuna kuna, dok projekcije za 2016. i 2017. godinu iznose 154,9 milijuna kuna odnosno 160 milijuna kuna. 

Prihod od posebnih poreza i trošarina projiciran je na temelju očekivanog kretanja potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir cjelogodišnje učinke izmjena propisa u trošarinskom sustavu odnosno kod trošarina na energente i električnu energiju koje su provedene u 2014. godini, a u cilju povećanja proračunskih prihoda u svrhu provođenja postupka prekomjernog proračunskog manjka. Sukladno navedenom, u razdoblju 2015.-2017. prihodi od posebnih poreza i trošarina projicirani su u iznosu od 12,8 milijardi kuna.

Prihodi od ostalih poreza na robu i usluge u 2015. planirani su u iznosu od 460,6 milijuna kuna, dok procjene za 2016. iznose 470 milijuna kuna, a za 2017. godinu 481,3 milijuna kuna. 

Prihodi od poreza i naknada od igara na sreću i zabavnih igara planirani su u ukupnom iznosu od 1 milijarde kuna u 2015., dok projekcija za 2016. i 2017. godinu iznosi 1,1 milijardu kuna. 

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije za 2015. godinu planiran je u iznosu od 403,3 milijuna kuna. Projekcija toga prihoda za 2016. iznosi 399,9 milijuna kuna, dok za 2017. godinu iznosi 404,6 milijuna kuna. 

Prihodi Državnog proračuna od doprinosa od 2015. godine čine prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje i prihod od doprinosa za zapošljavanje. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje od 1. siječnja 2015. godine više nisu prihod Državnog proračuna, već prihod HZZO-a kao izvanproračunskog korisnika. Tijekom 2015. godine očekuje se povlačenje sredstava iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem, i to u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Na temelju navedenog, u 2015. godini projicira se 23,4 milijarde kuna prihoda od doprinosa, u 2016. 21,5 milijardi kuna, a 2017. 22,1 milijardu kuna. 

Od 2014. godine Republici Hrvatskoj na raspolaganju su značajna sredstva u okviru novog programskog razdoblja EU 2014.-2020. U skladu s navedenim, ukupni prihodi od pomoći u 2015. iznose 7,3 milijarde kuna, od čega se 7,1 milijardu kuna odnose na EU sredstva. U 2016. prihodi od pomoći projicirani su u iznosu od 9,4 milijarde kuna, a u 2017. godini u iznosu od 10,6 milijardi kuna.

Prihodi od imovine u 2015. planirani su u iznosu od 2,5 milijardi kuna, dok projekcije za 2016. i 2017. godinu iznose 1,7 milijardi kuna. 

Očekuje se da će prihodi od administrativnih pristojbi, pristojbi prema posebnim propisima i naknada slijediti trendove dosadašnjih kretanja i u sljedećem razdoblju. Prihodi po osnovi administrativnih pristojbi u 2015. planirani su u iznosu od 485,1 milijun kuna, dok projekcije za 2016. iznose 489,5 milijuna kuna, a za 2017. godinu 494,3 milijuna kuna. Prihodi prema posebnim propisima od 2015. godine znatno se smanjuju budući da namjenski prihodi za financiranje obveznog zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja 2015. godine više nisu prihod Državnog proračuna, već HZZO-a.
 U Državnom proračunu za 2015. ti prihodi uključuju i dio namjenskih prihoda u sustavu znanosti. Stoga prihodi prema posebnim propisima za 2015. iznose 1,6 milijardi kuna. 

Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga (vlastiti prihodi) te prihodi od donacija planirani su u 2015. godini u iznosu od 1 milijarde kuna, a na temelju očekivanja proračunskih korisnika. Po prvi put ta kategorija prihoda uključuje i vlastite prihode sveučilišta, fakulteta, javnih instituta, nacionalnih parkova i parkova prirode. 

Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza u 2015. godini planirani su u iznosu od 4,3 milijarde kuna zbog uključivanja prihoda državnih bolničkih ustanova na temelju ugovornih obveza od HZZO-a. U 2016. i 2017. godini projicirani su u iznosu od 4,3 milijarde kuna odnosno 4,4 milijarde kuna.

Prihodi od kazni i upravnih mjera za 2015. planirani su u iznosu od 656,3 milijuna kuna, dok projekcije za 2016. iznose 668,6 milijuna kuna, a za 2017. godinu 680,6 milijuna kuna. 

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2015. godini planiraju se u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a za sljedeće dvije godine ti prihodi projicirani su u iznosu od 1,2 milijarde kuna. 

4. Rashodi Državnog proračuna
Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2015. godinu iznose 119,0 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 115,7 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 3,3 milijarde kuna. U odnosu na rashode iz 2014. godine oni su manji za 8,9% odnosno 11,7 milijardi kuna, i to ponajprije zbog izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava Državne riznice i Državnog proračuna. U 2016. i 2017. godini očekuje se daljnje smanjenje ukupnih rashoda Državnog proračuna te su za 2016. godinu planirani u iznosu od 118,4 milijarde kuna te u iznosu od 118,0 milijardi kuna u 2017. godini.

4.1. Rashodi poslovanja
Rashodi poslovanja u Državnom proračunu za 2015. godinu planirani su u iznosu od 115,7 milijardi kuna, što je u odnosu na 2014. godinu smanjenje od 9,6% odnosno smanjenje u iznosu od 12,3 milijarde kuna. 

U 2016. godini rashodi poslovanja predviđeni su u iznosu od 115,7 milijardi kuna, a u 2017. godini u iznosu od 116,2 milijarde kuna.

Rashodi za zaposlene u 2015. godini planirani su u iznosu od 24,7 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 14% odnosno 3,0 milijarde kuna u odnosu na plan 2014. godine. To povećanje rezultat je uključivanja rashoda za zaposlene ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska u Državni proračun, kao i rashoda za zaposlene drugih proračunskih korisnika koji do sada nisu bili iskazivani u Državnom proračunu, a financirani su iz njihovih vlastitih i namjenskih prihoda. U 2016. godini planirani su u iznosu od 23,9 milijardi te u iznosu od 23,5 milijardi kuna u 2017. godini. 

Materijalni rashodi u 2015. godini povećavaju se za 2 milijarde kuna u odnosu na plan 2014. godine i iznose 10,1 milijardu kuna. To povećanje također je rezultat uključivanja materijalnih rashoda ustanova u zdravstvu u Državni proračun, kao i materijalnih rashoda drugih proračunskih korisnika koji do sada nisu bili iskazivani u Državnom proračunu, a financirani su iz njihovih vlastitih i namjenskih prihoda. U 2016. godini plan materijalnih rashoda smanjuje se na iznos od 8,8 milijardi odnosno 8,5 milijardi kuna u 2017. godini.

Financijski rashodi u 2015. godini planirani su u skladu s troškovima servisiranja javnog duga nastalog u proteklom razdoblju te iznose 11,1 milijardu kuna, dok su u 2016. planirani na razini od 11,7 milijardi odnosno 12,0 milijardi u 2017. godini. 

Rashodi za subvencije u 2015. godini planiraju se u iznosu od 6,1 milijardu kuna, što je za 13,6% odnosno 726,4 milijuna kuna više u odnosu na 2014. godinu. U 2016. godini rashodi za subvencije predviđeni su u iznosu od 5,6 milijardi kuna, a u 2017. godini u iznosu od 5,2 milijarde kuna. 

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države u 2015. godini planirane su u iznosu od 12,4 milijarde kuna, što je za 40,4% odnosno 3,6 milijardi kuna više u odnosu na plan 2014. godine. To povećanje ponajprije je rezultat planiranja transfera sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, koji izlazi iz sustava Državne riznice, u iznosu od 2,4 milijarde kuna. U 2016. godini navedeni rashodi planirani su u iznosu od 12,8 milijardi kuna, a u 2017. u iznosu od 12,3 milijardi kuna.

Najveću stavku u rashodima poslovanja čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, u iznosu od 45,0 milijardi kuna u 2015. godini, 44,6 milijardi kuna u 2016. godini i 44,4 milijarde kuna u 2017. godini. 

Ostali rashodi poslovanja u 2015. godini povećavaju se za 943,1 milijun kuna u odnosu na 2014. godinu te iznose 6,4 milijarde kuna. U 2016. godini očekuje se daljnji rast tih rashoda te su planirani u iznosu od 8,4 milijarde kuna, a u 2017. godini iznose 10,3 milijarde kuna. 

4.2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
U 2015. godini rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju se za 1,2 milijarde kuna u odnosu na 2014. godinu odnosno za 55,5% te iznose 3,3 milijarde kuna. To povećanje najvećim dijelom odnosi se na projekte financirane iz proračuna Europske unije, poput izgradnje Schengenskih kapaciteta te projekata u poduzetništvu vezanih uz jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te izgradnju graničnih prijelaza. U 2016. godini ti rashodi predviđeni su u iznosu od 2,7 milijardi kuna, a u 2017. godini u iznosu od 1,8 milijardi kuna. 

5. Ukupni manjak Državnog proračuna
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 106,4 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 119 milijardi kuna, planirani manjak Državnog proračuna za 2015. godinu iznosi 12,5 milijardi kuna ili 3,8% bruto domaćeg proizvoda. 

U 2016. godini manjak Državnog proračuna projiciran je na razini od 12,2 milijarde kuna ili 3,5% bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2017. godini kretati na razini od 8,4 milijarde kuna ili 2,3% bruto domaćeg proizvoda.

6. Izvanproračunski korisnici
Ukupni prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2015. godini planirani su u iznosu od 29,1 milijardu kuna, dok su za 2016. projicirani u iznosu od 28,9 milijardi kuna, a za 2017. u iznosu od 29,3 milijarde kuna. 

Od 1. siječnja 2015. godine izvanproračunskim korisnikom postaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pa najveću stavku prihoda poslovanja u promatranom srednjoročnom razdoblju predstavljaju doprinosi za zdravstveno osiguranje (udjel od 61,9% u 2015.). U 2015. doprinosi su planirani u iznosu od 18 milijardi kuna, u 2016. u iznosu od 18,1 milijardu kuna, a u 2017. godini u iznosu od 18,2 milijarde kuna. 

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su na razini od 1,2 milijuna kuna u 2015., a projekcijom za 2016. i 2017. utvrđeni su na razini od 1,1 milijun kuna, što se većinom odnosi na prihode od prodaje stambenih i poslovnih objekata CERP-a.

Ukupni rashodi poslovanja izvan-proračunskih korisnika u 2015. godini planirani su u iznosu od 26,4 milijarde kuna, a u 2016. i 2017. projiciraju se u iznosu od 26,8 milijardi kuna odnosno 26,7 milijardi kuna. Za 2016. i 2017. godinu projicirane su u iznosu od 54 milijuna kuna odnosno 53,3 milijuna kuna. Promatrajući po pojedinim izvanproračunskim korisnicima, najveće planirane rashode poslovanja bilježi HZZO, na koji u promatranom srednjoročnom razdoblju otpada prosječno oko 83% ukupnih rashoda poslovanja svih izvanproračunskih korisnika.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu planirani su u iznosu od 2,5 milijardi kuna, a projekcija za 2016. i 2017. godinu iznosi 2,2 milijarde kuna odnosno 2,5 milijardi kuna. 

Ukupno planirani prihodi od 29,1 milijardu kuna i rashodi od 28,9 milijardi kuna čine višak od 132,4 milijuna kuna ili 0,04% BDP-a u 2015. godini. Za 2016. projiciran je manjak u iznosu od 142,6 milijuna kuna, a za 2017. godinu višak u iznosu od 98,2 milijuna kuna. Planom za 2015. godinu razlika prihoda i rashoda financirat će se ukupnim primicima od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od 2,6 milijardi kuna, uz istodobno planirane ukupne izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 1,7 milijardi kuna. U 2016. i 2017. godini ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznosit će 3 milijarde kuna odnosno 3,1 milijardu kuna. Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2016. iznosit će 2,1 milijardu kuna, dok će u 2017. godini bilježiti razinu od 2,3 milijarde kuna.

U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se smanjenje planiranog manjka u odnosu na 2014., na 3,8% BDP-a u 2015. pa njegovo smanjenje na 3,6% u 2016. odnosno 2,4% BDP-a u 2017. godini.

Sukladno kretanju manjka konsolidirane opće države, a uzimajući u obzir planirano predfinanciranje u 2014. za potrebe u sljedećoj godini te očekivane privatizacijske primitke, u 2015. godini očekuje se da će dug opće države iznositi 81,6% BDP-a. Na kraju promatranog razdoblja očekuje se smanjenje duga opće države na razinu od 81% BDP-a.