Zagrebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022.

Zagrebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 20/18)

Na temelju članka 41. točke 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16 i 2/18), Gradska skupština Grada Zagreba, na 16. sjednici, 13. rujna 2018., donijela je

ZAGREBAČKU STRATEGIJU

zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022.

UVOD

Grad Zagreb posebnu pozornost usmjerava zaštiti od nasilja u obitelji koje krši osnovna ljudska prava i temeljne slobode te je jedan od najtežih oblika rodno utemeljenog kršenja ljudskih prava i svojevrsni oblik diskriminacije žena kao najčešćih žrtava nasilja u obitelji te krajnje neprihvatljiv oblik kršenja prava i interesa djeteta bilo da su djeca žrtve bilo svjedoci nasilja u obitelji.

Provedba prethodno važećih dokumenata na području zaštite od nasilja u obitelji pridonijela je prepoznavanju nasilja u obitelji kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te su napravljeni znatni pomaci u izobrazbi stručne i šire javnosti na području prepoznavanja i djelovanja u situacijama nasilja u obitelji, njegovoj prevenciji te zaštiti žrtava obiteljskog nasilja. Na sve veći problem nasilja i nad osobama starije životne dobi u obitelji posljednjih desetljeća upozoravaju i međunarodne organizacije (Vijeće Europe, Svjetska zdravstvena organizacija...) koje ističu da se ne radi o osobnom problemu pojedinca ili obitelji, već o problemu čija proširenost i troškovi traže razrađenu strategiju i aktivnu primjenu mjera intervencije stručnjaka na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Slijedom nacionalnih strateških dokumenata koje donosi Vlada Republike Hrvatske na području zaštite od nasilja u obitelji, Gradska skupština Grada Zagreba u dosadašnjem razdoblju donijela je dva strateška dokumenta; Zagrebačku strategiju jedinstvene politike za zaštitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/08) i Zagrebačku strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. (Službeni glasnik Grada Zagreba 18/11).

Na temelju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. (Narodne novine 96/17, u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija), donosi se Zagrebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022., uzimajući u obzir činjenicu da je provedba mjera i aktivnosti zaštite od nasilja u obitelji dugoročan proces koji zahtijeva kontinuitet te da se promjene mogu očekivati tek nakon sustavnog i kontinuiranog djelovanja svih nadležnih tijela i službi.

Sva tijela zadužena za provedbu mjera iz Nacionalne strategije trebaju izraditi propise za provedbu mjera iz svoje nadležnosti te su ih dužna uvrstiti u svoje godišnje planove i za svaku godinu osigurati sredstva iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovu provedbu.

Grad Zagreb provodi obveze koje proizlaze iz njegova samoupravnog djelokruga preko tijela Grada Zagreba, tijela mjesne samouprave, gradskih upravnih tijela i javnih službi. Gradska skupština Grada Zagreba kao predstavničko tijelo građana Grada Zagreba ima svoja stalna radna tijela koja razmatraju prijedloge odluka i drugih akata te druga pitanja koja su na dnevnom redu Gradske skupštine i o njima daju mišljenja i prijedloge.

U donošenju strateških dokumenata Grada Zagreba na području zaštite od nasilja u obitelji sudjeluju nadležna radna tijela Gradske skupštine Grada Zagreba ponajprije Povjerenstvo za ravnopravnost spolova koje nastavlja s djelovanjem prema programu rada Koordinacije za ravnopravnost spolova, koju je osnovala Gradska skupština Grada Zagreba u studenome 2002. Koordinacija je osnovana kao radno tijelo koje je kompatibilno s postojećim tijelima za ravnopravnost spolova na razini Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba djeluje prema utvrđenim točkama Programa rada Koordinacije za ravnopravnost spolova te kreira i prati provedbu politike na području ravnopravnosti spolova iz djelokruga Grada Zagreba.

Socijalnim planom Grada Zagreba 2014. - 2020. (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/14) analizom mreže usluga na području Grada Zagreba identificirana su glavna postignuća i resursi te su definirani smjerovi razvoja socijalne politike Grada Zagreba posebno važni u razdoblju do 2020., sukladno ciljevima na europskoj i nacionalnoj razini. Na području razvoja mreže usluga za žrtve nasilja među prioritetima zadano je, među ostalim, osiguranje mehanizama financiranja skloništa zbog osiguranja održivosti postojećih smještajnih kapaciteta, sustavno i dosljedno provođenje mjere stambenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja te poticanje njihova zapošljavanja.

Akcijskim planom za 2018. Socijalnog plana Grada Zagreba 2014. - 2020., unutar Operativnog cilja 2. 15. Razvoj mreže usluga za žrtve obiteljskog nasilja, zadano je daljnje osiguravanje uvjeta za privremeni smještaj žrtvama nasilja u obitelji, daljnji razvoj izvaninstitucionalnih usluga (savjetovališta, SOS telefoni i slično) te osiguravanje uvjeta za provedbu psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji.

ANALIZA STANJA

Provedba Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. pokazala je neke značajne trendove kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost u idućem razdoblju. Ovo se prije svega odnosi na visoki udio neprijavljenog nasilja što potvrđuje činjenica da su korisnice skloništa za žrtve obiteljskog nasilja na području Grada Zagreba u razdoblju od 2011. do 2016. prosječno u 40% slučajeva prijavile nasilje nadležnim službama tek prilikom smještaja u sklonište. U slučajevima kada prijavljuju nasilje, najčešće se obraćaju policiji, u manjem broju centrima za socijalnu skrb, pravosudnim tijelima i slično. Također, visoki je udio dugogodišnje izloženosti nasilju (10 i više godina) osobito među korisnicama autonomnih skloništa, ali unatoč tome značajan broj korisnica (u pojedinim skloništima čak više od trećine) nakon izlaska iz skloništa vraća se partneru. Kao najčešće razloge ostanka u nasilničkim odnosima navode ekonomsku i/ili emocionalnu ovisnost o partneru. Prema vrsti nasilja kojem su bile izložene najveći je udio kombiniranog nasilja (psihičkog, fizičkog, ekonomskog i/ili seksualnog nasilja). U većini slučajeva počinitelj nasilja je sadašnji ili bivši bračni ili izvanbračni partner.

Podaci u razdoblju od 2011. do 2016. pokazuju porast broja zahtjeva za smještaj u skloništima na području Grada Zagreba (u kojima polovica smještenih korisnica ima prebivalište na području grada Zagreba, a polovica je iz drugih područja Republike Hrvatske) te porast broja korisnika savjetovališta kojima se građani najčešće obraćaju radi problema nasilja, osobito nasilja u obitelji.

Podaci o prekršajima i kaznenim djelima nasilja u obitelji u razdoblju 2012. - 2016.:

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova na razini Republike Hrvatske ukazuju na činjenicu da su u najvećem broju slučajeva žrtve nasilja u obitelji žene, i to kako prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji, tako i kaznenih djela ubojstva, tjelesne ozljede i teške tjelesne ozljede te kaznenih djela protiv spolne slobode počinjene među bliskim osobama. Broj prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji, prema članku 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17), u razdoblju 2012. - 2016. u konstantnom je padu, a što se odnosi i na kaznena djela ubojstva, međutim u porastu je broj ubojstava među bliskim osobama.

Tijekom 2016. zabilježen je najveći broj ubojstava žena u zadnjih 7 godina (19 među bliskim osobama, od toga su 15 žena ubili njima bliski muškarci).

Također, broj žena žrtava kaznenih djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede te kaznenih djela protiv spolne slobode veći je od broja žrtava muškog spola.

Podaci o sudski izrečenim zaštitnim mjerama počiniteljima nasilja u obitelji, sukladno članku 11. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mjerama opreza sukladno članku 130. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17), u razdoblju 2012. - 2016.:

Na razini Republike Hrvatske sudovi su izrekli ukupno 14 932 zaštitne mjere u razdoblju siječanj 2012. - lipanj 2016. Najviše je među njima izrečeno zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti te zabrane približavanja žrtvi nasilja, zatim zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, zaštitne mjere udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora te zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju. U najmanjem broju slučajeva izrečene su mjere oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja. Od ukupnog broja izrečenih mjera njih 55% je primijenjeno (8 138 mjera) među kojima su najviše primijenjene zaštitne mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja (40% od izrečenih mjera), a ostale zaštitne mjere primijenjene su u značajno manjem omjeru u odnosu na izrečene mjere (od 8% do 16%). Također, u razdoblju od siječnja 2012. do lipnja 2016. sudovi su počiniteljima izrekli ukupno 4 128 mjera opreza, i to 618 mjera zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja te 3 510 mjera približavanja određenoj osobi i zabranu uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. U 88% odnosno 94% slučajeva ove mjere određivane su muškim osobama.

Podaci za 2017. vezano za prekršaje prikazuju 13 153 prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji na razini Republike Hrvatske, dok se 3 190 odnosi na područje Policijske uprave zagrebačke, tj. 24,2%. Na razini Republike Hrvatske sudovi su izrekli ukupno 8 731 zaštitnu mjeru od kojih je 2 224 počinitelja bilo s područja Policijske uprave zagrebačke (25%).

Mjere opreza izrečene su za 2 467 počinitelja na razini Republike Hrvatske dok je njih 164 s područja Policijske uprave zagrebačke (6,5%). Počinitelji su na razini Republike Hrvatske u 77,4% slučajeva muškarci, a žene u 22,6%. Na području Policijske uprave zagrebačke zabilježeno je 77,6% muškaraca i 22,3% žena.

Oštećene osobe, tj. žrtve bile su u 64% slučajeva žene na razini Republike Hrvatske, a na razini Policijske uprave zagrebačke 70%.

Prema statističkim podacima Policijske uprave zagrebačke koji se odnose na kaznena djela nasilja u obitelji prema članku 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17) u 2017. na razini Republike Hrvatske zabilježeno je ukupno 554 kaznenih djela nasilja u obitelji. Prema podacima Policijske uprave zagrebačke, ukupno je zabilježeno 111 slučajeva kaznenih djela nasilja u obitelji, a broj oštećenih osoba je 95 žena i 16 muškaraca.

Prema službenim podacima policije u 2017. prijavljeno je, prema Glavi šesnaest (XVI.) Kaznena djela protiv spolne slobode Kaznenog zakona, ukupno 370 djela (97,2% žrtava su žene) i prema Glavi sedamnaest (XVII.) Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ukupno 458 djela (87,5% žrtava su djevojčice i djevojke). Iako nemamo službene podatke o odnosu žrtve i počinitelja, značajan dio navedenih kaznenih djela, pogotovo na štetu djece, počinili su članovi/ice obitelji i bliski srodnici.

Također prema statističkim podacima Policijske uprave zagrebačke za 2017., zabilježeno je ukupno 9 kaznenih djela ubojstava (od čega je 7 oštećenih osoba ženskog spola i 3 osobe muškog spola, dok je broj muškaraca počinitelja 9 i jedna je počiniteljica).

Od navedenog broja dogodila su se 4 ubojstva među bliskim osobama, i to: 2 kaznena djela ubojstva su počinili supružnici na štetu svojih supruga, 1 kazneno djelo ubojstva počinila je nevjenčana supruga na štetu nevjenčanog supruga te je 1 kazneno djelo počinio otac na štetu punoljetnog sina.

Prema podacima vezanim za kriminalitet na štetu djece, Policijska uprava zagrebačka zabilježila je 862 kaznena djela na štetu djece i obitelji (115 djela ili 15,4% više). Među njima se ističe: 316 djela povrede prava djeteta (134 djela ili 73,6% više), 111 djela nasilja u obitelji (49 djela ili 79,0% više), 205 prijetnji (23 djela ili 12,6% više), 66 djela nanošenja tjelesnih ozljeda (16 djela ili 19,5% manje), 11 djela nanošenja teške tjelesne ozljede (8 djela ili 42,1% manje).

U 2017. po podacima Službe za prevenciju Policijske uprave zagrebačke počinjeno je 2.939 kaznenih djela kojima su oštećene osobe starije od 60 godina.

Slijedom prikazanih statističkih podataka o visokom broju slučajeva nasilja u obitelji nužno je osigurati kontinuitet u provedbi mjera i aktivnosti zaštite i prevencije nasilja te nadalje omogućiti cjelovit i sustavan pristup ovom području svih nadležnih tijela. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti prevenciji i razvoju preventivnih programa vezanih za suzbijanje nasilja u obitelji, osigurati adekvatnu zaštitu i pravodobnu pomoć žrtvama nasilja u obitelji jačajući zakonske odredbe kojima se uređuje ovo područje, međuresornu suradnju i postupanje svih nadležnih službi te nadalje senzibilizirati stručnu i širu javnost o problematici nasilja u obitelji.

Kontinuitet provedbe mjera i aktivnosti na području zaštite od nasilja u obitelji na području Grada Zagreba osigurat će se donošenjem Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022. (dalje: Zagrebačka strategija), nadovezujući se na provedbu strateških dokumenata na ovom području u razdobljima 2008. - 2010. i 2011. - 2016.

Svrha i ciljevi Zagrebačke strategije zadani su kroz sedam područja djelovanja:

1. prevencija nasilja u obitelji,

2. zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja u obitelji,

3. psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji,

4. unapređenje međuresorne suradnje,

5. izobrazba stručnjaka koji rade na području zaštite od nasilja u obitelji,

6. senzibilizacija javnosti za problematiku nasilja u obitelji,

7. zaštita posebno osjetljivih skupina žrtava nasilja u obitelji.

Riječi i pojmovni sklopovi, upotrebljavani u cijelom tekstu Zagrebačke strategije koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, sukladno članku 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine 82/08 i 69/17).

