Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Branovečina II

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Branovečina II

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Branovečina II (u nastavku teksta: Plan), koji je izradilo trgovačko društvo CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana jest prostor površine približno 30,35 ha omeđen:

1. na sjeveru i sjeveroistoku rubom susjedne zone stambene namjene određene Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba;

2. na istoku zapadnim rubom koridora ulice Branovečina;

3. na jugu sjevernim rubom koridora produžene Ulice Rudolfa Kolaka;

4. na zapadu istočnim rubom koridora produžene Ulice Klin.

POLAZIŠTA I CILJEVI

Članak 3.

(1) Ciljevi i programska polazišta za izradu Plana određena su na temelju Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Branovečina II koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/19).

(2) Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

(3) Plan se temelji na programskim smjernicama i ciljevima Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09, 7/13, 9/16 i 12/16 - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: GUP grada Zagreba), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu i smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

(4) Plan sadržava način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže i druge elemente važne za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

(1) Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Branovečina II sastoji se od:

I) Tekstualnog dijela koji sadržava:

- Odredbe za provedbu

II) Grafičkog dijela koji sadržava kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2a. Prometna i ulična mreža

2b. Elektronička komunikacijska infrastruktura i energetski sustav

2c. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4a. Oblici korištenja

4b. Način gradnje

III) Obveznog priloga:

- Obrazloženje.

(2) Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kako slijedi:

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

(1) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

(2) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene moguće je uređivati i prostore za:

1. prodavaonice robe dnevne potrošnje;

2. predškolske ustanove;

3. ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

4. tihi obrt i usluge domaćinstvima;

5. političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

6. pošte, banke i sl.;

7. posebnu namjenu;

8. sport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

9. sportsko-rekreacijska igrališta;

10. druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

11. ugostiteljstvo;

12. parkove i dječja igrališta.

(3) Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine.

(4) Na površinama oznake M1 moguća je gradnja transformatorskih stanica.

(5) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 7.

(1) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), u kazeti K-2, na površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) planirane građevine su u pravilu poslovne i stambene (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu).

(2) Odnos stambene i poslovne namjene u građevinama iz stavka 1. ovog članka određen je GUP-om grada Zagreba, pri čemu prizemlje građevina obvezno treba imati poslovnu, trgovačku, ugostiteljsku ili drugu sličnu namjenu.

(3) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) mogu se graditi građevine i uređivati i prostori za:

1. prateće sadržaje;

2. javnu i društvenu namjenu;

3. tržnice, gradske robne kuće, hotele;

4. rad s komplementarnim sadržajima;

5. sport i rekreaciju;

6. parkove i dječja igrališta;

7. druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

(4) Na površinama oznake M2 moguća je gradnja transformatorskih stanica i benzinske postaje s pratećim sadržajima (autopraonice i slično).

(5) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem i skladišta kao osnovna namjena.

(6) Građevine u kazeti K-2 se mogu izvoditi kao jedan zahvat ili u etapama.

(7) U sklopu kazete K-2 preporučuje se planiranje prostora u javnom korištenju (trg), uz koje će biti smješteni manji trgovačko-uslužni i ugostiteljski sadržaji.

1.3. Javna i društvena namjena - sve namjene (D)

Članak 8.

(1) Na površinama javne i društvene namjene - sve namjene (D) u kazeti K-8, moguće su sve javne i društvene namjene (upravne, socijalne: umirovljenički, učenički, studentski domovi, zdravstvene, predškolske, školske, za visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi, za kulturu, vjerske - crkve i drugi komplementarni sadržaji, političke organizacije, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, sportsko-rekreacijske dvorane, vatrogasne postaje i sl.).

(2) U građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

(3) Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene, mogu se graditi i hoteli na zasebnim građevnim česticama kao prateći sadržaji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni.

(4) Na površinama i građevnim česticama javne i društvene namjene moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

(5) Na površinama i građevnim česticama javne i društvene namjene, izuzev predškolske i školske, moguće je postavljanje kioska za trgovinu na malo i uslužnu djelatnost. Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje kioska određuju se u skladu s posebnim propisima.

(6) Gradnji građevine javne i društvene namjene - sve namjene (D) mora prethoditi javni natječaj na temelju detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

1.4. Javna i društvena namjena - predškolska (D4)

Članak 9.

(1) Na površinama javne i društvene namjene - predškolske (D4), u kazeti K-9 površine 0,50 ha planira se izgradnja građevine javne i društvene namjene - predškolske (D4), kapaciteta 200 djece.

(2) Lokacija predškolske ustanove nalazi se u središtu prostora obuhvata Plana, između planirane glavne ulice (GU) i javne zelene površine - javnog parka, s kojim ima direktni kontakt.

(3) Najveći kapacitet kombinirane predškolske ustanove iznosi 10 odgojnih skupina.

(4) Izgradnji predškolske ustanove prethodi obveza provedbe javnog natječaja.

1.5. Sportsko-rekreacijska namjena - sport bez gradnje (R2)

Članak 10.

Na površini sportsko-rekreacijske namjene - sport bez gradnje (R2) u kazeti K-16 mogu se uređivati otvorena igrališta i manji prateći prostori. Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji).

1.6. Javna zelena površina - javni park (Z1)

Članak 11.

(1) Na površini javne zelene površine - javni park (Z1) je hortikulturno uređena površina koja predstavlja ambijentalnu vrijednost okolnom stanovanju, a ima odlike parkovnog uređenja s većim brojem, u slobodnoj formi zasađenih visokostablašica.

(2) Javna zelena površina može biti opremljena spravama za igru djece, u uređenim dječjim igralištima za uzrast 3-7 i 7-15 godina.

(3) Na javnoj zelenoj površini - javnom parku (Z1) dopuštena je gradnja nadstrešnica i sjenica površine do 25 m² (najviše 7) i postavljanje urbane opreme (klupa, posuda za otpad i javne rasvjete).

(4) Javnu zelenu površinu - javni park (Z1) treba čuvati i održavati, a mogući su zahvati isključivo s ciljem unapređenja krajobraznog oblikovanja i opremanja urbanom opremom.

(5) Za uređenje javne zelene površine - javnog parka (Z1) potrebno je provesti javni natječaj.

(6) Do provedbe javnog natječaja u javnoj zelenoj površini - javnom parku (Z1) i realizacije planirane parkovne površine u cjelini, moguće je korištenje toga prostora kao rekreacijskog prostora za šetnju i odmor građana uz očuvanje postojećeg zelenila, zaštitu, održavanje i sadnju visokog zelenila uz dopunu i/ili zamjenu postojeće urbane opreme.

(7) Iznimno, do provedbe javnog natječaja i realizacije planirane parkovne površine u cjelini, dopuštena je izgradnja novih ili rekonstrukcija postojećih javnih puteva kao pješačko-biciklističkih staza na cijeloj površini javnog parka (Z1), neovisno o tome jesu li ucrtane u Plan.

(8) Planirane trase pješačkih staza u javnoj zelenoj površini - javnom parku (Z1) načelnog su karaktera, a njihova točna trasa će biti određena javnim natječajem.

(9) Za građenje i uređenje prostora u koridoru hidrotehničkog rješenja regulacije potoka Trnava, sjeverno od koridora planiranog produžetka Ulice R. Kolaka, kao i u inundacijskom pojasu potoka Čučerska reka označenim na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, potrebno je prethodno ishoditi posebne uvjete nadležnoga javnopravnog tijela.

1.7. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 12.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) se uređuju kao zaštitne tampon-zone uz prometnice.

(2) Na tim se površinama dopušta gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina (TS, PRS, posuda ili instalacija za prikupljanje otpada i slično), kolnih prilaza građevinama i pješačkih staza.

1.8. Vode i vodna dobra - površine pod vodom (V1)

Članak 13.

(1) Na potoku Čučerska reka i u njegovu neposrednom okolišu treba očuvati postojeće biljne i životinjske vrste. Potok se uređuje pretežito otvorenog korita.

(2) Potok Čučerska reka i inundacijski pojas uređuju se u skladu s posebnim uvjetima nadležnoga javnopravnog tijela.

1.9. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 14.

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža i pješačke površine, komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture.

(2) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:

1. ulična mreža;

2. parkirališta;

3. pješačke i biciklističke staze, rampe, stubišta, putovi i slično.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

(1) Građevine ili sadržaji gospodarske namjene mogu se graditi na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

(2) Uvjeti smještaja građevina stambene namjene unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) dani su u točki 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA ovih odredbi za provedbu.

(3) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitete života i rada na susjednim površinama, odnosno u prostoru dosega negativnih utjecaja.

2.1. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarske namjene na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) - kazeta K-2

Članak 16.

Na površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) u kazeti K-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema ovim uvjetima:

1. u kazeti K-2 na površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) planirana je gradnja građevina poslovne i stambeno-poslovne namjene;

2. odnos stambene i poslovne namjene u građevinama određen je GUP-om grada Zagreba, pri čemu prizemlje građevina obvezno treba imati poslovnu, trgovačku, ugostiteljsku ili neku drugu sličnu namjenu;

3. moguće je formirati više građevnih čestica unutar površine kazete;

4. planira se gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

5. najmanja površina građevne čestice je 1000 m² za samostojeću i 800 m² za poluugrađenu građevinu;

6. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %;

7. najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 3,2;

8. najveći broj nadzemnih etaža je E=8 (P+7);

9. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše dvije podzemne etaže;

10. podzemna etaža može se graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, pješačkih i kolno-pješačkih površina i javnog parka propisanih ovim člankom, ali ne manjoj od 2,0 m, pri čemu treba biti zadovoljena odredba o postotku najmanjega prirodnog terena građevne čestice;

11. kota prizemlja može biti najviše 1,0 m iznad kote uređenog terena;

12. najmanji prirodni teren je 20 % površine građevne čestice, hortikulturno uređen;

13. najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca uz Ulicu Klin je 10,0 m;

14. najmanja udaljenost od regulacijskog pravca prema glavnoj ulici (GU) i ostalim ulicama (OU) iznosi najmanje 3,0 m;

15. između građevnog i regulacijskog pravca dopušteno je uređenje i izgradnja kolne rampe za pristup garaži te rampe za pristup osoba s poteškoćama u kretanju;

16. izvan građevnog pravca, na dijelovima građevine u višim etažama, dopuštena je izgradnja balkona, lođa i istaka koji su konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja, pri čemu ukupna dužina istaka može biti do trećine dužine pripadajućeg uličnog pročelja građevine, istaknuto do 1 m, s tim da se što manje sužava pravo na pogled iz susjednih građevina;

17. na građevnim česticama nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina;

18. potrebno je osigurati najmanje 15 PGM / 1000 m² GBP za stambenu namjenu, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima GUP-a grada Zagreba;

19. potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za gospodarsku namjenu određuje se prema normativima GUP-a grada Zagreba.

2.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - površine oznake M2

Članak 17.

Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - površine oznake M2 prikazani su u priloženoj tablici:

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 18.

(1) Prostore za javne i društvene djelatnosti moguće je uređivati:

1. u zoni javne i društvene namjene - sve namjene (D) u kazeti K-8;

2. u zoni javne i društvene namjene - predškolske (D4) u kazeti K-9;

3. u sklopu građevina unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), s tim da površina prostora za prateće sadržaje ne može ukupno biti viša od 25 % nadzemnog GBP-a na građevnoj čestici.

(2) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se i uređuju prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

3.1. Uvjeti i način gradnje građevine javne i društvena namjene (D) - kazeta K-8

Članak 19.

(1) Uz glavnu ulicu, u kazeti K-8 (sjeverno od predškolske ustanove) planira se izgradnja građevina javne i društvene namjene (D) - moguće su sve javne i društvene namjene. U sklopu građevine mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u toj građevini.

(2) Uzimajući u obzir položaj građevine u odnosu na ostale namjene u širem prostornom obuhvatu, točna namjena će biti naknadno određena u skladu s potrebama podizanja društvenog standarda tog dijela naselja.

(3) Planom se propisuju uvjeti gradnje građevine javne namjene (D):

1. površina građevne čestice određena je površinom namjene (D);

2. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %;

3. najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 1,5;

4. građevina će se graditi kao samostojeća;

5. najveći broj nadzemnih etaža je E=4 (P+3);

6. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže;

7. najmanje 30 % površine građevne čestice mora biti prirodni teren;

8. potreban broj PGM-a osigurati unutar građevne čestice i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 6.1.3. ovih odredbi;

9. najmanja udaljenost građevine od planiranih prometnih površina i granice parcele prikazana je na kartografskom prikazu broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4b. Način gradnje.

(4) Gradnji građevine javne i društvene namjene (D) mora prethoditi javni natječaj na temelju detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

3.2. Uvjeti i način gradnje predškolske ustanove (D4) - kazeta K-9

Članak 20.

(1) U obuhvatu Plana, u kazeti K-9, planira se izgradnja jedne kombinirane dječje ustanove (vrtić/jaslice) za potrebe stanovnika naselja i dijela ostalih naselja koja gravitiraju ovoj lokaciji.

(2) Za gradnju predškolske ustanove (D4) primijenjeni su sljedeći normativi GUP-a grada Zagreba:

1. broj djece predškolske dobi određen je s 8 % broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 76 %;

2. veličina građevne čestice određena je tako da je osigurano 25 m² građevnog zemljišta po djetetu, a lokacija je planirana uz uređenu javnu zelenu površinu - javni park (Z1);

3. prostorni kapacitet građevine određen je za najviše 10 odgojnih skupina, odnosno 200 djece.

(3) Planom se propisuju uvjeti gradnje predškolske ustanove (D4):

1. površina građevne čestice određena je površinom namjene D4;

2. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %;

3. najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 1,0;

4. građevina će se graditi kao samostojeća;

5. najveći broj nadzemnih etaža je E=3 (P+2);

6. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže;

7. najmanje 30 % površine građevne čestice mora biti prirodni teren;

8. potreban broj PGM-a osigurati unutar građevne čestice i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 6.1.3. ovih odredbi;

9. najmanja udaljenost građevine od planiranih prometnih površina i granice parcele prikazana je na kartografskom prikazu broj 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4b. Način gradnje.

(4) Gradnji dječje ustanove mora prethoditi javni natječaj na temelju detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 21.

(1) Stambene i stambeno-poslovne, a iznimno i poslovne građevine, moguće je graditi na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i površini mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

(2) Položaji, veličine i granice površina određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4b. Način gradnje.

(3) Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4b. Način gradnje.

4.1. Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

4.1.1. Zona visokih građevina uz glavnu ulicu (M1-1) - kazete K-4, K-5, K-6, K-7, K-11 i K-12

Članak 22.

Unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1-1) gradit će se građevine i uređivati površine prema ovim uvjetima:

1. na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1-1) u kazetama K-4, K-5, K-6, K-7, K-11 i K-12 planirana je gradnja građevina pretežito stambene namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje;

2. moguće je formirati više građevnih čestica unutar površine kazete;

3. planira se gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

4. najmanja površina građevne čestice je 1000 m² za samostojeću i 800 m² za poluugrađenu građevinu;

5. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %;

6. najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 2,0;

7. najmanji prirodni teren je 20 % površine građevne čestice i hortikulturno uređen, a nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

8. najveći broj nadzemnih etaža je E=5 (P+4);

9. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše dvije podzemne etaže;

10. podzemna etaža može se graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, pješačkih i kolno-pješačkih površina i javnog parka propisanih ovim člankom, ali ne manjoj od 2,0 m, pri čemu treba biti zadovoljena odredba o postotku najmanjega prirodnog terena građevne čestice;

11. najmanja udaljenost od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, iznosi h/2, ali ne manje od 3,0 m;

12. najmanja udaljenost od pješačkih i kolno-pješačkih površina i javnog parka iznosi 3,0 m;

13. najmanja udaljenost od regulacijskog pravca prema glavnoj ulici (GU) i ostalim ulicama (OU) iznosi najmanje 3,0 m;

14. između građevnog i regulacijskog pravca dopušteno je uređenje i izgradnja kolne rampe za pristup garaži te rampe za pristup osoba s poteškoćama u kretanju;

15. izvan građevnog pravca, na dijelovima građevine u višim etažama, dopuštena je izgradnja balkona, lođa i istaka koji su konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja, pri čemu ukupna dužina istaka može biti do trećine dužine pripadajućeg uličnog pročelja građevine, istaknuto do 1 m, s tim da se što manje sužava pravo na pogled iz susjednih građevina;

16. na građevnim česticama nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina;

17. potrebno je osigurati najmanje 15 PGM / 1000 m² GBP za stambenu namjenu, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima GUP-a grada Zagreba.

4.1.2. Zona niskih građevina u kontaktu s postojećim naseljem (M1-2) - kazete K-1, K-3, K-10, K-13, K-14 i K-15

Članak 23.

(1) Unutar površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1-2) gradit će se građevine i uređivati površine prema ovim uvjetima:

1. na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1-2) u kazetama K-1, K-3, K-10, K-13, K-14 i K-15 planirana je gradnja građevina pretežito stambene namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje;

2. moguće je formirati više građevnih čestica unutar površine kazete;

3. planira se gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

4. najmanja površina građevne čestice je 1000 m² za samostojeću i 800 m² za poluugrađenu građevinu;

5. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %;

6. najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 1,5;

7. najmanji prirodni teren u kazetama K-1, K-3, K-10, K-13 i K-14 iznosi 30 % površine građevne čestice, hortikulturno je uređen, a nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

8. iznimno, u kazetama K-1, K-3, K-10, K-13 i K-14, kada se podzemna etaža građevine planira izvan tlocrta prizemlja građevine, najmanji prirodni teren je 20 % građevne čestice, hortikulturno uređen;

9. najmanji prirodni teren u kazeti K-15 je 20 % površine građevne čestice i hortikulturno je uređen;

10. najveći broj nadzemnih etaža je E=4 (P+3*), pri čemu se zadnja etaža oblikuje kao kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75 % površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine (uvučeni kat);

11. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše dvije podzemne etaže;

12. podzemna etaža može se graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, pješačkih i kolno-pješačkih površina i javnog parka propisanih ovim člankom, ali ne manjoj od 2,0 m, pri čemu treba biti zadovoljena odredba o postotku najmanjega prirodnog terena građevne čestice;

13. najmanja udaljenost od međe pripadajuće građevne čestice, osim od one međe na koju je prislonjena, iznosi h/2, ali ne manje od 3,0 m;

14. najmanja udaljenost od pješačkih i kolno-pješačkih površina i javnog parka iznosi 3,0 m;

15. najmanja udaljenost od regulacijskog pravca prema glavnoj ulici (GU) i ostalim ulicama (OU) iznosi 3,0 m;

16. između građevnog i regulacijskog pravca dopušteno je uređenje i izgradnja kolne rampe za pristup garaži te rampe za pristup osoba s poteškoćama u kretanju;

17. izvan građevnog pravca, na dijelovima građevine u višim etažama, dopuštena je izgradnja balkona, lođa i istaka koji su konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja, pri čemu ukupna dužina istaka može biti do trećine dužine pripadajućeg uličnog pročelja građevine, istaknuto do 1 m, s tim da se što manje sužava pravo na pogled iz susjednih građevina;

18. na građevnim česticama nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina;

19. potrebno je osigurati najmanje 15 PGM / 1000 m² GBP za stambenu namjenu, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici druge namjene prema normativima GUP-a grada Zagreba.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, za gradnju na k.č.br. 1048 k.o. Dubrava u kazeti K-10 primjenjuje se urbano pravilo GUP-a grada Zagreba za kontaktno područje.

4.2. Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) - kazeta K-2

Članak 24.

Unutar površina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) gradit će se građevine i uređivati površine prema ovim uvjetima:

1. na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) u kazeti K-2 planirana je gradnja građevina poslovne ili stambeno-poslovne namjene;

2. odnos stambene i poslovne namjene u građevinama određen je GUP-om grada Zagreba, pri čemu prizemlje građevina obvezno treba imati poslovnu, trgovačku, ugostiteljsku ili drugu sličnu namjenu;

3. moguće je formirati više građevnih čestica unutar površine kazete;

4. planira se gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

5. najmanja površina građevne čestice je 1000 m² za samostojeću i 800 m² za poluugrađenu građevinu;

6. najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40 %;

7. najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 3,2;

8. najmanji prirodni teren je 20 % površine građevne čestice, hortikulturno uređen, a nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

9. najveći broj nadzemnih etaža je E=8 (P+7);

10. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše dvije podzemne etaže;

11. podzemna etaža može se graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, pješačkih i kolno-pješačkih površina i javnog parka propisanih ovim člankom, ali ne manjoj od 2,0 m, pri čemu treba biti zadovoljena odredba o postotku najmanjega prirodnog terena građevne čestice;

12. kota prizemlja može biti najviše 1,0 m iznad kote uređenog terena;

13. najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca uz Ulicu Klin je 10,0 m;

14. najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca uz glavnu ulicu (GU) i ostalih ulica (OU) je 3,0 m;

15. između građevnog i regulacijskog pravca dopušteno je uređenje i izgradnja kolne rampe za pristup garaži te rampe za pristup osoba s poteškoćama u kretanju;

16. izvan građevnog pravca, na dijelovima građevine u višim etažama, dopuštena je izgradnja balkona, lođa i istaka koji su konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja, pri čemu ukupna dužina istaka može biti do trećine dužine pripadajućeg uličnog pročelja građevine, istaknuto do 1 m, s tim da se što manje sužava pravo na pogled iz susjednih građevina;

17. na građevnim česticama nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina;

18. potrebno je osigurati najmanje 15 PGM / 1000 m² GBP za stambenu namjenu, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici druge namjene prema normativima GUP-a grada Zagreba;

19. potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za ostale namjene određuje se prema normativima GUP-a grada Zagreba.

4.3. Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Članak 25.

Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) prikazani su u priloženoj tablici:

Napomena: *zadnja etaža oblikuje se obvezno kao uvučeni kat.

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE - SPORT BEZ GRADNJE (R2) - KAZETA K-16

Članak 26.

(1) Unutar površine sportsko-rekreacijske namjene - sport bez gradnje (R2) - kazeta K-16, gradit će se građevine i uređivati površine prema ovim uvjetima:

1. građevna čestica jednaka je površini zone R2, odnosno kazete K-16;

2. omogućuje se gradnja slobodnostojeće građevine;

3. ukupan GBP građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti može iznositi do 400 m²;

4. dopuštena je izgradnja otvorenih igrališta;

5. otvorena igrališta se mogu sezonski natkriti, a prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta;

6. najveći broj nadzemnih etaža je E=1;

7. ispod građevine dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže;

8. kota prizemlja može biti najviše 1,0 m iznad kote uređenog terena;

9. najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca uz Ulicu Klin je 10,0 m;

10. najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca planirane Ulice R. Kolaka je 36,0 m;

11. najmanja udaljenost građevinskog pravca od granica građevne čestice iznosi 3,0 m;

12. najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je 3,0 m;

13. obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (ne unutar rezervacije proširenja postojeće ulice).

(2) Za građenje i uređenje prostora u koridoru hidrotehničkog rješenja regulacije potoka Trnava, sjeverno od koridora planiranog produžetka Ulice R. Kolaka, kao i u inundacijskom pojasu potoka Čučerska reka označenim na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, potrebno je prethodno ishoditi posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela.

6. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 27.

(1) Planom su osigurane površine i koridori infrastrukturnih sustava za:

1. prometni sustav;

2. sustav elektroničkih komunikacija;

3. vodnogospodarski sustav;

4. energetski sustav.

(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke te odredbama Plana.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 28.

Prometno rješenje unutar obuhvata Plana određeno je kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2a. Prometni sustav, a podrazumijeva izgradnju novih javnih prometnih površina.

6.1.1. Ulična mreža

Članak 29.

Planirana ulična mreža se nastavlja na obodne prometnice planirane GUP-om grada Zagreba.

6.1.1.2. Rubne ulice (izvan obuhvata Plana)

Članak 30.

Uz vanjski rub obuhvata nalaze se ili se planiraju sljedeće prometnice:

1. planirana produžena Ulica Rudolfa Kolaka (južna granica obuhvata);

2. planirana Ulica Klin (zapadna granica obuhvata);

3. Ulica Branovečina (planirana rekonstrukcija).

6.1.1.3. Ulice u obuhvatu Plana

Članak 31.

(1) Prometna mreža u obuhvatu Plana sastoji se od glavne ulice naselja - GU (dijagonalni spoj Ulice Klin i Ulice Branovečina) i ostalih ulica naselja - OU.

(2) Planirana širina koridora glavne ulice - GU iznosi 19,0 m, uređenje kojeg podrazumijeva:

1. kolnik za dvosmjerni promet (6,0 m);

2. obostrani zeleni pojas / uzdužno parkiranje (2,5 m + 2,5 m);

3. obostrani zaštitni pojas uz biciklističku stazu (0,75 m + 0,75 m);

4. obostrana biciklistička staza (1,0 m + 1,0 m);

5. obostrani nogostup (2,25 m + 2,25 m).

(3) Planirana širina koridora ostalih ulica - OU iznosi 9,0 m, uređenje kojeg podrazumijeva:

1. kolnik za dvosmjerni promet (6,0 m);

2. obostrani nogostup (1,5 m + 1,5 m).

(4) Uvjeti gradnje prometne mreže:

1. za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa unutar obuhvata Plana osigurana je širina kolnika od 6,0 m za glavnu ulicu naselja;

2. nove ulice unutar Plana ne mogu biti uže od 9,0 m;

3. sva parkirališna mjesta treba graditi izvan koridora i rezervacije proširenja postojećih i planiranih prometnica koje dotiču Plan;

4. sve prometne površine uređuju se u skladu s posebnim propisima o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama te odgovarajućim usvojenim normama u skladu s posebnim propisima s područja normizacije.

(5) Do realizacije planiranih prometnica omogućuje se priključivanje građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ulice.

(6) Poprečni presjeci ulica u obuhvatu Plana prikazani su na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2a. Prometna i ulična mreža.

Članak 32.

(1) Planom je određena ukupna širina profila prometnice i načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

(2) Omogućuje se etapna izgradnja prometnica unutar obuhvata Plana, što će se odrediti lokacijskom dozvolom. Ulice se mogu graditi etapno i po dužini i širini.

(3) Preko novoplaniranih uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do građevnih čestica te se osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti križanja.

(4) Gornji sloj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Članak 33.

(1) Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove i prilaze.

(2) Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

(3) Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m.

(4) Uz javne pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Članak 34.

(1) Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl. na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

(2) Visina rubnjaka na svim mjestima na kojima pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

6.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 35.

(1) U koridoru glavne ulice (GU) omogućeno je uređenje parkirališta u vidu obostranih uzdužnih stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik.

(2) U pojasu širine 2,5 m uz kolnik može se naizmjence uređivati zelenilo i površine za parkiranje, pri čemu se na zelenoj površini mogu saditi visokostablašice kako bi se formirao drvored uz glavnu ulicu.

6.1.3. Parkirališta i garaže

Članak 36.

(1) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) potrebno je osigurati unutar građevne čestice. Ako se parkirališno-garažna mjesta grade u podzemnim etažama, maksimalna dubina iznosi 2 (dvije) podzemne etaže. Parkirališna mjesta u garaži, koja se nalaze u nizu, potrebno je planirati u dimenzijama minimalno 2,50 x 5,00 m, a između mjesta ne smije biti pregrada. Parkirališni prostor za parkiranje dvaju vozila između zidova treba iznositi širine minimalno 5,40 m i duljine minimalno 5,00 m. Parkirališno mjesto koje se nalazi s obje strane između zidova i zasebnu garažu treba planirati u dimenzijama minimalno 2,80 x 5,00 m. Manevarski prostor ispred parkirališno-garažnih mjesta treba iznositi minimalno 6,00 m.

(2) Potreban broj PGM-a mora zadovoljiti srednje kriterije određene GUP-om grada Zagreba, ovisno o planiranim namjenama građevina.

(3) Minimalne dimenzije jednoga parkirališnog mjesta iznose 5,0 x 2,5 m.

(4) Na parkirališnim mjestima najmanje 5 % od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću prema posebnom propisu.

Članak 37.

(1) Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim GUP-om grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

(2) Sva parkirališna mjesta treba graditi izvan koridora i rezervacije proširenja postojećih i planiranih prometnica.

(3) Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svakih 3 do 5 parkirališnih mjesta).

(4) U uličnim su koridorima osigurane površine za kolne pristupe građevnim česticama, a njihove će se točne pozicije definirati u lokacijskoj ili građevinskoj dozvoli za pojedinu česticu.

Članak 38.

(1) U građevinsku bruto površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža.

(2) Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz članka 36. ove odluke, odredit će se prema normativu GUP-a grada Zagreba.

6.1.4. Javni promet

Članak 39.

Javni autobusni promet odvijat će se planiranom glavnom ulicom (GU).

6.1.5. Pješačke površine

Članak 40.

(1) Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2a. Prometna i ulična mreža te unutar javne zelene površine - javnog parka (Z1).

(2) Za kretanje pješaka u koridorima prometnica obostrano se planiraju pješačke staze.

(3) Širina pješačkih staza na području obuhvata Plana nije uža od 1,5 metara.

(4) Pješačke staze izvan prometnih koridora mogu se zadržati u svojoj postojećoj širini.

6.1.6. Biciklističke staze

Članak 41.

(1) Biciklističke staze obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2a. Prometna i ulična mreža.

(2) Iznimno, do provedbe javnog natječaja i realizacije planirane parkovne površine u cjelini, dopuštena je izgradnja novih ili rekonstrukcija postojećih javnih puteva kao pješačko-biciklističkih staza na cijeloj površini javnog parka (Z1), neovisno o tome jesu li iste ucrtane u Plan.

(3) Biciklističke staze grade se i uređuju u skladu s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi.

6.1.7. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti

Članak 42.

(1) Područje obuhvata Plana planira se kao prostor bez arhitektonsko-urbanističkih barijera u kojem će se omogućiti nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti.

(2) U svim javnim građevinama ulazne rampe građevina bit će nagiba do najviše 8 %. Pješački prijelazi izvodit će se sa skošenim rubnjacima.

(3) Na parkirališnim mjestima najmanje 5 % od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

6.1.8. Uvjeti smještaja panoa, plakata, totema i sličnih elemenata za oglašavanje

Članak 43.

Omogućuje se postavljanje reklamnih panoa, plakata, totema, jarbola i sl., u skladu s posebnim propisima.

6.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 44.

(1) Vodovi komunalne infrastrukture polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2b. Elektronička komunikacijska infrastruktura i energetski sustav i 2c. Vodnogospodarski sustav.

(2) Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno u postupku izdavanja akta za provedbu Plana.

(3) Do realizacije planirane komunalne infrastrukturne mreže omogućuje se priključivanje građevina na postojeću komunalnu infrastrukturu na način i na mjestu koje propisuju nadležne komunalne tvrtke.

6.2.1. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI)

Članak 45.

(1) Za izgradnju nepokretne elektroničke komunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2b. Elektronička komunikacijska infrastruktura i energetski sustav.

(2) Za sve građevne čestice unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu.

(3) Planom se osiguravaju uvjeti za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

(4) Vodovi se polažu podzemno.

Članak 46.

(1) Osiguran je koridor za DTK na mjestima predviđenim za gradnju i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata.

(2) DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi Ø110 i Ø50 u koje će se uvlačiti TK kabeli.

(3) Uz planirane trase omogućuje se postavljanje mogućih potrebnih građevina (vanjskih kabinet-ormarića) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora, odnosno rekonfiguracije mreže.

(4) Pri paralelnom vođenju i križanju komunikacijske instalacije i drugih instalacija treba se pridržavati uvjeta o minimalnim međusobnim udaljenostima.

(5) Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojeće antenske stupove omogućuje se unutar javne zelene površine - javni park (Z1), ali na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbližu zonu mješovite (M1, M2) i javne i društvene namjene - (D) i predškolske (D4).

Članak 47.

(1) Omogućuje se smještaj sklopova pokretnih komunikacija antenskim prihvatima na građevinama, u skladu s posebnim propisima, osim u zonama mješovite (M1, M2) i javne i društvene namjene (D) i predškolske (D4), na udaljenosti ne manjoj od visine građevine s antenskim prihvatom (mjereno do najviše točke krovnog antenskog prihvata) od navedenih zona ili od građevina društvenih djelatnosti.

(2) Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati i izvesti u skladu s posebnim propisima, uvjetima nadležnog operatera i pravilima struke.

(3) S ciljem preventivne zaštite stanovništva, a primarno djece kao naročito osjetljive skupine, jakost električnog polja (E) ne smije premašivati 6,1 V/m, a ukupna gustoća toka snage (S) 66 mW/m² na cijelom području obuhvata Plana.

6.2.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 48.

Rješenje sustava vodoopskrbe i odvodnje određeno je kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2c. Vodnogospodarski sustav, grafičkog dijela elaborata.

6.2.2.1. Vodoopskrba

Članak 49.

(1) Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u pravilu unutar planiranih prometnica te njezinim spajanjem na cjevovod izvan granice obuhvata Plana.

(2) U graničnom području obuhvata Plana izgrađena je vodoopskrbna mreža namijenjena opskrbi građevina koje su pretežno stambene namjene i manjeg je profila (cjevovodi su, gledano sjeverno i istočno PEHD DN 110 mm, a južno u Ulici Klin nalazi se vodoopskrbni cjevovod SL DN 125 mm i spojni dio s naseljem Trnovčica SL DN 200 mm, a svi su vodoopskrbni cjevovodi unutar naselja promjera SL DN 100 mm).

(3) Uzimajući u obzir da kapacitet postojeće vodoopskrbne infrastrukture ne zadovoljava planirane potrebe zone obuhvata Plana, prethodno je potrebno provjeriti dostatnost kapaciteta uzimajući u obzir buduće potrebe unutar obuhvata Plana i predvidjeti rekonstrukciju postojeće vodoopskrbne mreže radi trajnog zadovoljavanja sanitarnih i protupožarnih potreba.

(4) Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode u vanjskim hidrantima.

(5) Kako bi se ostvarile planske pretpostavke, potrebno je stvoriti vodovodne prstenove unutar cijele zone obuhvata i tako omogućiti razvoj vodoopskrbne mreže. Trase cjevovoda vode se u koridorima planiranih prometnica.

(6) Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih (ako je potrebno) i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda uz mogućnost etapne realizacije, a što će se definirati u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

(7) Planiranu vodoopskrbnu mrežu treba spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda dokazat će se hidrauličkim proračunom.

Članak 50.

(1) Minimalne dopuštene udaljenosti između vodoopskrbnih cjevovoda i ostalih instalacija određuju se u skladu s posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija i posebnim propisima.

(2) Način priključenja budućih građevina u obuhvatu Plana na postojeću vodoopskrbnu mrežu potrebno je izvesti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnog isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe.

6.2.2.2. Odvodnja

Članak 51.

(1) Prema postojećem stanju odvodnje, prostorom obuhvata Plana položen je sabirni kanal profila Ø80 cm kojim se transportiraju sanitarne otpadne vode s uzvodnog sliva (od Branovca do Trupeljaka na sjeveru). Na njega je s istočne strane priključen kanal Ø60 cm u funkciji odvodnje postojećih objekata. U kontaktnoj zoni izgrađeni su kolektori Ø120 cm u Ulici Branovečina i Ø140 cm sjeverno od naselja Trnovčica, odnosno u koridoru planirane Ulice Rudolfa Kolaka.

(2) Dio postojećega sabirnog kanala profila Ø80 cm u kazeti K-2 izmjestit će se u planiranu prometnicu - glavnu ulicu (GU), a dio u planiranu Ulicu Klin.

(3) Postojeći sabirni kanal Branovec se zadržava. On na sebe može prihvatiti dio isključivo sanitarnih otpadnih voda iz budućih objekata s prostora obuhvata Plana. Priključenja otpadnih voda iz planiranih objekata bit će moguća i na postojeće kolektore Ø120 cm i Ø140 cm, odnosno na budući kanal u produženoj Ulici Klin, direktno ili putem mreže novih javnih kanala u koridorima javnih prometnih površina na prostoru Plana.

(4) Otpadne vode s uređenog prostora obuhvata Plana priključivat će se na postojeće odnosno novoplanirane javne kanale, prema posebnim uvjetima i u skladu s propisanim uvjetima isporuke vodnih usluga i propisima o priključenju na komunalne vodne građevine.

(5) Uzimajući u obzir ograničenja u prihvatnoj moći postojećega kanalizacijskog sustava, odvodnja cijelog prostora južno od Novoselečkog puta i sjeverno od potoka Trnava odnosno buduće Ulice Rudolfa Kolaka rješena je kao razdjelni sustav odvodnje.

Članak 52.

(1) Prihvat oborinskih voda s krovnih, prometnih i drugih učvršćenih površina vršit će se djelomičnim ispuštanjem u okolni teren kao i putem zasebne mreže oborinskih kanala s upuštanjem u prirodni recipijent - potok Čučerska reka, uz odgovarajući predtretman. Uvjete i način ispuštanja oborinskih voda u vodotok i stupanj pročišćavanja prije ispuštanja propisuju nadležne službe Hrvatskih voda.

(2) U novim javnim prometnicama u obuhvatu Plana osigurani su koridori za izgradnju javnih kanala sanitarne i oborinske odvodnje. Profili budućih kanala odredit će se na temelju lokacijskih uvjeta, uzimajući u obzir veličinu i namjenu pripadajuće slivne površine. Svi novoizgrađeni javni kanali gravitacijski se priključuju na postojeći/planirani sustav javne odvodnje, odnosno na recipijent oborinske kanalizacije.

(3) Pri planiranju visinskih elemenata uređenja prostora obuhvata Plana (kote uređenih prometnica) vodilo se računa da se svi novoizgrađeni javni kanali gravitacijski priključuju na postojeći/planirani sustav javne odvodnje, odnosno na recipijent oborinske kanalizacije.

(4) Cjelokupni sustav javne odvodnje sa sanitarnim i oborinskim javnim kanalima, priključcima interne odvodnje, slivnicima i priključcima slivnika treba biti projektiran i izgrađen vodonepropusno.

Članak 53.

Na prostoru Plana omogućuje se izgradnja javnih kanala i interne kanalizacije u skladu s posebnim propisima o prostornom uređenju, gradnji, vodama, komunalnom gospodarstvu, odvodnji voda i drugim posebnim propisima kojima se regulira izgradnja javnih hidrotehničkih objekata.

6.2.2.3. Uređenje vodotoka

Članak 54.

Planom je osiguran koridor sjeverno od produžene Ulice R. Kolaka za regulaciju potoka Trnava.

6.2.3. Energetski sustav

Članak 55.

Energetske potrebe građevina unutar obuhvata Plana podmirivat će se električnom energijom, plinom, toplinskom energijom ili alternativnim izvorima energije (sunčeva energija, toplinske pumpe), pri čemu investitor pojedinog zahvata u prostoru odabire izvore energije koji su za njih najprihvatljiviji.

6.2.3.1. Elektroopskrbna mreža

Članak 56.

(1) Za opskrbu električnom energijom novih građevina potrebno je projektirati i izgraditi priključke spojem na postojeću elektroenergetsku mrežu, odnosno transformatorske stanice smještene unutar obuhvata Plana ili u neposrednoj blizini obuhvata Plana.

(2) Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba, kada budu poznata vršna opterećenja objekata pojedinačno, kao i potrebna izgradnja novih transformatorskih stanica.

(3) Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2b. Elektronička komunikacijska infrastruktura i energetski sustav prikazano je postojeće i planirano stanje elektroenergetske mreže.

Članak 57.

(1) Nove transformatorske stanice se mogu graditi kao ugrađene ili slobodnostojeće građevine locirane uz prometnicu kako bi bio omogućen prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremanje energetskog transformatora i pripadajuće opreme.

(2) Ako se nove transformatorske stanice grade kao slobodnostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice veličine cca 7,0 x 5,0 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

(3) Pristupni put trafostanicama treba ispravno predvidjeti kako bi bio omogućen prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremanje energetskog transformatora i pripadajuće opreme.

(4) Transformatorske stanice se mogu graditi unutar površina svih namjena u obuhvatu Plana.

(5) Nove lokacije za transformatorske stanice, kapaciteti i koridori priključaka na elektroenergetsku mrežu i koridori za nove niskonaponske vodove i javnu rasvjetu definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina, odnosno čestica.

(6) Ako se naknadno pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osigurat će se unutar njegove parcele.

Članak 58.

(1) Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) u pravilu se vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

(2) U javnoj neprometnoj površini treba osigurati koridor minimalne širine 1 m za buduće elektroenergetske kabele srednjeg i niskog napona. U slučaju potrebe izgradnje novih 10(20)/0,4 kV transformatorskih stanica, treba predvidjeti koridore za priključak istih na srednjonaponsku mrežu te koridore za nove niskonaponske vodove.

(3) U koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila, te se ne mogu planirati drvoredi i slični nasadi unutar minimalne udaljenosti od 2 m od najbližeg elektroenergetskog kabela u koridoru do najbližeg stabla.

(4) Minimalne dopuštene udaljenosti između elektroenergetskih kabelskih vodova i ostalih instalacija određuju se u skladu s posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija.

(5) Potrebno je osigurati uređenje javne rasvjete u koridoru novoplaniranih prometnica.

(6) Za priključke nove javne rasvjete i semafora treba ishoditi prethodne elektroenergetske suglasnosti nadležnoga javnopravnog tijela.

Članak 59.

(1) Za moguće premještanje i uklanjanje postojećih elektroenergetskih vodova i objekata treba zatražiti elektroenergetsko rješenje i naručiti radove od nadležnog operatora distribucijskog sustava. Polaganje novih kao i prelaganje i moguću zaštitu ili izmicanje postojećih elektroenergetskih vodova provodi se u skladu s posebnim propisima.

(2) Troškovi vezani uz projektiranje i izvođenje premještanja postojeće elektroenergetske mreže i troškovi popravka kvarova na elektroenergetskim vodovima, koji bi moguće nastali pri izvođenju građevinskih radova, snosit će se u dogovoru korisnika usluge i nadležnog operatora distribucijskog sustava.

6.2.3.2. Distribucija prirodnog plina

Članak 60.

(1) Unutar obuhvata Plana nema izgrađenoga plinskog distribucijskog sustava.

(2) U kontaktnoj zoni obuhvata Plana nalaze se plinovodi:

1. sjeverno od obuhvata Plana po Ulici Lektrščica izgrađen je srednjotlačni (ST) plinovod PE d110 s pripadajućim priključcima;

2. sjeverozapadno i zapadno od obuhvata Plana po Ulici Branovečina izgrađen je srednjotlačni (ST) plinovod PE d90 s ograncima i pripadajućim priključcima;

3. južno od obuhvata Plana nalazi se niskotlačni (NT) plinovod s pripadajućim NT priključcima.

(3) Planira se potpuno plinoficirati planirane građevine unutar obuhvata Plana, čime će se omogućiti upotreba prirodnog plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje, hlađenje i tehnološke potrebe.

(4) Unutar obuhvata Plana, po planiranim javno-prometnim površinama, predviđeni su koridori za srednjotlačne plinovode, uklopljeni u postojeći srednjotlačni distribucijski sustav prirodnog plina u kontaktnoj zoni obuhvata Plana.

(5) Uzimajući u obzir da se planira nova izgradnja s većom potrošnjom plina, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda u neposrednoj blizini obuhvata Plana, a po potrebi projektirati i izgraditi nove plinovode većeg kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe planirane veće potrošnje plina.

(6) Na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2b. Elektronička komunikacijska infrastruktura i energetski sustav prikazana je planirana niskotlačna plinska mreža.

Članak 61.

(1) Trase niskotlačnog plinovoda vode se koridorima planiranih prometnica. Minimalna sigurnosna udaljenost niskotlačnog plinovoda od građevina iznosi 2 m, a za niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m.

(2) Preporučljivo je da se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama koristi preko kombi bojlera, a po potrebi u većim nestambenim građevinama preko kotlovnica.

(3) Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina, kako je određeno posebnim propisima.

(4) Svaka građevina mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak. Niskotlačni kućni priključak završava glavnim zaporom na pročelju u plinskom ormariću, odnosno unutar građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Članak 62.

(1) Niskotlačni (NTP) plinovodi se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu od minimalno 1 m. Udaljenosti od drugih komunalnih instalacija određuju se u skladu s posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija.

(2) NTP-i se izvode u skladu s normama za plinovode od polietilena za radni tlak do 1 bar predtlaka.

(3) Uzimajući u obzir da se unutar obuhvata Plana planira nova izgradnja s većom potrošnjom prirodnog plina, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda kojima će se planirane građevine opskrbljivati prirodnim plinom, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode koji će zadovoljiti planiranu potrošnju prirodnog plina.

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7.1. Uvjeti uređenja javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 63.

U središnjem dijelu područja obuhvata Plana GUP-om grada Zagreba planirana je veća javna zelena površina - javni park (Z1), koja prati područje potoka Čučerska reka, a na jugu se spaja sa zaštićenim koridorom za planirano uređenje potoka Trnava.

Članak 64.

(1) Planom je predviđeno uređenje pješačkih i biciklističkih staza područjem javnog parka, kako bi se omogućilo korištenje i integriranje javnog parka u planirano urbano tkivo, kao i u područje naselja Trnovčice. Zona javnog parka se uređuje prema planiranom načinu korištenja parkovne površine u cjelini, zaštitnoj funkciji i očuvanjem postojećeg zelenila, tako da oblikovnim karakteristikama, sadržajem i opremom zadovolji potrebe korištenja kao ekološki i estetski gradski prostor.

(2) Za uređenje javnog parka potrebno je provesti javni natječaj.

Članak 65.

Pri odabiru vrsta visoke i niske vegetacije treba voditi računa o tome da se, pored zadovoljenja estetske funkcije, odaberu autohtone vrste najprimjerenije ovom prostoru.

7.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)

Članak 66.

(1) Zaštitne zelene površine planiraju se ponajprije kao zaštita od onečišćenja zraka i buke, a uređuju se kao zaštitna tampon-zona od intenzivnog prometa.

(2) U dijelu obuhvata Plana zaštitna zelena površina određuje se kao namjena za zaštitni koridor postojećeg odvodnog kolektora promjera 80 cm.

(3) Na zaštitnim zelenim površinama dopušta se gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina (TS, PRS, posuda/instalacija za prikupljanje otpada i sl.)

(4) Zelenilo građevnih čestica potrebno je, u najvećoj mogućoj mjeri, izvesti kao cjelovite površine zasađene pretežito visokom autohtonom vegetacijom.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

Članak 67.

(1) Unutar područja obuhvata Plana ne postoje prirodna dobra koja se štite odredbama posebnog zakona i drugih propisa koji uređuju zaštitu prirode i prirodnih dobara.

(2) Za područje krajobraza (K) koje je prikazano na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA ovim se planom propisuju sljedeći uvjeti zaštite:

1. njegovanje specifičnosti prostornih cjelina krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno-povijesnim nasljeđem;

2. očuvanje i obnova kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;

3. zaštita područja prirodnih biotopa;

4. osiguranje ravnoteže i sklada između urbaniziranih gradskih dijelova i njihova prirodnog okruženja (šume, kultivirani krajolik).

(3) Uređenje krajobraznih cjelina na području grada provodit će se za:

1. podsljemenski prostor: očuvanjem karakteristične konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s kvalitetnim vizurama; očuvanjem neizgrađenih površina te struktura i primjerenog mjerila izgrađenog okoliša.

2. vode i vodno dobro: potoci se pretežito uređuju otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim područjima uređuju se pejzažno.

8.2. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti

Članak 68.

Na prostoru u obuhvatu Plana Konzervatorskom podlogom za GUP grada Zagreba nisu evidentirana kulturna dobra koja se štite odredbama posebnog zakona i drugih propisa koji uređuju zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 69.

(1) Na području obuhvata Plana zbrinjavanje otpada obavljat će se u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

(2) Planom se predviđa sustav izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

(3) Kod poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kN.

(4) Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica, tj. na svim površinama na kojima je moguća gradnja, a oblikovat će se na temelju prostornog i hortikulturnog rješenja pojedine čestice.

(5) Pri postupanju s otpadom planira se izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada s ciljem smanjivanja količina i volumena otpada te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno skupljati opasni otpad.

10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 70.

(1) Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

(2) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

(3) Mjere za sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš provest će se:

1. gradnjom komunalne infrastrukturne mreže;

2. građenjem građevina s plitkim temeljima;

3. sadnjom drvoreda duž prometnica i tamponom zelenila između građevina;

4. sustavom odvojenog i organiziranog skupljanja i odvođenja komunalnog otpada;

5. ograničenjem dopuštene razine vanjske buke unutar obuhvata Plana, koja ne smije prelaziti razinu od 45 dBA noću i 55 dBA danju.

10.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 71.

(1) Područje obuhvata Plana ne nalazi se unutar vodozaštitnog područja.

(2) Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

1. gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže radi čuvanja i poboljšanja kvalitete vode;

2. gradnjom pročistača za otpadne vode iz većih garaža i oborinske vode većih parkirališta;

3. određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne jedinice.

10.2. Zaštita kakvoće zraka

Članak 72.

(1) Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka želi se očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.

(2) Mjere za zaštitu zraka planiraju se štednjom i racionalizacijom energije uvođenjem plina kao energenta. Stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema posebnim propisima o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

(3) Mjere zaštite zraka provode se:

1. plinofikacijom naselja, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje, hlađenje i tehnološke potrebe;

2. planiranjem energetski učinkovite gradnje;

3. određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne jedinice omogućujući sadnju visoke i niske vegetacije.

10.3. Zaštita tla

Članak 73.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće naselja i sprečavanja zagađenja planiranjem sustava izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

10.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 74.

(1) Prema Strateškoj karti buke Grada Zagreba, područje obuhvata Plana nije ugroženo bukom.

(2) Mjere zaštite od buke provedene su:

1. planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

2. formiranjem zaštitnog zelenila uz prometne koridore koji omeđuju obuhvat Plana.

(3) Realizacijom planiranih zahvata u prostoru buka ne smije premašivati propisane vrijednosti, a zbog male opasnosti od ugroženosti bukom neće biti potrebno poduzimati posebne mjere tehničke zaštite.

10.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10.5.1. Zaštita od požara

Članak 75.

(1) Mjere zaštite od požara osiguravaju se:

1. međusobnom udaljenošću građevina od najmanje 3,0 m, ili manje ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr.) da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine;

2. odvajanjem dviju prislonjenih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m neposredno ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

3. osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

4. osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa.

(2) Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine građevne čestice u skladu s odredbama posebnih propisa.

(3) Vatrogasni prilazi moraju se planirati u zonama nove gradnje prema kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4a. Oblici korištenja.

(4) Svaka građevina mora imati na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok prirodnog plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili više ulica u slučaju razornih nepogoda.

(5) Mjere zaštite od požara bit će riješene u skladu s odredbama posebnih propisa za planiranu vrstu građevina.

10.5.2. Zaštita od potresa

Članak 76.

(1) Prema karti Tektonski aktivni dijelovi struktura i rasjeda, područje obuhvata Plana se nalazi u zoni D, koja pripada Savskom bazenu (4) u zoni glavnih ogranaka Zagrebačkog rasjeda (1), u kojoj su amplitude tektonskih pokreta pretežito između 1,0 mm i 4,1 mm, a pomaci geodetskih točaka u prostoru pretežito su dijagonalni pa nema izraženije kompresije prostora.

(2) Ublažavanje posljedica od potresa moguće je na dva načina:

1. osiguravanjem konstrukcije prema potencijalnim destruktivnim dinamičkim silama;

2. izbjegavanjem gradnje na geotehničkim fenomenima koji ukazuju na sigurnost terena prema potresnom hazardu (amplifikacija, pojava klizišta, blatnog toka, likvefakcije i rasjednih pokreta).

10.5.3. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 77.

(1) Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati tako da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti razina povredivosti fizičkih struktura.

(2) Za provedbu mjera sklanjanja građana planira se upotreba podrumskih i drugih prostorija u građevinama koje su prilagođene za sklanjanje te komunalnih i drugih građevina ispod površine tla, namijenjenih javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori.

(3) Prostor obuhvata Plana se djelomično preklapa s prihvatnom površinom koja je predviđena Planom djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba (površina broj 62 označena u Uputama za slučaj potresa u Gradu Zagrebu). Ostatak površine broj 62, koji nije obuhvaćen ovim Planom, dovoljan je za prihvat osoba u slučaju potresa.

10.5.4. Prevencija urbanih rizika

Članak 78.

(1) Područje obuhvata Plana je kao urbano područje izloženo mogućim rizicima koji nastaju kao posljedica niza događaja kao što su poplave, oluje, zemljotresi, snijeg, požari i slično. Jedan od posebnih problema urbanih sredina, a koji utječe na živote i svakodnevnicu i ozbiljno narušava kvalitetu života, jeste i kriminalitet. Prostori u zajednici, i javni i privatni, trebaju biti osmišljeni i dizajnirani tako da se ljudi u njima osjećaju sigurno, da se njima žele koristiti i u njima boraviti.

(2) Najveći urbani rizici proizlaze iz potencijalnih poplava potoka Trnava i Čučerska reka, zatim potresa i požara.

(3) Na prevenciju potencijalnih rizika u obuhvatu Plana utječu:

1. zaštita od poplava: regulacija i održavanje postojećih vodotoka kao i planirana hidrotehnička rješenja kojima se utječe na smanjenje tog rizika, a koja su ugrađena u Plan;

2. zaštita od požara: planirani razmak među građevinama, relativno mala izgrađenost (do 40 %) te planiranje hidrantske mreže u cijelom naselju;

3. zaštita od potresa: obvezno je protupotresno projektiranje svih građevina i infrastrukture.

11. SPREČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA

Članak 79.

(1) Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko-tehničke uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera u skladu s posebnim propisima.

(2) Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je invalidima i osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

(3) Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM-a za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosu na ukupni propisani broj PGM-a i izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima kako bi se osiguralo nesmetano kretanje invalida i osoba smanjene pokretljivosti.

12. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 80.

U procesu projektiranja i realizacije planiranih građevina u obuhvatu Plana treba zadovoljiti standarde energetske učinkovitosti s ciljem ostvarivanja kvalitetnog okoliša.

12.1. Javni natječaj

Članak 81.

(1) S ciljem dobivanja što kvalitetnijeg oblikovanja prostora za predškolsku ustanovu (oznaka D4), javnu i društvenu namjenu (D) i javnu zelenu površinu - javni park (Z1) potrebno je provesti javni natječaj u skladu s odredbama Plana.

(2) Područje za koje je obavezan javni natječaj označeno je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 83.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.