zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Donesen

13.11.2001.

Objavljen

28.11.2001.

1. UVOD

2. DEFINICIJE

3. OBRAZOVNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

3.1. Struktura

3.2. Predškolsko obrazovanje

3.3. Osnovno obrazovanje

3.4. Srednje obrazovanje

3.5. Obrazovanje nakon srednjeg koje nije ni više ni visoko

3.6. Više i visoko obrazovanje

4. MEĐUNARODNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA

4.1. Povijest klasifikacije ISCED

4.2. Obuhvat klasifikacije ISCED ’971)

4.3. Struktura klasifikacije ISCED ’97

4.4. Svrha klasifikacije ISCED ž97

5. NACIONALNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA (NSKO)

5.1. Razlozi uvođenja klasifikacije NSKO

5.2. Svrha klasifikacije NSKO

5.3. Pravila razvrstavanja obrazovnih programa prema klasifikaciji NSKO

6. UKRIŽENE VARIJABLE

6.1. Prva varijabla – položaj obrazovanja

6.1.1. RAZINE OBRAZOVANJA

6.1.1.1. Struktura obrazovnog sustava i razine obrazovanja u klasifikaciji NSKO:

6.1.2. PODRAZINE OBRAZOVANJA

6.1.2.1. Usporedivost klasifikacija NSKO i ISCED ž97 u pogledu razina i podrazina obrazovanja

6.1.3. TRAJANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA

6.1.4. USMJERENJE OBRAZOVNIH PROGRAMA

6.1.4.1. Opće obrazovanje

6.1.4.2. Pripremno strukovno i pripremno tehničko obrazovanje

6.1.4.3. Strukovno i tehničko obrazovanje

6.1.5. STUPANJ OBRAZOVANJA

6.1.6. USPOREDNI PROGRAMI

6.1.7. KRITERIJI RAZVRSTAVANJA OBRAZOVNIH PROGRAMA U RAZINE I PODRAZINE

6.1.7.1. Razina 0 – predškolsko obrazovanje

6.1.7.1.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 0

6.1.7.2. Razina 1 - niži razredi osnovne škole

6.1.7.2.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 1

6.1.7.3. Razina 2 – viši razredi osnovne škole

6.1.7.3.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 2

6.1.7.3.2. Podjela obrazovnih programa razine 2

6.1.7.3.2.1. Podrazina NSKO 2.1.

6.1.7.3.2.2. Podrazina NSKO 2.2.

6.1.7.3.2.3. Podrazina NSKO 2.3.

6.1.7.4. Razina 3 - srednje obrazovanje

6.1.7.4.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 3

6.1.7.4.2. Podjela obrazovnih programa razine 3

6.1.7.4.2.1. Podrazina NSKO 3.1.

6.1.7.4.2.2. Podrazina NSKO 3.2.

6.1.7.4.2.3. Podrazina NSKO 3.3.

6.1.7.5. Razina 4 – programi obrazovanja nakon srednjeg, koji nisu ni više ni visoko obrazovanje

6.1.7.5.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 4

6.1.7.5.2. Podjela obrazovnih programa razine 4

6.1.7.5.2.1. Podrazina NSKO 4.1.

6.1.7.5.2.2. Podrazina NSKO 4.2.

6.1.7.5.2.3. Podrazina NSKO 4.3.

6.1.7.6. Razina 5 – više i visoko dodiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje

6.1.7.6.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 5

6.1.7.6.2. Podjela obrazovnih programa razine 5

6.1.7.6.2.1. Podrazina NSKO 5.1.

6.1.7.6.2.2. Podrazina NSKO 5.2.

6.1.7.6.3. Stupnjevi unutar podrazina NSKO 5.1. i NSKO 5.2.

6.1.7.6.3.1. Stupnjevi unutar podrazine NSKO 5.1.

6.1.7.6.3.1.1. Prvi stupanj podrazine NSKO 5.1.

6.1.7.6.3.1.2. Drugi stupanj podrazine NSKO 5.1.

6.1.7.6.3.1.3. Treći stupanj podrazine NSKO 5.1.

6.1.7.6.3.2. Stupnjevi unutar podrazine NSKO 5.2.

6.1.7.6.3.2.1. Prvi stupanj podrazine NSKO 5.2.

6.1.7.6.3.2.2. Drugi stupanj podrazine NSKO 5.2.

6.1.7.6.4. Razvrstavanje programa u razini 5 - pregled

6.1.7.7. Razina 6 - doktorat znanosti

6.1.7.7.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 6

6.2. Druga varijabla: obrazovne skupine

6.2.1. Usporedivost klasifikacija NSKO i ISCED ž97 u pogledu obrazovnih područja i skupina

6.2.2. Struktura druge varijable - pregled

6.2.3. Sustav obrazovnih područja, skupina i predmeta

7. SUSTAV ŠIFARA NACIONALNE KLASIFIKACIJE OBRAZOVANJA

7.1. Varijable koje određuju obrazovni program

7.2. Sustav šifara za prvu varijablu »položaj obrazovanja«

7.2.1. Prva znamenka - razina

7.2.2. Druga znamenka - podrazina

7.2.3. Treća znamenka - trajanje obrazovnog programa u godinama unutar razine

7.2.4. Četvrta znamenka – usmjerenje obrazovnih programa

7.2.5. Peta znamenka - stupanj obrazovanja (samo na razini 5)

7.2.6. Šesta znamenka – programi iste razine i ostalih potpodjela, koji se razlikuju prema drugim kriterijima

Prethodnik
Nasljednik

Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja

Pročišćeni tekst vrijedi od 28.11.2001.

Narodne novine 105/2001

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja (»Narodne novine«, br. 105/01)

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

1734

Na temelju članka 12. i 13. Zakona o državnoj statistici (»Narodne novine« broj 52/94) ravnatelj Državnog zavoda za statistiku donosi

METODOLOGIJU

NACIONALNE STANDARDNE KLASIFIKACIJE OBRAZOVANJA

PREDGOVOR

Za praćenje temeljnih karakteristika stanovništva potrebna je dobra statistička osnovica, i u tu svrhu razvijen je sustav metodologija. Njihov sastavni dio su i klasifikacije obilježja koja se prate. Klasifikacije moraju zadovoljiti potrebe nacionalne statistike, ali i omogućiti međunarodnu usporedivost, što znači da moraju biti sročene prema međunarodnim standardima i ujedno odgovarati nacionalnim potrebama.

UNESCO je 1997. prihvatio re...

1. UVOD

Obrazovanje je temelj svakoga društvenog razvitka. Ono je preduvjet za brz i kvalitetan razvoj društvenih odnosa, privređivanja i tržišta. Položaj svakog pojedinca unutar zajednice u kojoj živi kao i položaj te zajednice prema vanjskom svijetu određen je između ostalog razinom, načinom i sadržajem obrazovanja.

Da bi se stanje i razvoj obrazovanja mogli odgovarajuće pratiti na međunarodnom i nacionalnom nivou, potrebna je jedinstvena klasifikacija obrazovanja na nacionalnoj razini i ...

2. DEFINICIJE

Obrazovanje je organizirana i održiva komunikacija u svrhu učenja.

Komunikacija je odnos dviju ili više osoba, koji obuhvaća prijenos informacija. Komunikacija može biti izravna ili neizravna, usmena, pismena ili preko medija.

Učenje je svaki napredak u obaviještenosti, spoznaji, znanju, razumijevanju, sposobnosti i vještini.

Organizirana ...

3. OBRAZOVNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

3.1. Struktura

Obrazovni sustav Republike Hrvatske organiziran je prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi (»Narodne novine« br. 10/97), Zakonu o osnovnom školstvu (»Narodne novine« br. 59/90), Zakonu o srednjem školstvu (»Narodne novine« br. 19/92...

3.2. Predškolsko obrazovanje

Predškolsko obrazovanje obuhvaća populaciju djece od 3 godine života do polaska u osnovnu školu, dakle do 6 ili 7 godina života. Provodi se u dječjim vrtićima tijekom dnevnog boravka djece. Program predškolskog obrazovanja nazvan »predškola« namijenjen je djeci koja ne pohađaju vrtić kao priprema pred polazak u osnovnu školu. Programe predškolskog obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i športa. Predškolsko obrazovanje nije obvezatno.

3.3. Osnovno obrazovanje

Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i športa.

3.4. Srednje obrazovanje

Srednje obrazovanje nastavlja se na osnovno i obično obuhvaća populaciju od 14 ili 15 do 18 ili 19 godina života. Namjena programa srednjeg obrazovanja može se općenito podijeliti u tri grupe. Prva grupa uključuje programe kojima je glavna svrha osposobljavanje za daljnji studij, odnosno za više i visoko obrazovanje. Druga grupa ima dvojnu namjenu, tj. osposobljavanje za daljnji studij, obično na nekim određenim visokim učilištima, ali i osposobljavanje za tržište rada. Trećoj grupi svrha ...

3.5. Obrazovanje nakon srednjeg koje nije ni više
ni visoko

Ovu grupu čine svi programi koji se nastavljaju na srednje obrazovanje, a svrha im je usavršavanje i osposobljavanje za zanimanja ili za nastavak školovanja na višem i visokom obrazovanju. Obuhvaća populaciju koja je završila neki program srednjeg obrazovanja, dakle stariju od 17 ili 18 godina. To su, dakle, programi za odrasle.

3.6. Više i visoko obrazovanje

Više i visoko obrazovanje obično obuhvaća populaciju od 18 ili 19 godina života (bez gornje granice), koja je s uspjehom završila one programe srednjeg obrazovanja koji omogućuju nastavak studija, tj. uključivanje u više i visoko obrazovanje. Više i visoko obrazovanje sadržava programe stručnog studija u trajanju od 2 do 4 godine, i programe sveučilišnog studija u trajanju od 4 do 6 godina. Osobe koje su uspješno završile dodiplomski studij mogu, ako ispunjavaju određene uvjete, nastaviti ...

4. MEĐUNARODNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA

4.1. Povijest klasifikacije ISCED

UNESCO je uveo Međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja (International Standard Classification of Education - ISCED) kao instrument za prikupljanje i prikazivanje statističkih podataka o obrazovanju unutar pojedinih zemalja i na međunarodnoj razini. ISCED je bio odobren na 35. sjednici Međunarodne konferencije o obrazovanju u Ženevi 1975., a usvojen na 20. sjednici Generalne konferencije UNESCO-a u Parizu 1978. godine.