PODRUČJA DJELOVANJA, MJERE I AKTIVNOSTI

Zagrebačka strategija obuhvaća sedam područja djelovanja u kojima su zadane mjere i aktivnosti koje se planiraju provesti, rokovi provedbe, pokazatelji uspješnosti i potrebna financijska sredstva koja se osiguravaju u Proračunu Grada Zagreba.

I. PREVENCIJA NASILJA U OBITELJI

Preko Gradskog ureda za obrazovanje u gradskim predškolskim ustanovama stručni suradnici multidisciplinarno sagledavaju potrebe i primjerenu podršku svakom djetetu, posebice ako dijete treba poseban program prevencije ili zaštite svojih prava. Za djecu koja prema protokolima praćenja i utvrđivanja potreba trebaju dodatnu podršku, stručni suradnici i odgojitelji pripremaju i provode individualizirane programe, a najčešći razlozi njihove provedbe su alkoholizam roditelja, brakorazvodne parnice roditelja, roditelji sa sudskom mjerom, učestale ozljede djece, zanemarivanje djece i slično. U slučaju sumnje na pojavu nasilja u obitelji dijete se stalno prati, a roditelji se usmjeravaju prema institucijama za pomoć djetetu i obitelji. Jedno od temeljnih područja kurikuluma je područje sigurnosti i zaštite djeteta, podrška djetetu u ostvarivanju svih njegovih prava i potreba te uvjeta u kojima dijete živi i razvija se. Aktivnosti utvrđivanja statusa djeteta integralni su dio stalnog praćenja djetetovog napretka i indikator su potrebe dodatnih, individualiziranih programa za dijete čija se realizacija stalno prati i unapređuje. Odgojno-obrazovni programi koje provode dječji vrtići možemo smatrati primarnom prevencijom razvoja neprihvatljivih oblika ponašanja kod djeteta. Preventivni programi predškolskih ustanova podrazumijevaju prije svega stalno senzibiliziranje i edukaciju djelatnika za bolje prepoznavanje te pravodobno i primjereno postupanje u slučajevima kada uoče rizična ponašanja ili neke pasivne oblike poremećaja ponašanja djeteta (potištenost, depresija, povučenost i slično), a koji bi mogli ukazivati na neke oblike obiteljskog zanemarivanja ili zlostavljanja. Aktivnosti i provedba različitih mjera prevencije nasilja među najmlađima integralni su dio zadaća odgojno-obrazovnog procesa i usmjerene su prema djetetu, odgojitelju, roditelju/skrbniku - obitelji, a provode se najčešće timski, odgojitelji u suradnji sa stručnim suradnicima (pedagogom, psihologom, logopedom, defektologom i zdravstvenim voditeljem).

Zadnjih godina uočen je trend povećavanja učestalosti prepoznavanja i sumnje na moguću pojavu nasilja u obitelji što najčešće proizlazi iz promjena u ponašanju djeteta i problema koji se uočavaju i u ponašanju roditelja. Gotovo 90% vrtića provode CAP program, program prevencije zlostavljanja djece s naglaskom na samozaštitu djeteta. Provode se individualni razgovori s djecom i roditeljima s ciljem zaštite djeteta i upućivanja roditelja u načine rješavanja problema.

Vezano za područje školstva, učenicima koji su doživjeli bilo koji oblik nasilja u obitelji, stručna služba škole pruža individualno savjetovanje i provodi diskretni zaštitni program. Ako djelatnici škole zamijete ponašanje učenika koje odstupa od uobičajenoga ili vanjske povrede ukazuju na neki oblik fizičkog kažnjavanja/zlostavljanja, usko surađuju s centrima za socijalnu skrb, policijskim postajama te liječnicima školske medicine. U navedenim slučajevima škole su dužne poduzimati radnje u skladu s Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, Protokolom o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, Protokolom o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (Narodne novine 132/13).

U izvještajnom razdoblju za siječanj - lipanj 2017. (II. polugodište 2016./2017.) bilježe se 73 prijave nasilja među djecom preko Protokola u osnovnim školama i 31 prijava u srednjim školama Grada Zagreba. Najviše je dojavljeno verbalnih agresivnih napada, fizičkih napada te tučnjave između samih učenika škole, najčešće u školskom hodniku i u učionicama te u školskim dvorištima. Na temelju dojava škola u II. polugodištu 2016./17. školske godine nije utvrđena niti jedna prijava nasilja sa seksualnim obilježjima u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba. Vezano za prijavu nasilja u obitelji (zanemarivanje djeteta, disfunkcionalna obiteljska dinamika) zaprimljeno je 7 prijava u osnovnim školama i utvrđene su 2 prijave iste vrste nasilja u srednjim školama. Škole su vezano za navedenu problematiku obavijestile sve nadležne institucije.

Na temelju dojava škola za razdoblje siječanj - prosinac 2017. (I. polugodište 2017./2018. školske godine) utvrđena su 3 slučaja prijave nasilja sa seksualnim obilježjima u osnovnim školama Grada Zagreba, a u srednjim školama 1 prijava. Vezano za prijavu nasilja u obitelji (zanemarivanje djeteta, disfunkcionalna obiteljska dinamika) zaprimljeno je 8 prijava u osnovnim školama i utvrđene su 2 prijave iste vrste nasilja u srednjim školama. Škole su vezano za navedenu problematiku obavijestile sve nadležne institucije. Što se tiče vršnjačkog nasilja prijavljeno je u osnovnim školama 72 slučaja, a u srednjim školama Grada Zagreba 24 slučaja. Što se tiče nasilja preko interneta zabilježene su 2 prijave u osnovnim školama i 2 prijave u srednjim školama Grada Zagreba. Na temelju evidencije najviše je dojavljeno verbalnih agresivnih napada, fizičkih sukoba među učenicima te uništavanje školske imovine koji su se događali u školskim prostorima (hodnici, učionice, školske sportske dvorane) i na školskim dvorištima. Karakteristično je da u ovom izvještajnom razdoblju raste sukob i nesporazum između roditelja i škole (škole dojavljuju da roditelji postaju sve agresivniji u ostvarivanju svojih prava te ne poštuju kućni red škole).

Školske preventivne programe provodi svaka odgojno-obrazovna ustanova sukladno svojim specifičnostima i potrebama. Jedan dio programa obuhvaća redovni i izborni školski program te dodatni rad izvannastavnim aktivnostima u kojima su integrirani sadržaji o štetnosti raznih rizičnih ponašanja (nasilničko ponašanje, pušenje, alkohol, droge, kocka) te se sadržajima i poticanjem konstruktivnog provođenja slobodnog vremena djecu i mlade odgaja odupiranju (donošenju odluka) svim negativnim ili, bolje reći, rizičnim ponašanjima.

Školski preventivni programi sastoje se od niza sadržajnih elemenata kao što su; afirmacija roditeljske uloge te rad s roditeljima različitim individualnim i grupnim oblicima suportivnog i edukativnog karaktera, slobodno vrijeme mladih, specifično, neformalno obrazovanje mladih, učenje životnih (socijalnih) vještina različitim radionicama, korištenje razreda kao terapijske zajednice, suradnja škole s drugim institucijama i stručnjacima sukladno njihovom planu i programu rada za pojedinu školsku godinu. Stručni suradnici škola vezano za pojavnost svih oblika nasilja usko surađuju s centrima za socijalnu skrb, policijom i liječnicima školske medicine. Učenicima, kao visoko rizičnoj populaciji kojima je obiteljska dinamika disfunkcionalna, pruža se individualno savjetovanje i provode se diskretni zaštitni programi. S roditeljima visokorizične populacije učenika provodi se utvrđivanje obiteljskih ustaljenih obrazaca, korigiranje odgojnih postupaka, roditeljima se pruža pomoć u savladavanju efikasnih komunikacijskih vještina, upućuju se u specijalizirane institucije kako bi primili adekvatnu stručnu pomoć i slično.

Stručni suradnici u školama redovito se uključuju i u različite odgojno-humanitarne aktivnosti uz suradnju s organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim ustanovama koje pokrivaju navedenu problematiku.

Sve navedene aktivnosti pridonose opsegu i kvaliteti suradnje između škola, roditelja i vanjskih institucija. Stručni djelatnici škola pokazuju iznimnu osjetljivost i razumijevanje za djecu i roditelje koji žive u teškim životnim situacijama te im se individualnim pristupom pomaže u prevladavanju svakog emotivno teškog razdoblja.

Programi prevencije suradnjom s organizacijama civilnog društva

Projekti i programi organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji financiraju se na temelju Pravilnika o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/15, 24/15, 2/16 i 7/18), a preko javnih natječaja koje provode nadležna gradska upravna tijela (Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, Gradski ured za sport i mlade te Gradski ured za zdravstvo) i Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama.

Preko Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, programom financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja definirana su prioritetna područja financiranja programa, projekata i aktivnosti koje provode udruge i druge organizacije civilnog društva. Zaštita prava i podrška djeci i mladima, podrška obitelji i osobama starije životne dobi jedan je od prioriteta unutar kojeg se podržavaju aktivnosti skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji, te niz drugih aktivnosti prevencije nasilja, narušenih obiteljskih i partnerskih odnosa, odnosa roditelja i djece zbog sukoba u obitelji, komunikacijskih teškoća, problema u odgoju djece i razvojnih problema kod djece, teškoća u socijalnoj integraciji, problema u ponašanju, emocionalnih teškoća kod djece i mladih i slično, te obuhvaćaju velik broj djece, mladih i odraslih osoba radi prevencije različitih oblika rizičnog ponašanja među kojima i nasilja u obitelji.

Mjera 1.

U sklopu preventivnih programa te zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja provoditi edukacije s cjelovitim pristupom problematici nasilja u obitelji, po vertikali odgojno-obrazovnog sustava i za sve njegove dionike

Nositelj: Gradski ured za zdravstvo, Gradski ured za obrazovanje

Sunositelji: odgojno-obrazovne ustanove, zdravstvene ustanove, organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. osmišljavanje strukturiranih programa prevencije,

2. provedba predavanja/radionica za sve ciljne skupine: roditelje, članove obitelji, odgojitelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike, djecu i učenike,

3. redovita evaluacija provedenih programa.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. osmišljeni strukturirani programi prevencije,

2. broj održanih predavanja/radionica za sve ciljne skupine,

3. broj i zadovoljstvo sudionika predavanja/radionica.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 2.

Financijski poduprijeti provođenje projekata i programa organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji u okviru rada savjetovališta (specijalizirane usluge potpore, telefonske linije za pomoć, potpora žrtvama seksualnog nasilja)

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za zdravstvo, Gradski ured za sport i mlade

Sunositelj: organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. sufinanciranje programa i projekata organizacija civilnog društva koji obuhvaćaju savjetovališta (za djecu, mlade, obitelji, žrtve obiteljskog nasilja, žrtve seksualnog nasilja, telefonske SOS linije za pomoć i slično),

2. sufinanciranje programa i projekata organizacija civilnog društva koji obuhvaćaju aktivnosti kojima se potiče prosocijalno ponašanje, usvajanje adekvatnih oblika reagiranja, smanjivanje tolerancije na nasilje, prekidanje transgeneracijskog prenošenja kruga nasilja, podizanje javne svijesti (radionice s djecom, sportske aktivnosti, predavanja, edukacije za roditelje i širu javnost),

3. redovita evaluacija provedenih programa i projekata.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj sufinanciranih programa i projekata,

2. broj korisnika obuhvaćenih programima i projektima,

3. provedena evaluacija provedenih programa i projekata.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

II. ZBRINJAVANJE I POTPORA ŽRTVAMA NASILJA U OBITELJI

Skloništa za žrtve nasilja u obitelji na području grada Zagreba djeluju u sklopu jedne gradske ustanove socijalne skrbi (Dom za djecu i odrasle - žrtve nasilja u obitelji "Duga - Zagreb", u daljnjem tekstu: Dom "Duga - Zagreb") te dviju organizacija civilnog društva koje vode autonomna skloništa za žrtve obiteljskog nasilja (Udruga "Autonomna ženska kuća Zagreb" i Udruga "Ženska pomoć sada"). Djelatnost Doma "Duga - Zagreb" financira se iz proračuna Grada Zagreba dok se skloništa Udruge "Ženska pomoć sada" i Udruge "Autonomna ženska kuća Zagreb" (autonomna skloništa) dijelom financiraju iz proračuna Grada Zagreba, a dijelom iz državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna Zagrebačke županije i drugih izvora. Osobe na smještaju u ovim skloništima u polovici slučajeva su osobe s prebivalištem na području Grada Zagreba, a druga polovica su osobe s drugih područja Republike Hrvatske te u manjem broju slučajeva strane državljanke. Skloništa provode aktivnosti privremenog smještaja; stanovanja, prehrane, brige o zdravlju/higijeni te psihosocijalnog tretmana žrtava na smještaju koji uključuje različite oblike grupnih i individualnih psiholoških tretmana s djecom i odraslim osobama, pravno savjetovanje te posredovanje socijalnog radnika (pri smještaju djece u vrtiće i škole, ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava iz sustava socijalne skrbi i slično). U navedenim skloništima djeluju i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji koja su namijenjena i žrtvama koje nisu na smještaju u skloništu, a savjetovalištu se mogu obratiti osobno, telefonski (SOS telefonska linija) ili elektronički. Savjetovališta uključuju pružanje pravne, socijalne i psihološke pomoći, dok su SOS linije dostupne i u hitnim slučajevima 24 sata dnevno.

Vezano za stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja, Odlukom o najmu stanova (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/09, 3/12, 15/12 i 22/13) propisani su uvjeti, postupak i mjerila za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Zagreba. Na temelju navedene odluke Grad Zagreb stambeno zbrinjava građane dodjelom stanova u najam prema Konačnoj listi reda prvenstva te izvan Liste reda prvenstva uz obrazloženo mišljenje nadležnih gradskih ureda na osnovi kojih se rješavaju stambena pitanja osoba - obitelji koje se nalaze u iznimno teškom socijalno-zdravstvenom položaju: osoba s utvrđenim 100%-tnim tjelesnim oštećenjem, osoba sa statusom hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i osoba koje su žrtve obiteljskog nasilja. U 2017. Grad Zagreb je stambeno zbrinuo 5 osoba/obitelji sa statusom žrtve obiteljskog nasilja (u 2012. zbrinuto je ukupno 5 obitelji, u 2013. ukupno 24 obitelji, u 2014. ukupno 13 obitelji, u 2015. ukupno 20 obitelji te u 2016. ukupno 7 osoba/obitelji). Od 2012. do kraja 2016. u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada zaprimljeno je 97 obrazloženih mišljenja Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom o potrebi stambenog zbrinjavanja osoba/obitelji sa statusom žrtve obiteljskog nasilja. Sveukupno je u razdoblju 2012. - 2017. zbrinuto 74 osoba/obitelji sa statusom žrtve obiteljskog nasilja.

Aktivnosti vezane za praćenje i poticanje zapošljavanje žena žrtava obiteljskog nasilja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje - Regionalni ured Zagreb uključuju vođenje standardizirane evidencije nezaposlenih osoba žrtava obiteljskog nasilja te uključivanje u proces pripreme za zapošljavanje i aktivnog posredovanja u zapošljavanju ove skupine nezaposlenih osoba. Tijekom 2016. u evidenciju nezaposlenih osoba prijavilo se 27 (novoprijavljenih) žrtava obiteljskog nasilja, a na dan 31. prosinca 2016. u evidenciji nezaposlenih na razini Grada Zagreba evidentirano je 75 nezaposlenih osoba žrtava obiteljskog nasilja. Tijekom 2016. iz evidencije nezaposlenih osoba zaposlile su se 44 osobe žrtve obiteljskog nasilja, od čega njih 7 mjerama aktivne politike zapošljavanja, a 2 osobe pokrenule su vlastiti posao. Slijedom navedenoga mogu se uočiti značajne promjene u stavovima poslodavaca prilikom zapošljavanja žrtava obiteljskog nasilja te njihova spremnost na zapošljavanje ovih osoba. Sve nezaposlene žrtve obiteljskog nasilja bile su uključene u proces pripreme za zapošljavanje što obuhvaća individualno savjetovanje i definiranje profesionalnog plana traženja posla te uključivanje u radionice radi jačanja samopouzdanja, poticanja motivacije i pripreme za uspješno traženje posla. Tijekom 2016. provodilo se aktivno posredovanje za ciljanu skupinu u smislu upućivanja na otvorene natječaje za radna mjesta, kontaktiranja poslodavaca radi predstavljanja pojedine osobe iz ciljne skupine za konkretno slobodno radno mjesto te savjetovanje o aktivnom traženju zaposlenja. Također, provedene su aktivnosti informiranja i prezentacija poslodavcima mjera o mogućnostima sufinanciranja pri zapošljavanju žrtava nasilja u obitelji.

Da bi se promicalo i razvijalo društveno poduzetništvo i društvene poduzetničke inicijative radi osiguranja društvene kohezije i uključivanja u poduzetništvo i tržište rada marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina kao što su osobe s invaliditetom, osobe s umanjenom radnom sposobnošću, roditelji i skrbnici djece s teškoćama u razvoju, pripadnici nacionalnih manjina te žrtve nasilja u obitelji, a koji bi htjeli postati poduzetnici, Programom poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu 2013. - 2017. (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/13, 25/13, 22/14, 2/15, 9/16 i 24/17) predviđena je mjera 1.7. Potpore za društveno poduzetništvo.

Mjera 1.

Osigurati financijsku potporu radu skloništa i/ili savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji i žrtve seksualnog nasilja koje vode organizacije civilnog društva te ustanova koje pružaju smještaj žrtvama nasilja u obitelji

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: Dom "Duga - Zagreb", organizacije civilnog društva koje vode skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji i za žrtve seksualnog nasilja

Aktivnosti:

1. osigurati kontinuiranu potporu radu skloništa za žrtve nasilja u obiteljima kojih je osnivač Grad Zagreb,

2. osigurati kontinuiranu financijsku potporu radu skloništa i/ili savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji i žrtve seksualnog nasilja provedbom trogodišnjih natječaja,

3. osigurati žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama seksualnog nasilja dostupnost savjetovališta i dežurnih SOS telefona,

4. provoditi evaluaciju rada skloništa i savjetovališta.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj skloništa i iznos osiguranih sredstava za rad skloništa kojima je osnivač Grad Zagreb,

2. broj skloništa i savjetovališta i iznos osiguranih sredstava za rad skloništa i savjetovališta koja vode organizacije civilnog društva na području grada Zagreba,

3. trajanje smještaja i razlozi prestanka smještaja u skloništima,

4. vrste i broj usluga koje dobivaju korisnici u skloništima i savjetovalištima,

5. broj žrtava nasilja u obitelji i žrtava seksualnog nasilja koje se koriste uslugama savjetovanja i dežurnih SOS telefona, a koje nisu smještene u skloništima,

6. provedene redovne godišnje evaluacije programa rada skloništa, savjetovališta i dežurnih SOS telefona iz kojih je razvidna uspješnost provedenih aktivnosti.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 2.

Osigurati stambeno zbrinjavanje djece i odraslih osoba žrtava nasilja u obitelji

Nositelj: Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada

Sunositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Aktivnosti:

1. izrada mišljenja o potrebi stambenog zbrinjavanja i utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje,

2. stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji,

3. vođenje posebne evidencije o podnositeljima zahtjeva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji,

4. vođenje posebne evidencije o stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj izrađenih mišljenja o potrebi stambenog zbrinjavanja i utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje,

2. broj podnesenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje,

3. broj stambeno zbrinutih osoba žrtava nasilja u obitelji.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 3.

Osigurati dostupnost stručne pomoći i podrške djeci i mladima traumatiziranim nasiljem u obitelji

Nositelji: Gradski ured za zdravstvo, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: ustanove zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Dom "Duga-Zagreb", organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. osigurati stručnu pomoć i podršku djeci i mladima traumatiziranim nasiljem u obitelji uslugama koje pružaju ustanove zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi,

2. osigurati financijska sredstva za pružanje stručne pomoći i podrške djeci i mladima traumatiziranim nasiljem u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. dostupnost stručne podrške i pomoći,

2. broj djece i mladih traumatiziranih nasiljem u obitelji kojima je pružena stručna pomoć i podrška,

3. evaluacija dostupne stručne pomoći i podrške.

Potrebna sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 4.

Osigurati podršku žrtvama nasilja u obitelji nakon izlaska iz skloništa

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: Dom "Duga - Zagreb", Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, organizacije civilnog društva koje vode skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja, Centar za socijalnu skrb Zagreb

Aktivnosti:

1. osmisliti podršku žrtvama nasilja u obitelji nakon izlaska iz skloništa koja će im omogućiti osamostaljivanje, osnaživanje i uspješnu socijalnu integraciju,

2. provoditi podršku žrtvama nasilja u obitelji nakon izlaska iz skloništa koja će im omogućiti osamostaljivanje, osnaživanje i uspješnu socijalnu integraciju.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. osmišljena podrška žrtvama nasilja,

2. provedena podrška žrtvama nasilja,

3. broj žrtava nasilja uključenih u podršku,

4. evaluacija dostupne podrške.

