ABGB Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (Austria)Abs AbschnittAcP Archiv für civilistische Praxis (Tübingen)Bd. BandBGB Bürgerliches Gesetztbuch (Njemačka)BGE Bundesgericht (Švicarska)BGH Bundesgerichthof (Njemačka)BGHZ Entscheidungen des Bundesgerichtshofes in Zivilsachenbilj. bilješkabr. brojCISG United Nations Convention on Contracts for the International Sale of Goodscca. CircaCESL Common European Sales Lawčl. članakeng. engleskiEU Europska unijaEUR EuroFINA Financijska agencijafranc. francuskifranc. CC Code Civil (Francuska)FS FestschriftHft. HeftHGB Handelsgesetzbuch (Njemačka)Hrsg. HerausgesteltIbid. Ibidemizd. izdanjeJBI Juristiche BlätterJZ Juristenzeitunglat. latinskiNGZ Nizozemski građanski zakonikNJW Neue juristische WochenschriftNN Narodne novineo. c. Opus citatumOGH Obers...

Institut prijeboja jedan je od načina prestanka obveza koji je poznat još od rimskog prava. Prijebojem dolazi do istovremenog prestanka uzajamnih, istovrsnih, dospjelih i utuživih obveza ako jedna strana izjavi prijeboj. Pritom, učinak prijeboja djeluje od trenutka kada su se ispunile zakonske pretpostavke prijeboja, a ne od davanja izjave o prijeboju. Pravni učinci prijeboja pogađaju i treće osobe te dovode do prestanka, ne samo glavnih, nego i sporednih obveza.Unatoč vremenskoj opstojnosti instituta prijeboja u hrvatskom pravu svakodnevno se pojavljuju mnoga teorijska i praktična pravna pitanja o kojima se u novijoj hrvatskoj literaturi nije sustavno izlagalo. Na prvi pogled, takvo stanje ne čudi ako se uzme u obzir činjenica da je prijeboj institut obveznog prava koji se nije uvelike...

U hrvatskoj i poredbenoj pravnoj literaturi pod izrazom prijeboj danas se podrazumijeva prestanak obveza međusobnim obračunavanjem potraživanja s protupotraživanjem. Na poredbenopravnoj razini, zbog povijesnopravnih prilika, razvili su se germanski, romanski i anglosaksonski modeli prijeboja. Oni se razlikuju po poimanju pravne naravi, pretpostavkama i pravnim učincima prijeboja.Domaći zakonodavac izrijekom ne definira pojam prijeboja. U odredbi članka 195. ZOO-a navodi se samo da dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Stoga se određenje prijeboja kao jednog od načina prestanka obveza izvodi iz strukture ZOO-a, gdje su odredbe o prijeboju uređene u općem dij...

Primarna uloga instituta prijeboja je brz i jednostavan način prestanka uzajamnih potraživanja. Ona je uvjetovana strukturom ZOO-a i pravnim učincima prijeboja koji su u domaće pravo uvedeni po uzoru na germanska prava. Prijebojem dolazi do podmirenja kompenzantove obveze tako da on žrtvuje svoju tražbinu kako bi podmirio svoju obvezu. U tom slučaju, prijeboj ima funkciju namirenja tražbine jer njime ne dolazi do povećanja, odnosno umanjenja kompenzantove imovine, nego se kompenzantova obveza i tražbina međusobno obračunavaju.Prijeboj istovremeno s funkcijom podmirenja obveze ima i funkciju namirenja tražbine. Kompenzant crpi svoje ovlaštenje za takvo postupanje iz odredbe članka 195. ZOO-a na temelju koje ima mogućnost da jednostranom izjavom o prijeboju namiri svoju tražbinu koju potr...

Prijeboj je vrsta preobražajnog prava. Preobražajna prava su prava koja daju ovlast pravnom subjektu da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okonča pravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Prema pravnim učincima preobražajna prava dijele se na prava na temelju kojih pravni odnos nastaje, mijenja se ili prestaje. Prijeboj je, prema tome, vrsta preobražajnog prava kojim pravni odnos prestaje.Kompenzant crpi ovlaštenje za spomenuto jednostrano raspolaganje na temelju kojeg će doći do prestanka međusobnih obveza iz odredbe članka 195. ZOO-a. Ona izrijekom propisuje da kompenzant može prebiti tražbinu sa svojom obvezom kad se ispune pretpostavke prijeboja (uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuživost). Takvo ovlaštenje naziva se pravom na prijeboj. Riječ je o o...

U hrvatskoj i poredbenoj pravnoj literaturi prijeboj se često naziva surogatom ispunjenja. Riječ je o shvaćanju da prijeboj zamjenjuje ispunjenje, odnosno da je prijeboj supsidijarni način prestanka obveza kojim će doći do istih učinaka kao i ispunjenjem. Međutim, kvalifikaciju prijeboja kao surogata ispunjenja ne treba tumačiti tako da je prijeboj podvrsta ispunjenja. Prijeboj je samo nadomjestak ispunjenja koji je ovisno o okolnostima slučaja ravnopravni (alternativni) konkurent ispunjenju pri odabiru načina prestanka obveza. Stoga prijeboj, kao surogat ispunjenja, ne znači odnos ovisnosti, odnosno da će do njega doći eventualno ako realno ispunjenje ne uspije. Upravo suprotno, do njega će uvijek doći ako ovlaštenik prava na prijeboj odluči jednostranom raspoložbom okončati kompenzabi...

U suvremenim se pravima pod pojmom prijeboja i kompenzacije podrazumijevaju razni oblici prestanka obveza obračunavanjem. Ovisno o pravnom učinku prijeboja, stranama koje u njemu sudjeluju, vrsti tražbina koje se prebijaju, broju sudionika i pravnoj osnovi, razlikuje se djelomičan ili potpun prijeboj, izravan ili neizravan prijeboj, robni ili novčani prijeboj, bilateralni ili multilateralni prijeboj, jednostrani, zakonski, ugovorni ili sudski prijeboj.Ako su potraživanja koja se prebijaju jednaka, prebijanjem će doći do potpunog prestanka obveza pa se stoga takav prijeboj naziva potpuni. Ako potraživanja nisu jednaka, neće doći do potpunog prestanka obveza jer će veće potraživanje preostati, stoga se takav prijeboj naziva djelomičnim prijebojem. Potraživanje koje preostane nakon djelomi...

Materijalnopravne pretpostavke prijeboja su uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuživost. Slične pretpostavke prijeboja propisane su i u poredbenim pravima. Domaće pretpostavke najsličnije su pretpostavkama u germanskim pravima. Manja odstupanja od pretpostavki propisanih u domaćem i germanskim pravima postoje u romanskim pravima (uključujući i izmijenjeno francusko pravo) i engleskom pravu. Tako se, primjerice, u romanskom pravu uz navedene pretpostavke pojavljuje još i pretpostavka likvidnosti. U engleskom se pravu u pojedinim slučajevima neke pretpostavke drukčije tumače nego kod nas.Ispunjenjem zakonskih pretpostavki nastaje tzv. položaj prijeboja. Riječ je o izrazu koji se koristi u germanskim pravima za situacije u kojima su se među stranama ispunile pretpostavke prijeboja, ali...

Izjava o prijeboju jednostrani je pravni posao kojim dolazi do prestanka kompenzabilnih tražbina. Ona je po svojoj pravnoj naravi neopozivi pravni posao kojim se realizira preobražajno pravo. Izjava o prijeboju nije jedna od pretpostavki koje se traže za nastup položaja prijeboja, već pretpostavka bez koje ne može doći do prestanka tražbina.Pukim ispunjenjem pretpostavki prijeboja (uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuživost) nastupa tek položaj prijeboja u kojem su kompenzabilne tražbine spremne za prijeboj. Izjavljivanjem prijeboja povezuju se pretpostavke prijeboja s pravnim učincima prijeboja. Na taj se način pravo na prijeboj preobražava u prava iz prijeboja.Takva kvalifikacija izjave o prijeboju ima za posljedicu da do prestanka tražbina dolazi isključivo voljom kompenzanta. P...

Glavni učinak prijeboja je prestanak tražbina.Kada jednom na temelju valjane izjave o prijeboju nastupe pravni učinci prijeboja, oni se ne mogu poništiti. Strane tada ne mogu tražiti povrat u prijašnje stanje niti se može ponovno izjaviti prijeboj glede prebijenih tražbina. Ako bi jedna od strana u prijeboju nakon prebijanja realno ispunila tražbinu koja je prestala prebijanjem, druga strana morala bi vratiti iznos realno ispunjene tražbine prema pravilima stjecanja bez osnove.Ako su tražbine iste visine, dolazi do potpunog prestanka tražbina, a ako su tražbine različite visine, manja tražbina u cijelosti prestaje, a veća prestaje samo djelomično u visini prebijene tražbine. Kompenzat kao vjerovnik tražbine koja glasi na veći iznos neće se moći protiviti djelomičnom prestanku svoje traž...

Pravila stečajnog postupka dopuštaju stečajnom vjerovniku da pod određenim pretpostavkama prebije svoju tražbinu prema stečajnom dužniku s protutražbinom stečajnog dužnika i nakon otvaranja stečajnog postupka. Prijeboj je u tom slučaju reguliran kogentnim odredbama SZ-a. Za sva pitanja koja nisu regulirana SZ-om primjenjuje se ZOO u mjeri u kojoj je to moguće.Pravo vjerovnika da izjavi prijeboj i nakon otvaranja stečajnog postupka proizlazi iz odredaba članaka 174. -176. SZ-a. Prema njima vjerovnik ima pravo prebiti stečajnom dužniku dvije skupine tražbina. Prvu skupinu čine tražbine koje su postale kompenzabilne prije otvaranja stečajnog postupka. Drugu skupinu čine tražbine koje nisu bile kompenzabilne u trenutku otvaranja stečajnog postupka, već su to svojstvo stekle nakon otvaranja...

1. Aepli, V., Casanova, H., u: Schweirisches Obligationenrecht Allgemeiner Teil, Art. 1-183, Rechtprechnung des Bundesgerichts, Gauch, P. (Hrsg.), 3. izdanje, Zürich, 1992.2. Akšamović, D., Jelinić, S., Ugovorno pravo Europske unije na prekretnici, Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb, vol. 60 (2010.), br. 13. Anić, V., Rječnik hrvatskog jezika, Zagreb, 1991.4. Babić, D.; Zgrabljić Rotar, D., Reforma kolizijskih pravila za ugovorne obveze u pravu, Hrvatska pravna revija, 2010., br. 105. Barbić, J., Pojam i obilježja dioničkog društva, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2000.6. Barbić, J., Pravo društava, 2. knjiga, Društva kapitala, Svezak 1., Dioničko društvo, 6. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2013.7. Barbić, J., Pravo društava, 2. knjiga, Društva kapitala, Svezak 2., Društvo s...