Zakon o civilnoj službi

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prava i dužnosti osoba koje svoju građansku dužnost vojne obveze obavljaju u civilnoj službi (u daljnjem tekstu: civilna služba).

Civilnu službu obavljaju osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora (u daljnjem tekstu: prigovor savjesti) nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Te su osobe obvezne obavljati druge dužnosti određene ovim Zakonom (u daljnjem tekstu: civilni obveznici).

Civilni obveznik je svaki muškarac sposoban za vojnu službu koji se vodi u vojnoj evidenciji nadležnog ureda za obranu (novak, ročnik i pričuvnik), kojem je Povjerenstvo za civilnu službu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) odobrilo obavljanje civilne službe.

Članak 2.

Civilna služba traje 8 mjeseci.

Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi.

Članak 3.

Civilna služba obavlja se u pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu, obrazovnu, odgojnu, kulturnu, športsku, socijalnu, zdravstvenu, sanitarnu ili humanitarnu djelatnost u Republici Hrvatskoj te u državnim tijelima i tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: pravne osobe i tijela).

Pravne osobe i tijela iz stavka 1. ovoga članka odredit će pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Pri određivanju pravnih osoba i tijela iz stavka 2. ovoga članka vodit će se računa da je pravna osoba i tijelo u mogućnosti osigurati obavljanje poslova civilnom obvezniku u skladu s odredbama ovoga Zakona, da se obavljanjem poslova civilnih obveznika ne ugrožavaju postojeća radna mjesta ili da se obavljanjem poslova civilnih obveznika ne otežava ili onemogućava pronalaženje radnih mjesta nezaposlenim osobama.

Civilni obveznik će u pravilu obavljati civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće, u mjestu koje je što bliže njegovom boravištu.

Članak 4.

Civilni se obveznik za vrijeme obavljanja civilne službe upućuje, u pravilu, na poslove koji odgovaraju njegovom znanju, stručnoj spremi i sklonostima ukoliko za takve poslove postoji potreba u pravnoj osobi ili tijelu kamo se upućuje na obavljanje civilne službe.

Civilnog obveznika ne smije se uputiti u pravnu osobu ili tijelo gdje je u vrijeme upućivanja bio zaposlen ili gdje je radio godinu dana prije upućivanja u civilnu službu.

Civilni obveznici za vrijeme obavljanja civilne službe obavljaju sve poslove iz djelatnosti pravne osobe ili tijela gdje su na civilnoj službi koje im odlukom odredi ovlaštena osoba u toj pravnoj osobi ili čelnik u tom tijelu, s tim da im se ne može odrediti obavljanje poslova za čije se obavljanje traži viša stručna sprema i dulje radno iskustvo od onog koje civilni obveznik ima.

Civilni obveznik dužan je za vrijeme civilne službe obavljati poslove prema rasporedu obavljanja poslova u toj pravnoj osobi ili tijelu (rad u smjenama, noćni rad i sl.).

II. NOVAČKA OBVEZA

Članak 5.

Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj građanin navršava 18 godina i traje do stupanja u civilnu službu, odnosno do prevođenja u pričuvni sastav ili do prestanka civilne obveze u skladu s odredbom članka 37. ovoga Zakona, odnosno do kraja kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina, a iznimno, u slučajevima određenim ovim Zakonom, 30 godina.

Nadležni ured za obranu dužan je novaka prilikom upisa u vojnu evidenciju pisanim putem cjelovito upoznati s njegovim ustavnim i zakonskim pravima da može na temelju prigovora savjesti podnijeti zahtjev za civilnu službu.

Novačenje i ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka za civilnu službu provode novačka povjerenstva Ministarstva obrane.

Članak 6.

Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti novak nakon novačenja, ročnik za vrijeme služenja vojnog roka, te pričuvnik tijekom obveze služenja u pričuvnom sastavu.

Zahtjev novaka za civilnu službu podnijet prije 27. godine odgađa njegovo upućivanje na služenje vojnog roka.

Ako novak podnese zahtjev za civilnu službu nakon primitka poziva za služenje vojnog roka, ne odgađa se njegov odlazak na služenje vojnog roka.

Novaku koji zahtjev za civilnu službu podnese u roku koji onemogućava njegovo upućivanje na civilnu službu do isteka kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, produljuje se novačka obveza do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina, o čemu rješenje donosi nadležna uprava za obranu.

Žalbu protiv rješanja iz stavka 4. ovoga članka rješava ministar obrane.

Članak 7.

Dužnosti obavljanja civilne službe oslobađa se novak:

1. koji je ocijenjen nesposobnim za civilnu službu,

2. koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu služenja vojnog roka ili civilnu službu,

3. koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu služenja vojnog roka ili civilnu službu u inozemstvu.

Članak 8.

Na obavljanje civilne službe ne upućuje se:

1. novak koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetnu zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela – dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust,

2. novak prema kojemu je primijenjena zavodska odgojna mjera ili sigurnosna mjera obvezatnoga psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi – dok traje mjera koja je primijenjena,

3. novak protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – dok postupak ne bude pravomoćno okončan.

Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka nije upućen u civilnu službu, upućuje se na obavljanje civilne službe nakon izdržane kazne, nakon uvjetnog puštanja, nakon obustave odgojne ili sigurnosne mjere, odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Novak osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili bezuvjetnu zatvorsku kaznu, zbog kaznenog djela, može za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti države biti upućen u civilnu službu, ako mu je odgođeno izdržavanje kazne.

O postojanju smetnji za upućivanje novaka na civilnu službu iz stavka 1. ovoga članka, nadležna tijela dužna su dostaviti pisanu obavijest nadležnom uredu za obranu, koji će o tome izvijestiti Povjerenstvo.

Članak 9.

Obavljanje civilne službe može se na zahtjev novaka odgoditi najviše do jedne godine, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj on navršava 27 godina:

1. ako u zajedničkom kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, a prijeko je potrebno obaviti neodgodive poslove koji se bez njegove nazočnosti ne mogu obaviti bez znatne štete za domaćinstvo,

2. ako se zaposlio u svojstvu vježbenika – do završetka vježbeničkog staža,

3. ako u zajedničkom kućanstvu ima samo članove kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe,

4. ako se iz zajedničkog kućanstva u isto vrijeme upućuju na služenje vojnog roka ili obavljanje civilne službe dva ili više članova, odnosno ako se neki od njih već nalaze na služenju vojnog roka ili obavljanju civilne službe – dok se jedan od njih ne vrati sa služenja vojnog roka ili obavljanja civilne službe,

5. ako ima utvrđen datum za sklapanje braka – najdulje 3 mjeseca.

Novaku se može na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno pripadajućeg nacionalnog športskog saveza odgoditi civilna služba najviše do 1 godine, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj novak navršava 27 godina radi njegovog sudjelovanja na Olimpijskim i Mediteranskim igrama, Univerzijadi, svjetskim i europskim prvenstvima, svjetskim i europskim kupovima, međunarodnim natjecanjima mladeži (Europski olimpijski festival mladeži-EYOF, Svjetske igre mladeži-WYG, Igre mladeži Alpe-Jadran), službenim međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima.

O odgodi obavljanja civilne službe iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje Povjerenstvo.

Članak 10.

Novak koji je upisan na visoko učilište ne upućuje se na obavljanje civilne službe za vrijeme školovanja, najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

Novak koji je upisan na visoko učilište dužan je, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, najkasnije do 31. listopada dostaviti Povjerenstvu potvrdu o upisu, odnosno o pohađanju visokog učilišta, za tekuću nastavnu godinu.

Novake iz stavka 2. ovoga članka upućuje se, na osobni zahtjev, na obavljanje civilne službe u razdoblju utvrđenom tako da mu obavljanje civilne službe istekne do početka nastave u idućoj školskoj godini na visokom učilištu, na koje je upisan.

III. POSTUPAK ODOBRENJA ZAHTJEVA ZA CIVILNU SLUŽBU

Članak 11.

Obavljanje poslova civilne službe u djelokrugu je ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Postupak o zahtjevu za civilnu službu provodi Povjerenstvo.

Povjerenstvo rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi na vrijeme od četiri godine.

Povjerenstvo ima predsjednika i 2 člana koje čine: predstavnik Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Predsjedniku i članovima Povjerenstva određuju se zamjenici.

Predsjednik i njegov zamjenik ne mogu biti predstavnici Ministarstva obrane.

Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnik kojim će se urediti način rada Povjerenstva, način obavljanja administrativno-tehničkih poslova za rad Povjerenstva, kao i druga pitanja značajna za rad Povjerenstva.

Članak 12.

Novak koji smatra da zbog prigovora savjesti nije pripravan sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske (članak 1. stavak 2. ovoga Zakona) podnosi zahtjev za civilnu službu nadležnom uredu za obranu, koji je dužan zahtjev najkasnije u roku od osam dana dostaviti Povjerenstvu.

Novak je dužan u svojem zahtjevu navesti traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora.

Članak 13.

Povjerenstvo će odbiti zahtjev za civilnu službu iz sljedećih razloga:

1. ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da je podnositelj zahtjeva počinio kaznena djela uporabom oružja ili uporabom sile,

2. ako podnositelj zahtjeva posjeduje oružje, osim osoba koje imaju izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene,

3. ako podnositelj zahtjeva nije naveo traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora, a to nije učinio ni u roku u kojem ga je Povjerenstvo pozvalo da u tom smislu dopuni svoj zahtjev,

4. ako zahtjev za civilnu službu nije podnijet zbog vjerskih ili moralnih nazora.

Članak 14.

Povjerenstvo o zahtjevu novaka za civilnu službu odlučuje rješenjem kojim odobrava ili odbija njegov zahtjev za civilnu službu.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, na temelju odluke Povjerenstva, donosi predsjednik Povjerenstva.

Povjerenstvo može ovlastiti stručnu službenu osobu ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi za poduzimanje svih ili pojedinih radnji u postupku prije donošenja rješenja i da o tome podnosi pismeno izvješće Povjerenstvu.

Ukoliko se novak upućuje na civilnu službu istodobno kada se odobrava i njegov zahtjev za civilnu službu, u rješenju se navodi, uz osobne podatke novaka, naziv i sjedište pravne osobe ili tijela u koje se novak upućuje na civilnu službu, datum kada je dužan započeti obavljati civilnu službu i trajanje civilne službe.

Ako se rješenjem samo odobrava zahtjev novaka za civilnu službu, a novak se naknadno upućuje na civilnu službu, u rješenju iz stavka 4. ovoga članka, uz osobne podatke novaka, navest će se da će se o upućivanju novaka na civilnu službu u pravnu osobu ili tijelo donijeti posebno rješenje.

U rješenju kojim se odbija zahtjev za civilnu službu Povjerenstvo će navesti razloge zbog kojih zahtjev nije odobren.

Članak 15.

Protiv rješenja Povjerenstva može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

Žalba izjavljena protiv rješenja Povjerenstva odgađa izvršenje rješenja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom.

Članak 16.

Povjerenstvo za žalbe imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, na vrijeme od četiri godine.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i dva člana koje čine: diplomirani pravnik, obveznik civilne službe i predstavnik nevladine udruge.

Predsjedniku i članovima imenuju se zamjenici.

Povjerenstvo za žalbe dužno je donijeti rješenje o žalbi i dostaviti ga podnositelju zahtjeva u roku od 30 dana od dana predaje žalbe.

Rješenje Povjerenstva za žalbe je konačno.

Ako je Povjerenstvo za žalbe u povodu žalbe izmijenilo prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja, novak postaje civilni obveznik te Povjerenstvo donosi rješenje o upućivanju novaka na civilnu službu u određenu pravnu osobu ili tijelo u smislu članka 14. stavka 4. odnosno 5. ovoga Zakona.

