zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Prethodnik
Nasljednik

Zakon o Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku suradnju

Pročišćeni tekst vrijedi od 08.10.1991.

77/1988, Narodne novine 53/1991

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Zakon o Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku suradnju (77/1988, 53/91)

ZAKON O JUGOSLAVENSKOJ BANCI ZA MEĐUNARODNU EKONOMSKU SURADNJU

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Jugoslavenska banka za međunarodnu ekonomsku suradnju (u nastavku teksta „Jugoslavenska banka") osniva se kao specijalizirana banka za financiranje i osiguranje izvoznih poslova i za obavljanje drugih poslova kojima se potiče i unapređuje dugoročna ekonomska i financijska suradnja domaćih društvenih pravnih osoba sa stranim osobama.

Jugoslavenska banka obavlja, u okviru svojeg poslovanja, i određene poslove koji joj se povjere saveznim zakonom.

Poslovi kreditiranja, refinanciranja i osiguranja od nekomercijalnih rizika što ih obavlja Jugoslavenska banka u skladu s ovim zakonom od posebnog su društvenog interesa.

Član 2.

Jugoslavenska banka jest društvena pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima što su utvrđeni ovim zakonom, njezinim osnivačkim aktom i Statutom Jugoslavenske banke.

Jugoslavenska banka nosilac je svih prava, obveza i odgovornosti u pravnom prometu u odnosu na sredstva kojima raspolaže i kojima se koristi u skladu s prirodom i namjenom financijskih sredstava.

Na poslovanje Jugoslavenske banke primjenjuju se odredbe drugih saveznih zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 3.

Osnivač Jugoslavenske banke jest Federacija. Osnivački ulog Federacije utvrđuje se posebnim saveznim zakonom.

Osnivači Jugoslavenske banke mogu biti poduzeća, banke i druge društvene pravne osobe.

Federacija, poduzeća, banke i druge društvene pravne osobe stječu status osnivača usvajanjem Odluke o osnivanju Jugoslavenske banke i ulaganjem novčanih sredstava u osnivački fond Jugoslavenske banke.

Član 4.

Međusobni odnosi osnivača Jugoslavenske banke, upravljanje Jugoslavenskom bankom i poslovanje Jugoslavenske banke uređuju se Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke i Statutom Jugoslavenske banke.

Odluku o osnivanju Jugoslavenske banke usvaja Skupština Jugoslavenske banke, na prijedlog koji utvrđuje Izvršni odbor Jugoslavenske banke.

Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke utvrđuju se osobito:

1) ukupni iznos fondova što ih osiguravaju osnivači Jugoslavenske banke, a i obveze svakoga pojedinog osnivača u pogledu osnivanja fondova;

2) rok do kojega su osnivači Jugoslavenske banke dužni uplatiti sredstva u fondove:

3) način utvrđivanja i raspoređivanja prihoda Jugoslavenske banke i kriteriji za raspodjelu dobiti;

4) međusobni odnosi, prava i obveze osnivača, način snošenja rizika iz poslovanja Jugoslavenske banke i način pokrića gubitka;

5) mjere i odgovornosti za osiguranje likvidnosti;

6) način upravljanja i odgovornosti za poslovanje Jugoslavenske banke;

7) uvjeti za stjecanje i prestanak prava osnivača te uvjeti za istupanje iz Jugoslavenske banke;

8) mjere što se mogu poduzeti prema osnivačima koji ne izvršavaju obveze utvrđene Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke.

Član 5.

Statut Jugoslavenske banke donosi Skupština Jugoslavenske banke.

Statutom Jugoslavenske banke utvrđuju se:

1) osnove organizacije i način poslovanja Jugoslavenske banke;

2) nadležnost i djelokrug Skupštine Jugoslavenske banke te način njezina odlučivanja;

3) nadležnost i djelokrug Izvršnog odbora i drugih organa Jugoslavenske banke, broj i sastav tih organa te način njihova odlučivanja;

4) način donošenja općih i pojedinačnih akata Jugoslavenske banke;

5) ovlaštenja za potpisivanje i zastupanje Jugoslavenske banke;

6) prava, obveze i odgovornosti radnika koji obavljaju poslove odnosno zadatke s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima;

7) način obavljanja unutrašnje kontrole Jugoslavenske banke;

8) druga organizacijska pitanja u vezi s poslovanjem Jugoslavenske banke.

Član 6.

Jugoslavenska banka, u skladu s ovim zakonom i uz uvjete koje utvrđuje svojim općim aktima, daje kredite poduzećima i refinancira kredite što su ih banke dale tim poduzećima, i to:

1) za poslove izvoza na kredit s rokom dužim od jedne godine koji se odnose na izvoz opreme i brodova, izvođenje investicijskih radova i izgradnju kompletnih objekata u inozemstvu;

2) za ulaganja u vlastita i mješovita poduzeća u inozemstvu i za kredite što ih domaća poduzeća daju svojim poduzećima u inozemstvu te za druge oblike trajne prisutnosti na inozemnom tržištu (iznajmljivanje opreme, držanje robe na konsignacijskim skladištima i sl.), u skladu sa saveznim zakonom;

3) za poslove kupnje robe u inozemstvu kojima se osigurava naplata potraživanja od inozemnih dužnika po poslovima izvoza na kredit koje je Jugoslavenska banka kreditirala odnosno refinancirala i osigurala od nekomercijalnog rizika.

Iznimno od odredbe stava 1. točke 1) ovog člana, Jugoslavenska banka može, u skladu s interesima osnivača, a na temelju odluke Skupštine Jugoslavenske banke, davati kredite poduzećima i refinancirati kredite što su ih banke dale poduzećima i za druge poslove izvoza na kredit s rokom dužim od jedne godine kojima se ova banka kao specijalizirana banka može baviti u okviru raspoloživih sredstava.

Član 7.

Jugoslavenska banka refinancira kredite za poslove izvoza naoružanja i vojne opreme za koje Savezno izvršno vijeće utvrdi da će se izvoziti na kredit i za koje je dana suglasnost za izvoz na pojedina tržišta, uz uvjete utvrđene općim aktima Jugoslavenske banke.

Član 8.

Savezno izvršno vijeće može na temelju opredjeljenja dugoročne ekonomske politike i strategije utvrditi povoljnije uvjete kreditiranja određenih poslova izvoza od uvjeta utvrđenih općim aktima Jugoslavenske banke, samo u okviru i do iznosa sredstava utvrđenih za te namjene u saveznom zakonu kojim se utvrđuju prihodi Federacije koji se koriste za potrebe privrede.

Član 9.

Jugoslavenska banka refinancira kredite što su ih banke dale stranom kupcu ili naručiocu radova, stranoj banci ili drugoj stranoj osobi za poslove izvoza iz člana 6. točka 1) ovog zakona, uz uvjete utvrđene općim aktima Jugoslavenske banke.

Član 10.

Za poslove izvoza iz člana 6. stava 1. točke 1) ovog zakona Jugoslavenska banka daje kredite stranim kupcima ili naručiocima radova, stranim bankama i drugim stranim osobama, u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime a za račun poduzeća koje je sklopilo izvozni posao.

Općim aktima Jugoslavenske banke utvrđuju se uvjeti i način odobravanja kredita iz stava 1. ovog člana.

Član 11.

Jugoslavenska banka dužna je svojim općim aktima utvrditi uvjete i način održavanja realne vrijednosti sredstava kojima posluje i uvećavati ih te odgovarajućim garancijama osiguravati redovnu naplatu danih kredita.

Realna vrijednost sredstava iz stava 1. ovog člana održavat će se u skladu sa saveznim zakonom.

Član 12.

Jugoslavenska banka može sa stranim bankama i drugim stranim osobama sklapati okvirne ugovore o uvjetima kreditiranja poslova izvoza koje ona kreditira i refinancira u skladu s odredbama ovog zakona.

Član 13.

Jugoslavenska banka razvija i unapređuje poslovnu suradnju s međunarodnim financijskim organizacijama na izradi i realizaciji projekata u inozemstvu.

Jugoslavenska banka organizira i potiče sudjelovanje domaćih poduzeća u realizaciji projekata u inozemstvu u čijem financiranju sudjeluju međunarodne financijske organizacije.

Član 14.

Općim aktom Jugoslavenske banke utvrdit će se obveza korisnika kredita iz čl. 6, 7. i 9. ovog zakona da za svoja potraživanja osigura instrumente za naplatu potraživanja što ih je avalirala prvoklasna banka, a i obveza Jugoslavenske banke da po odobrenim kreditima iz člana 10. ovog zakona osigura instrumente za naplatu svojih potraživanja što ih je avalirala prvoklasna banka.

Član 15.

Jugoslavenska banka inicira dogovaranje i sudjeluje u dogovaranju sa svojim osnivačima o financiranju i drugim pitanjima u vezi s organiziranim nastupom u inozemstvu i zajedničkim nastupom sa stranim osobama.

Član 16.

Jugoslavenska banka osigurava izvozne poslove od nekomercijalnih rizika i sudjeluje u osiguranju tih poslova od komercijalnih rizika.

Izvozni se poslovi od nekomercijalnih rizika osiguravaju u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje financiranje i osiguranje izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika i uz uvjete utvrđene općim aktima Jugoslavenske banke.

Jugoslavenska banka može sudjelovati u osiguranju izvoznih poslova od komercijalnih rizika samo s organizacijama za osiguranje.

Jugoslavenska banka po poslovima iz stava 1. ovog člana obavlja isplatu naknade u skladu sa saveznim zakonom.

Član 17.

Jugoslavenska banka donosi odluku o kreditiranju i refinanciranju uz uvjet da je za potraživanje u inozemstvu donesena odluka o osiguranju poslova od nekomercijalnih rizika.

Član 18.

Jugoslavenska banka može po poslovima koje obavlja u skladu sa čl. 6, 7. i 9. ovog zakona davati garancije do visine svojega garancijskog potencijala, na način i uz uvjete propisane saveznim zakonom.

Jugoslavenska banka može, u vezi s kreditnim poslovima s inozemstvom i drugim poslovima što ih obavlja u skladu s ovim zakonom, obavljati poslove platnog prometa s inozemstvom.

II. SREDSTVA ZA POSLOVANJE JUGOSLAVENSKE BANKE

Član 19.

Sredstva za poslovanje Jugoslavenske banke, osim za obavljanje poslova osiguranja, osiguravaju se iz ovih izvora:

1) iz osnivačkih uloga;

2) iz uloga društvenih pravnih osoba;

3) iz kredita Narodne banke Jugoslavije;

4) iz kredita banaka;

5) iz inozemnih kredita i depozita;

6) iz emisije vrijednosnih papira u zemlji i inozemstvu;

7) od prodaje odnosno zalaganja domaćih i inozemnih vrijednosnih papira;

8) iz depozita poduzeća i banaka s rokom dužim od jedne godine;

9) iz drugih izvora.

Član 20.

Za kreditiranje inozemnih kupaca ili naručioca radova, stranih banaka i drugih stranih osoba, u smislu člana 10. ovog zakona, Jugoslavenska banka može osigurati sredstva i u inozemstvu, u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime a za račun poduzeća, i to:

1) uzimanjem kredita ili depozita od inozemnih banaka i financijskih organizacija;

2) emitiranjem vrijednosnih papira u inozemstvu;

3) prodajom odnosno zalaganjem inozemnih vrijednosnih papira.

Poslove iz stava 1. ovog člana Jugoslavenska banka obavlja u svoje ime i za svoj račun u skladu s projekcijom platne bilance Jugoslavije, politikom zaduživanja u inozemstvu i u okviru svojega kreditno-garancijskog potencijala.

Član 21.

Sredstva što ih Federacija uplaćuje u fondove Jugoslavenske banke osiguravaju se iz dijela prihoda od carine, izvornih prihoda Federacije, u odgovarajućem postotku i iznosu, u skladu sa saveznim zakonom kojim se za pojedinu godinu utvrđuju prihodi Federacije koji se koriste za potrebe privrede.

Član 22.

Narodna banka Jugoslavije može, u skladu s ovlaštenjima utvrđenim Zakonom o Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenome monetarnom poslovanju narodnih banaka republika i narodnih banaka autonomnih pokrajina i u skladu s Odlukom o ciljevima i zadacima zajedničke monetarne politike i zajedničkih osnova kreditne politike, za sredstva za obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom, osim za sredstva iz točke 8) člana 19. ovog zakona propisati: visinu obvezne rezerve kod Narodne banke Jugoslavije, uvjete i način korištenja te rezerve, održavanje minimalne likvidnosti, strukturu plasmana po rokovima dospjelosti i usklađivanje rokova plasmana sa strukturom izvora sredstava po njihovoj ročnosti, minimalni iznos posebne rezerve likvidnosti te obvezu Jugoslavenske banke da određeni iznos drži u devizama ili drugim deviznim likvidnim plasmanima kao minimalnu rezervu za održavanje likvidnosti u plaćanjima s inostranstvom.

Član 23.

Sredstva za osiguranje izvoznih poslova osiguravaju se iz premija osiguranja i iz rezervi sigurnosti te iz sredstava što ih Federacija osigurava u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje financiranje i osiguranje izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika.

III. UPRAVLJANJE JUGOSLAVENSKOM BANKOM I ORGANI JUGOSLAVENSKE BANKE

Član 24.

Jugoslavenskom bankom upravljaju njezini osnivači, ovisno o visini sredstava uloženih u osnivački fond Jugoslavenske banke, u skladu s odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke odnosno Statutom Jugoslavenske banke.

Svaki osnivač pojedinačno ne može imati u Skupštini Jugoslavenske banke više od 10% ukupnog broja glasova, prema mjerilima utvrđenima Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke odnosno Statutom Jugoslavenske banke.

Iznimno od odredbe stava 2. ovog člana, Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke može se utvrditi da Federacija u Skupštini Jugoslavenske banke ne može imati više od 20% ukupnog broja glasova.

Član 25.

Organ upravljanja Jugoslavenskom bankom jest Skupština Jugoslavenske banke koju čine delegati osnivača Jugoslavenske banke.

Član 26.

Skupština Jugoslavenske banke:

1) utvrđuje da je usvojena Odluka o osnivanju Jugoslavenske banke,

2) donosi Statut Jugoslavenske banke i opće akte kojima se uređuju uvjeti kreditiranja, refinanciranja i osiguranja,

3) donosi akte poslovne politike Jugoslavenske banke i mjere za njihovo ostvarivanje,

4) donosi program razvoja Jugoslavenske banke,

5) usvaja izvještaj o poslovanju i završni račun Jugoslavenske banke i odlučuje o upotrebi i raspoređivanju ostvarene dobiti odnosno o pokriću gubitaka,

6) odlučuje o učlanjenju Jugoslavenske banke u domaće i strane financijske institucije, tržišta novca i vrijednosnih papira i sl.,

7) odlučuje i o drugim pitanjima u skladu sa Statutom Jugoslavenske banke.

Član 27.

Izvršni organ Skupštine Jugoslavenske banke jest Izvršni odbor.

Skupština Jugoslavenske banke bira članove Izvršnog odbora iz reda osnivača Jugoslavenske banke.

Iznimno od odredbe stava 2. ovog člana, dva delegata Federacije u Izvršni odbor imenuje Savezno izvršno vijeće.

Statutom Jugoslavenske banke utvrđuju se sastav, broj članova i djelokrug Izvršnog odbora.

Član 28.

Kontrolni organ Jugoslavenske banke jest Nadzorni odbor.

Članove Nadzornog odbora imenuje Skupština Jugoslavenske banke iz reda osnivača Jugoslavenske banke.

Statutom Jugoslavenske banke utvrđuju se sastav, broj članova i djelokrug Nadzornog odbora.

Član 29.

Organi Jugoslavenske banke jesu Odbor za osiguranje i Kreditni odbor.

Članove Odbora za osiguranje i Kreditnog odbora bira Skupština Jugoslavenske banke.

Statutom Jugoslavenske banke utvrđuju se sastav, broj članova i djelokrug Odbora za osiguranje i Kreditnog odbora.

Član 30.

Statutom Jugoslavenske banke ili odlukom Skupštine Jugoslavenske banke mogu se osnovati i drugi organi Jugoslavenske banke.

Član 31.

Jugoslavenska banka ima predsjednika Jugoslavenske banke.

Predsjednika Jugoslavenske banke bira i razrješava Skupština Jugoslavenske banke, uz prethodno pribavljeno mišljenje Saveznoga izvršnog vijeća.

Predsjednik Jugoslavenske banke ima zamjenika. Zamjenika predsjednika Jugoslavenske banke bira i razrješava Skupština Jugoslavenske banke.

Predsjednik Jugoslavenske banke predstavlja i zastupa Jugoslavensku banku i odgovara za zakonitost njezina rada.

Pobliže odredbe o uvjetima za izbor, načinu izbora i razrješavanja te pravima i dužnostima predsjednika Jugoslavenske banke i njegova zamjenika utvrđuju se Statutom Jugoslavenske banke.

Član 32.

Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i sličnih poslova u Jugoslavenskoj banci osniva se Radna zajednica Jugoslavenske banke.

Međusobna prava, obveze i odgovornosti Jugoslavenske banke i Radne zajednice uređuju se ugovorom.

Statutom Jugoslavenske banke pobliže se uređuju status Radne zajednice, prava, obveze i odgovornosti radnika u Radnoj zajednici, unutrašnja organizacija, način izbora radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima te prava i dužnosti predsjednika Jugoslavenske banke prema Radnoj zajednici.

IV. FONDOVI JUGOSLAVENSKE BANKE

Član 33.

Jugoslavenska banka ima:

1) osnivački fond;

2) rezerve Jugoslavenske banke;

3) rezerve sigurnosti.

Jugoslovenska banka može osnovati i druge fondove na temelju Odluke o osnivanju Jugoslavenske banke i odluka osnivača Jugoslavenske banke.

Član 34.

Osnivački fond osniva se iz uloženih novčanih sredstava osnivača Jugoslavenske banke, u skladu s Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke.

Za uložena sredstva u osnivački fond osnivači dobivaju odgovarajuće vrijednosne papire, u skladu sa saveznim zakonom i Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke.

Skupština Jugoslavenske banke donosi odluku o unošenju dijela dobiti u osnivački fond Jugoslavenske banke.

Član 35.

Jugoslavenska banka koristi se osnivačkim fondom za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, osim za obavljanje poslova osiguranja, za ulaganje u fondove drugih banaka ili financijskih organizacija, za pokriće rizika nakon što iskoristi sredstva rezervi Jugoslavenske banke, a i za druge namjene u skladu s aktima poslovne politike Jugoslavenske banke.

Član 36.

Osnivači Jugoslavenske banke koji su uložili sredstva u osnivački fond Jugoslavenske banke ne mogu povlačiti sredstva uložena u taj fond.

Član 37.

Sredstva rezerve Jugoslavenske banke formiraju se radi pokrića rizika iz poslovanja Jugoslavenske banke, osim rizika po poslovima osiguranja.

Sredstva iz stava 1. ovog člana formiraju se iz dijela dobiti ostvarene poslovanjem Jugoslavenske banke, osim po poslovima osiguranja, na temelju odluke Skupštine Jugoslavenske banke.

Član 38.

Sredstva rezerve Jugoslavenske banke jesu vlastita sredstva Jugoslavenske banke i koriste se za otpis nenaplativih potraživanja, za pokriće gubitaka koji proizlaze iz poslovanja Jugoslavenske banke, osim poslovanja u oblasti osiguranja i za pokriće drugih rizika.

Sredstvima rezervi Jugoslavenska banka može se koristiti i za druge namjene, u skladu s aktima poslovne politike Jugoslavenske banke.

Član 39.

Rezerve sigurnosti formiraju se iz bruto-premija osiguranja te iz dijela dobiti što je Jugoslavenska banka ostvari poslovanjem u oblasti osiguranja, na temelju odluke Skupštine Jugoslavenske banke.

Član 40.

Rezerve sigurnosti koriste se za namirivanje obveza prema osiguranicima i pokriće gubitaka po osnovi poslova osiguranja.

Član 41.

Rezerve sigurnosti jesu vlastita sredstva Jugoslavenske banke, koja se mogu koristiti i za druge namjene, u skladu s aktima poslovne politike Jugoslavenske banke.

V. ODRŽAVANJE LIKVIDNOSTI I SNOŠENJE RIZIKA JUGOSLAVENSKE BANKE

Član 42.

Jugoslavenska banka posluje na način kojim osigurava izvršavanje svojih obveza u ukupnom opsegu i ročnosti.

Odlukom o osnivanju Jugoslavenske banke utvrđuju se način održavanja likvidnosti, mjere za održavanje likvidnosti te odgovornost za osiguranje likvidnosti.

Član 43.

Ako se poduzetim mjerama odnosno u rokovima utvrđenim tim mjerama ne osigura likvidnost Jugoslavenske banke, predsjednik Jugoslavenske banke dužan je predložiti Skupštini Jugoslavenske banke sanacijski program.

O poduzetim mjerama za osiguranje likvidnosti Jugoslavenske banke i o prijedlogu sanacijskog programa predsjednik Jugoslavenske banke obavijestit će Savezno izvršno vijeće i Skupštinu SFRJ.

Član 44.

Sanacija Jugoslavenske banke provodi se u skladu sa sanacijskim programom što ga je usvojila Skupština Jugoslavenske banke, uz prethodno pribavljeno mišljenje Skupštine SFRJ i u skladu s odredbama saveznog zakona.

Član 45.

Jugoslavenska banka za preuzete obveze odgovara svim sredstvima kojima raspolaže.

Osnivači Jugoslavenske banke odgovaraju za obveze Jugoslavenske banke do visine sredstava što su ih uložili u osnivački fond Jugoslavenske banke.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 46.

Jugoslavenska banka osnovana u skladu sa Zakonom o Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku suradnju („Službeni list SFRJ", br. 37/87 i 36/88) nastavlja raditi i dužna je svoje opće akte, organizaciju rada i poslovanje uskladiti s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana kad Skupština Jugoslavenske banke utvrdi da je usvojena Odluka o osnivanju Jugoslavenske banke.

Član 47.

Osnivači Jugoslavenske banke, sudionici Samoupravnog sporazuma o osnivanju Jugoslavenske banke, mogu se sredstvima fonda solidarne odgovornosti i sredstvima rezervnog fonda koja se vode na njihovo ime koristiti kao svojim osnivačkim ulogom za formiranje osnivačkog fonda Jugoslavenske banke.

Sredstva osnivača Jugoslavenske banke iz stava 1. ovog člana koja se na njihovo ime vode u fondu osnovnih sredstava koriste se za osiguranje materijalne osnove rada Jugoslavenske banke osnovane prema odredbama ovog zakona.

Član 48.

Osnivači Jugoslavenske banke koji su zaključili Samoupravni sporazum o osnivanju Jugoslavenske banke, a ne steknu status osnivača Jugoslavenske banke prema odredbama ovog zakona, mogu sredstva koja se vode na njihovo ime u fondovima Jugoslavenske banke povući ili prenijeti na druge osnivače, uz uvjete, na način i u rokovima što su utvrđeni Samoupravnim sporazumom o osnivanju Jugoslavenske banke, u dijelu koji se odnosi na prestanak statusa osnivača.

Odredbe Samoupravnog sporazuma o osnivanju Jugoslavenske banke koje se odnose na odgovornost osnivača Jugoslavenske banke za obveze Jugoslavenske banke primjenjuju se na osnivače koji ne steknu taj status po ovom zakonu, sve do namirivanja tih obveza.

Član 49.

Odredbe ovog zakona kojima se uređuje poslovanje Jugoslavenske banke primjenjivat će se po proteku roka iz člana 46. ovog zakona.

Opći akti Jugoslavenske banke usvojeni u skladu s odredbama Zakona o Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku suradnju i o zajedničkim financijskim organizacijama („Službeni list SFRJ", br. 55/78) primjenjivat će se na poslovanje Jugoslavenske banke do usvajanja općih akata iz člana 46. ovog zakona:

Član 50.

Odredbe ovog zakona uskladit će se sa saveznim zakonom kojim se uređuju banke i druge financijske organizacije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona.

Član 51.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o Jugoslavenskoj banci za međunarodnu ekonomsku suradnju („Službeni list SFRJ", br. 37/87 i 36/88).

Član 52.

Ovaj zakon stupa na snagu u roku od osam dana od dana objave u „Službenom listu SFRJ".

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija