1. UVOD
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2025.¹ ukinuta je odredba o vezujućem učinku pravnog shvaćanja koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: VSRH) zauzeo u oglednom postupku. Iako se zakonodavac u obrazloženju Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku² šturo pozvao na to da je razlog za ukidanje toga učinka donošenje presude Suda Europske unije u predmetu Hann-Invest, Mineral-Sekuline i Udruga KHL Medveščak³, odnosno potreba da se značenje pravnih shvaćanja donesenih u oglednom postupku uskladi s učincima presude Suda Europske unije, ovaj potez zakonodavca ozbiljno je doveo u pitanje smisao i značenje toga instituta. S druge strane, nedavna odluka Upravnog suda u Zagrebu donesena u oglednom sporu,⁴ koja se odnosi na pitanje je li odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak stvar stroge osobne naravi ili ne, potencijalno će imati pravni učinak za više od 15.000 osoba koje su preminule tijekom ostvarivanja toga prava.^5 6 Budući da je i ogledni spor, postupak pred sudom, na koji bi trebala djelovati presuda u predmetu Hann-Invest, moramo se zapitati kako to da i tome, očigledno korisnom institutu, nisu oduzeti pravni učinci kao u oglednom postupku. Uvažavajući razlike koje postoje između parničnog postupka i upravnog spora, svrha ovoga rada bit će usporediti normativna rješenja oglednog postupka u parnici i oglednog spora u upravnom sporu, kako bi se mogao donijeti zaključak je li ukidanje vezujućeg učinka pravnog shvaćanja u oglednom postupku bilo doista nužno.

2. OGLEDNI POSTUPAK PREMA ZPP-u
2.1. Razlozi uvođenja
Ogledni postupak radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava uveden je Novelom Zakona o parničnom postupku iz 2019.⁷ Među razlozima zbog kojih je taj institut uveden, isticalo se da treba ubrzati postupanje u svim onim postupcima u kojima je bit (meritum) stvari glede pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju. Osim toga, odlukom koju zauzme VSRH o tom pravnom pitanju (pitanje mora biti važno za jedinstvenu primjenu prava) jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno razvoj prava kroz sudsku praksu, što je ustavna zadaća VSRH-a.⁸ Drugim riječima, ogledni postupak trebao je osigurati nekoliko važnih ciljeva – ujednačavanje sudske prakse već na razini prvostupanjskih sudova u sličnim sporovima utemeljenim na istom pravnom pitanju, kako bi se zaustavila potencijalno moguće različito suđenje u istim ili sličnim stvarima, osigurala pravna sigurnost i predvidljivost, brzina postupanja i povećanje djelotvornosti pravosuđa te omogućilo VSRH-u da djeluje ne samo u povodu revizije, već znatno prije. Ukratko, bio je to potencijal koji je u predmetima nevelike složenosti mogao osigurati ujednačen pristup u određenim pravnim pitanjima te na taj način riješiti velik broj sličnih sporova već pred prvostupanjskim sudovima.

2.2. (Ne)poštovanje vezujućeg učinka
Nakon što je proveden prvi ogledni postupak koji se odnosio na pravno pitanje o valjanosti ugovora o konverziji i donesena odluka u toj pravnoj stvari⁹, pojavila se neujednačena sudska praksa u odnosu na pitanja vezana uz ugovor o kreditu u švicarskom franku, osobito u dijelu koji se ticao imaju li potrošači koji su proveli konverziju pravo na obeštećenje ili ne.¹⁰ Jasno je da je takvo neujednačeno postupanje sudova nakon provedenog postupka dovelo u pitanje smisao toga instituta glede njegova djelovanja i vezujućeg učinka. Naime, budući da je čl. 502.n st. 1. tada važećeg ZPP-a¹¹ propisivao da će sud u nastavljenim postupcima nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda RH biti vezan tim pravnim shvaćanjem, očekivalo se da upravo takav način donošenja odluke s vezujućim učinkom može imati važnu ulogu u ujednačavanju sudske prakse, time i osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ipak, to se nije dogodilo. Tema prava na obeštećenje potrošača koji su zaključili ugovor o kreditu u CHF-u aktualna je i danas, a nižestupanjski sudovi, pa i sam VSRH, imaju u odnosu na tu temu različitu praksu.

Unatoč tome što se prvi ogledni postupak nije iskazao ujednačavajućim učinkom u odnosu na pitanje valjanosti ugovora o konverziji, VSRH nastavio je odlučivati u manjem broju oglednih postupaka.¹² Teme kojima se bavio odnosile su se na izjednačenje osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike s osnovicom javnih službenika, položaj sunasljednika do donošenja odluke u sporu o pravu na nasljedstvo ili veličini nasljednog dijela, zdravstvene djelatnike i plaćeni rad nedjeljom i rad profesionalnih vatrogasaca koji nisu pripadnici intervencijskih vatrogasnih postrojbi i dodatka na plaću. Za mjerenje učinkovitosti oglednog postupka važno bi bilo znati je li odluka donesena u oglednom postupku imala ujednačavajuću funkciju odnosno koji je broj predmeta riješen primjenom pravnog shvaćanja zauzetog u oglednom postupku.

2.3. Neki od razloga (nedovoljne) primjene oglednog postupka
Danas, nakon gotovo sedam godina od uvođenja ovoga instituta možemo zaključiti da se ogledni postupak vrlo rijetko koristio, da je VSRH prilično restriktivno i nevoljko pristupao njegovoj primjeni, a suci prvostupanjskih sudova bili su nezainteresirani za pokretanje tih postupaka, čak i u slučajevima kada bi priroda (istog) pravnog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava to zahtijevala i ako bi to obuhvaćalo velik broj predmeta manje važnosti, kojima bi se odmah u okvirima prvostupanjskog postupka moglo provesti ujednačavanje sudske prakse. Dakle, unatoč jako dobrim razlozima za njegovu primjenu, ogledni postupak gotovo da se ne koristi.

Jedno od ključnih pitanja jest tko je ovlašten pokrenuti ogledni postupak. Iako iz zakonskih odredbi proizlazi da će sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka ili umješača, zatražiti od predsjednika suda zakazivanje sjednice sudskog odjela kako bi se raspravilo o pretpostavkama za podnošenje prijedloga za pokretanje oglednog postupka, to je u obrazloženju Novele Zakona o parničnom postupku iz 2022.¹³ netočno predstavljeno, tako da ogledni postupak pokreću stranke i umješači.¹⁴ Naime, između pokretanja postupka i poticanja na pokretanje postupka, zbog kojeg do pokretanja postupka može i ne mora doći, velika je razlika. Primjerice, u praksi su često općinski državni odvjetnici odnosno njihovi zamjenici bili zainteresirani za pokretanje oglednog postupka jer se u većini tih sporova kao tuženik pojavljuje Republika Hrvatska. Međutim, oni nisu ovlašteni pokrenuti ogledni postupak, već samo inicirati njegovo pokretanje. Konačna odluka o tome bit će na sudu. Sukladno tome, jedino je prvostupanjski sud ovlašten pokrenuti ogledni postupak.

Otvorena mogućnost da stranke ili umješači iniciraju sazivanje sjednice sudskog odjela i očituju se o potrebi pokretanja oglednog postupka, ne transformira ih u stranke u oglednom postupku, oni su samo poticatelji ili inicijatori, ne i podnositelji prijedloga za dopuštenje oglednog postupka. Isto tako, vrlo komplicirani postupak koji prethodi podnošenju prijedloga za dopuštenje oglednog postupka, ne osigurava ni jednostavnost ni brzinu odlučivanja i očigledno ga ne pojednostavnjuje.¹⁵

Nakon što smo utvrdili tko je ovlašten pokrenuti ogledni postupak, ne možemo ne zapitati se zašto je bilo tako malo pokrenutih oglednih postupaka, odnosno zašto ih sudovi ovlašteni na njihovo pokretanje ne pokreću. Prema nekim interpretacijama glavni krivac za neprimjenjivanje oglednog postupka su Okvirna mjerila za rad sudaca.¹⁶ Budući da se Okvirnim mjerilima za rad sudaca propisuje broj odluka koje je sudac dužan donijeti u redovitom radnom vremenu tijekom jedne kalendarske godine, veći broj odluka koje bi trebalo donijeti ukazivao bi na manju složenost tih predmeta. Primjerice, tijekom jedne kalendarske godine sudac treba riješiti 200 radnih sporova ili 205 parničnih predmeta, a predmeta dovršenih presudom na temelju presude donesene u oglednom postupku 500. To dakako pokazuje da se takvi predmeti vrednuju znatno manje i da se njima teže može ostvariti potrebna norma. Dakle, ako se neki predmet rješava kao parnični, vrednuje se znatno više, nego ako se taj predmet rješava na temelju presude donesene u oglednom postupku. Zbog toga su, navodno, suci prvostupanjskih sudova zainteresirani da se ti predmeti rješavaju kao parnični predmeti, a ne kao predmeti oglednog postupka, kako bi se u rješavanju istovrsnih predmete na lakši način ostvarila norma.

Štetnost takvog promišljanja za hrvatsko pravosuđe je višestruka. Prije svega, ne koristi se zakonom predviđeni intsitut koji je prilikom uvođenja imao ratio upravo u bržem i jednostavnijem rješavanju velikog broja sličnih sporova i osiguranju jedinstvene primjene prava vrlo rano – pred prvostupanjskim sudovima u stvarima manjeg značaja. Time se izbjegava mogućnost razmimoilaženja drugostupanjskih sudova i potrebu da VSRH postupa tek u povodu više desetaka izjavljenih revizija u odnosu na isto pravno pitanje. Multipliciraju se predmeti, gubi se pravna sigurnost i predvidljivost, a postupci dugo traju.

3. OGLEDNI SPOR PREMA ZUS-u
Sukladno praksi upravnih sudova za 2024. i 2025. godinu, broj predmeta u kojima su sudovi odlučivali u oglednom sporu nije bio velik. Tako je Upravni sud u Zagrebu u listopadu 2025. odlučio da će se postupak osporavanja zakonitosti rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH,¹⁷ kojim je odbijena žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad,¹⁸ kojim je obustavljen postupak u predmetu priznavanja prava na inkluzivni dodatak predniku tužiteljice provesti kao ogledni spor.¹⁹ Osim toga, Upravni sud u Zagrebu u travnju 2025. u oglednom sporu odlučio je o obračunu plaćanja naknade za ambalažu Zagrebačke pivovare d.d. protiv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Samostalnog sektora za pravne poslove.²⁰

Upravni sud u Rijeci je u 2024. godini odlučio da će se upravni spor Grada Umaga protiv Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski postupak radi uklanjanja mobilnih kućica koja se nalazila izvan građevinskog područja provesti kao ogledni spor.²¹ Kao ogledni spor 2025. proveden je i spor INA-e Industrije nafte d.d. protiv Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH radi upisa stana u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci.²²

Upravni sud u Splitu odlučio je da će u predmetu B. V. protiv Zračne luke Split d.o.o. radi prigovora provesti ogledni spor rješenjem donesenim u kolovozu 2024. U obrazloženju te odluke navedeno je da se pred sudom nalaze 34 upravna spora iste pravne i činjenične prirode, da će sud riješiti navedeni predmet koji je ovlašten sam izabrati, dok će u ostalim predmetima rješenjem prekinuti spor.²³

Konačno, Upravni sud u Osijeku bilježi više predmeta koja su tijekom 2024. i 2025. riješena u oglednom sporu. Jedan se odnosi na OPG Ivanuš protiv Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva RH radi odbijanja zahtjeva za isplatu novčane potpore poljoprivrednicima,²⁴ a drugi na Prvo plinarsko društvo d.o.o protiv Hrvatske energetske regulatorne agencije u kojem se osporava izvršen način obračuna naknade u smislu pravilnosti izračuna osnovice.²⁵ Upravni sud u Osijeku u oglednom sporu odlučivao je o zahtjevu Solaris Pons d.o.o. protiv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Samostalnog sektora za pravne poslove radi utvrđivanja naknade gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom.²⁶ Ista tema bila je predmet odlučivanja u oglednom sporu Degal tehnika d.o.o. protiv Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije RH (prije: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), uz sudjelovanje zainteresirane osobe Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.²⁷ Jedan od predmeta bio je i ZK 24/7 AS Logistik j.d.o.o.protiv Ministarstva unutarnjih poslova RH radi dozvole za boravak²⁸ i Delfin travel j.d.o.o. protiv Ministarstva unutarnjih poslova RH radi izdavanja dozvole za boravak.²⁹

I Visoki upravni sud RH je u postupku ocjene zakonitosti općeg akta u povodu obavijesti D. J. i drugih i Udruge u ime obitelji odlučio odlučiti u oglednom sporu. Naime, D. J. i 277 osoba podnijeli su Sudu obavijest o nezakonitosti Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja.³⁰ Tome se pridružila Hrvatska udruga roditelja odgojitelja i još deset osoba i Udruga u ime obitelji. Do 13. siječnja 2023. zaprimljeno je 267 prijedloga i zahtjeva za ocjenu zakonitosti istog općeg akta.³¹

Iz svega navedenog proizlazi da su upravni sudovi (osobito Upravni sud u Osijeku) u više predmeta odlučili primijeniti pravila o oglednom sporu, čime su zasigurno dali određeni doprinos brzini rješavanja sporova, predvidljivosti rezultata i ujednačenju sudske prakse. Zbog toga ćemo u kratkim crtama, bez potrebe za ulaženjem u dublju analizu odredbi,³² iznijeti nekoliko ključnih obilježja oglednog spora, osobito u odnosu na način djelovanja odluke donesene u oglednom sporu.

Ključna obilježja oglednog spora prema Zakonu o upravnim sporovima³³ jesu da odluku o tome hoće li provesti ogledni spor ili ne ovisi isključivo o sudu (sucu). Sukladno čl. 108. st. 1. ZUS-a, sud može (dakle, nije dužan) odlučiti ako je u pet ili više³⁴ prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode, da jedan od tih predmeta riješi u oglednom sporu. U ostalim predmetima sud će (dakle, dužan je) prekinuti spor.³⁵ U kontekstu ovoga rada najzanimljivije je pitanje od kakve je važnosti rješenje toga oglednog spora za postupke iste činjenične i pravne naravi koji su već pokrenuti pred sudom, ali i one koji bi se, eventualno naknadno, nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu mogli pokrenuti.

Za prekinute postupke predviđeno je da ih sud nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu nastavi voditi uz primjenu dokaza koji su provedeni u oglednom sporu (čl. 108. st. 2. ZUS-a). Za sporove pokrenute nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu vrijedi pravilo da se mogu provesti bez vođenja rasprave, ali nakon omogućavanja strankama da se o tome izjasne (čl. 108. st. 3. ZUS-a). Tako i čl. 98. st. 2. ZUS-a propisuje da sud može presudom riješiti spor bez održavanja glavne rasprave u predmetu u kojem se rješava na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu. Omogućavanjem strankama da se izjasne tijekom upravnog spora bez održavanja glavne rasprave osigurava se ostvarivanje načela izjašnjavanja stranaka (čl. 6. ZUS-a).

4. RJEŠAVANJE PREDMETA NA TEMELJU VEZUJUĆEG UČINKA ILI PRIMJENA REZULTATA SPORA
Za razliku od jednostavnih i transparentnih odredbi o oglednom sporu koji je ZUS-om uređen u jednom članku, ZPP je ogledni postupak uredio posebnom glavom (čl. 502.i – čl. 502.n). Pritom je sadržaj uređenja oglednog postupka nakon Novele ZPP-a 22 dodatno zakompliciran. S obzirom na to da je ogledni postupak ostao bez vezujućeg učinka, postavlja se pitanje učinaka koje on za sudove i stranke ima. Budući da je jedina odredba koja je određivala učinak oglednog postupka propisivala da će sudovi u nastavljenim postupcima biti vezani pravnim shvaćanjem koje je Vrhovni sud zauzeo u tom postupku ukinuta, nije jasno od kakve je važnosti odluka donesena u oglednom postupku za nastavljene postupke.

Osim toga, različito od ZUS-a koji propisuje distinkciju između prekinutih postupaka i postupaka koji su pokrenuti nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu, ZPP uopće ne određuje što su nastavljeni postupci. Dakle, nije jasno obuhvaćaju li oni samo prekinute postupke i postupke pokrenute nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom postupku ili ne. Osim toga, za razliku od ZUS-a, sud nema dužnost prekinuti pokrenute postupke kada odlučuje o oglednom postupku³⁶, već može odlučiti hoće li već pokrenute postupke prekinuti ili nastaviti odlučivati o njima, neovisno o oglednom postupku. Smatramo da bi smisleno bilo prekinuti sve pokrenute postupke do pravomoćnosti presude o oglednom postupku, jer se u protivnom izlažemo riziku različitog načina rješavanja tih sporova.

ZPP samo određuje da će stranke u nastavljenim postupcima biti obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju, da se nastavljeni postupak provodi prema odredbama koje se na njega inače primjenjuju i da će sudovi nastojati da stranke nagodbom ili na drugi nesporan način dovrše postupak (čl. 502.n st. 2. - 4.). Međutim, nije jasno od kakve će važnosti za stranke biti obavještavanje o pravnom shvaćanju oglednog postupka, ako ono nema učinak, ni vezujući ni preporučujući.

Kritiku zaslužuje i obrazloženje Novele ZPP-a 25 da se vezujući učinak oglednog postupka ukida kako bi se učinak pravnog shvaćanja donesenog u oglednom postupku uskladio sa zahtjevima presude Suda Europske unije Hann-Invest i dr.

Naime, poruka koju je Sud Europske unije tom presudom poslao Hrvatskoj odnosila se na pitanja koja nisu u neposrednoj vezi s vezujućim učinkom oglednog postupka.³⁷ Presuda se odnosila na sudjelovanje suca evidentičara prema čl. 177. st. 3. Sudskog poslovnika³⁸ i obvezujuću narav „pravnih shvaćanja“ sjednica sudskih odjela prema čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima.³⁹ U međuvremenu, obje su odredbe ukinute, tako da je potrebno usklađenje provedeno.

Stoga smo mišljenja da ukidanje vezujućeg učinka pravnom shvaćanju donesenom u oglednom postupku nije bilo nužno. Dapače, na taj se način oglednom postupku oduzima bilo kakav smisao i čini ga se posve bespredmetnim iz perspektive svih dionika toga procesa -stranaka koje ga iniciraju, prvostupanjskog suda koji ga pokreće i VSRH-a koji o tome treba odlučiti. Ostaje otvorenim pitanje zašto bi svi ti dionici postupali, ako je rezultat odluka VSRH koju sudovi mogu i ne moraju prihvatiti. Ukidanjem vezujućeg učinka oglednog postupka izostat će doprinos koji je taj institut trebao ostvariti u ujednačavanju sudske prakse, ubrzanju sudskih postupaka i rasterećenju pravosuđa.

Nije sasvim jasno što je ovom izmjenom zakonodavac htio postići, jer se niti jedna druga odredba ZPP-a koja uređuje ogledni postupak nije izmijenila niti dodala. Ako se uzme u obzir niska razina zainteresiranosti prvostupanjskih sudova za pokretanje tih postupaka i još manji broj oglednih postupaka koje je VSRH dopustio, treba očekivati da će svi njegovi potencijali ostati neostvareni, osim ako zakonodavac na vrijeme ne intervenira i vrati učinke koje taj institut mora imati.

* Redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
** Odvjetnički ured Iveković.
1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 56/25), u nastavku teksta: Novela ZPP-a 25.
2 https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-10-30/161402/PZE_192.pdf, stanje od 12. veljače 2026.
3 Presuda Velikog vijeća Suda Europske unije od 11. srpnja 2024. u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21, ECLI:EU:C2024:594 (u nastavku teksta: presuda u predmetu Hann-Invest i dr.).
4 Upravni sud u Zagrebu, US I-3006/2025-8 od 23. siječnja 2026.
5 https://www.notarius.hr/aktualno/dnevne-novosti/67954, stanje od 16. ožujka 2026.
6 Djelovanje učinaka odluke Upravnog suda u Zagrebu donesenom u oglednom sporu ubrzano je povlačenjem žalbe nadležnog Ministarstva.
7 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 70/19), u nastavku teksta: Novela ZPP-a 19.
8 Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku od 30. svibnja 2019.
9 Vrhovni sud RH, Gos 1/2019-36 od 4. ožujka 2020., https://www.iusinfo.hr/sudska-praksa/VSRH2019GosB1A36, stanje od 16. ožujka 2026.
10 Maganić, Aleksandra, Neujednačena sudska praksa nakon prvog oglednog postupka, https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/neujednacena-sudska-praksa-nakon-prvog-oglednog-postupka-41748, stanje od 18. ožujka 2026.
11 Zakon o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 - u nastavku teksta: ZPP.
12 O pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava VSRH odlučivao je o valjanosti ugovora o konverziji (GoS/GoP 1/2019-36 od 4. ožujka 2020.) i izjednačenju osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike s osnovicom javnih službenika (GoP 1/2021-4 od 3. studenog 2021.) i položaju sunasljednika do donošenja odluke o sporu o pravu na nasljedstvo ili veličini nasljednog dijela (GoP 1/2023-15 od 10. siječnja 2024.). Nije prihvatio prijedlog za dopuštenje oglednog postupka u svezi s kasko osiguranjem motornih vozila i šteti izravno prouzročenoj od divljači i domaćih životinja (GoP 1/2020-3 od 15. rujna 2020.) te o pravnim pitanju u svezi s infrastrukturnim operaterom i uporabom nekretnine (GoP 2/2020-2 od 13. listopada 2020.). U 2024. prihvaćena su dva prijedloga za dopuštenje oglednog postupka i o njima donesene odluke. Jedan se odnosio na zdravstvene djelatnike i plaćeni rad nedjeljom (1/2024-34 od 10. lipnja 2024.), a drugi na rad profesionalnih vatrogasaca koji nisu pripadnici intervencijskih vatrogasnih postrojbi i dodatka na plaću (2/2024-35 od 27. studenog 2024.).
13 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 80/22), u nastavku teksta: Novela ZPP-a 22.
14 Novelom ZPP-a 19 uveden je institut oglednog postupka radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. S ciljem poticanja češćeg korištenja ovog instituta, kao posebno važnog za ujednačavanje sudske prakse, redefiniran je dio odredbi tako da se taj postupak može pokrenuti, kako na prijedlog suda, tako i na prijedlog stranaka i umješača. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, lipanj 2022., https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2022-06-09/165907/PZE_264.pdf, stanje od 23. ožujka 2026.
15 Maganić, Aleksandra, Novine u oglednom postupku u: Modernizacija parničnog procesnog prava, ur. Jakša Barbić, knjiga 70., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2023., str. 167.
16 Okvirna mjerila za rad sudaca od prosinca 2021., koja su na snazi do 1. siječnja 2022.
17 Rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH, Samostalni sektor za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-09/25-01/3601, URBROJ: 524-11-02/7-25-2 od 1. srpnja 2025.
18 Rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Maksimir, KLASA: UP/I-551-06/24-10/195, URBROJ: 139-117-12/03-25-06 od 25. veljače 2025.
19 Rješenje Upravnog suda u Zagrebu, Us I-3006/2025-6 od 24. listopada 2025.
20 Rješenje Upravnog suda u Zagrebu, Us I-696/2024-6 od 24. travnja 2025.
21 Rješenje Upravnog suda u Rijeci, Us I-19/2024-15 od 12. lipnja 2024.
22 Rješenje Upravnog suda u Rijeci, Us I-480/2023-5 od 15. srpnja 2025.
23 Rješenje Upravnog suda u Splitu, Us I-1180/2024-5 od 8. kolovoza 2024.
24 Rješenje Upravnog suda u Osijeku, 2 Usl-1702/2023-7 od 25. ožujka 2024.
25 Rješenje Upravnog suda u Osijeku, Us I-1281/2025-5 od 7. ožujka 2025.
26 Rješenje Upravnog suda u Osijeku, 1 Us I-1138/2023 -7 od 27. ožujka 2024.
27 Rješenje Upravnog suda u Osijeku, Us I-487/2024-9 od 8. siječnja 2025.
28 Rješenje Upravnog suda u Osijeku, Us I-968/2025-4 od 11. ožujka 2026.
29 Rješenje Upravnog suda u Osijeku, Us I-701/2025-4 od 21. listopada 2025.
30 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba, 25/22).
31 Rješenje Visokog Upravnog suda RH, Usoz-143/22-82 od 16. siječnja 2023.
32 Opširnije vidi Maganić, Aleksandra, Ogledni postupak prema Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku 2016., str. 121 - 142.
33 Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 36/24) - u nastavku teksta: ZUS.
34 Prijašnji Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10, 143/12, 152/14, 96/16, 29/17 i 110/21) - u nastavku teksta: prijašnji ZUS u čl. 48. st. 1. propisivao je primjenu pravila o oglednom sporu za deset ili više prvostupanjskih upravnih sporova. Smanjenje broja postupaka nužnih za provođenje oglednog spora imalo je intenciju povećati njihovu učestalost u upravnosudskoj praksi.
35 Čl. 105. st. 1. t. 1. ZUS-a određuje da će sud rješenjem prekinuti upravni spor do pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu.
36 Prema čl. 213. st. 2. t. 3 ZPP-a, sud može odrediti prekid postupka u postupku u kojemu odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja, kad se na mrežnoj stanici e-oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda RH u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava (glava tridesetdruga-b).
37 Opširnije o tome vidi Maganić, Aleksandra, Kako riješiti problem ujednačavanja sudske prakse u Hrvatskoj?, Zbornik radova 12. savjetovanja Novosti u upravnom pravu i upravnosudskoj praksi, ur. Ante Galić, Organizator, 2024., str. 39 - 58.
38 Sudski poslovnik (Nar. nov., br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 122/23, 55/24, 136/24, 20/26) - u nastavku teksta: SP.
39 Zakon o sudovima (Nar. nov., br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24, 136/25) - u nastavku teksta: ZS.