1. UVODNE NAPOMENE
Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 36/22 – u nastavku teksta: ZIDSZ ili Novela) kojim se po drugi put mijenja Stečajni zakon¹ u većem dijelu stupa na snagu 31. ožujka 2022. Novela je opsežna jer ima 117 članaka², i osim što implementira pravila iz Direktive (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (SL L 172/18)³ značajno mijenja i postojeća pravila o predstečaju. Cilj je Direktive (EU) 2019/1023 ukloniti prepreke koje sprječavaju održivim poduzećima i poduzetnicima u financijskim teškoćama pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje i nastavak rada; omogućiti poštenim nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima korištenje potpunog otpusta duga nakon razumnog razdoblja, čime im se pruža druga prilika; poboljšati učinkovitost postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, posebno glede njihova kraćeg trajanja. U okvirima restrukturiranja prava svih uključenih strana, uključujući radnike, trebala bi se zaštititi na uravnotežen način.

Novelom su isto tako dodana ograničenja u provođenju predstečajnog postupka pa je propisano da se nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske predstečajni postupak može provesti samo ako je dužnik poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koji su doveli do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao im detaljne informacije o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.

Sudska pismena i nadalje se dostavljaju objavom na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, a pitanje uporabe elektroničkih sredstava komunikacije u predstečajnom i stečajnom postupku uređeno je po uzoru na pravila parničnog postupka.⁴

1.2. NOVE INFORMACIJE I OBVEZE (ČL. 4. I 9. ZIDST-A)
Da bi dužnici na vrijeme reagirali, uvedena su pravila o ranom upozoravanju dužnika na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja. Putem toga sustava dužnik se upozorava da je potrebno bez odgode djelovati. Ovaj sustav će se detaljnije propisati pravilnicima, a poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima glede sustava ranog upozoravanja, kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza).

Nova su i pravila o dužnosti direktora odnosno uprave društva u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje koja propisuju da su dužni u tom slučaju uzeti u obzir interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s posebnim interesom u skladu s pravilima o otuđenju poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom,⁵ zatim poduzeti mjere kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje te izbjegavati radnje ili radnje kojima se namjerno ili iz krajnje nepažnje ugrožava održivost poslovanja.

Novelom su istaknuti bitni elementi prikupljanja podataka koje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa generira na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i vrsti postupaka, s tim da bi se pravilnikom trebali detaljnije urediti. Ti podaci, između ostalog, obuhvaćaju broj postupaka, prosječnu duljinu trajanja, prosječan trošak, prosječnu stopu naplate i broj izgubljenih radnih mjesta.

2. PREDSTEČAJNI POSTUPAK (ČL. 11., 13. - 15., 29., 30. I 42. ZIDSZ-A)
Jedna od bitnih novosti je ograničenje trajanja prekida ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, koje predviđa da danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, kao i zabrana pokretanja novih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. No, ta zabrana provođenja ovrhe traje 120 dana. Prije isteka tog roka sud u predstečajnom postupku može na zahtjev dužnika, vjerovnika ili povjerenika produljiti trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja dva puta za daljnjih 90 dana, pod uvjetom da je postignut relevantni napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da je navedena zabrana nužna radi ostvarivanja plana restrukturiranja. Na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika sud će ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogli spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora te će obustaviti predstečajni postupak.

Dakle, sada je jasno propisan rok trajanja zabrane provođenja ovrhe, i to prvo 120 dana, a nakon toga sud može na prijedlog dužnika, povjerenika ili vjerovnika produljiti to trajanje dva puta za daljnjih 90 dana. Ovo pravilo implementirano je s ciljem zaštite vjerovnika, s tim da stupa na snagu 1. listopada 2022.

Ovlasti i odgovornosti povjerenika dodatno su proširene tako da je povjerenik dužan pružati pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja ili u pregovorima o tom planu te preuzeti djelomično upravljanje nad imovinom ili poslovima dužnika tijekom pregovora, osim u dijelu u kojem dužnik može slobodno raspolagati imovinom kao i na propisanom obrascu podnositi izvješća sudu o tijeku predstečajnoga postupka.

Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka ovlašten je podnijeti samo dužnik, a prijedlog plana restrukturiranja može istodobno podnijeti samo ako je već izrađen u trenutku podnošenja prijedloga.

Ako prijedlog plana restrukturiranja nije podnesen uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka, mora se sudu podnijeti najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.

Osim toga, dodatno je pojašnjeno što sve prijedlog plana restrukturiranja mora sadržavati, pa pored općih podataka i ranije propisanog mora sadržavati i podatke o imovini i vrijednosti imovine dužnika u trenutku podnošenja plana restrukturiranja, opis ekonomske situacije dužnika i položaja radnika te opis razloga i razmjer teškoća dužnika, vremensko trajanje mjera financijskog i operativnog restrukturiranja, naznaku kategorija tražbina na koje plan restrukturiranja sukladno zakonu ne utječe, način obavještavanja radnika i način obavljanja savjetovanja s njima te obrazloženje u kojem se razjašnjava zašto plan restrukturiranja ima razumne izglede za sprječavanje nesposobnosti dužnika za plaćanje i osiguravanje održivosti poslovanja, uključujući potrebne pretpostavke za uspjeh plana.

Dopunjena su postojeća pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu (sada planu restrukturiranja), pa su uz dosadašnje skupine koje treba razlikovati sada izričito predviđeni i dioničari, nositelji udjela te nositelji drugih osnivačkih prava pravnih osoba, ako se stečajnim planom zadire u njihova dioničarska, nositeljska odnosno osnivačka prava. Osim toga, istaknuto je i da se vjerovnici s malim tražbinama mogu svrstati u posebnu skupinu te da će se prilikom osnivanja skupina voditi posebna brigu o zaštiti ranjivih vjerovnika poput malih dobavljača.

2.1. PRIJAVA I UTVRĐIVANJE TRAŽBINA (ČL. 19. I 20. ZIDSZ-A)
Bitna razlika je brisanje pravila o predmnjevi prijave tražbine, stoga sada svi vjerovnici moraju prijaviti svoju tražbinu u predstečajnom postupku neovisno o tome je li njihovu tražbinu dužnik uvrstio u financijske izvještaje. Rokovi za prijave tražbina predstečajnih vjerovnika nisu mijenjani, no za razlučne vjerovnike sada je propisano da su dužni nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku 21 dana od dostave plana restrukturiranja obavijestiti o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo te dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje. Identičan je rok i za obavijest izlučnog vjerovnika. Pravila o razlučnim vjerovnicima značajno su promijenjena. Naime, propisano je da plan restrukturiranja ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukčije određeno. Ako je planom restrukturiranja drukčije određeno, za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje se vrijeme odgađa namirenje i koje druge odredbe plana restrukturiranja prema njima djeluju.

2.2. RASPRAVLJANJE I GLASOVANJE O PLANU RESTRUKTURIRANJA (ČL. 29.-33. ZIDSZ-A)
Nakon što dužnik dostavi plan restrukturiranja te nakon što razlučni i izlučni vjerovnici dostave svoje obavijesti može se održati ročište za raspravljanje i glasovanje o planu.⁶ Pravila o pravu glasa i popisu prava glasa nisu mijenjana, ali značajno su promijenjena pravila o glasovanju. Naime, ako vjerovnici do početka ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvojbeno utvrditi kako su glasovali, smatrat će se da su glasovali za plan restrukturiranja. Dakle, sada će se smatrati da je vjerovnik koji nije glasovao, glasovao za plan restrukturiranja. Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan i zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana. No, da bi se ipak omogućilo usvajanje plana restrukturiranja uvedeno je pravilo o većinskoj odluci skupine vjerovnika koju donosi sud iako nije postignuta većina u određenoj skupini, a sve ostale pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja su ispunjene kao i svi ostali uvjeti.

Nakon što vjerovnici prihvate plan restrukturiranja sud će odlučiti o tome hoće li taj plan potvrditi, s tim da su propisani razlozi zbog kojih sud po službenoj dužnosti ukraćuje potvrdu plana i kada on to odlučuje po prijedlog vjerovnika, dužnika, dioničara, nositelja udjela te nositelja drugih osnivačkih prava pravnih osoba. No, ako su ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem potvrditi taj plan restrukturiranja.

Djelomično su izmijenjena i pravila o preuzimanju zaduženja u novcu te su propisana pravila kako za privremeno financiranje u tijeku postupka, tako i za novo financiranje te za zaštitu tražbina vjerovnika s osnova privremenog financiranja i tražbine vjerovnika s osnova novog financiranja. Nova su i pravila o zaštiti drugih transakcija povezanih s restrukturiranjem. Ta pravila propisuju da, ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za pregovore o planu restrukturiranja ne mogu se pobijati, osim ako bi bila riječ o prijevari, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.

2.3. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA PREDSTEČAJNOG POSTUPKA (ČL. 39. -42. I 44. ZIDSZ-A)
Dopunjena su pravila o tražbinama na koje ne utječe postupak, a to su tražbine radnika, tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka te tražbine za uzdržavanje koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva. Nadalje, taj postupak ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju pravila o tim tražbinama u slučaju otvaranja stečajnog postupka. Te tražbine na koje predstečajni postupak ne utječe ne mogu ni biti predmet plana restrukturiranja. Predstečajni postupak ne utječe ni na pojedinačna i kolektivna prava radnika koja proizlaze iz domaćeg radnog prava i radnog prava Europske unije, kao što je pravo na kolektivno pregovaranje i industrijske akcije te pravo na obavješćivanje i savjetovanje. Ako su planom restrukturiranja predviđene mjere koje dovode do promjena u organizaciji rada ili ugovora o radu s radnicima, te mjere podliježu odobrenju radnika.

Novo je i pravilo o dvostranoobveznim ugovorima koje nije ispunila niti jedna ugovorna strana, koje propisuje da vjerovnik iz dvostranoobveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka i na kojeg predstečajni postupak utječe, a koji u vrijeme otvaranja tog postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik ni vjerovnik, nije ovlašten nakon otvaranja predstečajnog postupka uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika, pozivom na činjenicu da dužnik svoj dug nije platio. Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena pravila o obvezama vjerovnika iz dvostranoobveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka jesu bez pravnog učinka kao i ponašanja koja bi mu bila protivna.

Nova su i pravila o postupcima na koje predstečajni postupak utječe koja su različito uređena za parnične i arbitražne postupke u odnosu na ovršne postupke, jer postoji ograničenje trajanja prekida ovršnih postupaka nakon otvaranja predstečajnog postupka.

Pravila o postupanju Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnoga postupka ističu da se prestaju izvršavati sve osnove za plaćanje osim tražbina radnika, dok se osnove za plaćanje ostalih tražbina na koje predstečajni postupak ne utječe prestaju izvršavati, ali njihov vjerovnik može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje.

2.4. OBUSTAVA I ZAKLJUČENJE PREDSTEČAJNOG POSTUPKA (ČL. 48. SZ-A)
Predstečajni postupak mora se završiti najkasnije u roku od 120 dana od dana otvaranja, a iznimno, sud može, na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika, dopustiti produljenje roka najviše za daljnjih 180 dana ako smatra da je postignut napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da postoji vjerojatnost uspješnog okončanja predstečajnog postupka. Dodana su i pravila da i prije isteka tih rokova sud može obustaviti predstečajni postupak ako je dužnik pridonio duljem trajanju postupka, a na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika može ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika te obustaviti predstečajni postupak ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogao spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora o planu restrukturiranja.

Sud će donijeti rješenje o zaključenju predstečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi plana restrukturiranja postane pravomoćno, a prije zaključenja dužnik je dužan namiriti troškove predstečajnoga postupka te nesporne dospjele tražbine vjerovnika koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje. Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje predstečajnoga postupka, s tim da će unaprijed izvijestiti dužnika i povjerenika o tome kada će nastupiti pravni učinci.

3. STEČAJNI POSTUPAK (ČL. 49. - 51., 56., 59., 65., 66. ZIDSZ-A)
Znatno su promijenjena pravila o stečajnim upraviteljima pa je, između ostalog, propisano da polaganju ispita za stečajnog upravitelja može pristupiti osoba koja ima obrazovanje pravne ili ekonomske struke i tri godine radnog iskustva u toj struci, a nakon položenog ispita te stručne obuke od godinu dana, može se upisati na listu stečajnih upravitelja koju utvrđuje ministarstvo nadležno za pravosuđe. Stečajni upravitelji mogu osnovati i društvo, a uređena su i pitanja udaljenja od obavljanja dužnosti te njihov etički kodeks i etičko vijeće te postupak povodom povrede kodeksa. Sada se stečajnim upraviteljima kada navrše 70 godina više neće dodjeljivati novi predmeti, ali oni su ovlašteni dovršiti sve postupke u tijeku te će po dovršetku svih postupaka biti brisani s liste. Kao novost, uvedena je posebna lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja.⁷ Dužnosti stečajnog upravitelja su dopunjene pa je on obvezan sklopiti ugovor s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga, a troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga su troškovi stečajnog postupka, ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća. Dodatno, stečajni upravitelj je u obvezi i dostavljati i podatke o radnicima Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Financijskoj agenciji zahtjeve za prodaju imovine te obavlja uplatu traženog predujma. No, ako je stečajni postupak odmah otvoren i zaključen, stečajni upravitelj nema obvezu dostavljati godišnja financijska izvješća i dodatne podatke radi objave.

Imovina opterećena razlučnim pravom prodaje se elektroničkom javnom dražbom, no ako nije uspjela četvrta dražba, onda razlučni vjerovnici imaju pravo odlučiti o neunovčenom predmetu stečajne mase.

3.1. STEČAJNI PLAN (ČL. 82., 85., 86., 89. ZIDSZ-A)
Dužnik je ponovno ovlašten podnijeti stečajni plan, a mjere koje se mogu provoditi putem stečajnog plana više nisu taksativno nabrojene jer je propisano da se stečajnim planom mogu odrediti i ostale odgovarajuće aktivnosti. No, sud treba odbaciti stečajni planu roku od 15 dana od njegova podnošenja ako nisu ispunjeni formalni uvjeti za njegovo podnošenje: ako nisu poštovani propisi o podnošenju i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je odredio sud; ako nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi; ako se ne mogu ostvariti prava koja bi sudionici trebali steći prema provedbenoj osnovi plana koji je dužnik podnio.

Ako sud ne odbaci stečajni plan, onda će zatražiti izjašnjenje odbora vjerovnika, dužnika pojedinca i stečajnog upravitelja ako je plan podnio dužnik. Rok za izjašnjenje ne može biti dulji od 15 dana. Nakon toga zakazuje se ročište te vjerovnici glasuju o planu,⁸ a i ovdje su kao i u predstečajnom postupku uvedena pravila o zabrani opstrukcije, pa se pod određenim uvjetima smatra da su vjerovnici prihvatili plan (ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana).

4. PROMJENE U OSTALIM PRAVILIMA (ČL. 94., 97., 104. I 106. ZIDSZ-A)
Znatno su izmijenjena i pravila o oslobođenju dužnika pojedinca od preostalih obveza sukladno prijedlozima iz Direktive (EU) 2019/1023, tako da prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza dužnik može podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Ako je netko drugi podnio prijedlog, onda dužnik može podnijeti prijedlog za oslobođenje od ostalih obveza najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka takve upute suda. Prijedlogu se prilaže izjava da dužnik svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine ustupa za vrijeme od tri godine od otvaranja stečajnoga postupka povjereniku kojega će odrediti sud. Dakle, sada je rok ustupanja znatno skraćen te iznosi tri godine od otvaranja stečajnog postupka, a bio je pet godina od zaključenja postupka. No, uvedena su pravila kada taj prijedlog nije dopušten kako ne bi bilo zloporaba tih zahtjeva.

Budući da je rok za ustup založivih tražbina skraćen, detaljno su propisana pravila za uskratu tog oslobođenja ako se dokaže da dužnik pojedinac zloupotrebljava prava koja proizlaze iz mogućnosti oslobođenja. Samo oslobođenje djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina. No, oslobođenje od preostalih obveza dužnika ne odnosi se na osigurane tražbine, tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, tražbine po osnovi novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka, tražbine po osnovi uzdržavanja koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva, tražbine koje su nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka te tražbine po osnovi troškova za vođenje stečajnoga postupka.

5. ZAVRŠNE NAPOMENE (ČL. 115.-116. ZIDSZ-A)
Osnovno pravilo je da će se postupci koji su započeli prije stupanja na snagu Novele dovršiti prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja. Od tog pravila ima nekoliko iznimaka koje se odnosne na obvezu stečajnog upravitelja da dostavi Financijskog agenciji zahtjev za prodaju i da predujmi troškove, zatim da se prekidaju svi ovršni postupci osim ako je već doneseno rješenje o namirenju te dio pravila o unovčenju predmeta na kojem postoji razlučno pravo, a ta se pravila primjenjuju na sve postupke u tijeku i na sve elektroničke javne dražbe u kojima se poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objavljuje na mrežnim stranicama Financijske agencije nakon stupanja na snagu Novele. Za sve pravilnike propisano je da će ih ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Novele.

Nova pravila o rokovima za prekid ovršnih postupaka i o postupanju Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnoga postupka stupaju na snagu 1. listopada 2022. Ta odgoda stupanja na snagu očigledno je uvjetovana potrebom da se u praksi svi sudionici upoznaju s novim rokovima te da se i sudovi i Financijska agencija adekvatno organiziraju. Naime, ne može se očekivati da će sudac koji ima, primjerice, više od 20 predstečajnih postupaka u tijeku moći kvalitetno voditi sve te postupke i poduzimati radnje u propisanim rokovima.