zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Prethodnik
Nasljednik

Zakon o mjeriteljskoj djelatnosti

Pročišćeni tekst vrijedi od 13.05.1994. do 13.05.1994.

Narodne novine 11/1994, 37/1994, 37/1994

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

Ispravak Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (37/94) objavljen 13.5.1994., na snazi od 25.2.1994.

PREAMBULA

Zakon o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 11/94, 37/94)

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O MJERITELJSKOJ DJELATNOSTI

Proglašavam Zakon o mjeriteljskoj djelatnosti, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dane 2. veljače 1994. godine.

Broj : PA4-22/ 1-94.

Zagreb, 8. veljače 1994.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


ZAKON

O MJERITELJSKOJ DJELATNOSTI

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje: sustav zakonskog mjeriteljstva u Republici Hrvatskoj; određivanje i održavanje državnih etalona i jamstvo njihove točnosti u usporedbi s međunarodnim etalonima; ispitivanje, ovjeravanje i mjeriteljski nadzor mjerila; osiguravanje primjene zakonskog mjeriteljstva; predstavljanje Republike Hrvatske u međunarodnim djelatnostima s područja zakonskog mjeriteljstva, znanstveni i stručni rad za potrebe zakonskog mjeriteljstva.

Članak 2.

Pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Mjeriteljstvo

a) Mjeriteljstvo je područje koje se odnosi na mjerenje.

b) Mjerenje je skup postupaka koji se provode radi određivanja vrijednosti neke veličine.

c) Mjeriteljski nadzor jest skup postupaka koji se provode radi održavanja ispravnosti mjerila ili referencijskih materijala.

d) Mjeriteljska kakvoća jest kakvoća skupa osobina mjerila ili referencijskih materijala, da bi im rezultati mjerenja ili usporedbe s etalonima, unutar ovjernog razdoblja, bili ponovljivi u granicama za to mjerilo ili referencijski materijal, naznačene mjerne nesigurnosti.

e) Mjeriteljski zahtjev jest skup mjeriteljskih osobina i značajki kojima moraju udovoljavati mjerila ili referencijski materijali da bi im se, na temelju važećih propisa, priznala odgovarajuća mjeriteljska kakvoća.

f) Zakonsko mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva koji se bavi mjernim jedinicama, mjernim metodama i mjernim instrumentima sa stajališta obveznih tehničkih i zakonskih zahtjeva kojima je cilj osiguranje javnog jamstva glede sigurnosti i odgovarajuće točnosti mjerenja.

2. Mjerila i eteloni

a) Državni etalon jest etalon najveće mjeriteljske kakvoće u Republici Hrvatskoj koji služi kao osnova za određivanje vrijednosti etalona određene mjerne jedinice.

b) Etalon je mjera, mjerilo ili mjerni sustav namijenjen određivanju, pohranjivanju ili obnavljanju jedinice, odnosno jedne ili više poznatih vrijednosti fizikalne veličine radi prenošenja usporedbom tih vrijednosti na druga rnjerila.

c) Ispravno mjerilo jest ono mjerilo koje iskazuje vrijednost mjerene veličine unutar granica naznačene mjerne nesigurnosti, čije je pokazivanje oslobodeno sustavne pogreške te koje ima valjan ovjerni žig ili valjanu ovjernicu o udovoljavanju mjeriteljskim zahtjevima.

d) Međunarodni etalon jest etalon koji na temelju međunarodnoga dogovora služi kao međunarodna osnova za odredivanje vrijednosti svih etalona određene mjerne jedinice.

e) Mjerilo je sprava koja mjeri ili utjelovljuje određenu fizikalnu veličinu sama ili zajedno s ostalom opremom.

f) Ovjernica je isprava kojom se ovjerava da mjerilo udovoljava mjeriteljskim zahtjevima, a izdaje ga laboratorij ovlašten za poslove zakonskog mjeriteljstva

g) Primarni etalon jest etalon određene mjerne jedinice koji ima najvišu mjeriteljsku kakvoću u određenom području

h) Radni etalon jest etalon umjeren pomoću sekundarnog etalona.

i) Referencijski materijal jest materijal ili tvar koja se prihvaća kao jedna od vrsta etalona jer ima jednu ili više dovoljno sigurno određenih osobina, a namijenjena je umjeravanju uređaja. ocjenjivanju mjerne metode ili pridjeljivanju vrijednosti materijalima.

j) Sekundarni etalon jest etalon kojemu je vrijednost određena usporedbom s primarnim etalonom

3.Laboratorij

a) Znanstveni mjeriteljski laboratoriji istraživački su i razvojni laboratoriji za područje zakonskog mjeriteljstva

b) Laboratoriji mjeriteljskog nadzora dio su Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, a imaju zadaću obveznog ovjeravanja i tipnog ispitivanja mjerila.

c) Ovlašteni mjeriteljski laboratorij jest mjerni laboratorij kojemu su ispitivanjem dokazane stručna mjerodavnost i nepristranost za ovjeravanje etalona i mjerila.

d) Potvrđeni mjeriteljski laboratorij jest laboratorij koji posjeduje radne etalone i ostalu mjernu opremu za ovjeravanje mjerila, a u kojemu ovlaštene osobe Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo ovjeravaju mjerila.

4. Ovjeravanje i usklađivanje

a) Ovjeravanje (mjerila ili referencijskih materijala) jest skup postupaka ispitivanja propisanih od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo kojima se utvrđuje da li mjerilo (referencijski materijal), tj. njegova deklarirana svojstva udovoljavaju postavljenim zahtjevima, u prvom redu da li se iznos mjernog (mjernih) odstupanja nalazi unutar dopuštenih pogrešaka.

b) Ovjerni žig jest znak koji se stavlja na mjerilo da bi se ovjerilo udovoljavanje mjeriteljskim zahtjevima ili da.bi se spriječilo odvajanje, pomicanje, iznkjena ili zamjena pojedinih sastavnih elemenata mjerila.

c) Ovjerno razdoblje propisani je vremenski razmak između pojedinih ovjeravanja sa svrhom osiguravanja deklarirane mjerne nesigurnosti mjerila.

d) Mjerna nesigurnost jest, procjena kojom se obilježuje vrijednosni raspon na kojemu se nalazi prava vrijednost mjerene veličine.

e) Ponovno ovjeravanje jest svako ovjeravanje što se provodi nakon prvoga, a zbog isteka ovjernog razdoblja, popravaka ili zbog izvanrednog zahtjeva korisnika.

g) Prvo ovjeravanje jest ovjeravanje novog mjerila.

h) Sljedivost. je osobina rezultata mjerenja da se može dovesti u vezu s odgovarajućim međunarodnim ili državnim etalonom pomoću neprekinutog lanca uspoređivanja.

i) Tipno ispitivanje jest ispitivanje jednog ili više mjerila istog tipa koje je proizvođač ili uvoznik dostavio Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo radi dobivanja tipnog odobrenja.

j) Tipno odobrenje jest isprava koju donosi Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, a kojim se potvrđuje da tip mjerila zadovoljava sve propisane mjeriteljske zahtjeve.

k) Usklađenost je osobina mjerila da ispunjava sve propisane mjeriteljske zahtjeve.

l) Žigosanje je skup postupaka pri stavljanju ovjerenog žiga na propisan način i propisano mjesto na mjerilu

5. Pakovine

a) Količina punjenja jest količina koju sadrži pojedina pakovina.

b) Nazivna količina punjenja jest količina koja je naznačena na pakovini.

c) Pakovina je proizvod koji je bez nazočnosti kupca tako zatvoren da mu se naznačeni sastav i količina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili očevidne preinake.

d) Stavljanje u promet jest nuđenje, uvoz, skladištenje za zalihe ili izlaganje za prodaju.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija