Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

172 str.

978-953-8119-03-3

Državna uprava, službenici i namještenici

2016.

05950001

Josip Kregar, Gordana Marčetić, Ksenija Grubišić

Etika u politici i javnoj upravi

PREDGOVOR

I. UVOD U ETIKU

1. OSNOVNI ETIČKI PROBLEMI

1.1. Pristupi utemeljenju etike

1.2. Slobodna volja i odgovornost

1.3. Etika odgovornosti i etika dužnosti

1.4. Univerzalnost etike: opći okvir

1.4.1. Univerzalnost etike i okolnosti primjene

1.5. Društvena uvjetovanost morala: stav filozofije

1.6. Moralni (i)realizam

1.6.1. Metaetika i opravdanje moralnog suda

1.6.2. Moralni realizam i stvarnost

1.7. Moralni relativizam

1.8. Primijenjena etika

II. ETIKA I POLITIKA

1. VRIJEDNOSTI I PRAVO

1.1. Etika: Legitimnost pravila i vrijednosti

1.2. Legitimnost norme

1.3. Pozitivizacija etike

1.3.1. Načela ustavnog poretka: primjer pozitivizacije morala

2. KORUPCIJA I POLITIČKA ETIKA: UVOD

3. KORUPCIJA I POLITIČKI MORAL: SISTEMSKI KARAKTER KORUPCIJE

3.1. Antikoruptivna politika

3.2. Etičke norme i kodeksi kao mjera protiv korupcije

3.3. Hrvatska: Prepoznavanje kvarenja

4. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

4.1. Etika obavljanja javne službe i konflikt interesa

4.2. Komparativna iskustva

5. CILJEVI I SADRŽAJ ETIČKOG KODEKSA ZA JAVNE DUŽNOSNIKE

5.1. Donošenje, primjena i sankcija

5.1.1.Tko će sve biti uključen ovisi prije svega o tome tko akt donosi i na koga će se primjenjivati

5.2. Pravila su za sve

5.2.1. Sjedinjene Američke Države: Principles of Ethical Conduct for Government Officers and Employees Executive Order 12674 (Apr. 12,1989)

5.2.2. Lord Nolan Report: The Seven Principles of Public Life

6. ZAŠTITA DEMOKRACIJE

7. POJAM POLITIČKE ODGOVORNOSTI

7.1. Politička odgovornost: dinamika promjena

7.1.1. Simbolička žrtva

7.1.2. Funkcija odgovornosti

7.1.3. Praktična svrha političke odgovornosti

7.1.4. Odgovornost bez krivnje

7.1.5. Polaganje računa i odgovornost

8. SKANDALI I INSTITUCIJE

8.1. Politički skandali: strah i ljutnja

8.2. Vrste skandala

8.2.1. Društveni uvjeti

8.2.2. Primjer: Sjedinjene Američke Države – stvaranje društvene klime odgovornosti

8.3. Velike političke afere u Sjedinjenim Američkim Državama

8.4. Europska komisija: ozbiljne posljedice malih grijeha

8.5. Rušenje granice privatnosti dužnosnika: privatni skandali dužnosnika

8.5.1. Skandali i otvorenost: Primjer Ujedinjenog Kraljevstva

8.5.2. Skandali i relativna zatvorenost: Primjer Francuske i Italije

8.6. Sankcije skandala: primjer Japana

8.7. Pouke skandala

8.7.1. Republika Hrvatska

8.8. Sloboda informiranja i skandali

8.9. Moralna panika

III. ETIKA U JAVNOJ UPRAVI

1. UVOD

2. ETIČKE MJERE U JAVNOJ UPRAVI – GLOBALNA PERSPEKTIVA I MEĐUNARODNA REGULACIJA

2.1. Globalizacija i pravo

2.2. Etičke vrijednosti u javnoj upravi i globalna etika

2.3. Međunarodna regulacija i etička infrastruktura

3. ETIČKE MJERE I ETIČKA INFRASTRUKTURA U HRVATSKOJ JAVNOJ UPRAVI

3.1. Razvoj hrvatske javne uprave nakon osamostaljenja

3. 2. Normativna i organizacijska perspektiva

3.2.1. Pritužbe na neetično ponašanje

3.3. Edukacija povjerenika za etiku

4. ETIČKI KODEKSI I KODEKSI PONAŠANJA

4.1. Uloga i značenje

4.2. Etički kodeksi u zemljama bivše Jugoslavije

4.2.1. Razdoblje socijalizma

4.2.2. Zemlje bivše Jugoslavije nakon osamostaljenja

4.3. Etički kodeksi u Republici Hrvatskoj

4.3.1. Etički kodeks državnih službenika Republike Hrvatske i problemi njegove primjene

4.3.2. Etički kodeksi za službenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Republike Hrvatske

5. KOMPARATIVNI PREGLED

5.1. Općenito

5.2. Temeljne značajke etičkih kodeksa i kodeksa ponašanja u pojedinim skupinama zemalja

5.2.1. Anglosaksonske zemlje

5.2.2. Skandinavske zemlje

5.2.3. Južnoeuropske zemlje

5.2.4. Postsocijalističke zemlje

5.2.5. Francuska i Njemačka

6. ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA

IV. PRILOZI

1. LORD NOLAN: NAČELA OBAVLJANJA JAVNE DUŽNOSTI

2. ETIČKI KODEKS DRŽAVNIH SLUŽBENIKA REPUBLIKE HRVATSKE

3. MODEL KODEKSA PONAŠANJA ZA JAVNE SLUŽBENIKE EU

4. ETIČKI KODEKS SLUŽBENIKA GRADA PULE

5. ETIČKI KODEKS ZA JAVNE SLUŽBENIKE PRIMJER: ŠPANJOLSKA

6. PREPORUKA BROJ R (2000) 10 ODBORA MINISTARA O KODEKSIMA PONAŠANJA ZA NOSITELJE JAVNIH DUŽNOSTI

V. LITERATURA

1. Knjige i članci

2. Propisi i službena izvješća

3. Internetske stranice

4. Etički kodeksi i kodeksi ponašanja

VI. KAZALA

1. KAZALO POJMOVA

2. KAZALO IMENA

Neki kažu da je teško pisati udžbenik. Tako vjerojatno misle i studenti smatrajući da je po udžbenicima teško i učiti. Drugi tvrde baš suprotno: lako je pisati udžbenike jer pisanje udžbenika nije invencija, već je sinteza. Ne izmišljaju se nove stvari, prenosi se konvencionalno znanje, definicije i sistematizacije, autori ne smiju pokazati svoj stav i trebaju suspregnuti svoje osjećaje. Udžbenik je prikaz jednog trenutka znanosti, više bilješka o idejama i stanju duha no zahtjevan znanstveni rad.I jedni i drugi donekle su u pravu. Udžbenike je teško pisati jer njihov stil mora biti prilagođen čitatelju, a ne piscu. Učenje je prirodno kao i svaki drugi rad, zabava ili odmaranje i bilo bi krasno da napisano postane jednostavno i razumljivo. Posebno je to važno kad ima više autora. Svaki ...

Etika je filozofija morala ili filozofsko razmišljanje o moralu, moralnim problemima i moralnim sudovima. Njezin su predmet, najopćenitije rečeno, ljudsko djelovanje, i to moralno relevantno djelovanje te različiti oblici moralnog argumentiranja, obrazloženja i opravdanja morala. Kao filozofska disciplina etika potječe još od Aristotela koji je prvi eksplicitno razlikovao teoretsku, praktičnu i poetičku filozofiju. Može se reći da je predmet etičkog promišljanja stalan međuodnos morala i moralnosti pa zato u nastavku najprije slijedi uvodno objašnjenje tih pojmova.Moral je sveukupnost važećih moralnih normi, prosudbi i institucija. Moral sadrži određene običaje, navike, propise, norme, kategorije, ideale koji se nameću pojedincu svojom obvezatnošću na djelovanje. Ta obvezatnost može bit...

Naš se fokus sužava. Od filozofskih pitanja prelazimo na područje međuodnosa etike, politike, prava i društvenih odnosa, a to znači i društvenih sukoba i borbe za vlast. Kad se u sociologiji govori o etici, koriste se izrazi kao što su vrijednosti, stavovi, vrijednosne orijentacije jer su u središtu interesa mehanizam djelovanja i funkcionalni učinci. U političkoj znanosti govori se o političkoj kulturi, opisuje se djelovanje ideja, zamisli i ideologija, govori o posljedicama stava pojedinca prema političkom sustavu. Ključni je pojam legitimnost, to jest svjesno i dobrovoljno prihvaćanje opravdanosti političke vlasti.Vrijednosti su unutarnji vodič u ponašanju čovjeka; norme su vanjski pritisak i prijetnja sankcijama. Za razvoj vrijednosti potreban je dugotrajan i skup postupak socijaliz...

Rasprave o etici u javnoj upravi i etičkom ponašanju javnih službenika vode se u različitim smjerovima, a ovise o žarištu pažnje i kutu gledanja znanstvenika i praktičara koji u njima sudjeluju. Dok je manji broj rasprava pokrenut filozofskim i teološkim pitanjima, većina ih je praktično usmjerena i bavi se primjenom etičkih vrijednosti i načela u stvarnosti te institucionalno-normativnim mehanizmima koji ih podupiru. U teorijskom smislu gledano, prve izviru iz metaetičkih teorija koje istražuju fundamentalna pitanja (odakle dolaze etička načela i što ona znače) usmjeravajući se na “univerzalne istine, volju Boga, ulogu razuma u etičkom prosuđivanju i na međusobno značenje etičkih pojmova” (Androniceanu, 2009: 20). Druge se temelje na normativnoj etici, odnosno usmjerene su na praktična...

Lord Nolan Report : The Seven Principles of Public Life, https://www.gov.uk/government /publications/the-7-principles-of-public-life/the-7-principles-of-public-life--21. Nesebičnost – Nositelji javnih dužnosti trebaju djelovati isključivo u skladu sa javnim interesom. Ne smiju djelovati tako da ostvare financijski ili drugi dobitak za sebe, obitelj ili prijatelje.2. Ispravnost – Nositelji javnih dužnosti ne smije se dovesti u situaciju financijske ili druge obaveze prema drugim pojedincima ili organizacijama koje bi zauzvrat mogli utjecati na izvršavanje javnih dužnosti.3. Objektivnost –u vršenju javnih poslova, uključivo imenovanja, dodjelu ugovora ili preporučivanju pojedinaca za nagrade.4. Odgovornost – Nositelji javnih dužnosti odgovorni su javnosti za odluke i djelovanje te se mora...

Almond, G. i Verba, S. (1989) The Civic Culture. London, New Delhi: SAGE Publications.Analytica (2007) Human Resources Management and Practices in Macedonian Civil Service, Analytica thinking laboratory, www.analyticamk.org.Androniceanu, A. (2009) Code of Conduct Code of Ethics. U: Suwaj, P. J. i Rieger, H. J. (ur.) Public Integrity: Theories and Practical Instruments, Bratislava: NISPAcee.Ashgate Pub Ltd.Bruce, W. i Novinson, J. (1999) Spirituality in Public Service: A Dialogue. Public Administration Review, 59(2):163-169.Brusis, M., Thiery P. (2005) Democracy and Governance: Exploring The Scope for Institutional.Center for Applied Policy Research (2008) Reforms. Strategy Paper for the RESPA (2008) Civil Service Training Systems in the Balkans Region, University of Munich, www.cep.si.C...

Aafera 63, 64, 66, 67, 72, 73, 75, 76, 78ljubavna 67, 76korupcijska 74akcija 74, 98, 101, 112antikorupcijska 101akcijski plan 41, 144Akcijski program protiv korupcije 144akt 47, 48, 50, 51, 52, 53, 85, 100akter(i) 40, 41, 55, 58, 63, 66, 68, 71, 80Albanija 110anomija 18, 34, 85argumentacija 20, 24, 65, 80etička 21Australija 108autonomija 17, 22, 23, 28, 56BBelgija 108Bosna i Hercegovina (BiH) 42, 101, 102, 103Bugarska 48, 110, 111Ccivilno društvo 40, 56, 65Corruption Barometar 41, 42Corruption Perception Index (CPI) 41, 42Crna Gora 101-103Ččast 74, 75Češka 43, 110Ććudorednost 19, 21