Ako je Povjerenstvo za žalbe odbilo žalbu, novak postaje obveznik vojne službe sukladno odredbama Zakona o obrani.

Protiv rješenja Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor.

Članak 17.

Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske, upućuje se na služenje vojnog roka. Povjerenstvo će u tom slučaju ukinuti rješenje kojim se novaku odobrava zahtjev za civilnu službu, o čemu obavještava nadležni ured za obranu.

Članak 18.

Zahtjev za odgodu civilne službe iz članka 9. ovoga Zakona podnosi se Povjerenstvu u roku od osam dana od dana primitka poziva za civilnu službu.

Rješenjem Povjerenstva kojim se odobrava zahtjev za odgodu civilne službe određuje se do kada se odgađa civilna služba, o čemu se obavještava nadležni ured za obranu.

Članak 19.

Ako je zahtjev za civilnu službu podnio ročnik tijekom izvršavanja vojne službe, odnosno pričuvnik nakon uručenja poziva za vojnu službu, Povjerenstvo je dužno riješiti zahtjev u roku od 30 dana od dana primitka.

Ako Povjerenstvo odobri zahtjev za civilnu službu iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni zapovjednik dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka rješenja Povjerenstva, otpustiti ročnika, odnosno pričuvnika iz Oružanih snaga.

Članak 20.

U svim pitanjima postupka rješavanja zahtjeva za civilnu službu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

IV. OBAVLJANJE CIVILNE SLUŽBE

Članak 21.

Novak je dužan doći u pravnu osobu ili tijelo u vrijeme određeno u rješenju iz članka 14. stavka 4., odnosno 5. ovoga Zakona.

Obavljanje civilne službe počinje danom dolaska novaka u pravnu osobu ili tijelo o čemu pravna osoba ili tijelo odmah obavještava Povjerenstvo.

Od dana dolaska u pravnu osobu odnosno tijelo novak postaje civilni ročnik.

Pravna osoba ili tijelo iz stavka 2. ovoga članka određuje osobu za praćenje rada civilnog ročnika.

Članak 22.

Ako civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe podnese zahtjev za ukidanje rješenja kojim mu je odobren zahtjev za civilnu službu, upućuje se na redovno služenje vojnog roka.

Članak 23.

Obavljanje civilne službe prekida se:

1. civilnom ročniku kojega je nadležno tijelo tijekom obavljanja civilne službe ocijenilo nesposobnim za civilnu službu, odnosno privremeno nesposobnim za civilnu službu,

2. civilnom ročniku kojega je pravomoćnom presudom sud osudio na kaznu maloljetničkog zatvora ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu, dok ne izdrži kaznu ili dok ne bude uvjetno pušten,

3. civilnom ročniku kojega je sud pravomoćnom presudom osudio na bezuvjetnu zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, dok ne izdrži kaznu ili dok ne bude uvjetno pušten,

4. civilnom ročniku protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za djela za koja se goni po službenoj dužnosti, ako je za to djelo predviđena kazna zatvora dulja od tri godine,

5. civilnom ročniku koji samovoljno i neopravdano izostane sa civilne službe neprekidno dulje od 10, ali ne dulje od 30 dana.

Rješenje o prekidu civilne službe iz stavka 1. ovoga članka donosi Povjerenstvo.

Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka, obavljanje civilne službe ne prekida se civilnom ročniku koji je pravomoćnom presudom osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora do dvije godine ili na bezuvjetnu zatvorsku kaznu do dvije godine i kojemu do kraja civilne službe nije ostalo više od dva mjeseca.

Članak 24.

Civilnom ročniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu može se samo jedanput prekinuti civilna služba.

Civilni ročnik, kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti civilnu službu zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu, prevodi se u pričuvni sastav bez obzira na to koliko je vremena proveo na obavljanju civilne službe.

Članak 25.

Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uputit će se na obavljanje civilne službe nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto obavljanje civilne službe, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina.

Članak 26.

Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. ovoga Zakona, a nije obavio civilnu službu u smislu članka 25. ovoga Zakona, ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su ovim Zakonom propisane za novaka.

Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe zbog razloga navedenih u članku 23. stavku 1. točki 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona upućuje se na nastavak obavljanja civilne službe u kalendarskoj godini u kojoj su prestali razlozi za prekid civilne službe, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina.

Članak 27.

Civilnom ročniku se može na osobni zahtjev prekinuti obavljanje civilne službe zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog prirodnih nepogoda ili drugih nesreća, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti – dok postoje ti razlozi, a najdulje jednu godinu.

Civilnom ročniku – vrhunskom športašu može se na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno pripadajućega nacionalnoga športskog saveza privremeno prekinuti obavljanje civilne službe radi njegovog sudjelovanja na Olimpijskim i Mediteranskim igrama, Univerzijadi, svjetskim i europskim prvenstvima, svjetskim i europskim kupovima, međunarodnim natjecanjima mladeži (Europski olimpijski festival mladeži-EYOF, Svjetske igre mladeži-WYG, Igre mladeži Alpe-Jadran), službenim međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima, do njihovog završetka.

O razlozima za prekid civilne službe iz stavka 1. i 2. ovoga članka civilni ročnik izvješćuje ovlaštenu osobu u pravnoj osobi ili tijelu gdje obavlja civilnu službu, a zahtjev za prekid civilne službe podnosi Povjerenstvu, koje o tome donosi rješenje.

Članak 28.

Rješenje o upućivanju na civilnu službu civilnog ročnika kojem je prekinuto obavljanje civilne službe po odredbama članka 23. i 27. ovoga Zakona donosi Povjerenstvo sukladno sa člankom 25. ovoga Zakona.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se vrijeme pristupanja daljnjem obavljanju civilne službe, vrijeme trajanja civilne službe te pravna osoba ili tijelo u kojem će obavljati civilnu službu.

Civilnog ročnika kojemu je po bilo kojem zakonskom temelju prekinuto obavljanje civilne službe, Povjerenstvo ne upućuje na obavljanje civilne službe ako mu je do kraja obavljanja civilne službe ostalo manje od 30 dana te se prevodi u pričuvni sastav s danom prekida civilne službe.

Članak 29.

Civilni ročnik se može tijekom obavljanja civilne službe premjestiti u drugu pravnu osobu ili tijelo:

1. na zahtjev civilnog ročnika,

2. na zahtjev pravne osobe ili tijela gdje civilni ročnik obavlja civilnu službu,

3. po potrebi civilne službe.

U slučaju zahtjeva za premještaj iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, potrebno je navesti razloge zbog kojih se traži premještaj. O premještaju civilnog ročnika odlučuje Povjerenstvo rješenjem.

Članak 30.

U vrijeme obavljanja civilne službe ne ubraja se:

1. svaki dan samovoljnog i neopravdanog izostanka sa civilne službe,

2. svaki dan u kojem civilni ročnik neopravdano odbija obavljati poslove u pravnoj osobi ili tijelu u koje je upućen na obavljanje civilne službe.

Članak 31.

Ako civilni ročnik, bez opravdanog razloga, ni tridesetprvog dana pošto je to morao učiniti ne počne obavljati civilnu službu ili ako neopravdano izostane sa civilne službe dulje od 30 dana neprekidno, smatrat će se da je odustao od zahtjeva za civilnu službu.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvo će donijeti rješenje o prestanku civilne službe i obavijestit će o tome nadležni ured za obranu, koji će bez odgađanja uputiti civilnog ročnika na odsluženje vojnog roka.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje.

Članak 32.

Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik.

Pravna osoba ili tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu dostavit će o tome pisanu obavijest nadležnom uredu za obranu koji donosi rješenje o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav i o tome obavještava Povjerenstvo.

Članak 33.

Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu:

1. osobe koje su obavile civilnu službu kao civilni ročnici,

2. osobe koje su u skladu s ovim Zakonom na drugi način regulirale civilnu službu,

3. osobe koje su na drugi način regulirale vojnu obvezu, a dobile su status civilnog pričuvnika.

Članak 34.

Pripadnici pričuvnog sastava (u daljnjem tekstu: civilni pričuvnici) su obveznici civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima civilne obveze, a u slučaju elementarnih nepogoda, ratnog stanja ili drugih oblika neposredne ugroženosti obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela za civilnu zaštitu i obranu.

Civilni pričuvnik može provesti u obavljanju civilne službe najviše dva mjeseca u jednoj godini.

Civilni pričuvnici se mogu pozivati na obavljanje civilne službe do prestanka civilne obveze.

Civilni pričuvnici koji su zaposleni dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju prava na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnici koji izbivaju s posla zbog vojne obveze.

Poljoprivrednici – civilni pričuvnici za vrijeme civilne službe imaju pravo na naknadu troškova prijevoza i novčanu naknadu u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, ovisno o broju dana provedenih u civilnoj službi.

Članak 35.

Civilnom pričuvniku se na njegov zahtjev odgađa civilna služba:

1. u slučaju bolesti – do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja,

2. ako je neposredno pred odlazak ili u vrijeme odlaska u civilnu službu nastupila teška bolest ili smrt člana obitelji, odnosno zbog elementarnih nepogoda ili drugih nesreća u obitelji ako bi obitelj bila dovedena u težak položaj njegovim odlaskom u civilnu službu – do idućeg poziva na civilnu službu.

Civilna služba može se iznimno odgoditi zbog potreba službe, ako to zatraži tijelo ili pravna osoba u kojoj je civilni pričuvnik zaposlen – dok takva potreba postoji, a najdulje za jednu godinu.

Civilna služba koja traje dulje od tri dana može se civilnom pričuvniku-poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, a koja je pozvana u civilnu službu, iznimno odgoditi zbog neodgodivih radova ako u njihovoj obitelji nema drugog člana sposobnog za privređivanje – najdulje tri mjeseca.

Zahtjev za odgodu civilne službe civilni pričuvnik podnosi nadležnom uredu za obranu u roku od osam dana od dana primitka poziva za civilnu službu, a ako se odgoda traži zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, zahtjev se može podnijeti i kad nastane razlog zbog kojega se traži odgoda civilne službe. O zahtjevu za odgodu civilne službe odlučuje rješenjem nadležni ured za obranu.

Žalbu protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka rješava ministar obrane.

Članak 36.

Civilnog obveznika (novaka, civilnog ročnika i civilnog pričuvnika) kod kojega je nastala promjena zdravstvenog stanja koje utječe na njegovu sposobnost za civilnu službu, može se na njegov zahtjev i po službenoj dužnosti uputiti nadležnom novačkom povjerenstvu Ministarstva obrane radi ocjene sposobnosti za civilnu službu.

Članak 37.

Civilnom ročniku i civilnom pričuvniku prestaje civilna obveza:

1. krajem kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života,

2. ako je ocijenjen nesposobnim za civilnu službu,

3. na temelju prestanka iz hrvatskog državljanstva.

V. PRAVA I OBVEZE CIVILNIH ROČNIKA

Članak 38.

Civilni ročnici dužni su pravodobno dolaziti u pravnu osobu ili tijelo gdje obavljaju civilnu službu te savjesno obavljati poslove koji su im povjereni, kao i pridržavati se uputa u radu osobe zadužene za praćenje njegovog rada.

Članak 39.

Civilni ročnik može osobi zaduženoj za praćenje njegovog rada podnijeti prigovor ako smatra da se za vrijeme civilne službe prema njemu postupa na diskriminirajući i ponižavajući način.

Ukoliko se nastali problemi ne riješe u pravnoj osobi ili tijelu gdje civilni ročnik obavlja civilnu službu, civilni ročnik može pisani prigovor iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Povjerenstvu.

Ako Povjerenstvo utvrdi da su prigovori civilnog ročnika osnovani upozorit će na to pravnu osobu ili tijelo, a može i premjestiti civilnog ročnika na obavljanje civilne službe u drugu pravnu osobu ili tijelo.

Povjerenstvo ili članovi koje ono odredi mogu, radi utvrđivanja činjenica za donošenje odluke iz stavka 3. ovoga članka, posjetiti civilnog ročnika u pravnoj osobi u kojoj obavlja civilnu službu.

Članak 40.

Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na dopust od 15 dana.

Zbog naročitog zalaganja u obavljanju povjerenih mu poslova za vrijeme civilne službe civilnom ročniku se može odobriti nagradni dopust od pet do 10 dana.

Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju do pet dana u slučaju:

1. sklapanja braka,

2. rođenja djeteta,

3. polaganja ispita,

4. smrti člana uže obitelji.

Rješenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ovlaštena osoba u pravnoj osobi ili čelnik u tijelu za praćenje rada civilnog ročnika i o tome obavještava Povjerenstvo.

Članak 41.

Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na zaštitnu odjeću i na osigurani smještaj ako obavlja civilnu službu izvan mjesta boravišta udaljenog više od 80 km.

Članak 42.

Civilni ročnici za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe prema propisima kojima su uređena ova prava osoba koje izvršavaju vojnu obvezu u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Članak 43.

Civilni ročnici za vrijeme civilne službe imaju prava iz radnog odnosa, socijalne skrbi, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja i druga prava kao i osobe koje se nalaze na služenju vojnog roka.

Članak 44.

Za vrijeme civilne službe civilnim ročnicima je zabranjeno organiziranje štrajkova i sudjelovanje u njima, kao i davanja bilo kakvih javnih izjava o pravnoj osobi ili tijelu kod kojeg obavljaju civilnu službu.

Sve što civilni ročnik za vrijeme civilne službe sazna o pravnoj osobi odnosno tijelu kod kojeg obavlja civilnu službu i u vezi s njima, osim podataka koji su po propisima dostupni javnosti (podaci koji su upisani u javne knjige i sl.) smatra se poslovnom odnosno službenom tajnom. Tu tajnu dužan je čuvati i nakon što mu prestane civilna služba.

VI. EVIDENCIJA

Članak 45.

Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju o civilnim obveznicima.

Civilnim obveznicima ministarstvo iz stavka 1. ovoga članka izdaje iskaznicu civilne službe.

Iskaznica iz stavka 2. ovoga članka je javna isprava kojom civilni obveznik dokazuje obavljanje civilne službe i svoj identitet dok je u civilnoj službi.

Način vođenja očevidnika i evidencije o obveznicima civilne službe te obrazac i sadržaj iskaznice civilne službe propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, uz suglasnost ministra obrane.

Članak 46.

Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

Nadzor nad radom ureda za obranu u smislu ovoga Zakona obavlja Ministarstvo obrane.

VII. FINANCIRANJE CIVILNE SLUŽBE

Članak 47.

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 48.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj civilni obveznik:

1. ako bez opravdanog razloga ne dođe u pravnu osobu ili tijelo u vrijeme naznačeno u rješenju na obavljanje civilne službe (članak 21. stavak 1. ovoga Zakona), odnosno ako se ne javi na mjesto i u vrijeme naznačeno u pozivu na obavljanje određenih oblika civilne službe (članak 34. stavak 3. ovoga Zakona),

2. ako bez opravdanog razloga napusti civilnu službu (članak 23. stavak 1. točka 5. ovoga Zakona).

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

Civilni obveznici koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze u civilnoj službi završit će civilnu službu po ranijim propisima.

Na zahtjeve za civilnu službu koji su podnijeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primijenit će se odredbe ovoga Zakona.

Članak 50.

Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnike iz članka 3. stavka 2., članka 11. stavka 7. i članka 45. stavka 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 51.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. svibnja 2003. godine.