Zakon o poreznom savjetništvu

I. TEMELJNE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje djelatnost poreznog savjetništva kao neovisnog i samostalnog zanimanja poreznih savjetnika, njihove ovlasti i obveze, te osnivanje, položaj i djelatnost Hrvatske komore poreznih savjetnika (dalje: Komora).

Prijenos i provedba propisa Europske unije

Članak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu.

Porezno savjetništvo

Članak 2.

(1) Porezno savjetništvo je djelatnost kojom se u skladu s pravnim, gospodarstvenim, poreznim i računovodstvenim sustavom Republike Hrvatske, osigurava na pouzdan način pravilna primjena poreznih propisa od poreznih obveznika.

(2) Porezno savjetništvo je djelatnost davanja savjeta o pitanjima iz zakonodavstva vezanog za poreze i druga javna davanja, izrada i ovjera poreznih prijava i drugih akata u porezno-pravnom odnosu, kontinuirano ugovoreni nadzor pravilnosti vođenja poreznih i računovodstvenih evidencija koje se vode radi izrade poreznih prijava i drugih poreznih isprava i porezno praćenje pojedinog poreznog obveznika koje porezna uprava uzima u obzir prilikom sustavne procjene umanjenja rizika prije pokretanja nadzora, stjecanja posebnog statusa tog poreznog obveznika u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza pred poreznim tijelima i drugih poreznih postupaka, zastupanje u svim poreznim i prekršajnim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovanje u porezno-upravnim stvarima pred upravnim sudovima, vještačenja po odluci suda i/ili poreznog tijela u poreznim predmetima.

(3) Uz poslove poreznog savjetništva mogu se obavljati i poslovi vođenja poslovnih knjiga, izrada financijskih izvješća, usluge iz područja računovodstva i financija, usluge procjene vrijednosti poduzeća i druge srodne usluge.

Porezni savjetnik

Članak 3.

Porezni savjetnik je fizička osoba koja obavlja djelatnost poreznog savjetništva i čiji su status i djelatnost uređeni ovim Zakonom.

II. POSLOVI I OVLASTI POREZNOG SAVJETNIŠTVA

Poslovi i ovlasti poreznog savjetnika

Članak 4.

(1) Porezni savjetnik daje stručnu pomoć o poreznim pitanjima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O uslugama poreznog savjetništva obvezno se sklapa ugovor u pisanom obliku. Iznimno, ako se porezno savjetništvo obavlja za pojedinačne slučajeve, ugovor ne mora biti u pisanom obliku.

(3) Porezni savjetnik u okviru ugovora iz stavka 2. ovoga članka ima ovlasti i dužnosti savjetovati svoju stranku o svim poreznim pitanjima, pomagati joj kod izrade poreznih prijava i zastupati u poreznim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovati u porezno-upravnim stvarima pred upravnim sudovima, nadzirati pravilnost vođenja poreznih i računovodstvenih evidencija koje se vode radi izrade poreznih prijava i drugih poreznih isprava.

(4) Porezni savjetnik ovlašten je, u skladu s preuzetim ovlastima prema ugovoru iz stavka 2. ovoga članka ispuniti poreznu prijavu i druge isprave koje je porezni obveznik dužan izrađivati i dostavljati u poreznom postupku.

Diploma, odobrenje za rad i osobe ovlaštene za djelatnost poreznog savjetništva

Članak 5.

(1) Osobi koja ispuni opće i posebne uvjete iz ovoga Zakona Komora izdaje diplomu o položenom ispitu i upisuje ju u Imenik osoba koje su položile ispit za poreznog savjetnika.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može osobno, klasičnom poštom ili elektroničkim putem predati zahtjev za dobivanje odobrenja za rad prije početka obavljanja registrirane djelatnosti, te će dobiti odobrenje elektroničkim putem, u skladu s odredbama ovoga Zakona i odredbama zakona kojim je uređeno pravo na poslovni nastan i slobodu pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske.

(3) Komora je dužna rješenjem izdati odobrenje za rad u roku od 15 dana od dana predaje zahtjeva, odnosno u istom roku uskratiti odobrenje za rad poreznom savjetniku.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka dopuštena je žalba nadležnom ministarstvu.

(5) Poreznim savjetništvom ovlaštene su baviti se samo fizičke osobe koje imaju odobrenje za rad i djelatnost obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Porezni savjetnik je ovlašten i dužan u pravnom prometu u poslovnim ispravama istaknuti broj i nadnevak odobrenja za rad. Isto vrijedi i za trgovačka društva, koja ističu broj i nadnevak odobrenja za rad svih svojih poreznih savjetnika.

Članak 6.

(1) Djelatnost poreznog savjetništva u skladu s odredbama ovoga Zakona mogu obavljati:

1. porezni savjetnici koji djelatnost poreznog savjetništva obavljaju kao samostalnu djelatnost i

2. javna trgovačka društva za porezno savjetništvo,

3. društvo s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo

4. inozemni porezni savjetnici i društva.

(2) Društvo iz stavka 1. točke 3. ovoga članka mora imati u radnom odnosu na puno radno vrijeme najmanje jednog poreznog savjetnika s odobrenjem za rad iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni savjetnik ako je u mirovini, može biti zaposlen na pola radnog vremena.

Članak 6.a

(1) Porezno-savjetnička društva iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora u Republici Hrvatskoj mogu osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, Zakonu o trgovačkim društvima i ovom Zakonu.

(2) Podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu u Republici Hrvatskoj pružati usluge poreznog savjetovanja, koje uključuju usluge savjetovanja o porezima svoje matične države i o porezima država ugovornica Europskog gospodarskog prostora.

Članak 7.

Iznimno od odredbi članka 6. ovoga Zakona, porezne savjete mogu ograničeno u okviru svoje djelatnosti, ali bez prava na potpisivanje poreznih prijava, kontinuiranog ugovorenog nadzora pravilnosti vođenja poreznih evidencija iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, sudjelovanja i zastupanja stranke u poreznim i prekršajnim postupcima pred poreznim tijelima i poreznim upravnim sporovima, obavljati samostalni ovlašteni revizori i revizorska društva u okviru svoje ovlasti iz Zakona o reviziji.

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA POREZNOG SAVJETNIKA

Opći uvjeti za obavljanje poreznog savjetništva

Članak 8.

(1) Porezni savjetnik može postati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete propisane ovim Zakonom.

(2) Porezni savjetnik mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:

1. da ima poslovnu sposobnost

2. da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, države ugovornice Europskoga gospodarskog prostora, države članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija

3. da govori hrvatskim jezikom i piše latiničnim pismom i drugim jezikom i pismom koji je u službenoj uporabi na području na kojemu treba obavljati djelatnost

4. da nije kažnjen za kaznena djela protiv imovine, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava te protiv službene dužnosti iz zakona kojim su uređena kaznena djela i kaznene sankcije, i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđen, s time što se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne te da protiv njega nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno člankom 2. ovoga Zakona

5. da nije kažnjen za kaznena djela protiv imovine, protiv krivotvorenja, protiv službene dužnosti, te protiv pravosuđa iz zakona kojim su uređena kaznena djela i kaznene sankcije, i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđen, s time što se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne te da protiv njega nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poreznog savjetništva.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, državljani države ugovornice Europskog gospodarskog prostora koji u Republici Hrvatskoj obavljaju porezno-savjetničku djelatnost moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s primateljem usluga i poreznim tijelom te razumijevanje hrvatskog poreznog zakonodavstva. Provjeru provodi Komora.

Posebni uvjeti za obavljanje poreznog savjetništva

Članak 9.

(1) Uz opće uvjete iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, porezni savjetnik mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

1. a) da je diplomirani ekonomist ili diplomirani pravnik ili magistar ekonomije ili magistar prava s diplomom priznatom u Republici Hrvatskoj i najmanje tri godine radnog iskustva na poreznim poslovima ili

b) da je stručni specijalist s diplomom priznatom u Republici Hrvatskoj, završenog specijalističkog diplomskog stručnog studija koji u svom planu i programu sadrži minimalno 50 posto predmeta istovjetnih/sukladnih sadržaja iz Programa za polaganje ispita za poreznog savjetnika i najmanje pet godina radnog iskustva na poreznim poslovima, i

2. da je položio ispit za poreznog savjetnika (dalje: ispit) u skladu s ovim Zakonom i dobio propisano odobrenje za rad od Komore.

(2) Pod radnim iskustvom na poreznim poslovima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, razumijeva se rad na primjeni poreznih ili računovodstvenih propisa.

Obavljanje porezno-savjetničke djelatnosti stranih poreznih savjetnika u Republici Hrvatskoj

Članak 9.a

(1) Porezni savjetnik druge države koji je u matičnoj državi – državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora registrirao poslovni nastan, odnosno stekao pravo obavljanja porezno-savjetničke djelatnosti može, u skladu s uvjetima koje propisuje ovaj Zakon, u Republici Hrvatskoj obavljati:

1. porezno-savjetničke radnje sukladno članku 9.d ovoga Zakona,

2. porezno-savjetničku djelatnost pod nazivom »porezni savjetnik« sukladno članku 9.b ovoga Zakona.

(2) Matična je ona država u kojoj porezni savjetnik ima, prema propisima te države ugovornice Europskog gospodarskog prostora, pravo obavljati porezno-savjetničku djelatnost kao zanimanje.

(3) Porezni savjetnik iz druge države, koja je država ugovornica Europskog gospodarskog prostora, prema ovome Zakonu je porezni savjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati porezno-savjetničku djelatnost kao zanimanje u toj ili nekoj od država ugovornica Europskog gospodarskog prostora.

(4) Porezni savjetnik sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može trajno obavljati djelatnost poreznog savjetništva u Republici Hrvatskoj ako obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva upiše u odgovarajući registar i nadležnu Komoru u Republici Hrvatskoj, u skladu s ovim Zakonom.

(5) Iznimno, porezni savjetnici iz stavka 4. ovoga članka mogu obavljati djelatnost poreznog savjetništva na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez upisa djelatnosti poreznog savjetništva u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno pravo na poslovni nastan i slobodu pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske.

(6) Porezni savjetnici iz stavka 5. ovoga članka dužni su obavijestiti Komoru o započinjanju obavljanja djelatnosti poreznog savjetništva u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi elektroničkim putem slanjem obavijesti putem Jedinstvene kontaktne točke ili na drugi način po izboru. Ako se šalje obavijest putem Jedinstvene kontaktne točke, ista se obavijest odmah prosljeđuje Komori koja vrši upis u registar povremenih i privremenih pružatelja usluga.

Članak 9.b

(1) Porezni savjetnik iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora upisuje se u Imenik stranih poreznih savjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati porezno-savjetničku djelatnost pod nazivom »porezni savjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju porezno-savjetničke djelatnosti, ako ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1., članka 8. stavka 2. točaka 1., 4. i 4.a, te članka 8. stavka 3. i članka 23. ovoga Zakona.

(2) Porezni savjetnik mora u zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka priložiti potvrdu o državljanstvu države ugovornice Europskog gospodarskog prostora, dokaz o tome da ima pravo obavljati djelatnost poreznog savjetnika u svojoj matičnoj državi, kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Uvjeti iz članka 8. stavka 1., članka 8. stavka 2. točaka 1., 4. i 4.a, članka 8. stavka 3., te članka 23. ovoga Zakona dokazuju se potvrdom, atestom ili nekim drugim dokumentom koji dokazuje da je zahtjev ispunjen izdanim po propisima matične države poreznog savjetnika. Dokazi mogu biti priloženi u neovjerenom prijevodu na hrvatski jezik.

(4) Na porezne savjetnike iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 5. ovoga Zakona.

Članak 9.c

(1) Porezni savjetnik iz članka 9.b ovoga Zakona može davati porezne savjete vezane za porezne postupke u svojoj matičnoj državi, Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj.

(2) Porezni savjetnik iz članka 9.b ovoga Zakona ne može biti biran u tijela Hrvatske komore poreznih savjetnika.

Članak 9.d

(1) Porezni savjetnik pružatelj usluga poreznog savjetništva iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora ima slobodu prekograničnog pružanja usluga u Hrvatskoj, na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze osnivanja podružnice i stalnog mjesta poslovanja.

(2) Porezni savjetnik koji namjerava obavljati radnje na temelju stavka 1. ovoga članka dužan je o tome elektroničkom poštom obavijestiti Komoru radi provjere osposobljenosti za obavljanje porezno-savjetničke djelatnosti u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, te elektronički zatražiti prethodni upis u registar povremenih i privremenih pružatelja usluga poreznog savjetništva koji vodi Komora.

(3) Na temelju obavijesti i zahtjeva poreznog savjetnika iz stavka 2. ovoga članka Komora nakon provjere upisat će u registar povremenih i privremenih pružatelja usluga poreznog savjetništva iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora koji vodi Komora.

(4) Porezni savjetnik iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora, kojemu je u Republici Hrvatskoj odbijen upis u Registar stranih poreznih savjetnika zbog neispunjenja uvjeta propisanih ovim Zakonom, ne može u Republici Hrvatskoj obavljati porezno-savjetničke radnje. Nedostojnost za obavljanje porezno-savjetničke radnje utvrđuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske komore poreznih savjetnika.

(5) Protiv upravnog akta iz stavka 4. ovoga članka dopuštena je žalba nadležnom ministarstvu.

Članak 9.e

(1) Pri obavljanju radnji porezni savjetnik iz članka 9.b i članka 9.d ovoga Zakona dužan je poštivati pravila Etičkog kodeksa poreznih savjetnika.

(2) Pri obavljanju pojedinih radnji u Republici Hrvatskoj porezni savjetnik mora koristiti naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države uz naznaku profesionalne organizacije koja mu je dala odobrenje za obavljanje djelatnosti poreznog savjetnika u matičnoj državi i mjerodavnog tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

(3) Porezni savjetnik iz članka 9.d ovoga Zakona stegovno je odgovoran po ovom Zakonu kao da je upisan u Imenik poreznih savjetnika. Stegovne kazne i privremene mjere koje ograničavaju poreznog savjetnika mogu biti izrečene samo s valjanošću u Republici Hrvatskoj. Umjesto stegovne mjere brisanje iz Imenika izriče se zabrana obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(4) Stegovne mjere mogu se izreći poreznom savjetniku iz članka 9.d ovoga Zakona samo ako se u posebnom postupku, u skladu s ovim Zakonom, Statutom Hrvatske komore poreznih savjetnika i Etičkim kodeksom poreznih savjetnika, utvrdi da je porezni savjetnik odgovoran za povredu svoje dužnosti i ugleda porezno-savjetničkog zanimanja.

Članak 9.f

U odlukama ovlaštenih tijela Hrvatske komore poreznih savjetnika kojima se u skladu s ovim Zakonom, Statutom Hrvatske komore poreznih savjetnika i Etičkim kodeksom poreznih savjetnika odbije upis u Imenik stranih poreznih savjetnika iz članka 9.b ovoga Zakona, kojima se odlučuje o brisanju iz toga Imenika, te kojima se odlučuje o izricanju stegovnih mjera, moraju se navesti razlozi za njihovo donošenje. Protiv tih odluka može se podnijeti pravni lijek u skladu s ovim Zakonom i Statutom Hrvatske komore poreznih savjetnika.

Ispit za poreznog savjetnika

Članak 10.

(1) Ispit u smislu odredbi članka 9. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona organizira i provodi Komora.

(2) Ispit se polaže pred povjerenstvom koje čine najmanje tri člana, a imenuje ga ministar financija na prijedlog Komore.

(3) Ispit se polaže prema programu koji donosi Komora uz suglasnost ministra financija.

(4) Troškove ispita snosi osoba koja polaže ispit. Visinu troškova utvrđuje Komora.

(5) Način i postupak polaganja ispita uređuje Komora.

(6) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita te stručni nadzor provodi Ministarstvo financija.

Predstavljanje

Članak 11.

(1) Fizičke i pravne osobe koje nisu navedene u člancima 6., 6.a, te 9.a do 9.f ovoga Zakona ne smiju obavljati djelatnost poreznog savjetništva niti se predstavljati za poreznog savjetnika.

(2) Ako Komora ima saznanja o činjenicama koje opravdavaju sumnju da netko obavlja djelatnost poreznog savjetništva ili se predstavlja za poreznog savjetnika suprotno članku 3. ovoga Zakona, o tim činjenicama će izvijestiti nadležni registar i tijelo koje će na temelju toga pokrenuti propisani postupak zabrane obavljanja djelatnosti i/ili izricanje propisane kazne.

Prestanak važenja odobrenja

Članak 12.

(1) Status poreznog savjetnika prestaje:

1. smrću,

2. na njegov pisani zahtjev,

3. gubitkom uvjeta iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona,

4. ako mu u stegovnom postupku bude izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

(2) Do prestanka djelatnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dolazi:

1. u slučaju iz točke 1. - danom smrti,

2. u slučaju iz točaka 2., 3. i 4. – pravomoćnošću rješenja kojim je odobrenje ukinuto.

(3) Rješenje o prestanku ili zabrani obavljanja djelatnosti poreznog savjetnika, u slučaju iz stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga članka, donosi Komora.

(4) Poreznim savjetništvom se ne smije baviti porezni savjetnik od dana izvršnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na rješenje iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

Privremeno mirovanje

Članak 13.

(1) Ako je porezni savjetnik imenovan ili izabran na plaćenu javnu dužnost, ili se zaposli, za vrijeme trajanja te dužnosti ili tog posla, djelatnost poreznog savjetništva miruje.

(2) Ako je porezni savjetnik izabran ili imenovan na neplaćenu javnu dužnost, za vrijeme obnašanja te dužnosti djelatnost poreznog savjetništva može mirovati.

(3) O okolnostima iz stavka 1. ovoga članka porezni savjetnik treba izvijestiti Komoru u roku od 15 dana od dana imenovanja, odnosno izbora ili prihvaćanja javne dužnosti ili zaposlenja, te sukladno ugovoru i dogovoru sa strankama, preporučiti poreznog savjetnika koji će nastaviti voditi nezavršene poslove.

IV. PRAVA I OBVEZE POREZNOG SAVJETNIKA

Članak 14.

(1) Porezni savjetnik obavlja porezno savjetništvo samostalno i neovisno uz odgovarajuću naknadu.

(2) Visinu naknade za usluge poreznog savjetništva porezni savjetnici i društva za porezno savjetništvo ugovarat će prema tržišnim uvjetima.

(3) Porezni savjetnik ovlašten je i obvezan čuvati prava i opravdane zahtjeve svoje stranke u okviru zakonskih propisa i vlastitog uvjerenja.

(4) Porezni savjetnik može raskinuti sklopljeni ugovor o pružanju usluga poreznog savjetništva ako stranka ne surađuje na način koji osigurava, po ugovoru, ispunjenje preuzetih obveza poreznog savjetnika.

(5) Porezni savjetnik koji je u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje odobrenja poreznog savjetnika bio zaposlen u državnoj upravi, područnoj (regionalnoj) samoupravi ili lokalnoj samoupravi, u čijem je djelokrugu rada bilo izravno odlučivanje ili nadzor o poreznim stvarima, ne smije u trajanju od jedne godine od izdavanja odobrenja, sklopiti ugovor o poreznom savjetništvu sa strankom na koju se odnosio njegov rad.

(6) Izbor poreznog savjetnika, kod društava koja su obveznici javne nabave, ne smije biti ničim uvjetovan.

(7) U slučaju da je izbor uvjetovan, smatra se nevažećim i potrebno je provesti ponovni izbor.

Izuzeće

Članak 15.

(1) Na izuzeće poreznih savjetnika primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona o izuzeću službenih osoba u poreznom postupku.

(2) O izuzeću poreznog savjetnika odlučuje službena osoba koja vodi porezni postupak.

Pružanje stručne pomoći o poreznim pitanjima

Članak 16.

(1) Porezni savjetnik obvezan je pružati stručnu pomoć o poreznim pitanjima savjesno u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

(2) U pružanju stručne pomoći o poreznim pitanjima poreznog savjetnika može zamijeniti drugi porezni savjetnik.

(3) Porezni savjetnik koji se ne pridržava načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, odgovara prema odredbama statuta Komore i etičkog kodeksa poreznih savjetnika.

Društva za porezno savjetništvo

Članak 17.

(1) Jedan ili više poreznih savjetnika mogu osnovati javno trgovačko društvo za porezno savjetništvo (dalje: društvo za porezno savjetništvo) kao društvo osoba. U nazivu tvrtke treba koristiti oznaku »porezno savjetništvo«.

(2) Suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka daje Komora.

(3) Članom javnog trgovačkog društva za porezno savjetništvo može biti samo porezni savjetnik.

(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na porezne savjetnike, shodno se primjenjuju na svakoga pojedinog člana - poreznog savjetnika društva za porezno savjetništvo.

Članak 17.a

(1) Jedan ili više poreznih savjetnika ili društava za porezno savjetništvo upisanih u Imenik odnosno registre Komore, uz bilo koju drugu fizičku ili pravnu osobu, može osnovati društvo s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo (u daljnjem tekstu: društvo za porezno savjetništvo).

(2) U nazivu tvrtke treba koristiti oznaku »porezno savjetništvo«.

(3) Suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka daje Komora.

(4) Na poreznosavjetnička društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim su uređena trgovačka društva, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

(5) Kada se osniva poreznosavjetničko društvo s ograničenom odgovornošću, najniži temeljni kapital društva određuje se u skladu s odredbama zakona kojim su uređena trgovačka društva te je podijeljen na udjele.

(6) Porezni savjetnici obvezni su imatelji udjela u društvu s ograničenom odgovornošću i imaju najmanje 51 % glasačkih prava u tom poreznosavjetničkom društvu.

(7) Većina članova uprave društva moraju biti porezni savjetnici.

Članak 17.b

(1) U društvima za porezno savjetništvo samo porezni savjetnici koji su zaposleni u pojedinom porezno-savjetničkom društvu mogu obavljati poslove zastupanja iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Društva za porezno savjetništvo dužna su izvijestiti Komoru o upisu društva u sudski registar, najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o upisu.

(3) Društva za porezno savjetništvo nisu obveznici članarine prema odlukama Hrvatske gospodarske komore.

Nadzor Komore

Članak 18.

(1) Ako Komora utvrdi da djelovanje društva za porezno savjetništvo čini teže povrede zakona, statuta Komore ili etičkog kodeksa poreznih savjetnika, može rješenjem zabraniti rad društva te ga, po pravomoćnosti rješenja, brisati iz imenika društava za porezno savjetništvo iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Rješenje o zabrani rada društva za porezno savjetništvo je konačno. Protiv toga rješenja žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka Komora dostavlja nadležnom sudu radi brisanja društva iz sudskog registra.

Čuvanje isprava

Članak 19.

(1) Porezni savjetnik obavlja djelatnost na temelju isprava i podataka dobivenih od stranke.

(2) Porezni savjetnik i društvo za porezno savjetništvo dužni su čuvati isprave koje ne vrate stranki najmanje šest godina od dana njihova nastanka ili zaprimanja.

(3) Porezni savjetnik i društvo za porezno savjetništvo dužni su, nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka, sastaviti zapisnik s popisom isprava koje se vraćaju i pozvati stranku radi vraćanja.

(4) Ako se stranka ne odazove pozivu iz stavka 3. ovoga članka ili je prestala poslovati, porezni savjetnik zapisnik s popisom isprava i isprave može predati Komori ili u nazočnosti člana imenovanog od Komore, isprave uništiti, čime se oslobađa dužnosti čuvanja.

(5) Isprave iz stavka 4. ovoga članka koje se po posebnim propisima čuvaju trajno, čuvaju se u Komori.

Čuvanje tajni

Članak 20.

Porezni savjetnik dužan je čuvati kao poslovnu tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u radu saznao na drugi način. Tajnu su dužne čuvati i druge osobe koje rade ili su radile za poreznog savjetnika. Na obvezu čuvanja poslovne tajne shodno se primjenjuju odredbe Općega poreznog zakona.

Pribava podataka

Članak 21.

Državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužne su poreznom savjetniku dati podatke koji su mu potrebni radi obavljanja poslova u određenom predmetu, ako to nije protivno i na štetu čuvanja službene ili profesionalne tajne davatelja podataka.

Odgovornost poreznog savjetnika

Članak 22.

(1) Porezni savjetnik odgovara za svoj rad, u skladu s odredbama ovoga Zakona i ugovora sa strankom.

(2) Stranka koja ima primjedbe na rad poreznog savjetnika može podnijeti prigovor poreznom savjetniku. Ako porezni savjetnik ne otkloni propuste iz prigovora u primjerenom roku, stranka može uputiti prigovor Komori ili svoja prava ostvariti pred sudom. Komora može pokrenuti odgovarajući postupak protiv poreznog savjetnika.

(3) Odgovornost poreznog savjetnika za propuste koji spadaju u utaje, ili pomaganje, ili prikrivanje utaje poreza, ili nezakonita umanjenja porezne obveze stranke, utvrđuje se prema Općem poreznom zakonu.

(4) Komora može izreći stegovnu mjeru određenu općim aktima Komore, poreznom savjetniku koji ne poštuje odredbe ovoga Zakona, ili mu privremeno oduzeti odobrenje za rad.

(5) Ako porezni savjetnik za stranku vodi poslovne knjige, sastavlja financijska izvješća i porezne prijave, dužan je primjenjivati porezne i računovodstvene propise i postupati s posebnom pažnjom urednoga poreznog obveznika.

(6) Ako porezni savjetnik posumnja u vjerodostojnost pojedine isprave koje mu je stranka dostavila, upozorit će na to stranku, a može raskinuti ugovor o poreznom savjetništvu pozivajući se na odredbu članka 14. stavka 4. ovoga Zakona.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 23.

(1) Porezni savjetnik ili društvo za porezno savjetništvo dužni su se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli počiniti stranci obavljanjem djelatnosti poreznog savjetništva. Ugovor o odgovornosti za porezne savjetnike članove trgovačkog društva za porezno savjetništvo i porezne savjetnike koji rade u tom društvu sklapa to društvo.

(2) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s poreznim savjetnikom ili društvom za porezno savjetništvo koje im se za to obrati. Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj u dogovoru s Ministarstvom financija i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo financija. Odluka Ministarstva financija o određivanju zastupnika osiguravatelja nije upravni akt.

(3) Ako se dogovor iz stavka 2. ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od podnošenja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje strane, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnoga izbranog sudišta, kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan svim osiguravateljima, Ministarstvu financija, Komori i poreznim savjetnicima i društvima za porezno savjetništvo.

(4) Smatrat će se da je porezni savjetnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to je li u to vrijeme već bio postignut dogovor iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Osiguranje od odgovornosti može preuzeti Komora te u ime poreznih savjetnika i društava sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti. U tom slučaju porezni savjetnici i društva dužni su Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

(6) Porezni savjetnik i društva za porezno savjetništvo dužni su uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(7) Najniža visina osigurane svote na koju mora biti ugovoreno osiguranje po poreznom savjetniku je 26.540,00 eura. Odgovornost svakog poreznog savjetnika zaposlenog u trgovačkom društvu za porezno savjetništvo mora biti osigurana na navedenu svotu. Odgovornost društva za porezno savjetništvo osnovanog kao društvo s ograničenom odgovornošću mora biti osigurana na najnižu svotu od 132.720,00 eura po osiguranom slučaju bez ograničenja broja osiguranih slučajeva. Za štetu koju bi društvo za porezno savjetništvo osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću moglo prouzročiti obavljanjem usluga kod banaka, mirovinskih i investicijskih fondova i osiguravajućih društava, minimalna svota pokrića po štetnom događaju iznosi 398.160,00 eura.

(8) Ako društvo s ograničenom odgovornošću nema sklopljen ugovor o osiguranju na najnižu svotu, članovi društva solidarno odgovaraju za obveze društva do visine najniže svote osiguranja propisane za to društvo.

(9) Stranim poreznim savjetnicima, koji imaju osiguranje ili jamstvo profesionalne odgovornosti ugovoreno u matičnoj državi ili drugoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, kao dokaz se prihvaćaju potvrde takvog osiguranja ako je ono istovrijedno, izdane od kreditnih institucija i osiguravatelja s poslovnim nastanom u matičnoj zemlji ili drugoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora.

Nastup pred strankom

Članak 24.

Porezni savjetnik u odnosima sa strankom dužan je pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu s etičkim kodeksom poreznih savjetnika i s Ustavom i propisima Republike Hrvatske.

V. USTROJ POREZNIH SAVJETNIKA

Ustrojstvo i članstvo

Članak 25.

(1) Porezni savjetnici obvezno se udružuju u Komoru, kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.

(2) Komora predstavlja porezne savjetnike Republike Hrvatske kao cjelinu, te promiče, usklađuje i zastupa zajedničke interese poreznih savjetnika.

(3) Komora propisuje pravila za vođenje i vodi imenik osoba koje su položile ispit za poreznog savjetnika i registre osoba koje obavljaju djelatnost prema ovom Zakonu. U imenik i registre se upisuju sve promjene, a podaci su javni.

Javne ovlasti Komore

Članak 26.

(1) Komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom.

(2) Akti koje Komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti su javne isprave.

Tijela Komore

Članak 27.

(1) Tijela Komore su Skupština, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom Komore.

(2) Nadležnost tijela te postupak i način njihovog izbora utvrđuje se statutom Komore.

Opći akti Komore

Članak 28.

(1) Skupština Komore donosi statut uz suglasnost ministra financija i etički kodeks poreznih savjetnika. Statut i etički kodeks poreznih savjetnika objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Statutom se uređuje naročito: ustrojstvo Komore, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore, oblici udruživanja poreznih savjetnika za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, rad poreznih savjetnika i društava za porezno savjetništvo, prava i dužnosti poreznih savjetnika prema Komori, stegovni postupak za utvrđivanje povreda dužnosti i ugleda poreznog savjetnika, tijela za pokretanje i vođenje stegovnog postupka te druga pitanja značajna za porezno savjetništvo.

(3) Etički kodeks poreznih savjetnika utvrđuje skup načela i pravila kojih su se porezni savjetnici i osobe koje za njih rade dužni pridržavati pri obavljanju djelatnosti poreznog savjetnika.

Praćenje rada Komore

Članak 29.

(1) Komora izvješćuje Ministarstvo financija na vlastiti poticaj ili na njegov zahtjev o stanju, problemima i mjerama za unapređenje rada poreznih savjetnika i zaštite poreznih obveznika.

(2) Ministarstvo financija prati i proučava rad poreznih savjetnika i u svezi s time može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke, uzimajući u obzir samostalnost i nezavisnost poreznih savjetnika.

Članarina

Članak 30.

Svaki član Komore obvezan je plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori u skladu s aktima Komore. Osnovicu i visinu članarine utvrđuje skupština Komore.

V.a PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 30.a

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 40.000,00 eura kaznit će se pravna osoba:

1. ako obavlja djelatnost poreznog savjetništva, a nije navedena u člancima 6., 6.a te 9.a do 9.f ovoga Zakona (članak 11.)

2. ako u nazivu tvrtke koristi oznaku »porezno savjetništvo«, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom (članak 17. stavak 1. i članak 17.a stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 4000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 300,00 do 27.000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(4) Novčanom kaznom od 60,00 do 4000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

(5) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 1100,00 do 54.000,00 eura, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 40.000,00 eura, fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 do 5300,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 6630,00 eura.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Osnivanje Komore

Članak 31.

(1) Komora se osniva kada na teritoriju Republike Hrvatske odobrenje za rad poreznih savjetnika dobije najmanje dvadeset poreznih savjetnika.

(2) Osnivačku skupštinu Komore saziva i njome rukovodi ministar financija ili osoba koju on ovlasti.

Ovlasti ministra financija

Članak 32.

Iznimno od odredbi članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, do ustrojstva Komore iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona, ministar financija donosi pravilnik o pristupanju i polaganju ispita za poreznog savjetnika, imenuje povjerenstvo i određuje visinu troškova ispita na način određen u članku 10. stavku 2. i 4. ovoga Zakona, te izdaje odobrenja iz članka 11. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu i primjena Zakona

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se od 1. siječnja 2001.