Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (»Narodne novine«, br. 72/17)
HRVATSKI SABOR
1712
Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13.) Hrvatski sabor na sjednici 7. srpnja 2017. donio je
STRATEGIJU I AKCIJSKI PLAN
ZAŠTITE PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2025. GODINE
SAŽETAK
Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima raspolaže Republika Hrvatska. Očuvana priroda doprinosi osiguravanju svih funkcionalnosti nužnih za život i ekonomski razvoj. U Republici Hrvatskoj, kao i u svijetu, priroda je pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti. Iako se ulažu značajniji napori za očuvanje prirode, pojedine njezine sastavnice su i dalje ugrožene. Strateškim planiranjem nastoje se usmjeriti raspoloživi kapaciteti prema aktivnostima koje će u najznač...
1. UVOD
1.1 Zakonska osnova
Očuvanje prirode i čovjekovog okoliša predstavlja najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj je za tumačenje Ustava. Strategija je temeljni dokument zaštite prirode kojim se određuju dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti te način njezina provođenja. Obveza izrade Strategije propisana je člankom 10. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br....
1.2 Obveze prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti
Konvencija o biološkoj raznolikosti je globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu bioraznolikosti koji uspostavlja očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva. Donesena je u Rio de Janeiru 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. Republika Hrvatska postala je stranka ove Konvencije donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Konvencija o biološkoj raznolikosti d...
1.3 Strategija Europske unije o bioraznolikosti
do 2020. godine
Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine donesena je u svibnju 2011. godine i usklađena je s odlukama donesenim na 10. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi (Japan, 2010. godine). Sadrži šest mjerljivih ciljeva iz kojih proizlaze aktivnosti (Prilog 2.). Po prvi put stavlja se naglasak na usluge ekosustava, koje su korisne i za prirodu i ljudsku zajednicu, te hitnu potrebu da se one očuvaju i obnove.
VIZIJA 2050.
Do 2050. godine ...
1.4 Agenda 2030. za održivi razvoj
Agenda o održivom razvoju do 2030. godine sadrži 17 globalnih ciljeva održivog razvoja od kojih su dva cilja direktno usmjerena na zaštitu prirode (Cilj 14 – Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održivi razvoj, te Cilj 15 – Zaštititi, obnoviti i promicati održivu uporabu kopnenih ekosustava, održivo upravljanje šumama, suprotstaviti se dezertifikaciji i zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i zaustaviti gubitak bioraznolikosti). Navedena dva cilja usklađena...
1.5 Pregled stanja prirode te sustava zaštite prirode u Republici Hrvatskoj
1.5.1 Stanje i trendovi prirode
Republika Hrvatska odlikuje se velikim bogatstvom bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te visokom razinom njihove zaštite, osobito u kontekstu zapadne i srednje Europe. Ipak, trend gubitka bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti i dalje postoji u zemlji.
Broj poznatih vrsta i podvrsta u Republici Hrvatskoj je gotovo 40.000, iako se pretpostavlja da je ukupan broj vrsta i podvrsta znatno veći (od 50.000 do više od 100.000). Oko 3 % od ukupnog broja poznatih vrsta čine endemi. Najveći udio endema (približno 70 %) svakako je među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Republike Hrvatske. Tijekom proteklog razdoblja, od donošenja Strategije iz 2008. godine, zabilježeno je i...
1.5.2 Nacionalni zakonodavni i institucionalni okvir
U Republici Hrvatskoj je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir kojim se provode aktivnosti za ostvarenje ciljeva, smjernica i akcijskih planova u svrhu očuvanja bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Također, uspješno se provodi povezivanje i usklađivanje državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite prirode. Razdoblje od donošenja Strategije 2008. godine obilježeno je intenzivnim pregovorima Republike Hrvatske s Europskom unijom. U procesu pristupanja E...
1.5.3 Proces razvoja Strategije
Konvencija o biološkoj raznolikosti je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu 1996. godine, prva Strategija je donesena 1999. godine, a druga 2008. godine. Proces donošenja ove Strategije započeo je u lipnju 2014. godine u sklopu projekta »Projekt podrške implementaciji strateškog plana Konvencije o biološkoj raznolikosti 2011. – 2020. u Hrvatskoj«, gdje su Ministarstvo i HAOP bili korisnici projekta, a UNDP je bio provedbena agencija.
HAOP je izradio prijed...
2. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE
Strategija, iako proizašla iz obveze prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti, ne uključuje samo bioraznolikost, već i georaznolikost. S vremenom se uvidjelo da, osim biologije, značajnu ulogu imaju i geologija i geomorfologija te pedologija, te je georaznolikost kao bitan segment krajobraza koji uvjetuje bioraznolikost i predstavlja podlogu za ekosustave, uključena u izradu i čini sastavni dio Strategije. Kao što je vidljivo na shematskom prikazu (Slika 1.) Strategija se sastoji od vizij...
2.1. Struktura Strategije
Slika 1. Shematski prikaz strukture Strategije
2.2. Vizija
Zaštićena i očuvana priroda osigurat će postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak Republike Hrvatske. Republika Hrvatska će biti zemlja s razvijenom svijesti o značaju očuvanja prirodnog bogatstva koje pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osigurava višestruke razvojne pravce. Poticanjem djelovanja na regionalnoj i lokalnoj razini, edukacijom, međusektorskom suradnjom te uključivanjem javnosti podignut će se svijest o potrebi zaštite prirode kroz sve oblik...
2.3. Načela strategije
Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna priroda predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak.
Osnovna načela od kojih polazi Strategija su:
– svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti i očuvanju općekorisne uloge prirode
– neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo
– u korištenju prirodnih dobara i uređenju prost...
2.4. Strateški ciljevi
U nastavku je dan pregled strateških ciljeva, odnosno prioritetnih područja na koja sudionici trebaju usmjeriti svoje aktivnosti kako bi zajedničkim snagama postigli značajni utjecaj i jasne rezultate u tom području. Svaki strateški cilj sadrži nekoliko posebnih ciljeva. Postizanje ovih ciljeva predviđeno je kroz provedbu niza aktivnosti.
Pet strateških ciljeva Strategije:
1. povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode
2. smanjiti direktne pritiske na pri...
2.5. Pregled ocjene stanja, posebni ciljevi te predviđene aktivnosti po strateškim ciljevima
2.5.1. Strateški cilj 1: Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode
Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj i očuvanje sveukupne bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti osigurava se zaštitom i očuvanjem područja te zaštitom pojedinih vrsta, njihovih staništa i stanišnih tipova.
U Republici Hrvatskoj postoji duga tradicija izdvajanja vrijednih područja sa svrhom njihove dugoročne zaštite u nekoj od nacionalnih i/ili međunarodnih kategorija zaštite i očuvanja dijelova prirode ili cjelokupnih ekosustava, odnosno bioraznolikosti, geora...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
1.1.1 Analizirati učinkovitosti zakonodavnog i institucionalnog okvira vezano uz upravljanje vrstama, zaštićenim područjima, ekološkom mrežom i geobaštinom
Izrađeni prijedlozi poboljšanja zakonodavnog okvira zaštite prirode i drugih relevantnih sektora temeljem rezultata provedene analize.
1.1.2 Prov...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode i ostala TDU iz svoje nadležnosti, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
1.2 Oblikovati i uspostaviti reprezentativnu i funkcionalnu mrežu područja značaj...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
1.2.1 Dopuniti ekološku mrežu područjima važnim za vrste i stanišne tipove za koje je Republika Hrvatska dobila ocjenu »znanstvene rezerve« na biogeografskom seminaru, ako istraživanja pokažu potrebu za time
Broj vrsta i stanišnih tipova za koje su provedena istraživanja.
1.2.2 Analizirati funkcional...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode i ostala TDU iz svoje nadležnosti, HAOP, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode, znanstvene institucije.
1.3 ...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, šumarstva, lovstva, veterinarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva i pomorstva, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, znanstvene institucije te stručnjaci za taksonomske skupine, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
1.4.1 Omogućiti skrb o zaštićenom području, dijelu zaštićenog područja ili području ekološke mreže, izuzev šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, od strane drugih subjekata koji nisu vlasnici ili nositelji prava
Broj područja o kojima skrbe drugi subjekti.
1.4.2 Poticati komunikaci...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, ostala TDU iz svoje nadležnosti, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
2.5.2. Strateški cilj 2: Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara
Održivo korištenje prirodnih dobara
Održivo korištenje prirodnih dobara je korištenje prirodnih dobara na način da se održava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama da ispune, sada i u budućnosti, odgovarajuće ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama.
Gospodarske i ostale ljudske djelatnosti utječu na bioraznolikost korištenjem prirodnih dobara ili zauzimanjem i korištenjem prostora pa su tako i staništa i divlje vrst...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
2.1.1 Poboljšati učinkovitost postupaka vezanih uz zaštitu prirode kroz suradnju i komunikaciju sa sektorima pri izradi/donošenju sektorskih planova i prostornih planova
Broj ugrađenih mjera očuvanja u sve relevantne dokumente upravljanja i/ili gospodarenja.
Broj/udio strategija i planova za koje je provedena...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, šumarstva, ribarstva, lovstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, gospodarstva i prostornog planiranja, HAOP, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, upravna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, pravne i fizičke osobe koje gospodare i/ili upravljaju prirodnim dobr...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, HAOP, upravna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
Vezani pokazatelji rezultata/učinka (NLP):
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, unutarnjih poslova, financija te carinskih poslova, HAOP, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
2.2 Ojačati sustav provedbe ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i gospodarstva, HAOP, botanički i zoološki vrtovi, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
2.5 Očuvati nefragmentirana cjelovita prirodna područja i obnoviti najugroženija degradirana staništ...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, gospodarstva, pomorstva, prometa, i infrastrukture, HAOP, znanstvene institucije, pravne i fizičke osobe koje gospodare i/ili upravljaju prirodnim dobrima, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura d.o.o....
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, financija, zdravstva, pomorstva, prometa, infrastrukture, gospodarstva, šumarstva i lovstva, te ostala TDU iz svoje nadležnosti, HAOP, nadležne inspekcije (fitosanitarna inspekcija, granična veterinarska inspekcija, inspekcija zaštite prirode), Hrvatska gospodarska komora, OCD-i, znanstvene institucije, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionaln...
2.5.3. Strateški cilj 3: Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode
U razdoblju od 2008. godine do danas uloženi su znatni napori u jačanje kapaciteta zaštite prirode, no dobiveni rezultati još uvijek nisu u cijelosti zadovoljavajući. Pad standarda i dugogodišnja recesija odrazila se i na započeto jačanje kapaciteta sustava zaštite prirode. Uočeno stagniranje u jačanju kapaciteta sustava posljedica je i čestog mijenjanje prioriteta vezanih uz sustav zaštite prirode, kako na državnoj tako i na područnoj (regionalnoj) razini. Za uspo...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, gospodarstva, zdravstva, financija, pomorstva, prometa, infrastrukture, graditeljstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva, kulture i prostornog planiranja, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, jedinice lokalne i područne (regionalne) samoup...
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
3.3 Povećati financijsku održivost sustava zaštite prirode
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, poljoprivrede, ribarstva, financija i fondova Europske unije, FZOEU, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, OCD...
2.4.4. Strateški cilj 4: Povećati znanja i dostupnost podataka o prirodi
Znanje o stanju prirode
HAOP uspostavlja i organizira inventarizaciju svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti, kartiranje ugroženih vrsta, stanišnih tipova i geolokaliteta te osigurava njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje. Također, uspostavlja i organizira praćenje stanja očuvanosti prirode (monitoring). Do sada je u Republici Hrvatskoj ukupno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se pretpostavlja da je taj broj znatno veći. U posljednje vrijeme može se zamijetiti porast ...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
4.1.1 Utvrditi stvarno stanje o rasprostranjenosti i veličini populacija zavičajnih divljih vrsta, i to prioritetno vrsta navedenih na dodacima Direktive o staništima i Direktive o pticama, zatim vrsta s visokim rizikom od izumiranja (CR, EN i VU) i nedovoljno poznatih vrsta (DD), vrsta pod najvećim pritiskom komercijalnog iskor...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnog gospodarstva i pomorstva, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, znanstvene i stručne institucije, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
4.2 Povećati dost...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
4.2.1 Dovršiti implementaciju baza CRO Fauna i CRO Speleo
Izrađena korisnička sučelja za CroFauna i CroSpeleo baze podataka.
4.2.2 Izraditi bazu podataka georaznolikosti
Izrađena baza georaznolikosti s pripadajućim korisničkim sučeljem.
4.2.3 Uspostaviti jedinstvenu nacio...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, znanstvene i stručne institucije, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
4.3 Vrednovati i kartirati usluge ekosustava u svrhu procjene njihovog stanja i p...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
4.3.1 Kartirati usluge ekosustava i napraviti analizu stanja ekosustava
Revidirana karta usluga ekosustava na nacionalnoj razini.
Izrađena lista prioriteta za obnovu i poboljšanje ekosustava i njihovih usluga.
4.3.2 Na dodatnim pilot područjima procijeniti ekonomsku vrijednost usluga e...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva, kulture i gospodarstva, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, Hrvatske vode, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
2.5.5. Strateški cilj 5: Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode
Informiranje i edukacija javnosti vrlo je važan čimbenik u sustavu zaštite prirode. Kako bi što efikasnije provodili mjere zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, ponajprije je potrebno imati podršku svih dionika koji su izravno ili neizravno uključeni u zaštitu prirode.
Iako se djeca s tematikom zaštite prirode susreću već u predškolskoj dobi, prve ozbiljnije informacije dobivaju tijekom osnovnoškolskog obrazovanja kroz predmete priroda i društvo, priroda, biologija te zemljopis....
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
5.1.1 Definirati pojmove vezane uz prirodu i zaštitu prirode i predložiti njihovo uključivanje u novi nastavni plan i program srednjih i osnovnih škola
Broj definiranih pojmova vezanih uz zaštitu prirode za uključivanje u nastavne planove i programe.
Predloženi pojmovi vezani uz zaštitu prirode za uključivanj...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnja TDU nadležna za poslove zaštite prirode, znanosti, obrazovanja i sporta, visoka učilišta i znanstvene institucije, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, Agencija za odgoj i obrazovanje, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
5.2 Poti...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
5.2.1 Poticati daljnji razvoj i unaprijediti sustavno provođenje neformalne edukacije te ojačati suradnju s organizacijama koje se bave prirodnim vrijednostima i zaštitom prirode
Analizirani prikupljeni podaci o postojećim programima.
Broj provedenih programa i događanja (konferencije, skupovi, javne tribine,...
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode, zoološki i botanički vrtovi, muzeji, Agencija za odgoj i obrazovanje.
5.3 ...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
5.3.1 Izraditi komunikacijske strategije zaštite prirode za javnost i ostale dionike
Broj komunikacijskih strategija o relevantnim temama iz zaštite prirode.
Broj javnih ustanova koje su izradile svoje komunikacijske strategije.
5.3.2 Provoditi ciljane kampanje s ciljem podizanja svije...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode, zoološki i botanički vrtovi, muzeji.
5.4 Unaprijediti sudjelovanje javnosti u donošenju odluka koje su direktno ili...
Aktivnost
Pokazatelj provedbe
5.4.1 Poticati i omogućiti višu razinu sudjelovanja javnosti i pojedinih skupina dionika u planiranju i provedbi zaštite te donošenju planskih i zakonodavnih dokumenata
Broj i učestalost anketa koje ispituju uključenost dionika.
Analiza postojećeg zakonodavnog okvira vezanog uz konzultacijski proces.
D...
Doprinosi globalnim strateškim ciljevima i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine
Tijela koja sudjeluju u provedbi: Središnje TDU nadležno za poslove zaštite prirode, HAOP, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 na nacionalnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, OCD-i koji djeluju u području zaštite prirode.
3. PLAN IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE
3.1. Plan za razvoj kapaciteta i komunikacije za implementaciju Strategije
U 3. strateškom cilju pod nazivom Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode predviđen je veliki broj aktivnosti usmjerenih na jačanje institucionalnih kapaciteta, tehničkih znanja i vještina za učinkovito upravljanje te financijske održivosti sustava zaštite prirode.
U sklopu 5. strateškog cilja Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode predviđene su i komunikacijske strategije, kako po pojedinim tema...
3.2. Mehanizam za omogućavanje i promicanje tehničke i znanstvene suradnje (Clearing-House Mechanism-CHM)
Konvencija o biološkoj raznolikosti stavlja veliki naglasak na razmjenu informacija i suradnju između zemalja. Kako bi se taj proces potpomognuo, Konvencija je uspostavila međunarodnu partnersku mrežu – mehanizam za omogućavanje i promicanje tehničke i znanstvene suradnje. CHM mehanizam Konvencije o biološkoj raznolikosti osnovan je sukladno članku 18. Konvencije koji govori o tehničkoj i znanstvenoj suradnji. Sukladno odluci s 10. Konferencije stranaka Konvencije (decision
3.3. Ugradnja mjera očuvanja i zaštite prirode u sektore (sektorske mehanizme, dokumente i propise)
3.3.1. Primjena Strategije na područnu (regionalnu)/lokalnu razinu
Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su očuvati bioraznolikosti i georaznolikost na svome području, osigurati uvjete za zaštitu i očuvanje vrsta, staništa te stanišnih tipova, osigurati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja i područja ekološke mreže iz svoje nadležnosti, sudjelovati u postupku proglašavanja zaštićenih područja koje proglašava Vlada Republike Hrvatske ili Hrvatski sabor te sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekol...
3.3.2. Mehanizmi ugradnje mjera zaštite prirode
Kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva Strategije, kao temeljnog dokumenta zaštite prirode, potrebno je surađivati pri izradi svih relevantnih strategija, te planova i programa koji se donose prema posebnim propisima, za sve sektore koji svojim djelovanjem, bilo pozitivno ili negativno, utječu na prirodu. U Prilogu 5. dan je popis sektorskih strategija koje svojim djelovanjem utječu na prirodu.
Različiti sektori, posebno oni koji obuhvaćaju korištenje prirodnih dobara, imaju utje...
3.3.3. Praćenje provedbe
U cilju praćenja provedbe Strategije, navode se pokazatelji (indikatori) kojima pratimo izvršavanje aktivnosti (pokazatelji uspješnosti provedbe aktivnosti), odnosno napredak prema ostvarenju posebnih ciljeva, a time i ispunjavanju strateških ciljeva (pokazatelji učinka). Pokazatelji provedbe Strategije ukazuju na to ostvaruju li se planirane aktivnosti, dok se pokazatelji učinka referiraju na Nacionalnu listu pokazatelja (NLP) koju izrađuje i vodi HAOP. Pokazatelji su središnji dio efikas...
4. PLAN MOBILIZACIJE RESURSA
4.1. Uspostava globalnog okvira za mobilizaciju resursa
Pri usklađenju sa Strateškim planom za bioraznolikost i Aichi ciljevima Konvencije o biološkoj raznolikosti potrebno je usredotočiti se na financijske resurse potrebne za provedbu Strategije. Aichi cilj 20 zahtijeva da se najkasnije do 2020. godine mobilizacija financijskih sredstava za učinkovitu implementaciju Strateškog plana za bioraznolikost znatno poveća u odnosu na početno stanje. No, troškovi implementacije Strateškog plana za biora...
4.2. Ispunjavanje međunarodnih obveza
Na 12. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, održanoj u listopadu 2014., usvojeni su ciljevi za mobilizaciju resursa čime je potvrđena Hyderabad[17](11. Konferencija stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti održana je u Hyderabadu, Indija (listopad 2012.)) obveza koja nalaže razvijenim državama udvostručenje međunarodnih izvora financiranja za očuvanje bioraznolikosti prema zemljama u razvoju do 2015. godine, a u odnosu na prosje...
4.3. Plan mobilizacije resursa na nacionalnoj razini
Podaci o financijskim resursima te analiza postojećih mehanizama i putem njih raspoloživih sredstava za financiranje bioraznolikosti iz različitih izvora ukazuju na značajan doprinos u ukupnom financiranju, ali se također uviđa nedostatak sustavne evidencije, kao i izostanak ili nedostatnost podataka iz privatnog i nevladinog sektora te istraživačkih institucija. Dostupni podaci objedinjuju izdvajanja iz državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna jedinica područne (regionalne) i loka...
4.4. Uspostava okvira za praćenje i izvještavanje
Republika Hrvatska tek treba razviti okvir za praćenje nacionalnih resursa u skladu s utvrđenim potrebama i prioritetima za financiranje, koristeći mjerljive ciljeve za uspostavu i razvoj strategije kao fleksibilni okvir za postizanje Aichi ciljeva za očuvanje bioraznolikosti, uz kontinuiranu i sustavnu nadogradnju i unaprjeđenje.
Ključne aktivnosti za uspostavu kvalitetnog okvira za praćenje i izvještavanje uključuju:
– osposobljavanje i jačanje post...
KRATICE
CITES – Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (engl. The Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora)
CHM – Mehanizam za omogućavanje i promicanje tehničke i znanstvene suradnje (engl. Clearing-House Mechanism)
CLC – digitalna baza podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova i namjeni korištenja zemljišta Republike Hrvatske (engl. C...
5. PRILOZI
PRILOG 1.
Ciljevi Strateškog plana za bioraznolikost (globalni strateški ciljevi ili Aichi ciljevi)
STRATEŠKI CILJ A. Utjecati na skrivene uzroke gubitka bioraznolikosti pozicioniranjem bioraznolikosti u politici i društvu
Najkasnije do 2020. godine, ljudi su svjesni svih vrijednosti bioraznolikosti i koraka koje mogu poduzeti kako bi istu očuvali i održivo koristili.
PRILOG 2.
CILJEVI STRATEGIJE EUROPSKE UNIJE O BIORAZNOLIKOSTI DO 2020. GODINE
VIZIJA 2050
Do 2050. godine, bioraznolikost Europske unije i usluge ekosustava koje pruža, njen prirodni kapital, su zaštićene, vrednovane i pravilno obnovljene za istinsku vrijednost bioraznolikosti i za njihov neophodan doprinos dobrobiti ljudi i ekonomski prosperitet, tako da su izbjegnute katastrofalne promjene uzrokovane gubitkom bioraznolikosti.
TARGET 2020
Zadržati gubitak bioraznolikosti i degradaciju...
PRILOG 3.
POPIS NACIONALNIH POKAZATELJA BIORAZNOLIKOSTI I GEORAZNOLIKOSTI (HAOP)
Bioraznolikost
BR 1 Stanje očuvanosti vrsta od europskog interesa – broj vrsta u svakoj od kategorija stanja očuvanosti
BR 2 Područja od europskog interesa (kartografski prikaz i površina)
BR 3 Zastupljenost pojedinih tipova ekosustava (udio površina prema CLC bazi podataka)
BR 4 Zastupljenost ugroženih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj – trendovi zastupljenosti pojedinih klasa ugroženih i rijetkih stanišnih tipova
BR 5 Stanje očuvanosti staništa od europskog interesa – b...
Zaštićeni dijelovi prirode
ZDP 1 Zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode – površina i kartografski prikaz
Georaznolikost
GR 1 Zaštićeni geolokaliteti – broj i kartografski prikaz
GR 2 Geoparkovi Republike Hrvatske – broj
GR 3 Zaštićeni fosili i minerali – broj
Poljoprivreda
PO 1 Područja pod poljoprivredno-okolišnim potporama
PO 4 Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom
PO 14 Intenzifikacija/ekstenzifikacija
Ribarstvo i akvakultura
RA 2 Ulov ribe i drugih morskih organizama
RA 4 Proizvodnja u akvakulturi
Morski ekosustav
ME 8 Biološka kakvoća prijelaznih i priobalnih voda te biološka svojstva morskog okoliša
ME 9 Hidromorfološki elementi kakvoće prijelaznih i priobalnih voda te hidrografska svojstva morskih voda
ME 17 Unos stranih i invazivnih vrsta
Kakvoća kopnenih voda
KAV 1 Ocjena ekološkog stanja rijeka (na mjernim postajama)
KAV 2 Ocjena ekološkog stanja jezera na monitoring postajama
Šumarstvo
Š 1 Površine šuma i šumskog zemljišta
Š 4 Oštećenost šumskih ekosustava
Š 5 Šumske površine s jamstvom održivog gospodarenja
PRILOG 4.
Usporedni prikaz Posebnih ciljeva Strategije s globalnim strateškim ciljevima (Aichi ciljevima) i ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine te nacionalnom listom pokazatelja (NLP)
Strateški cilj
Posebni cilj
Aichi cilj
cilj Strategije Europske unije za bioraznolikost do 2020. godine
NLP
Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode
1.1
Osigurati jasan, usklađen i provediv zakonodavni i in...
PRILOG 5.
POPIS RELEVANTNIH STRATEGIJA I PLANOVA
1. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 30/09.)
2. Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (»Narodne novine«, br. 55/13.)
3. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 130/09.)
4. Nacionalna šumarska politika i strategija (»Narodne novine«, br. 120/03.)
POVEZANA MEĐUNARODNA LEGISLATIVA TE NACIONALNI ZAKONI I PROPISI IZ SEKTORA ZAŠTITE PRIRODE
Međunarodna legislativa – s linkovima:
– Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992. godine), http://www.cbd.int
– Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 6/96.)
– Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje 2011. – 2020. (Nagoya, 2010. godine), http://www.cbd.int/decision/cop/?id=12268
– Strategija mobilizacije resursa u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti ht...
PRILOG 7.
INDIKATIVNI PRIKAZ PROVEDBE PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.
Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Narodne novine
72/2017
)
