Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Veliko Polje

Na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i članka 41. točke 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18 i 23/18), Gradska skupština Grada Zagreba, na 29. sjednici, 11. prosinca 2019., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Veliko Polje

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Veliko Polje (u nastavku teksta: Plan), koji je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

(1) Obuhvat Plana definiran je Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja Veliko Polje (Službeni glasnik Grada Zagreba 28/18) i označen na kartografskim prikazima Plana.

(2) Područje obuhvata Plana je prostor površine približno 11 ha i obuhvaća prostor omeđen:

1. sa zapadne strane javnim dobrom - putom koji je produžetak Bibinjske ulice (dio čestice označene kao k.č.br. 1571/1 k.o. Odra)

2. s južne strane Dračevičkom ulicom (k.č.br. 1585/2 k.o. Odra)

3. s istočne strane u jednom dijelu Masleničkom ulicom (dio čestice označene kao k.č.br. 1666/1 k.o. Odra), a u drugom dijelu Velikopoljskom ulicom (dio čestice označene kao k.č.br. 1694 k.o. Odra) te granicama čestica označenih kao k.č.br. 1611/1 i 1612/2 k.o. Odra

4. sa sjeverne strane česticom označenom kao k.č.br. 1615 k.o. Odra.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

(1) Polazišta i programske smjernice za izradu Plana određena su na temelju Odluke o izradi Plana koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 28/18).

(2) Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

(3) Ciljevi i programska polazišta jesu:

1. osigurati prostor za gradnju osnovne škole, dječjeg vrtića i školske dvorane

2. osigurati prostor za središnji javni prostor - trg

3. osigurati prostor za manji tržni centar.

Članak 4.

(1) Plan je sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Veliko Polje" i sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela koji sadržava Odredbe za provedbu

II. Grafičkog dijela koji sadržava kartografske prikaze u mjerilu 1:1000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. Prometna i ulična mreža

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

3. UVIJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

III. Obrazloženja Plana.

(2) Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1.1. Javna i društvena namjena - D (kazete D-A, D-B)

Članak 6.

U zoni D, kazetama D-A i D-B planira se gradnja građevina za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje. Građevine za javnu i društvenu namjenu mogu biti upravne, socijalne (umirovljenički, učenički i studentski domovi), zdravstvene, za visoko učilište i znanost, za kulturu, vjerske građevine i građevine za potrebe udruga građana, političkih stranaka i drugih organizacija, građevine diplomatske namjene i dr.

1.2. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 7.

U zoni D4 planira se gradnja predškolske ustanove dječjeg vrtića s odvijanjem predškolskog programa za 200 polaznika u 10 odgojnih skupina.

1.3. Javna i društvena namjena - školska - D5

Članak 8.

(1) U zoni D5 planira se gradnja osnovne škole s trodijelnom školskom sportskom dvoranom i uređenje vanjskih prostora (pristupne površine, prostori za odmor i rekreaciju djece, park, sportska igrališta, putovi, staze, parkirališta, servisni pristupi i sl.).

(2) Osnovna škola planirana je s odvijanjem školskog programa nastave za 560 učenika u 20 razrednih odjeljenja s organizacijom nastave u jednoj smjeni.

1.4. Sportsko-rekreacijska namjena - sport s gradnjom - R1

Članak 9.

U zoni R1 planira se gradnja sportskih dvorana i drugih zatvorenih i otvorenih sportskih građevina, s gledalištem ili bez njega i prateći sadržaji koji ih upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti.

1.5. Javne zelene površine - javni park - Z1

Članak 10.

(1) U zoni Z1 planira se uređenje javne zelene površine - javnog parka. Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

(2) Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini.

1.6. Javne gradske površine - tematske zone - Z4

Članak 11.

(1) U zoni Z4 planira se uređenje javne gradske površine - tematske zone. Tematska zona je površina niskog intenziteta izgrađenosti koja se planira kao parkovna površina i trg, a na kojoj je moguće graditi dječja igrališta i građevine za ugostiteljstvo.

(2) Gradnja građevina, sadržaja i opreme uvjetovana je realizacijom planirane površine u cjelini.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 12.

(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine komunalne infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet.

(2) Na površinama predviđenim za linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine grade se i uređuju: ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije, parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa, autobusne stanice, mreža biciklističkih staza i traka, pješačke i parkovne zone, rampe, stubišta, putovi i sl., te tržnice na malo (uređenje u skladu s osnovnom namjenom i vrijednostima lokacije).

(3) Na površini označenoj planskim znakom - tr ne predviđa se gradnja nego postavljanje do deset (10) prodajnih štandova uz obvezno popločenje parterne površine.

(4) Unutar kazete IS-R planira se izgradnja objekta komunalne infrastrukture - reciklažnog dvorišta za potrebe stanovnika naselja. Gradnja reciklažnog dvorišta moguća je uz poštivanje općih i posebnih uvjeta propisanih posebnim propisima.

1.8. Rekapitulacija površina

Članak 13.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 14.

(1) Na području obuhvata Plana posebno su izdvojene i određene površine za smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti: javnu i društvenu namjenu D (kazete D-A, D-B), predškolsku ustanovu - dječji vrtić D4, osnovnu školu D5 i sport s gradnjom R1.

(2) Kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000 određeni su položaj, veličina i granice planiranih kazeta.

2.1. Zona D, Kazeta D-A

Članak 15.

U zoni javne i društvene namjene D, kazeti D-A moguće je uređenje površina i gradnja građevina za upravne, socijalne (umirovljenički, učenički i studentski domovi) i zdravstvene sadržaje, za visoko učilište i znanost, za kulturu, vjerske građevine i građevina za potrebe udruga građana, političkih stranaka i drugih organizacija, građevina diplomatske namjene i dr. prema uvjetima kako slijedi:

1. u kazeti D-A moguće je formiranje dviju građevnih čestica minimalne površine 5000 m²

2. unutar kazete D-A moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice

3. na građevnoj čestici moguća je gradnja više građevina

4. najveća izgrađenost građevne čestice je 30%

5. najveća visina građevina je tri nadzemne etaže

6. moguća je gradnja jedne podzemne etaže

7. maksimalni građevni pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000

8. najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren (neizgrađena površina bez podzemne gradnje i parkiranja)

9. u kazeti D-A dijelove čestica uz zapadnu granicu građevne čestice potrebno je kvalitetno hortikulturno urediti s ciljem smanjivanja utjecaja buke (visoko zelenilo)

10. kolni pristupi kazeti D-A moraju se planirati s planirane produžene Bibinjske ulice

11. potreban broj PGM-ova osigurati na građevnoj čestici prema člancima 24. i 25. ove odluke

12. građevine planirati kao zgrade gotovo nulte energije u skladu s posebnim propisima o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti.

2.2. Zona D, Kazeta D-B

Članak 16.

U zoni javne i društvene namjene D, kazeti D-B moguće je uređenje površina i gradnja građevina za upravu, za kulturu, za potrebe udruga građana, političkih stranaka i drugih organizacija i dr. prema uvjetima kako slijedi:

1. u kazeti D-B formirati građevnu česticu ukupne površine jednake površini kazete D-B

2. unutar kazete D-B moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice

3. na građevnoj čestici moguća je gradnja više građevina

4. najveća izgrađenost građevne čestice je 30%

5. najveća visina građevina je tri nadzemne etaže

6. moguća je gradnja jedne podzemne etaže

7. maksimalni građevni pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000

8. najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren (neizgrađena površina bez podzemne gradnje i parkiranja)

9. kolni pristup kazeti D-B mora se planirati s Velikopoljske ulice

10. potreban broj PGM-ova osigurati na građevnoj čestici prema člancima 24. i 25. ove odluke

11. građevine planirati kao zgrade gotovo nulte energije u skladu s posebnim propisima o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti

2.3. Zona D4 - predškolska ustanova

Članak 17.

U zoni javne i društvene namjene - predškolskoj - D4 moguće je graditi građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

1. građevnu česticu predškolske ustanove formirati ukupne površine jednake površini zone D4

2. unutar zone D4 moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice

3. najveća izgrađenost građevne čestice je 30%

4. najveća visina građevine je dvije nadzemne etaže

5. moguća je gradnja jedne podzemne etaže

6. maksimalni građevni pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000

7. najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren (neizgrađena površina bez podzemne gradnje i parkiranja)

8. dijelove čestice uz zapadnu granicu građevne čestice potrebno je kvalitetno hortikulturno urediti s ciljem smanjivanja utjecaja buke (visoko zelenilo)

9. kolni pristup kazeti D4 mora se planirati s planirane produžene Bibinjske ulice

10. potreban broj PGM-ova osigurati na građevnoj čestici prema člancima 24. i 25. ove odluke

11. građevine planirati kao zgrade gotovo nulte energije u skladu s posebnim propisima o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti.

2.4. Zona D5 - osnovna škola

Članak 18.

U zoni javne i društvene namjene - školskoj - D5 moguće je graditi građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

1. građevnu česticu osnovne škole formirati ukupne površine jednake površini zone D5

2. unutar zone D5 moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice

3. najveća izgrađenost građevne čestice je 30%

4. najveća visina građevina je tri nadzemne etaže

5. moguća je gradnja jedne podzemne etaže

6. maksimalni građevni pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000

7. najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren (neizgrađena površina bez podzemne gradnje i parkiranja)

8. dijelove čestice uz zapadnu granicu građevne čestice potrebno je kvalitetno hortikulturno urediti s ciljem smanjivanja utjecaja buke (visoko zelenilo)

9. potreban broj PGM-ova osigurati na građevnoj čestici prema člancima 24. i 25. ove odluke

10. kolni pristup kazeti D5 mora se planirati s planirane produžene Bibinjske ulice

11. građevine planirati kao zgrade gotovo nulte energije u skladu s posebnim propisima o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti.

2.5. Zona R1 - sport s gradnjom

Članak 19.

U zoni sportsko-rekreacijske namjene - sport s gradnjom - R1 moguća je gradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene i pratećih sadržaja koji ih upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti pod sljedećim uvjetima:

1. formirati građevnu česticu ukupne površine jednake površini zone R1

2. unutar zone R1 moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice

3. na građevnoj čestici moguća je gradnja više građevina

4. ukupna izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina je 30%

5. uz sportsko rekreacijske građevine ne dopušta se gradnja pomoćnih građevina

6. najmanje 30% površine građevne čestice treba biti prirodni teren

7. visina sportskih građevina je specificirana zahtjevima određene vrste sporta

8. moguća je gradnja jedne podzemne etaže

9. arhitektonskim oblikovanjem i gabaritom građevina se mora uklopiti u okoliš

10. maksimalni građevni pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000

11. ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupnog izgrađenog GBP-a osnovne namjene

12. potreban broj PGM-ova osigurati na građevnoj čestici prema člancima 24. i 25. ove odluke

13. kolni pristup zoni R1 moguće je planirati s planirane produžene Bibinjske ulice ili s Dračevičke ulice

14. građevine planirati kao zgrade gotovo nulte energije u skladu s posebnim propisima o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti.

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 20.

(1) Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih građevina, i to za:

1. prometnu i uličnu mrežu

2. vodno-gospodarsku mrežu

3. energetsku mrežu

4. elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu.

(2) Trase i površine građevina i uređaja prometne, komunalne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prikazima 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. Prometna i ulična mreža, i 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(3) Trase infrastrukture u pravilu se vode unutar koridora javnih prometnih površina. Detaljno određivanje trasa infrastrukture utvrđuje se lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnom tehničkom dokumentacijom.

(4) U okvirima planiranih prometnih površina moguća je gradnja komunalnih, prometnih, energetskih, vodnih, komunikacijskih, elektroničkih komunikacijskih i drugih infrastrukturnih građevina. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih komunalnih, prometnih, energetskih, vodnih, komunikacijskih i elektroničkih komunikacijskih građevina treba se pridržavati važećih propisa, ali i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja. Priključivanje planiranih građevina na javnu prometnu površinu, postojeću i planiranu infrastrukturu obavlja se na način koji propisuje nadležna komunalna služba.

(5) Svi infrastrukturni zahvati u obuhvatu Plana moraju se obavljati tako da se spriječi narušavanje kakvoće tla i voda bilo kakvim onečišćenjima.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 21.

Trase i koridori prometne mreže na području obuhvata Plana definirani su i prikazani na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1 Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

3.1.1. Ulična mreža

Članak 22.

(1) U obuhvatu Plana nalaze se sljedeće nekategorizirane ulice: Velikopoljska ulica, Maslenička ulica, Dračevička ulica, produžena Bibinjska ulica i ulica 1.

(2) Za ulice u obuhvatu Plana definirani su sljedeći profili i koridori:

(3) Planom je određena ukupna širina javnoprometnih površina i načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja od rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila, a kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se lokacijskim dozvolama.

(4) Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup građevinama, odnosno građevnim česticama, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova komunalne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Lokacije planiranih prilaza, odnosno priključaka u kartografskom prikazu su načelne te ih je moguće mijenjati s obzirom na konačno rješenje pojedinih zona. Prilazi kazeti D-A i zonama D4 i D5 moraju se planirati s planirane produžene Bibinjske ulice. Prilaz zoni R1 može se planirati s planirane produžene Bibinjske ulice i s Dračevičke ulice. Prilaz kazeti D-B potrebno je planirati s Velikopoljske ulice u zoni novoplaniranog autobusnog ugibališta, izvan autobusnog stajališta (navedeni prilaz može se koristiti i kao kolni pristup površini trga). Širina pojedinačnoga dvosmjernog prilaza iznosi minimalno 6,00 m. Ako se planira jednosmjerni prilaz, on može biti uži od 6,00 m, ali ne uži od 4,50 m.

(5) Uređenje kolnih prilaza potrebno je provesti bez ugrožavanja sigurnosti pješaka arhitektonskim barijerama sukladno posebnim propisima.

(6) U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja kolnika za dvosmjerno kretanje vozila, minimalne širine 6,50 m s ciljem osiguravanja adekvatnih prometno-tehničkih elemenata za sigurno odvijanje motornog, pješačkog i biciklističkog prometa. Glavni ulaz u prostor obuhvata Plana planiran je izgradnjom raskrižja s kružnim tokom prometa na Velikopoljskoj ulici. Raskrižje je potrebno dimenzionirati za mjerodavno vozilo, zglobni autobus. Središnji prostor raskrižja s kružnim tokom treba hortikulturno urediti.

(7) Na svim mjestima koji nogostupe ili zelene razdjelne pojaseve odvajaju od kolnika, visina rubnjaka iznosi 12-14 cm iznad kote kolnika uz njih. Visina rubnjaka (stube) na vatrogasnom prilazu ne smije biti veća od 8 cm (iznesene visine rubnjaka i tip rubnjaka su preporuka).

(8) U zonama raskrižja, na udaljenosti manjoj od 25 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguravanja pune preglednosti.

(9) Nosivost građevinske konstrukcije svih kolnih površina i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.

(10) Postavljanje spremnika i posuda za sakupljanje korisnog otpada ne smije se planirati u profilima kolnika ili pješačkih i biciklističkih staza. Za njihovo postavljanje mogu se koristiti površine planom predviđene za ulično parkiranje, odnosno zelene razdjelne površine.

3.1.2. Pješačke i biciklističke površine

Članak 23.

(1) Pristup pješaka i biciklista građevnim česticama rješavat će se preko ulica prometne mreže i pješačke zone.

(2) Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka planira se izgradnja pješačkih staza uz ulice i pješačke zone (parka, trga i/ili šetnice). Raskrižje ulice 1 i šetnice 1 moguće je izvesti i denivelacijom. Sve pješačke površine koristit će se i za kolni pristup interventnih vozila. Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke staze, trgove i pješačke šetnice. Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih staza minimalne širine 1,50 m na dijelovima mreže s postojećim nogostupima, odnosno 2,00 m (2,25 m) na novoplaniranim ulicama. Kada se uz pješačku stazu predviđa biciklistička staza ili parkiralište, potrebno je izvesti razgraničenje od pješačke staze denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom, tipskim elementom ili sl. Uz pješačke površine omogućeno je postavljanje gradske urbane opreme. Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene rubnjake. Nagibi i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

(3) Biciklističke staze grade se i uređuju kao biciklističko-pješačke staze u skladu s posebnim propisima u koridorima svih ulica kao jednostrane ili obostrane. Planom je predviđena mreža biciklističkih staza koja se preko Velikopoljske ulice povezuje na postojeću mrežu biciklističkih staza prostora. Unutar kazete javnog parka Z1, obodno treba predvidjeti biciklističku stazu koja se nastavlja na biciklističku stazu planirane produžene Bibinjske ulice te ju povezuje s postojećom stazom uz istočni rub Velikopoljske ulice i biciklističko-pješačkom stazom na šetnici 1. Njezina trasa će se detaljno definirati pri planiranju javnog parka. Planirane šetnice se moraju izvesti u obliku biciklističko-pješačke staze u skladu s posebnim propisima. Biciklističko-pješačke staze prometna su površina namijenjena za kretanje biciklista i pješaka, izgrađena odvojeno od kolnika i označena odgovarajućom prometnom signalizacijom. Minimalna širina biciklističkih staza iznosi 2,25 m.

(4) Mora se omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti u skladu s posebnim propisima.

3.1.3. Promet u mirovanju

Članak 24.

(1) Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta (PM/PGM) moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade. Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine građevine uređuje se na građevnoj čestici te građevine.

(2) Javna parkirališta za povećane potrebe sadržaja javne i društvene namjene moguće je graditi i u sklopu zelenog pojasa s drvoredom uz obodne ulice osim uz Velikopoljsku ulicu i ulicu 1.

Članak 25.

(1) Broj parkirališno-garažnih mjesta mora se osigurati prema sljedećoj tablici:

(2) Za potrebe dječjeg vrtića i osnovne škole treba osigurati 1 PM za službeno vozilo i 1 PM za opskrbno vozilo. Za potrebe doma umirovljenika, ambulante, poliklinike, doma zdravlja, socijalne ustanove i sl. potrebno je osigurati dodatno 1 PM za službeno vozilo, 1 PM za vozilo dostave i 1 PM za kombi vozilo (sanitet).

(3) Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta je 5,0 x 2,5 m. Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću iznosi 5,0 x 3,7 m.

(4) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se koriste u različito vrijeme. Za povećane potrebe za parkiranjem osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik ponajprije kao ulično parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima i vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućuje i kad to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasaca i prolazima za pješake.

(5) Parkirališna mjesta na produženoj Bibinjskoj ulici neposredno uz dječji vrtić potrebno je planirati povećane širine (preporučena dimenzija 5,0 × 3,0 m). Uz planiranu produženu Bibinjsku ulicu, a u zoni uz školu i vrtić potrebno je predvidjeti prostor za kratkotrajno uzdužno zaustavljanje vozila odnosno za iskrcavanje i ukrcavanje učenika (engl. kiss & go), širine 3,5 m koji se po potrebi može koristiti kao autobusno stajalište za potrebe školskog autobusa.

(6) Za automobile osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti na parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Za potrebe domova zdravlja i umirovljenika navedeni iznos broja parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti uvećati za 1 PM (najmanje 5% + 1 PM).

3.1.4. Javni gradski promet

Članak 26.

Unutar obuhvata Plana, na Velikopoljskoj ulici potrebno je izvesti autobusno ugibalište uz zapadni rub kolnika neposredno ispred novoplaniranog raskrižja s kružnim tokom prometa u smjeru juga s minimalnim elementima za zglobni autobus i brzinu od 40 km/h u skladu s posebnim propisima.

3.2. Uvjeti gradnje komunalne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže

Članak 27.

(1) Način priključenja prostora na komunalnu infrastrukturu prikazan je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(2) Za gradnju infrastrukturne mreže definirane su načelne trase komunalne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže u odnosu na profile prometnica. Konačne trase i profili odredit će se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola, a u skladu s posebnim uvjetima nadležnoga javnopravnog tijela.

(3) Planom je predviđeno da postojeća mreža komunalne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, u koridorima u kojima je predviđeno njihovo premještanje ili zamjena, ostane u funkciji dok se ne realizira Plan, odnosno dok se ne premjesti postojeća ili uvede nova mreža.

3.2.1. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže

Članak 28.

(1) Elektronička komunikacijska infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(2) Planom su osigurani uvjeti za gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže (EKI) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Trase elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže (EKI) u Planu su načelne, a detaljno određivanje trasa i kapacitet mreže utvrditi će se aktom za provedbu prostornog plana sukladno posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

(3) Za sve kazete, odnosno za građevne čestice na području obuhvata Plana omogućen je priključak na elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu (EKI).

(4) Opremanje prostora elektroničkom komunikacijskom infrastrukturnom mrežom predviđeno je izgradnjom potpuno nove kabelske kanalizacije elektroničkih vodova u koridorima novoplaniranih prometnica i u Dračevičkoj ulici.

(5) Mjesto priključivanja novoplanirane mreže na postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu potrebno je riješiti u skladu s uvjetima nadležne službe.

(6) Dopušta se postavljanje vanjskog kabineta - ormarića za smještaj elektroničke komunikacijske opreme u slučaju potrebe uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora, odnosno rekonfiguracije mreže.

(7) Planom se omogućuje ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca.

(8) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min. 0,8 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min. 1,0 m.

(9) U obuhvatu Plana ne planira se postavljanje baznih stanica ili antenskih prihvata.

(10) Nove trase kabelske kanalizacije elektroničkih vodova u pravilu se vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica. Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama treba izvesti prema posebnim tehničkim propisima.

3.2.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 29.

(1) Vodoopskrbna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(2) Planira se izgradnja vodoopskrbne mreže koja se veže na postojeću mrežu u koridoru Velikopoljske i Dračevičke ulice (DN 160 PVC). Izgradnja se utvrđuje aktom za provedbu prostornog plana sukladno posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela i Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga.

(3) Dimenzije priključnih vodova vodoopskrbne mreže unutar obuhvata Plana potrebno je odrediti hidrauličkim proračunom. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto (ako je to moguće) radi izjednačivanja tlaka u mreži i opskrbe vodom iz dva smjera.

(4) Planom je omogućeno spajanje građevina na planirani sustav vodoopskrbe.

(5) Vodoopskrbni sustav ima planirane koridore u svakom profilu prometnice - ulice i u profilima šetnica, s kojih će se izvesti pojedini priključci za svaku pojedinu građevinu.

(6) Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode i izgradnju vanjske hidrantske mreže.

(7) Vodoopskrbnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim će se odrediti količine vode i tlakovi za potrebe cijelog prostora, ali uz nastojanje prstenastog zatvaranja sustava.

(8) Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obveznu izvedbu zasuna, sukladno posebnim propisima.

(9) Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov kojem se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenja cijevi.

(10) Tjeme vodovodne cijevi polaže se na min 1,2 m dubine ispod nivelete prometnice, a posebnu pozornost potrebno je obratiti na čvorove i križanja s ostalom komunalnom infrastrukturom.

3.2.3. Uvjeti gradnje mreže odvodnje

Članak 30.

(1) Mreža odvodnje prikazana je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(2) Planom je omogućena odvodnja oborinskih i fekalnih voda izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i u planiranim šetnicama s mogućim djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže u postojećoj Dračevičkoj i Masleničkoj ulici u kojima je predviđena i mogućnost izvedbe novih kanala unutar svojih profila. Položaj koridora odvodnih kanala u presjecima prometnih površina prikazan je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(3) Odvodnja unutar obuhvata planirana je na sljedeći način:

1. do izgradnje kolektora (φ140 cm) u Velikopoljskoj ulici predviđeno je da se odvodni kanali u osima prometnica i šetnica koriste za odvodnju oborinskih voda prometnih površina koje se nakon predtretmana (u separatoru) ispuštaju u teren u zoni raskrižja produžene Bibinjske ulice i ulice 1, a u koridorima šetnice 1 i dijela ulice 1 je potrebno izvesti i zasebne kanale za fekalnu odvodnju objekata u svim zonama koji se spajaju na postojeći kanal u Velikopoljskoj ulici

2. nakon izgradnje mješovitog kolektora (φ140 cm) u Velikopoljskoj ulici kanali u osima ulica i šetnica postaju mješoviti kanali oborinske i fekalne odvodnje koji se preko ulice 1 i Masleničke ulice spajaju na novi mješoviti kolektor u Velikopoljskoj ulici.

(4) Profili kanala definirat će se hidrauličkim proračunom uz uvjet da se oborinski kanali mogu koristiti za mješovitu odvodnju u konačnici.

(5) Svim građevnim česticama unutar obuhvata Plana omogućuje se priključak na sustav javne odvodnje planiran unutar mreže ulica i šetnica Plana.

(6) Cjelokupni sustav javne odvodnje mora biti projektiran i izrađen vodonepropusno.

(7) Odvodnju oborinskih voda s građevne čestice treba riješiti tako da se čiste oborinske vode s krovova građevina ispuštaju na teren - zelene površine ili u spremnike za navodnjavanje parkovnih površina (mogućnost izvedbe ukopanog ili površinskog spremnika za navodnjavanje ozelenjenih površina na parceli).

(8) Priključenja planiranih objekata na postojeći sustav sanitarne odvodnje mora se planirati prema posebnim uvjetima nadležnog tijela.

3.2.4. Uvjeti gradnje plinskog distribucijskoga sustava

Članak 31.

(1) Mreža plinskoga distribucijskog sustava prikazana je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(2) Planom je predviđena potpuna plinofikacija građevina unutar obuhvata. Unutar obuhvata Plana, unutar novih planiranih javnoprometnih površina predviđeni su koridori za srednjotlačne plinovode (u nastavku STP), izgradnju plinske mreže u kolnicima planiranih ulica te njihovo spajanje s postojećim plinovodima koji se zadržavaju (STP PE d110 po Velikopoljskoj ulici i d90 te PE d63 po Dračevičkoj ulici).

(3) STP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m i poštujući sve odredbe definirane posebnim uvjetima distributera. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina te od postojećih i planiranih instalacija.

(4) Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključujući glavni zapor smješten u ormariću na pročelju građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

(5) Širine koridora i položaj planiranih plinovoda su načelne, a konačne vrijednosti će se odrediti izvedbenim projektom na temelju hidrauličkog proračuna.

3.2.5. Uvjeti gradnje elektroenergetskog sustava i javne rasvjete

Članak 32.

(1) Mreža elektroenergetskog sustava prikazana je na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.

(2) Elektroopskrba svih potrošača unutar obuhvata Plana omogućuje se formiranjem elektroopskrbne mreže u koridorima novih ulica i njezinim spajanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu prostora. Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to moguće neovisno o njihovu položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (srednjonaponski (SN), niskonaponski (NN) i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pješačkim nogostupima planiranih ulica. Trase NN, SN vodova i vodova JR su planirane obostrano u novoj uličnoj mreži pri čemu su njihove pozicije u odnosu na os prometnice u presjeku načelne te se vodovi SN i NN mreže mogu planirati s obje strane profila prema potrebi.

(3) Transformatorske stanice kao samostojeće građevine mogu se planirati u svim kazetama prema potrebi na zasebnoj građevnoj čestici minimalnih dimenzija 7,0 x 5,0 m pozicioniranoj uz javnoprometnu površinu, u pravilu u negradivom dijelu građevne čestice uz planiranu produženu Bibinjsku ulicu. Točna lokacija i kapacitet transformatorskih stanica definirat će se detaljnom razradom pojedinih prostornih cjelina.

(4) Polaganje novih, te prelaganje i eventualnu zaštitu ili izmicanje postojećih elektroenergetskih vodova treba projektirati i izvesti na temelju prethodnih elektroenergetskih suglasnosti za svaki pojedini objekt u fazi izrade tehničke dokumentacije i na temelju elektroenergetskih potreba.

(5) Planirana izgradnja nove mreže javne rasvjete u koridoru proširenih postojećih prometnica i novoplaniranih prometnica i na prostoru javnog parka, parka/trga i pješačkih šetnica mora se projektirati u skladu s posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.

(6) U svim novoplaniranim prometnicama osigurani su potrebni koridori širina oko 1 m za elektroenergetske kabele i oko 0,5 m za vodove javne rasvjete pretežno u pješačkim i biciklističkim stazama gdje će oni biti položeni na dubini od cca 0,80-1,20 m. U koridorima šetnica predviđeni su koridori vodova javne rasvjete. Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila (min. 2 m od najbližeg elektroenergetskog kabela u koridoru do najbližeg stabla). Pri projektiranju treba obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih kabela i ostalih komunalnih instalacija. Na mjestima gdje će elektroenergetske instalacije biti položene ispod prometnice treba ih zaštititi prema odredbama posebnih propisa.

3.2.6. Uvjeti gradnje vrelovoda

Članak 33.

Unutar obuhvata Plana nema postojećega toplovodnog razvoda i ne planira se novi.

3.3. Alternativni sustavi uporabe energije

Članak 34.

Na području obuhvata Plana omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije uz uvjet da ne utječu negativno na kvalitetu stanovanja, imajući u vidu i ograničenja u odnosu na Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 35.

Urbanističkim planom uređenja, na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000 posebno su izdvojene i određene površine za uređenje javnih zelenih površina - javnih parkova.

4.1. Javne zelene površine - javni park Z1

Članak 36.

U kazeti Z1 moguća je gradnja i uređenje prema uvjetima kako slijedi:

1. moguće je formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete

2. na površini javnog parka nije dopuštena gradnja građevina izuzev gradnje transformatorske stanice i drugih manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina

3. gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini

4. građevnu česticu je potrebno hortikulturno urediti autohtonim zelenilom i opremiti odgovarajućom urbanom opremom (klupe, javna rasvjeta, koševi za otpatke, oprema za igru djece i sl.) prema potrebama stanovnika

5. najmanje 70% površine treba biti hortikulturno uređen prirodni teren

6. moguće je postavljanje skulptura, gradnja fontana i uređenje dječjih igrališta, staza, odmorišta, rekreacijske površine i sl.

7. uz sjevernu među (prema reciklažnom dvorištu) obvezna je sadnja visokog zelenila

8. mora se omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti u skladu s posebnim propisima.

4.2. Javne gradske površine - tematske zone Z4

Članak 37.

U kazeti Z4 moguća je gradnja i uređenje prema uvjetima kako slijedi:

1. formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete

2. u tematskoj zoni planira se gradnja i uređenje parkovnih površina, trgova i dječjih igrališta, a moguće je graditi manje jednoetažne javne i komunalne građevine, građevine za ugostiteljstvo, paviljone, sanitarne čvorove koji kao arhitektonski element u prostoru svojim oblikovanjem moraju biti usklađeni s prostorom u kojem se nalaze, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka, a tlocrtna površina pojedinačne građevine ne može biti veća od 50 m²

3. na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:1000 prikazane su načelne lokacije trgova i dječjih igrališta, a njihov točan položaj odredit će se na temelju cjelovitoga prostornog rješenja

4. zona moguće gradnje i maksimalni građevni pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000

5. najmanje 60% površine treba biti hortikulturno uređen prirodni teren

6. gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane površine u cjelini

7. na javnim zelenim površinama u blizini školskih i predškolskih ustanova ne smiju se saditi alergogene biljke odnosno vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati

8. mora se omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti u skladu s posebnim propisima.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 38.

(1) U zoni obuhvata Plana ne postoje zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode ni zaštićena kulturna dobra te s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

(2) U kontaktnom području, uz jugozapadnu granicu obuhvata Plana, evidentirano je zaštićeno kulturno dobro preventivno zaštićeni arheološki lokalitet Buzin P-2995, a što je prikazano na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu 1:1000.

(3) Izvođenje građevinskih radova na području u blizini evidentiranoga pojedinačnog arheološkog lokaliteta Buzin obvezno je provoditi pažljivo. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, odnosno Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 39.

(1) Planom se predviđa sustav odvojenog prikupljanja i odvoženja otpada.

(2) Uz građevine javne i društvene namjene i sportske namjene spremnici za odvojeno prikupljanje otpada moraju biti ograđeni i smješteni na građevnoj čestici, uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup komunalnim vozilima prometnom površinom projektiranom na osovinski pritisak od 100 kN. Moguće je i postavljanje podzemnih spremnika.

6.1. Reciklažno dvorište

Članak 40.

Unutar obuhvata Plana predviđena je gradnja reciklažnog dvorišta u kazeti IS-R za potrebe lokalnog stanovništva prema uvjetima kako slijedi:

1. građevnu česticu formirati površine jednake površini kazete

2. unutar kazete moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice

3. gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih jednoetažnih građevina za potrebe organiziranja reciklažnog dvorišta i postavljanje spremnika moguće je uz poštivanje općih i posebnih uvjeta propisanih posebnim propisima i tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina

4. kolni pristup kazeti IS-R mora se planirati s Velikopoljske ulice uz osiguravanje pristupa komunalnim vozilima prometnom površinom projektiranom na osovinski pritisak od 100 kN

5. pješački pristup moguće je planirati iz Velikopoljske ulice i iz planiranog parka u kazeti Z1

6. reciklažno dvorište mora biti ograđeno i hortikulturno uređeno te je potrebno arhitektonskim i drugim oblikovanjem osigurati uklapanje građevine u okoliš.

7. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 41.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja Veliko Polje nalazi se u III. Zoni sanitarne zaštite - zoni ograničenja i nadzora izvorišta Mala Mlaka za koje je donesena Odluka o zaštiti izvorišta Stara Loza, Šašnjak, Žitnjak, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14 i 12/16).

7.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 42.

Mjere čuvanja i poboljšanja kvalitete voda na području obuhvata provode se:

1. planiranjem i gradnjom nepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje te priključivanjem svih građevina na sustav javne odvodnje

2. rješavanjem odvodnje oborinskih voda s građevnih čestica tako da se čiste oborinske vode s krovova građevina ispuštaju na teren - zelene površine ili u spremnike za navodnjavanje parkovnih površina

3. obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za oborinske vode parkirališta

4. obveznom ugradnjom štednih armatura u građevine i provođenjem drugih mjera štednje vode

5. zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama

6. primjenom hidroizolacijskih materijala krovnih površina i površina građevina u kontaktu s tlom koji su dokazano neškodljivi za podzemne vode

7. određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena, osiguravajući prirodni tok voda.

7.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 43.

Mjere za zaštitu zraka provode se:

1. štednjom i racionalizacijom energije za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode, uvođenjem plina kao energenta i/ili korištenjem alternativnih sustava koji upotrebljavaju obnovljive izvore energije

2. planiranjem zgrada gotovo nulte energije

3. planiranjem biciklističke staze u koridoru prometnice

4. planiranjem parka-trga

5. planiranjem prirodnoga parkovno uređenog terena na građevnim česticama.

7.3. Zaštita tla

Članak 44.

Mjere zaštite tla provode se:

1. osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja

2. planiranjem sustava izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

7.4. Zaštita od buke

Članak 45.

Mjere zaštite od buke provode se:

1. planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa

2. građevine koje su posebno osjetljive na buku (učionice, povremeni smještaj, učenički dom i dr.) treba locirati što dalje od prometnice i ostalih izvora buke (igrališta) i s odgovarajućom orijentacijom otvora prema zoni zvučne sjene

3. oblikovanjem zaštitnih zelenih pojaseva i sadnjom drvoreda u koridoru prometnice (visoko zelenilo uz zapadnu i sjevernu granicu obuhvata).

7.5. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Članak 46.

(1) Rasvjeta na području obuhvata Plana mora se temeljiti na načelima energetske učinkovitosti, opravdanosti, optimalizacije i ograničenja.

(2) Zabranjuje se:

1. uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema površinama koje reflektiraju više od 25% intenziteta prema nebu

2. postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti na otvorenome koji prelaze najviše dopuštene razine intenziteta svjetla, rasvijetljenosti, svjetline i raspršenja propisane posebnim propisima

3. korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlost iznad horizonta

4. postavljanje svjetiljki koje rasvjetljavaju prostor više od dopuštenih propisanih graničnih standarda

5. rasvjetljavanje prometnica tako da se svjetlost raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda.

7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

7.6.1. Mjere zaštite i sklanjanja stanovništva

Članak 47.

(1) Mjere sklanjanja ljudi provode se sukladno važećim propisima, zakonima i pravilnicima. Na području obuhvata PPGZ-a izvan granica GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta nije određena obveza izgradnje skloništa osnovne namjene.

(2) Za potrebe spašavanja i evakuacije djece, osoblja i korisnika treba osigurati prohodnost glavnih komunikacija na građevnoj čestici u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti glavnih komunikacija u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera znatno će se smanjiti razina povredivosti fizičkih struktura.

7.6.2. Mjere zaštite od požara

Članak 48.

(1) S ciljem sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra, ili manje ako se uzmu u obzir požarno opterećenje, brzina širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju kad građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metra ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

(2) Mjere zaštite od požara provode se:

1. osiguranjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima

2. osiguranjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži za gašenje požara te gradnjom hidrantske mreže u skladu s posebnim propisima

3. svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina u slučaju razorne nepogode, odredit će se minimalna sigurnosna udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke od drugih komunalnih instalacija u skladu s posebnim propisima.

7.6.3. Zaštita od potresa

Članak 49.

Konstrukcije svih građevina potrebno je planirati sukladno posebnim propisima za seizmičku zonu moguće ugroženosti potresom od 8 do 8,5 stupnjeva Merkalijeve ljestvice. Projektiranje, gradnja i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potresno opterećenje te će se za njih, odnosno za konkretnu lokaciju, obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja u daljnjoj fazi izrade projektne dokumentacije.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

8.1. Obveza provedbe javnih natječaja

Članak 50.

(1) Ovim planom nije propisana obveza provedbe javnih natječaja.

(2) Izgradnja građevina i uređaja, parcelacija i uređivanje zemljišta, te obavljanje drugih radnji iznad i ispod površine zemlje ili na njoj na području obuhvata moraju biti u skladu s odredbama Plana.

(3) S ciljem dobivanja što kvalitetnijeg rješenja za uređenje površine javnog parka, tematske zone i prostora šetnice i pristupnog trga moguće je provesti javni natječaj za cjelovito idejno urbanističko-arhitektonsko i hortikulturno rješenje, te za sve ostale građevine javne namjene.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

(1) Plan je izrađen u šest (6) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

(2) Izvornici Plana čuvaju se u dokumentaciji prostora.

Članak 52.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/19-01/405

URBROJ: 251-01-03-19-8

Zagreb, 11. prosinca 2019.

Predsjednik

Gradske skupštine

prof. dr. sc. Drago Prgomet, v. r.