Potrebna sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 5.

Planirati i programirati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Regionalni ured Zagreb

Sunositelji: Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, poslodavci

Aktivnosti:

1. izraditi analizu rezultata uključivanja žrtava nasilja u obitelji u mjere aktivne politike zapošljavanja za svaku godinu,

2. poticati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji,

3. pratiti zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. redovita izrada analize o uključivanju žrtava nasilja u obitelji u mjere aktivne politike zapošljavanja na godišnjoj razini,

2. broj održanih predavanja, tiskanih materijala, informativnih televizijskih i radijskih emisija o mogućnostima i prednostima zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji,

3. statistički pokazatelji pripreme za zapošljavanje i posredovanja pri zapošljavanju vezano za zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

Sredstva za aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Zagreb planirat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Mjera 6.

Poticati poslodavce na zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji

Nositelji: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Regionalni ured Zagreb

Sunositelji: Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, poslodavci

Aktivnosti:

1. informirati poslodavce o mogućnostima i prednostima zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji predavanjima, tribinama, okruglim stolovima, tiskanim materijalom, sredstvima javnog informiranja i slično,

2. pratiti provedbu programa uvođenja potpora poduzetnicima, pravnim i fizičkim osobama koje zapošljavaju žrtve nasilja u obitelji,

3. osigurati dodjelu potpora za samozapošljavanje žrtvama obiteljskog nasilja.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj održanih predavanja, tiskanih materijala, informativnih televizijskih i radijskih emisija o mogućnostima i prednostima zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji,

2. osigurano praćenje provedbe programa uvođenja potpora poduzetnicima, pravnim i fizičkim osobama koje zapošljavaju žrtve nasilja u obitelji,

3. broj korisnika potpora za samozapošljavanje žrtava obiteljskog nasilja.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Sredstva za aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Zagreb planirat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Mjera 7.

Jačanje suradnje između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Zagreb i skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji radi pripreme za zapošljavanje i poboljšanja zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji

Nositelji: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Regionalni ured Zagreb

Sunositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, poslodavci, organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. suradnja imenovanih koordinatora u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Regionalnom uredu Zagreb sa skloništima i savjetovalištima za žrtve nasilja u obitelji,

2. sklapanje protokola o suradnji između područnih i regionalnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji radi koordiniranog provođenja postupaka pripreme za zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji,

3. provođenje radionica osnaživanja i aktivnog traženja posla za žrtve nasilja u obitelji smještene u skloništima te korisnice usluga savjetovališta radi unaprjeđenja njihove zapošljivosti,

4. koordinirano informiranje žrtava nasilja u obitelji o potrebama lokalnog tržišta rada i pružanje stručne potpore prilikom podnošenja prijava za posao.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj održanih kontakata i radnih sastanaka između imenovanih koordinatora za žrtve nasilja u obitelji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Zagreb sa skloništima i savjetovalištima za žrtve nasilja u obitelji,

2. potpisani protokoli o suradnji između područnih i regionalnih ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje te skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji,

3. redovitost i broj provedenih radionica osnaživanja i aktivnog traženja posla namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji smještenim u skloništima te korisnicama usluga savjetovališta radi unaprjeđenja njihove zapošljivosti,

4. utvrđena kvaliteta suradnje i broj informiranih žrtava nasilja u obitelji o potrebama lokalnog tržišta rada.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

Sredstva za aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Zagreb planirat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

III. PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINITELJA NASILJA U OBITELJI

Zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji izriče se na temelju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a njezina svrha je spriječiti daljnje nasilničko ponašanje počinitelja postizanjem pozitivnih promjena u ponašanju te poticanjem počinitelja da postane svjestan svog nasilnog ponašanja, prepozna svoju odgovornost te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja. Psihosocijalni tretman počinitelja kaznenih djela s obilježjem nasilja provodi se sukladno članku 70. Kaznenog zakona te ovu mjeru sud može izreći počinitelju koji je počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja, ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo. Navedene mjere mogu se provoditi i u pravnim osobama odnosno kod fizičkih osoba koje posjeduju odobrenje tijela nadležnog za poslove pravosuđa za provođenje mjere.

Od svibnja 2009. Dom "Duga-Zagreb" ima odobrenje za verificirano provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji. Ova ustanova provodi psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, na izdvojenoj lokaciji ustanove, uz financijsku podršku Grada Zagreba (Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom) te u suradnji s Državnim odvjetništvom i nadležnim sudovima. Ukupno je u razdoblju 2011. - 2016. na psihosocijalni tretman u Dom "Duga - Zagreb" upućeno 859 počinitelja obiteljskog nasilja, od kojih je u tretman uključen 731 počinitelj. Na temelju evaluacije psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, provedenog u Domu "Duga - Zagreb", proizlazi da su svi uključeni počinitelji doživjeli tretman kao koristan, i to u smislu primjene naučenih sadržaja i usvojenih vještina na rješavanje aktualnih obiteljskih problema. Najveći napredak počinitelji uočavaju na području samokontrole, a zatim na planu komunikacije i nenasilnog rješavanja problema. Također, sve žrtve potvrđuju da je došlo do promjene, ali još ima elemenata koji su rizik za nasilno ponašanje.

Mjera 1.

Kontinuirano osiguravati financijska sredstva za provođenje psihosocijalnog tretmana izvan zdravstvenih ustanova

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: pravne i fizičke osobe ovlaštene za provedbu psihosocijalnog tretmana

Aktivnosti:

1. osigurati financijska sredstva za provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, izvan zdravstvenih ustanova,

2. pratiti utrošak sredstava namijenjenih provedbi aktivnosti.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. osigurana financijska sredstva za provedbu psihosocijalnog tretmana počinitelja,

2. redovito praćenje utroška osiguranih sredstava.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

Mjera 2.

Provoditi psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji izvan zdravstvenih ustanova

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Dom "Duga-Zagreb", pravne i fizičke osobe ovlaštene za provedbu psihosocijalnog tretmana

Aktivnosti:

1. osigurati provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji,

2. evaluirati učinkovitost provedbe psihosocijalnog tretmana,

3. javno predstaviti rezultate provedbe psihosocijalnog tretmana.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj osoba uključenih u psihosocijalni tretman,

2. evaluacija provedenoga psihosocijalnog tretmana,

3. održano javno predstavljanje rezultata provedbe psihosocijalnog tretmana.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

IV. UNAPREĐENJE MEĐURESORNE SURADNJE

Na području cjelovite zaštite žrtava nasilja u obitelji posebnu ulogu ima međuresorna suradnja odnosno suradnja svih sustava koji su odgovorni za suzbijanje nasilja u obitelji, prilikom postupanja i poduzimanja propisanih mjera u postojećim slučajevima te istodobno prevenirajući nove događaje nasilja u obitelji. Iako već postoje primjeri dobre prakse u radu tijela nadležnih za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji, iskustva pokazuju da je radi unaprjeđenja učinkovitosti postupanja nužno intenzivirati međuresornu suradnju te razmjenu iskustava i informacija vezanih za nasilje.

Mjera 1.

Unapređenje međuresorne suradnje u području zaštite žrtava nasilja u obitelji

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji

Sunositelji: Gradski ured za obrazovanje, Gradski ured za zdravstvo, Policijska uprava zagrebačka, Centar za socijalnu skrb Zagreb, obrazovne, zdravstvene i socijalne ustanove

Aktivnosti:

1. osigurati kontinuiranu razmjenu relevantnih podataka u postupanjima u slučajevima nasilja u obitelji,

2. održavati redovite sjednice Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji,

3. suradnja s organizacijama civilnog društva koje vode skloništa i savjetovališta.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj održanih sjednica Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji,

2. broj održanih međuresornih sastanaka.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

V. IZOBRAZBA STRUČNJAKA KOJI RADE U PODRUČJU ZAŠTITE OD NASILJA U OBITELJI

U razdoblju od 2014. do 2016. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji s Povjerenstvom za zaštitu od nasilja u obitelji podržao je razvoj sustavnog programa edukacije za stručnjake koji rade sa žrtvama nasilja u obitelji na području Grada Zagreba. Edukacijski moduli i cjeloviti program "Edukacija stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja u obitelji" realiziran je u četiri modula tijekom 2014. i 2015., dok su u siječnju 2016. provedene završne aktivnosti organizacijom okruglog stola na kojem su prezentirani rezultati edukacije i njezina evaluacija. U provedbi programa edukacije, pored stručnjakinja Udruge "Ženska soba" u trenerskom timu sudjelovale su i stručnjakinje iz sustava pravosuđa (Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Županijskog suda u Zagrebu, Ministarstva pravosuđa - Odjela za organiziranje i pružanje podrške žrtvama i svjedocima i Samostalne službe za podršku žrtvama i svjedocima), policije (Policijske akademije i Ravnateljstva policije), Centra za socijalnu skrb Zagreb, Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Klinike za psihijatriju Vrapče te Pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova i organizacija civilnog društva (Udruge "Hrabri telefon" i SOIH - Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske). Među sudionicima edukacije uključeni su stručnjaci iz sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, policije, pravosuđa i organizacija civilnog društva koje pružaju usluge žrtvama obiteljskog nasilja (ukupno 52 osobe), a četiri modula obradila su tematske cjeline: Uvod - nasilje u obitelji, Žrtve nasilja u obitelji - vulnerabilne skupine, Uloga institucija u radu sa žrtvama, Ostali aspekti nasilja u obitelji. Edukaciju su bodovala nadležna strukovna udruženja i komore.

Mjera 1.

Provoditi izobrazbu stručnih osoba o problematici nasilja u obitelji

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za zdravstvo, Gradski ured za obrazovanje

Sunositelji: odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove, organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. održavati stručne skupove i radionice namijenjene djelatnicima gradskih upravih tijela, odgojno-obrazovnim djelatnicima, djelatnicima u sustavu socijalne skrbi, zdravstva i organizacija civilnog društva,

2. osigurati financijska sredstva za provedbu programa,

3. provoditi evaluaciju programa izobrazbe.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj provedenih stručnih skupova i radionica,

2. osigurana financijska sredstva za provedbu programa,

3. evaluacija programa izobrazbe.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

VI. SENZIBILIZACIJA JAVNOSTI ZA PROBLEMATIKU NASILJA U OBITELJI

Senzibilizacija šire javnosti za potrebe žrtava nasilja u obitelji i područje zaštite od nasilja u obitelji pretpostavka je pravodobnog pružanja pomoći žrtvi nasilja.

Osmišljavanje i provođenje javnih kampanja iznimno je korisna i učinkovita metoda upoznavanja šire javnosti s određenom problematikom. Provedenim kampanjama postiže se upoznavanje i senzibiliziranje stručne i šire javnosti s problematikom nasilja u obitelji, nasilja nad ženama, seksualnog nasilja i slično. Realiziranim kampanjama na području Grada Zagreba u proteklom razdoblju brojni građani, stručna i šira javnost, senzibilizirani su o pitanjima obiteljskog nasilja, nasilja nad ženama, posebno osjetljivih skupina žrtava nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, vršnjačkog nasilja i slično.

Značajni datumi obilježavaju se aktivnostima nekoliko nadležnih gradskih upravnih tijela kao sastavni dio programa gradskih predškolskih i odgojno-obrazovnih ustanova te različitim projektnim aktivnostima organizacija civilnog društva u suradnji nadležnih gradskih ureda, državnih i gradskih ustanova i organizacija civilnog društva. Većina aktivnosti obilježavanja značajnih datuma popraćena je i medijski te je s njima upoznata šira javnost čime se osiguralo informiranje javnosti i dostupnost različitih informacija o pojavi nasilja u obitelji i njezinoj prevenciji. Pridavanje veće važnosti obilježavanju značajnih datuma javnost se senzibilizira za pitanja ljudskih prava, tolerancije, nenasilja i ravnopravnosti. Također, okrugli stolovi i tribine na koje se odaziva stručna javnost pokazuju se kao dobar način otvaranja i rasprave o specifičnim pitanjima nasilja u obitelji.

Mjera 1.

Redovito obilježavati datume koji su vezani za ljudska prava i senzibiliziranje javnosti za problematiku nasilja u obitelji

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, Gradski ured za zdravstvo, Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava, Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji

Sunositelji: Centar za socijalnu skrb Zagreb - Podružnica Obiteljski centar, organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. obilježavanje datuma koji su vezani za promicanje ljudskih prava i unaprjeđenje položaja žrtava nasilja u obitelji,

2. provođenje javnozdravstvenih akcija i sličnih akcija radi senzibiliziranja građana za suzbijanje obiteljskog nasilja.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj i kvaliteta aktivnosti obilježavanja značajnih datuma,

2. istraživanje učinaka provedenih aktivnosti obilježavanja značajnih datuma i zadovoljstvo korisnika aktivnosti.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 2.

Osigurati dostupnost informacija o zaštiti od nasilja u obitelji i o mogućnostima potpore i podrške žrtvama nasilja u obitelji

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, Gradski ured za zdravstvo, Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava, Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji

Sunositelji: Policijska uprava zagrebačka, Centar za socijalnu skrb Zagreb

Aktivnosti:

1. izraditi i tiskati informativne pisane materijale za žrtve nasilja u obitelji radi njihove potpune informiranosti o svim mogućnostima koje im stoje na raspolaganju unutar različitih sustava,

2. distribuirati tiskani materijal radi osiguravanja dostupnosti žrtvama nasilja u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj tiskanih informativnih materijala,

2. prilagodba i dostupnost materijala na manjinskim jezicima.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 3.

Provoditi medijske kampanje za suzbijanje obiteljskog nasilja radi daljnje senzibilizacije javnosti za problematiku obiteljskog nasilja

Nositelji: Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji

Sunositelji: Policijska uprava zagrebačka, Centar za socijalnu skrb Zagreb

Aktivnosti:

1. inicirati uvođenje programskih sadržaja u lokalne medije radi senzibilizacije javnosti za problematiku nasilja u obitelji,

2. poticati medije na adekvatno prikazivanje programskih sadržaja o problematici nasilja u obitelji održavanjem okruglih stolova, tribina, edukacijskih radionica i slično,

3. provedba kampanja o specifičnim temama koje se tiču nasilja u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj i vrsta održanih programskih sadržaja o problematici nasilja u obitelji,

2. broj i vrsta aktivnosti (održanih okruglih stolova, tribina, edukacijskih radionica i slično) poduzetih radi poticanja na adekvatno prikazivanje programskih sadržaja o problematici nasilja u obitelji,

3. analiza kvalitete programskih sadržaja o problematici nasilja u obitelji,

4. procjena korisnosti provedenih programskih sadržaja, aktivnosti i medijskih kampanja o problematici nasilja u obitelji.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

VII. ZAŠTITA POSEBNO OSJETLJIVIH SKUPINA ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI

Mjera 1.

Unapređivati sustav zaštite prava i položaja osoba s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: Udruge osoba s invaliditetom i za osobe s invaliditetom

Aktivnosti:

1. osiguravati financijsku potporu organizacijama civilnog društva koje programski djeluju radi zaštite prava žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji,

2. održavati sastanke, okrugle stolove, javne kampanje i slično, aktivnosti senzibilizacije javnosti.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. broj dodijeljenih financijskih potpora organizacijama civilnog društva koje programski djeluju radi zaštite prava žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji,

2. broj održanih sastanaka, okruglih stolova i sličnih aktivnosti senzibilizacije javnosti o nasilju u obitelji nad osobama s invaliditetom.

Potrebna financijska sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 2.

Prostore u kojima djeluju skloništa za žrtve nasilja u obitelji prilagoditi i za boravak osoba s invaliditetom

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Aktivnosti:

1. snimka stanja i dostupnosti u skloništima za žrtve nasilja u obitelji za osobe s invaliditetom,

2. prilagodba skloništa za žrtve nasilja u obitelji za osobe s invaliditetom.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. izrađena snimka stanja i dostupnosti u skloništima za žrtve nasilja u obitelji za osobe s invaliditetom,

2. prilagođena skloništa za žrtve nasilja u obitelji za osobe s invaliditetom.

Mjera 3.

Unapređivati sustav zaštite prava i položaja osoba starije životne dobi od nasilja u obitelji

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: domovi socijalne skrbi za starije osobe kojima je osnivač Grad Zagreb, Zaklada "Zajednički put", organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. osiguravati financijsku potporu organizacijama civilnog društva koje programski djeluju radi zaštite prava osoba starije životne dobi,

2. održavati sastanke, okrugle stolove i slične aktivnosti senzibilizacije javnosti o temi zaštite osoba starije životne dobi od nasilja u obitelji,

3. osigurati otvaranje SOS linije za podršku ženama starije životne dobi,

4. edukacija djelatnika domova socijalne skrbi za starije osobe o pojavnostima nasilja nad osobama starije životne dobi.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. osigurana financijska potpora organizacijama civilnog društva koje programski djeluju radi zaštite prava osoba starije životne dobi,

2. broj održanih sastanaka, okruglih stolova i sličnih aktivnosti senzibilizacije javnosti o temi zaštite osoba starije životne dobi od nasilja,

3. osigurano otvaranje SOS linije za podršku ženama starije životne dobi,

4. broj održanih edukacija djelatnika domova socijalne skrbi za starije osobe o pojavnostima nasilja nad osobama starije životne dobi.

Potrebna sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

Mjera 4.

Unapređivati sustav zaštite prava i položaja žrtava obiteljskog nasilja manjinskih skupina (pripadnici nacionalnih manjina, osobe pod međunarodnom zaštitom...)

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava

Sunositelji: organizacije civilnog društva

Aktivnosti:

1. osiguravati financijsku potporu organizacijama civilnog društva koje programski djeluju radi zaštite prava i položaja žrtava obiteljskog nasilja manjinskih skupina,

2. održavati sastanke, okrugle stolove i slične aktivnosti senzibilizacije javnosti o temi zaštite prava i položaja žrtava obiteljskog nasilja manjinskih skupina.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

1. osigurana financijska potpora organizacijama civilnog društva koje programski djeluju radi zaštite prava i položaja žrtava obiteljskog nasilja manjinskih skupina,

2. broj održanih sastanaka, okruglih stolova i sličnih aktivnosti senzibilizacije javnosti o temi zaštite prava i položaja žrtava obiteljskog nasilja manjinskih skupina.

Potrebna sredstva: planirat će se u proračunu Grada Zagreba

ZAVRŠNE ODREDNICE

1. Donošenje i provedba Zagrebačke strategije zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju među nositeljima provedbe mjera i aktivnosti, nadležnih gradskih upravnih tijela te ustanova i institucija koje djeluju na ovom području, a funkciju praćenja provedbe i koordinacije na razini Grada Zagreba obavljat će Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji koje je imenovao gradonačelnik Grada Zagreba Zaključkom o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/17, u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Zadaće Povjerenstva su između ostaloga i sudjelovanje u izradi Zagrebačke strategije i planova provedbe Zagrebačke strategije te razmatranje izvješća nositelja mjera o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagrebačke strategije.

2. Da bi se provodila i pratila provedba Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022. na godišnjoj razini, gradonačelnik Grada Zagreba će, na prijedlog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji s drugim nadležnim gradskim upravnim tijelima i Povjerenstvom, za svaku godinu, do kraja veljače tekuće godine, donositi godišnje planove provedbe Zagrebačke strategije.

3. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji s drugim nadležnim gradskim upravnim tijelima i Povjerenstvom predložit će gradonačelniku Grada Zagreba donošenje Plana provedbe Zagrebačke strategije za 2018. u roku od dva mjeseca od dana njezina donošenja.

4. Provoditelji mjera Zagrebačke strategije će do 15. veljače svake godine, Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom dostavljati izvješća o provedbi mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti za prethodnu godinu, koji će ih do 1. ožujka objediniti.

5. Gradski će ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, do 15. ožujka svake godine, gradonačelniku Grada Zagreba dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagrebačke strategije koji će o tome izvijestiti Gradsku skupštinu Grada Zagreba.

6. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom objavit će Zagrebačku strategiju na web-stranicama Grada Zagreba.

7. Zagrebačka strategija bit će objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/18-01/313

URBROJ: 251-01-05-18-7

Zagreb, 13. rujna 2018.

Predsjednik

Gradske skupštine

dr. sc. Andrija Mikulić, v. r.