Iskustvo proizišlo iz skoro dvadesetogodišnje primjene o...

4.2. Obuhvat klasifikacije ISCED 971)

ISCED ž97 obuhvaća sve obrazovne programe formalnog obrazovanja, tj. ukupan proces obrazovanja od onog u ranoj dobi do ulaska na tržište rada, kao i obrazovanje kroz život. Zato ISCED ž97 obuhvaća raznolike programe i vrste obrazovanja određene pojedinim nacionalnim sustavima obrazovanja. Njime nisu obuhvaćene raznolike komunikacije kojima svrha nije učenje, ni razni oblici učenja koji nisu organizirani. Treba napomenuti da svako obrazovanje uključuje učenje, ali svako učenje nije obrazova...

4.3. Struktura klasifikacije ISCED 97

ISCED 97 strukturiran je tako da omogući obuhvat ukupnog obrazovanja što se provodi u društvu, bez obzira na mjesto, način i subjekt njegova provođenja. Svaki je program klasificiran prema dvije ukrižene varijable. Prva varijabla jest položaj obrazovanja, a druga obrazovna skupina. Da bi sustav klasifikacije ISCED 97 bio što prilagodljiviji raznolikosti obrazovnih sustava u svijetu, te su dvije varijable potpuno neza...

4.4. Svrha klasifikacije ISCED ž97

ISCED 97 daje potpun i dosljedan statistički okvir za prikupljanje i prikazivanje podataka o obrazovanju na svjetskoj razini, jer omogućava međunarodnu usporedivost podataka. Primjena klasifikacije ISCED 97 omogućuje transformaciju detaljnih nacionalnih statistika obrazovanja u agregirane kategorije koje su međunarodno usporedive. Cilj je klasifikacije da za svaki obrazovni program u svijetu odredi razinu i obrazovnu skupinu, te t...

5. NACIONALNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA (NSKO)

Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja osniva se na pravilima, varijablama i tumačenjima koja vrijede za ISCED 97. Svaki obrazovni program razvrstan prema NSKO ujedno je razvrstan i prema klasifikaciji ISCED 97.

5.1. Razlozi uvođenja klasifikacije NSKO

Ujedinjeni narodi i njihove agencije UNESCO i UNICEF, te OECD i Europska unija, preko svoje statističke agencije EUROSTAT-a, prate, prikazuju i analiziraju podatke o obrazovanju za cijeli svijet, odnosno Europu. Pri tome koriste Međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja ISCED 97. Budući da je Hrvatska kao slobodna i samostalna država članica UN-a i članica Vijeća Europe obvezna davati podatke o obrazovanju spomenutim agencijama, nužno je podatke o ob...

5.2. Svrha klasifikacije NSKO

Uvođenje klasifikacije NSKO ima svoj značaj i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Nacionalni značaj sastoji se u mogućnosti definiranja točnog mjesta pojedinih obrazovnih programa u nacionalnom obrazovnom sustavu. Svakom postojećem obrazovnom programu će se prema klasifikaciji NSKO dodijeliti jedinstvena šifra, po kojoj će uvijek biti prepoznatljiv bez obzira na različite nazive. Svakom budućem obrazovnom programu trebat će pri izdavanju dozvole za provođenje uvijek odrediti i ši...

5.3. Pravila razvrstavanja obrazovnih programa prema klasifikaciji NSKO

Svakom obrazovnom programu jednoznačno se određuje položaj obrazovanja i obrazovna skupina. Ove dvije varijable predstavljene su nezavisnim sustavom šifara, koji zajedno određuju šifru obrazovnog programa prema klasifikaciji NSKO. Prema sadašnjem stanju u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i razvijenosti klasifikacije NSKO svakom obrazovnom programu pripada jedna šifra, ali više obrazovnih podskupina i predmeta, odnosno struka i smjerova studija, može imati istu NSKO šifru.

6. UKRIŽENE VARIJABLE

Obrazovni programi razvrstani su prema ukriženim varijablama »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«. Svaki obrazovni program može biti razvrstan u samo jedno polje određeno ovim dvjema varijablama. Iako su varijable nezavisne, jasno je da ne postoje programi za sva polja koja mogu nastati ukriženjem svih kategorija varijabli »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«.

6.1. Prva varijablapoložaj obrazovanja

Varijabla položaj obrazovanja složena je od više dimenzija pojedinog obrazovnog programa. Položaj obrazovanja određen je sa šest dimenzija. U okviru prve varijable svaka dimenzija predstavljena je jednom znamenkom. Za razliku od ukriženih varijabli koje su međusobno nezavisne, dimenzije unutar varijable položaj
obrazovanja u raznim su stupnjevima zavisnosti. U daljnjem tekstu one će biti detaljno razrađene za svaku dimenziju zasebno. Dimenzije varijable položaj obrazovanja jesu:

6.1.1. RAZINE OBRAZOVANJA

Dimenziji »razina obrazovanja« svrha je prikazati stupnjevitost obrazovnog sustava. Prva znamenka u šifarskom sustavu predstavlja razinu. Obrazovni sustav sastavljen je od nekoliko grupa programa, koji se u prvom redu razlikuju po složenosti sadržaja obrazovanja i stupnju znanja i vještina koji se zahtijevaju od polaznika. Iako ovaj način razvrstavanja obrazovnih programa ima karakter »ljestava«, taj se pojam ne smije shvatiti doslovno. Uvijek postoji mogućnost preskakanja pojedinih razina...

6.1.1.1. Struktura obrazovnog sustava i razine obrazovanja u klasifikaciji NSKO:




Klasifikacija NSKO predviđa sedam razina obrazovanja, koje su označene brojkama 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6. Obrazovni programi razvrstani su u klasifikaciji NSKO također u tih sedam razina obrazovanja.

  

6.1.2. PODRAZINE OBRAZOVANJA

Razine obrazovanje dijele se na podrazine. Druga znamenka u šifarskom sustavu predstavlja podrazinu. Podrazine se određuju prema cilju, odnosno sadržaju obrazovnih programa. Cilj obrazovnog programa može biti: nastavak školovanja na višoj razini bez ograničenja (oznaka 1), nastavak školovanja na višoj razini s nekim ograničenjima (oznaka 2) ili isključivo priprema za tržište rada (oznaka 3).

Razvrstavanje u podrazine primjenjuje se na razine 2, 3, 4 i 5.

6.1.2.1. Usporedivost klasifikacija NSKO i ISCED ž97
u pogledu razina i podrazina obrazovanja

Razine i podrazine obrazovanja u klasifikaciji NSKO odgovaraju u potpunosti razinama i podrazinama u klasifikaciji ISCED 97.

Kriteriji za određivanje razine i podrazine obrazovnog programa u klasifikaciji NSKO odgovaraju kriterijima za određivanje razina i podrazina, koje propisuje klasifikacija ISCED 97.

Dakle, prve dvije znamenke šifre obrazovnog programa u klasifikaciji NSKO odgovaraju oz...

6.1.3. TRAJANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA

Svi obrazovni programi imaju određeno vrijeme u kojem se izvode, pa se vremenski raspon između početka i završetka zove trajanje obrazovnog programa. Jedinica za mjerenje trajanja obrazovnog programa jest godina (iznimno 6 mjeseci).

Treća znamenka u šifarskom sustavu predstavlja trajanje obrazovnog programa kada je različita od 9. Kada je jednaka 9, znači da je trajanje obrazovnog programa irelevantno, neodređeno ili nepoznato. Budući da je u razinu 5 izravno uključen poslijediploms...

6.1.4. USMJERENJE OBRAZOVNIH PROGRAMA

Od razine 2 obrazovni programi dijele se prema sadržaju i cilju na ova usmjerenja: opće obrazovanje (oznaka 1), pripremno strukovno i pripremno tehničko obrazovanje (oznaka 2) i strukovno i tehničko obrazovanje (oznaka 3).

Četvrta znamenka u šifarskom sustavu predstavlja usmjerenje programa. Razvrstavanje po usmjerenju primjenjuje se na razine 2, 3 i 4. Obrazovni programi razina 5 i 6 prema svojoj namjeni osposobljavaju polaznika za tržište rada, ali i za daljnje razvijanje i upotpu...

6.1.4.1. Opće obrazovanje

U ovo usmjerenje razvrstavaju se obrazovni programi čiji je sadržaj prvenstveno oblikovan tako da polaznici prodube i prošire znanje iz različitih predmeta, u svrhu osposobljavanja za uspješan nastavak školovanja.

6.1.4.2. Pripremno strukovno i pripremno tehničko obrazovanje

U ovo usmjerenje razvrstavaju se obrazovni programi, čiji je glavni cilj da polaznike pripremi za strukovne i tehničke obrazovne programe. Sami po sebi ti programi još ne osposobljavaju za zanimanja. Da bi program bio razvrstan u ovo usmjerenje mora imati najmanje 25% strukovnog ili tehničkog sadržaja.

6.1.4.3. Strukovno i tehničko obrazovanje

U ovo usmjerenje razvrstavaju se obrazovni programi čiji je glavni cilj da polaznici postignu praktično znanje i vještine potrebne za određeno zvanje ili zanimanje. Ti obrazovni programi pripremaju polaznike za tržište rada na koje ulaze sa strukovnom kvalifikacijom. Ovi programi osim strukovne kvalifikacije mogu pripremati i za nastavak školovanja na istoj ili višoj razini.

6.1.5. STUPANJ OBRAZOVANJA

Budući da su u razinu 5 uključeni stručni i sveučilišni dodiplomski i poslijediplomski studiji, bilo je nužno radi njihova razlikovanja uvesti stupanj obrazovanja kao dimenziju karakterističnu samo za razinu NSKO 5.

Peta znamenka u šifarskom sustavu na razini 5 predstavlja stupanj studija. Za sve druge razine peta znamenka je 0.

6.1.6. USPOREDNI PROGRAMI

U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske postoje unutar istog obrazovnog programa različiti načini njegove provedbe, već prema tome kojoj su populaciji namijenjeni. Tako, naprimjer opći program osnovnog obrazovanja izvodi se i na jezicima nacionalnih manjina ili je prilagođen odraslima, djeci s teškoćama u razvoju i slično. Ovi usporedni programi mogu se teoretski pojaviti na svakoj razini. Broj mogućih usporednih programa nije ograničen.

Šesta znamenka šifarskog sustava predstavlja ...

6.1.7. KRITERIJI RAZVRSTAVANJA OBRAZOVNIH PROGRAMA U RAZINE I PODRAZINE

6.1.7.1. Razina 0 – predškolsko obrazovanje

Ova razina obuhvaća obrazovne programe koji su predviđeni za malu djecu i predstavljaju prvi korak u organiziranom obrazovanju. Ti programi predstavljaju vezu između odgoja i obrazovanja u kući i obitelji i školskog obrazovanja. Svrha je obrazovnih programa na razini 0 pripremanje djece za obrazovanje na razini 1.

6.1.7.1.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa
u razinu 0

Da bi obrazovni program bio razvrstan u razinu 0, mora zadovoljavati ove kriterije:

a) mora biti odobren od Ministarstva prosvjete i športa, uz suglasnost drugih nadležnih Ministarstava, kao program predškolskog obrazovanja,

b) mora biti provođen u dječjim vrtićima ili osnovnim školama koje imaju odobrenje Ministarstva prosvjete i športa za provođenje tih programa,

c) minimalna dob djece uključene u program mora biti tri godine,

d) gornja dobna granica djece je ...

6.1.7.2. Razina 1 - niži razredi osnovne škole

Iako je u hrvatskom obrazovnom sustavu osnovno obrazovanje jedinstveno i traje osam godina, ipak su jasno vidljiva dva dijela toga obrazovanja: niži i viši, koji se razvrstavaju u dvije razine. Takova podjela korisna je za prikupljanje i prikazivanje podataka na nacionalnom nivou, budući da se pojam »osnovna škola« mijenjao od četverogodišnje (u prvoj polovici prošlog stoljeća), preko šestogodišnje i sedmogodišnje u 40-im i 50-im godinama do sadašnje osmogodišnje. U budućnosti reforma obra...

6.1.7.2.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 1

Da bi obrazovni program bio razvrstan u razinu 1, mora zadovoljavati ove kriterije:

a) mora biti odobren od Ministarstva prosvjete i športa,

b) obuhvaća niže razrede obvezne osnovne škole,

c) obvezno školovanja počinje programima razine 1,

d) namijenjen je početku sustavnog učenja čitanja, pisanja i računanja,

e) mora biti provođen u školama ili ustanovama koje imaju odobrenje za rad od Ministarstva prosvjete i športa,

f) učitelji moraju imati najm...

6.1.7.3. Razina 2 – viši razredi osnovne škole

Obrazovni programi na ovoj razini uglavnom su nastavak obrazovanja nakon razine 1.

Obrazovni programi razine 2 dijele se na tri podrazine i prema usmjerenju.

6.1.7.3.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa
u razinu 2

Da bi obrazovni program bio razvrstan u razinu 2, mora zadovoljavati ove kriterije:

a) mora biti odobren od Ministarstva prosvjete i športa,

b) obuhvaća više razrede obvezne osnovne škole,

c) nastavu izvode predmetni nastavnici,

d) završetak tih obrazovnih programa pruža minimalnu kvalifikaciju za tržište rada,

e) predmetni nastavnici moraju imati najmanje završeno obrazovanje razine NSKO 5.1. prvog stupnja, tj. sveučilišni studij.

6.1.7.3.2. Podjela obrazovnih programa razine 2

Obrazovni programi razine 2 dijele se u tri podrazine, pa tako unutar razine 2 postoje oznake NSKO 2.1. za razinu 2 i podrazinu 1, NSKO 2.2. za razinu 2 i podrazinu 2 i NSKO 2.3. za razinu 2 i podrazinu 3.

6.1.7.3.2.1. Podrazina NSKO 2.1.

Obrazovnim programima podrazine NSKO 2.1. cilj je pripremiti polaznike za nastavak školovanja na razini 3 i to prvenstveno na NSKO 3.1. i NSKO 3.2.

Programi redovnog obrazovanja u višim razredima osnovne škole razvrstani su u NSKO 2.1. Također i programi osnovnog umjetničkog obrazovanja koji omogućavaju nastavak umjetničkog obrazovanja razvrstavaju se u ovu podrazinu.

6.1.7.3.2.2. Podrazina NSKO 2.2.

Obrazovnim programima podrazine NSKO 2.2. cilj je pripremiti polaznike za nastavak školovanja samo na podrazini NSKO 3.3.

6.1.7.3.2.3. Podrazina NSKO 2.3.

Obrazovnim programima podrazine NSKO 2.3. cilj je pripremiti polaznike za izravno uključivanje na tržište rada i nisu namijenjeni nastavku školovanja na višoj razini.

Programi podrazine NSKO 2.3. ne mogu imati opće usmjerenje.

6.1.7.4. Razina 3 - srednje obrazovanje

Obrazovni programi na ovoj razini nastavak su obrazovanja nakon razine 2.

Obrazovni programi razine 3 dijele se na tri podrazine i prema usmjerenju.

6.1.7.4.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 3

Da bi obrazovni program bio razvrstan u razinu 3, mora zadovoljavati ove kriterije:

a) mora biti odobren od Ministarstva prosvjete i športa, ili drugih nadležnih ministarstava uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa,

b) polaznik mora imati uspješno završeno školovanje na razini NSKO 2.1. tj. završeno obvezno osnovno obrazovanje,

c) nastavu izvode predmetni nastavnici, koji moraju imati završeno obrazovanje na razini NSKO 5.1., tj. završen sveučilišni studij,

...

6.1.7.4.2. Podjela obrazovnih programa razine 3

Obrazovni programi razine NSKO 3 dijele se u tri podrazine, pa tako unutar razine 3 postoje oznake NSKO 3.1. za razinu 3 i podrazinu 1, NSKO 3.2. za razinu 3 i podrazinu 2 i NSKO 3.3. za razinu 3 i podrazinu 3.

6.1.7.4.2.1. Podrazina NSKO 3.1.

Obrazovnim programima podrazine NSKO 3.1. cilj je pripremiti polaznike za nastavak školovanja na razini 5.

Programi srednjeg obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine razvrstani su u NSKO 3.1. U podrazinu NSKO 3.1. razvrstavaju se obrazovni programi gimnazija te tehničkih i srodnih škola.

6.1.7.4.2.2. Podrazina NSKO 3.2.

Obrazovnim programima podrazine NSKO 3.2. cilj je pripremiti polaznike za nastavak školovanja samo na podrazini NSKO 5.2.

6.1.7.4.2.3. Podrazina NSKO 3.3.

Obrazovnim programima podrazine NSKO 3.3. cilj je pripremiti polaznike za uključivanje na tržište rada i nisu namijenjeni nastavku školovanja na razini 5.

Programi podrazine NSKO 3.3. ne mogu imati opće usmjerenje.

U podrazinu NSKO 3.3. razvrstavaju se obrazovni programi industrijskih i obrtničkih škola i ostali programi u trajanju kraćem od 4 godine.

6.1.7.5. Razina 4 – programi obrazovanja nakon srednjeg, koji nisu ni više ni visoko obrazovanje

Obrazovni programi na ovoj razini nalaze se u graničnom području između srednjeg i višeg i visokog obrazovanja. To su programi za koje polaznik mora imati završeno školovanje na razini 3, ali se ne mogu svrstati u razinu 5. Cilj im može biti pripremanje polaznika za upis na razinu 5 ili samo uključivanje na tržište rada. Obuhvaćeni su i programi za obrazovanje tijekom rada, kao naprimjer, tečajevi za rad na kompjutorima.

Obrazovni programi razine 4 dijele se na tri podrazine i prema...

6.1.7.5.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 4

Da bi obrazovni program bio razvrstan u razinu 4, mora zadovoljavati ove kriterije:

a) mora biti odobren od Ministarstva prosvjete i športa, ili drugih nadležnih ministarstava, uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa,

b) polaznik mora imati uspješno završeno obrazovanje na razini 3, bilo koje podrazine ili usmjerenja u trajanju od najmanje tri godine,

c) sadržaj mora biti detaljniji, a primjene složenije nego na razini 3,

d) polaznici su u pravilu stariji ...

6.1.7.5.2. Podjela obrazovnih programa razine 4

Obrazovni programi razine 4 dijele se u tri podrazine, pa tako unutar razine 4 postoje oznake NSKO 4.1. za razinu 4 i podrazinu 1, NSKO 4.2. za razinu 4 i podrazinu 2 i NSKO 4.3. za razinu 4 i podrazinu 3.

6.1.7.5.2.1. Podrazina NSKO 4.1.

Podrazina NSKO 4.1. obuhvaća obrazovne programe koji pripremaju polaznike za nastavak školovanja na podrazini NSKO 5.1. To su uglavnom programi koji omogućuju polaznicima sa završenim obrazovanjem na podrazinama NSKO 3.2. i 3.3. da nastave školovanje na podrazini NSKO 5.1.

6.1.7.5.2.2. Podrazina NSKO 4.2.

Podrazina NSKO 4.2. obuhvaća obrazovne programe koji pripremaju polaznike za nastavak školovanja na podrazini NSKO 5.2. To su uglavnom programi koji omogućuju polaznicima sa završenim obrazovanjem na podrazini NSKO 3.3. da nastave školovanje na podrazini NSKO 5.2.

6.1.7.5.2.3. Podrazina NSKO 4.3.

Podrazina NSKO 4.3. obuhvaća obrazovne programe koji pripremaju polaznike za tržište rada i nisu namijenjeni nastavku školovanja na razini 5.

6.1.7.6. Razina 5 – više i visoko dodiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje

Za pristup u programe razine 5 potrebno je uspješno završiti jedan od programa podrazine NSKO 3.1., NSKO 3.2. ili NSKO 4.1. Obrazovni programi koji su organizirani i izvode se na visokim učilištima uključeni su u razinu 5.

Obrazovni programi razine 5 dijele se na dvije podrazine i pet stupnjeva.

6.1.7.6.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 5

Da bi obrazovni program bio razvrstan u razinu 5, mora zadovoljavati ove kriterije:

a) mora biti odobren od Ministarstva znanosti i tehnologije, kao program dodiplomskog i poslijediplomskog studija,

b) polaznik mora imati uspješno završeno školovanje na podrazini NSKO 3.1., NSKO 4.1. ili iznimno NSKO 3.2., tj. završeno srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine,

c) nastava je organizirana na visokim učilištima koja imaju odobrenje Ministarstva znanosti i tehnologi...

6.1.7.6.2. Podjela obrazovnih programa razine 5

Obrazovni programi razine 5 dijele se u dvije podrazine, pa tako unutar razine 5 postoje oznake NSKO 5.1. za razinu 5 i podrazinu 1, NSKO 5.2. za razinu 5 i podrazinu 2.

6.1.7.6.2.1. Podrazina NSKO 5.1.

Podrazina NSKO 5.1. obuhvaća obrazovne programe, koji osim što daju dovoljno teoretskog znanja za zvanja visokih stručnjaka, pripremaju i za nastavak studija do magisterija. Programi podrazine NSKO 5.1. izvode se na visokim učilištima koja imaju odobrenje Ministarstva znanosti i tehnologije za izvođenje sveučilišnih odnosno postdiplomskih studija.

Podrazina NSKO 5.1. obuhvaća programe sveučilišnog studija u trajanju od četiri do šest godina i postdiplomski studij za magistra specija...

6.1.7.6.2.2. Podrazina NSKO 5.2.

Obrazovni programi podrazine NSKO 5.2. obuhvaćaju obrazovne programe koji daju pretežno praktična znanja potrebna za zanimanja inženjera, ekonomista i sličnih stručnjaka. Njihov cilj je pripremanje polaznika za ulazak na tržište rada s odgovarajućom kvalifikacijom.

U podrazinu NSKO 5.2. razvrstavaju se obrazovni programi stručnih studija.

6.1.7.6.3. Stupnjevi unutar podrazina NSKO 5.1.
i NSKO 5.2.

Razina 5 obuhvaća velik broj različitih programa. Ti se programi osim po sadržaju i krajnjem cilju razlikuju i po trajanju i namjeni. Radi boljeg razvrstavanja obrazovnih programa obuhvaćenih podrazinama NSKO 5.1. i NSKO 5.2., programi se unutar podrazina dijele prema stupnju. Stupnjevi se označavaju brojkama 1, 2, 3, 4 i 5.

6.1.7.6.3.1. Stupnjevi unutar podrazine NSKO 5.1.

Budući da podrazina NSKO 5.1. obuhvaća sveučilišne studije u trajanju od četiri, pet i šest godina, te poslijediplomske studije za magistra specijalista i magistra znanosti, potrebno je uvesti potpodjelu na stupnjeve.

6.1.7.6.3.1.1. Prvi stupanj podrazine NSKO 5.1.

Dodiplomski sveučilišni studij obuhvaćen je prvim stupnjem podrazine NSKO 5.1. bez obzira na trajanje u godinama, zato što trajanje obrazovanja na sveučilišnom studiju ne mijenja postignutu kvalifikaciju. Oznaka za prvi stupanj je 1 i to je peta znamenka šifre obrazovnog programa.

6.1.7.6.3.1.2. Drugi stupanj podrazine NSKO 5.1.

Obrazovni programi organizirani na visokim učilištima za diplomirane studente sveučilišnih studija, a u svrhu postizanja stupnja magistra specijalista razvrstavaju se u drugi stupanj podrazine NSKO 5.1. Oznaka za drugi stupanj je 2 i to je peta znamenka šifre obrazovnog programa.

6.1.7.6.3.1.3. Treći stupanj podrazine NSKO 5.1.

Obrazovni programi organizirani na visokim učilištima za diplomirane studente sveučilišnih studija, a u svrhu postizanja stupnja magistra znanosti, razvrstavaju se u istraživački stupanj podrazine NSKO 5.1. i nose oznaku 3. Oznaka za treći stupanj je 3 i to je peta znamenka šifre obrazovnog programa.

6.1.7.6.3.2. Stupnjevi unutar podrazine NSKO 5.2.

Budući da podrazina NSKO 5.2. obuhvaća stručne dodiplomske i stručne poslijediplomske studije, potrebno je uvesti potpodjelu na stupnjeve.

6.1.7.6.3.2.1. Prvi stupanj podrazine NSKO 5.2.

Dodiplomski stručni studiji obuhvaćeni su prvim stupnjem podrazine NSKO 5.2. Oznaka za taj stupanj je 4 i to je peta znamenka šifre obrazovnog programa.

6.1.7.6.3.2.2. Drugi stupanj podrazine NSKO 5.2.

Poslijediplomski stručni studiji obuhvaćeni su drugim stupanjem podrazine NSKO 5.2. Oznaka za taj stupanj je 5 i to je peta znamenka šifre obrazovnog programa.

6.1.7.6.4. Razvrstavanje programa u razini 5 - pregled

Programi u razini 5 razvrstavaju se najprije prema sadržaju, namjeni i mogućem nastavku obrazovanja na višoj razini, na podrazine i to sveučilišni studiji u podrazinu NSKO 5.1., a stručni studiji u podrazinu NSKO 5.2.

Zatim se obrazovni programi razvrstani u podrazine dalje razvrstavaju na stupnjeve i to:

a) Obrazovni programi razvrstani u podrazinu NSKO 5.1. dalje se dijele na prvi stupanj (dodiplomski studij), drugi stupanj (studij za magistra specijalista) i istraživački s...

6.1.7.7. Razina 6 - doktorat znanosti

U razinu 6 razvrstavaju se obrazovni programi visokog istraživačkog i znanstvenog stupnja, tj. programi za stjecanje doktorata znanosti.

6.1.7.7.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 6

6.2. Druga varijabla: obrazovne skupine

Druga varijabla u Nacionalnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja (NSKO) naziva se »obrazovna skupina«. Ona predstavlja niz od 25 obrazovnih skupina grupiranih u devet obrazovnih područja. Ova se podjela, radi međunarodne usporedivosti, temelji na podjeli navedenoj u klasifikaciji ISCED ž97. Drugim riječima, obrazovna područja sastoje se od obrazovnih skupina, a obuhvaćaju one skupine koje su srodne po svom sadržaju.

Postojeće navođenje obrazovnih podskupina i obrazovnih predmeta ...

6.2.1. Usporedivost klasifikacija NSKO i ISCED ž97 u pogledu obrazovnih područja i skupina

Obrazovna područja i obrazovne skupine u klasifikaciji NSKO odgovaraju onima iz klasifikacije ISCED ž97. Zbog želje za što boljom međunarodnom usporedivošću podataka, za sada je i klasifikacija NSKO određena do nivoa obrazovnih skupina.

6.2.2. Struktura druge varijable - pregled

Cjelokupna struktura druge varijable izgleda ovako:

Þ obrazovna područja (npr. Zdravstvo i socijalna skrb),

Þ obrazovne skupine (npr. zdravstvo),

Þ obrazovne podskupine (npr. zubarske usluge),

Þ obrazovni predmeti (npr. odontologija).

Za ilustraciju, primjer obrazovnog područja broj 7:

7. Zdravstvo i socijal...

6.2.3. Sustav obrazovnih područja, skupina i predmeta

Napomena: Većina obrazovnih skupina podijeljena je samo na obrazovne podskupine, a samo manji broj obrazovnih podskupina i na obrazovne predmete.

0 OPĆI PROGRAMI

01 Osnovni programi

osnovni opći programi predškolskog, osnovnog, srednjeg obrazovanja itd.

08 Programi za opismenjavanje

jednostavno i funkcionalno opismenjavanje i temeljno učenje brojeva

09 Osobni razvoj

poboljšanje osobnih sposobnosti: mogućnosti odnosa s ljudima, sposobno...

7. SUSTAV ŠIFARA NACIONALNE KLASIFIKACIJE OBRAZOVANJA

Svaki obrazovni program označen je jednom šifrom u sustavu klasifikacije NSKO, ali kao što je rečeno u odjeljcima 5.2. i 15.1. više obrazovnih profila, odnosno smjerova studija može imati istu šifru.

7.1. Varijable koje određuju obrazovni program

Obrazovni program određuju dvije nezavisne ukrižene varijable. To su »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«. Šifra programa sastoji se od dva dijela. Prvi dio sadrži šifre za varijablu »položaj obrazovanja«, a drugi šifre za varijablu »obrazovna skupina«. Te dvije varijable odvojene su kosom crtom » / « i zajedno tvore šifru koja određuje obrazovni program u obrazovnom sustavu.

7.2. Sustav šifara za prvu varijablu »položaj obrazovanja«

Šifra za prvu varijablu »položaj obrazovanja« sastoji se od 6 znamenki.

7.2.1. Prva znamenka - razina

Prva znamenka šifre predstavlja razinu obrazovnog programa kako je definirana u odjeljku 6.1.

Moguće su šifre 0, 1, 2, 3, 4, 5 i 6, kako je prikazano u odjeljku 6.1.1.1.

7.2.2. Druga znamenka - podrazina

Druga znamenka predstavlja podrazinu tamo gdje je ona definirana (vidi odjeljak 6.1.2.). Razine 0, 1 i 6, koje nisu podijeljene na podrazine, imaju na drugoj poziciji znamenku 0.

Moguće šifre za drugu znamenku jesu:

Obrazovni sustav

Razine

obrazovanja

Ako je prva znamenka:

onda druga znamenka može biti:

...

7.2.3. Treća znamenka - trajanje obrazovnog programa u godinama unutar razine

Treća znamenka predstavlja trajanje obrazovnog programa unutar određene razine, onako kako je definirano u odjeljku 6.1.3.

Moguće su šifre:

Šifra

Trajanje

0

< = 6 mj.

7.2.4. Četvrta znamenka – usmjerenje obrazovnih programa

Četvrta znamenka predstavlja usmjerenje obrazovnih programa onako kako je definirano u odjeljku 6.1.4.

Moguće šifre su: 1, 2 i 3.

Šifra

Usmjerenje

1

opće

7.2.5. Peta znamenka - stupanj obrazovanja
(samo na razini 5)

Peta znamenka predstavlja stupanj obrazovanja unutar razine 5 onako kako je definirano u odjeljcima 6.1.5. i 6.1.7.6.

Moguće su šifre:

...

7.2.6. Šesta znamenka – programi iste razine i ostalih potpodjela, koji se razlikuju prema drugim kriterijima

Šesta znamenka predstavlja usporedni program kako je definirano u odjeljku 6.1.6.

Šesta znamenka odvaja se od prvih pet znakom točka zarez » ; « i pojavljuje se samo uz usporedne obrazovne programe za koje već postoje osnovni obrazovni programi. Mogućnost primjene šeste znamenke postoji na svim razinama. Ukoliko ne postoji usporedni program, šesta se znamenka izostavlja (ne stavlja se 0 niti znak » ; «).

Šifra

Stupanj unutar podrazine

1

prvi stupanj unutar podrazine 5.1.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija