Program financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2017.

Program financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2017. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 24/16)

Na temelju članka 7. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15), Gradska skupština Grada Zagreba, na 48. sjednici, 20. prosinca 2016., donijela je

PROGRAM

financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2017.

I. UVOD

Financiranje udruga uređeno je Zakonom o udrugama (Narodne novine 74/14) i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (u daljnjem tekstu: Uredba).

Uredbom su utvrđeni osnovni standardi planiranja i provedbe financiranja, praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja te kriteriji, mjerila i postupci financiranja udruga iz javnih izvora koje moraju primjenjivati davatelji sredstava iz državnog proračuna i drugih javnih izvora, a na odgovarajući način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Sukladno Uredbi, temeljni dokumenti planiranja financiranja su programi financiranja udruga za proračunsku godinu kojim se utvrđuju prioriteti financiranja unutar područja od interesa za Grad Zagreb, a na temelju procjene potreba u određenom području i mjera za ostvarivanje ciljeva iz strateških dokumenata Grada Zagreba i Republike Hrvatske za provedbu kojih je odgovoran Grad Zagreb.

Područja od interesa za Grad Zagreb navedena su u Pravilniku o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/15, 24/15 i 2/16) i to su: zaštita potrošača, promicanje ljudskih prava, mladi ili udruge za mlade, zaštita životinja, poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo, zaštita i spašavanje, održiva energetska politika te suzbijanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, zaštita okoliša i održivog razvoja, europske integracije i fondovi Europske unije, međugradska i međunarodna suradnja, branitelji iz Domovinskog rata i njihove obitelji, borci II. svjetskog rata i civilni invalidi rata, područje od socijalnog i humanitarnog značenja, pružanje socijalnih usluga, prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, područje od socijalnog i humanitarnog značenja za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom, zaštita zdravlja, zatim obrazovanje, predškolski odgoj sport, kultura i tehnička kultura koji nisu obuhvaćeni financiranjem na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba, promicanje poduzetništva i obrta, promocija inovatorstva na hrvatskom i međunarodnom tržištu i razvoj turizma.

Ovim se programom utvrđuju prioriteti financiranja na godišnjoj razini i kriteriji za procjenu projekata i programa koji se prijavljuju na javni natječaj za financiranje udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja.

II. CILJEVI I PRIORITETI FINANCIRANJA

Referentni okvir za ciljeve i prioritete financiranja u području socijalnog i humanitarnog značenja su, prije svega, propisi te nacionalni i gradski strateški dokumenti koji se odnose na zaštitu prava i podršku djeci i mladima, podršku obitelji i starijim osobama u slučajevima nepovoljnih okolnosti u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja radi lakšeg uključivanja u društvo.

Zaštita prava djece i podrška obitelji jedne su od temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. Navedene vrijednosti proizlaze iz temeljnog dokumenta na području prava djece, odnosno Konvencije o pravima djeteta. Temeljem Konvencije UN-a o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na roditeljstvo koje promiče njegovu dobrobit i puni razvoj potencijala.

Odgovorno roditeljstvo nije samo odgovornost roditelja nego i društvene zajednice. Ispunjavanje roditeljskih odgovornosti u skladu s prikazanim određenjem odgovornog roditeljstva podrazumijeva da društvo preuzima svoju odgovornost za stvaranje socijalnih uvjeta za roditeljsko ponašanje u najboljem interesu djeteta - od omogućavanja roditeljeve uključenosti u svakodnevni život djeteta, do osiguravanja sadržaja i resursa u zajednici pomoću kojih roditelj može osnaživati dijete. Stoga Grad Zagreb prepoznaje i financijski podupire programe i projekte koji promiču obiteljske vrijednosti i odgovorno roditeljstvo, potiču razvoj usluga namijenjenih dobrobiti obitelji.

Obitelj mijenja ne samo svoju ulogu već i strukturu te se bilježi porast broja jednoroditeljskih obitelji. Upravo zbog toga su i njihove emocionalne, zdravstvene, socijalne i materijalne potrebe specifične, a problemi s kojima se susreću predstavljaju veliku odgovornost za stručnjake i javne djelatnike u planiranju mjera i intervencija koje će odgovoriti na njihove zahtjeve.

Nadalje, s obzirom na trend starenja populacije u gradu te činjenicu da su usluge smještaja relativno dobro razvijene, potrebno je raditi na razvoju mreže izvaninstitucijskih usluga za ovu korisničku skupinu. Grad Zagreb osigurava pružanje izvaninstitucijskih usluga preko domova kojih je osnivač (cjelodnevni boravak, pomoć u kući) za preko 2000 korisnika te Projekt gerontoloških centara Grada Zagreba (pomoć u kući, posudionica ortopedskih pomagala, sportsko-rekreativne, kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti, informatički tečajevi, plesne večeri i dramske grupe, savjetovališta i tribine te razne akcije i manifestacije) za oko 7000 korisnika godišnje.

Ističemo važnost organiziranja izvaninstitucijskih oblika skrbi i usluga na razini lokalne zajednice jer omogućava starim ljudima da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu. Aktivnom socijalnom politikom u razvoju izvaninstitucijskih usluga prema starijim sugrađanima doprinosi se neposrednoj društvenoj koristi tako se utječe na kvalitetu života građana, a istovremeno financijski se štedi u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi.

Za daljnji razvoj izvaninstitucijskih usluga i izgradnju socijalne infrastrukture potrebno je uključivanje i drugih resursa (obitelj, susjedstvo, nevladin sektor), a to je moguće osigurati financiranjem programa i projekata organizacija civilnog društva za poboljšanje uvjeta života osoba starije životne dobi.

Polazeći od činjenice da je nasilje u obitelji povreda temeljnih ljudskih prava te da je zaštita od različitih oblika nasilja definirana brojnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima, politikama i strategijama u kojima se ističe potreba za odgovarajućim brojem skloništa, savjetovališta i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja, Grad Zagreb prepoznao je važnost pojačane brige i zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Pri tome je, pored provedbe zakonskih obveza, potrebno poduzimati i niz drugih mjera kojima će se djelovati na prevenciju nasilja u obitelji te na osiguravanje pravodobne pomoći svim žrtvama nasilja, uz poticanje kontinuirane suradnje među svim nadležnim tijelima.

Smještaj žrtava obiteljskog nasilja (djece i odraslih osoba) u sklonište provodi se kao privremeni smještaj na sigurnoj i tajnoj adresi uz pružanje psihosocijalne pomoći smještenim osobama i savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja koje nisu na smještaju u skloništu, a usluge se pružaju se izravnim savjetodavnim radom ili putem SOS telefona i/ili elektronskim putem. Savjetodavne usluge su besplatne i obuhvaćaju pružanje pravne, socijalne i psihološke pomoći žrtvama obiteljskog nasilja.

Uz navedeno potrebno je senzibilizirati javnost organiziranjem javnih kampanja, tribina i drugih javnih događanja (prigodno obilježavanje međunarodnih dana i sl.) te izradom i distribucijom edukativnog i informativnog materijala namijenjenog stručnoj i široj javnosti radi informiranja i podizanja svijesti o problematici nasilja u obitelji. Također, nužno je provoditi i preventivne aktivnosti, osobito one usmjerene specifičnim skupinama izloženima riziku (žene, djeca, starije osobe i dr.) organiziranjem radionica, predavanja i drugih savjetodavnih i edukativnih aktivnosti da bi se spriječila pojava i suzbijali različiti oblici nasilja u obitelji.

Tijekom analize mreže usluga za obitelji u riziku od gubitka roditeljske skrbi i prevenirano izdvajanje djece iz obitelji, utvrđena je potreba za deinstitucionalizacijom djece i njihovim smještajem u udomiteljske obitelji, te formiranjem mreže alternativne skrbi. Slijedom navedenog, uočena je potreba poticanja razvoja socijalnih usluga alternativnog smještaja i skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi jačanjem kapaciteta udruga u svrhu pružanja navedenih usluga. Stoga je potrebna bolja promocija udomiteljstva za djecu od strane udruga udomitelja za djecu (održavanjem javnih tribina, predavanja, okruglih stolova, istupima u lokalnim medijima, tiskanjem i distribucijom promidžbenih materijala, suradnjom s jedinicama područne i lokalne samouprave, centrima za pružanje usluga u zajednici, domovima i nadležnim centrima za socijalnu skrb te drugim aktivnostima). Nadalje, pokazuje se da je potrebno za unaprijediti kompetencije stručnih djelatnika u centru za socijalnu skrb i domovima za djecu, te educirati i poduprijeti potencijalnie posvojitelje i nakon zasnovanog posvojenja djeteta.

Temeljem podataka u području izvaninstitucijske usluge za djecu bez odgovarajuće socijalne skrbi naglašena je potreba poticanja razvoja programa usmjerenih na pripremu mladih za izlazak iz ustanova i programa podrške mladima, uključujući i stambene zajednice za mlade radi osiguravanja stambenog zbrinjavanja mladih nakon izlaska iz institucijske skrbi.

Da bi se lakše prevladavale životne teškoće s kojima se osobe često suočavaju, potrebno je razvijati i podržavati aktivnosti koje promiču i unapređuju razvoj pojedinca, obitelji i zajednice te lakše suočavanje s nepovoljnim okolnostima u obitelji, socio-patološkim pojavama, zlostavljanjem, nasiljem i drugim rizičnim uvjetima, namijenjene specifičnim skupinama (djeci, mladima, starijim osobama, ženama i sl.) savjetovališnim radom i psihosocijalnom pomoći.

Udruge i druge organizacije civilnog društva tijekom niza godina suradnje prepoznate su kao ravnopravni pružatelji socijalnih usluga te su velika pomoć i vrijednost u području socijalne skrbi. Stoga je potrebno jačati kapacitete potencijalnih pružatelja socijalnih usluga od strane lokalne jedinice, i tako širiti mrežu socijalnih usluga u zajednici.

Radi kvalitetnog praćenja provedbe programa i projekata te njihovog utjecaja na korisnike u lokalnoj zajednici, potrebno je kontinuirano analizirati stanje na području zaštite prava djece i mladih, podršci obitelji i starijim osobama u svrhu uvođenja novih aktivnosti usklađenih s potrebama lokalne zajednice.

Pojam siromaštva se uglavnom definira kao oskudica materijalnih ili novčanih sredstava, dok je pojam socijalne isključenosti šireg značenja koje "valja razumjeti kao razmjerno trajnu, višestruko uvjetovanu i višedimenzionalnu depriviranost pojedinca", odnosno "podrazumijeva više od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te osim ekonomske uključuje socijalnu, kulturnu, političku i drugu dimenziju, što znači da politika protiv isključenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije". (Šućur, Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost, UNDP, Zagreb, 2006.)

Smanjivanje ili iskorjenjivanje dječjeg siromaštva jedno je od temeljnih ciljeva različitih inicijativa, strategija i programa na europskoj i globalnoj razini. Grad Zagreb je prema dostupnim statističkim podatcima na nacionalnoj razini o siromaštvu djece u povoljnijem položaju u odnosu na druge županije u RH odnosno u Gradu Zagrebu ispod 8% djece do 15 godina živi ispod linije siromaštva. Unatoč tomu, strateški je prioritet, s kojim su suglasni svi sudionici socijalnog planiranja, za razdoblje 2014. - 2020. smanjiti siromaštvo djece i mladih na razinu ispod 3% u Gradu Zagrebu.

Osim na smanjivanju dječjeg siromaštva, fokus treba biti i na mladima koji su jedna od prioritetnih socijalno isključenih kategorija.

S obzirom na veći broj ljudi kojima je zapriječen pristup socijalnoj participaciji i zapošljavanju temeljem njihovih specifičnih teškoća, nužno je osigurati nove oblike zapošljavanja radi integracije pojedinaca i društveno isključenih skupina. U tom smislu, u Gradu Zagrebu postoji potencijal za intenzivniji razvoj socijalne ekonomije i podršku socijalno poduzetničkim inicijativama, ne samo komercijalnog nego i trećeg sektora s vrlo uspješnim instrumentima za uključivanje takvih skupina u rad, posebno u područjima novih socijalnih i održivih usluga i proizvoda.

S obzirom na to da se Hrvatska već nekoliko godina nalazi u ekonomskoj krizi koja uzrokuje čitav niz ekonomskih i socijalnih problema, sa sigurnošću se može zaključiti da je povećan broja osoba koje se nalaze u riziku od beskućništva. Ekonomska kriza u zemlji utjecala je na gubitak radnog mjesta velikog broja zaposlenih osoba te smanjila mogućnost za pronalaženje novog zaposlenja što mijenja socioekonomskih obilježja osoba u riziku od beskućništva. Stoga je potrebno kontinuirano analizirati potrebe beskućnika i istraživati fenomen beskućništva da bi se osigurale usluge koje bi na primjeren način zadovoljile ovu izmijenjenu skupinu u riziku.

Nadalje, deficit je u socijalizacijskim i rehabilitacijskim uslugama koje bi na psihosocijalno podupirale i osnaživale beskućnike za samostalni život te njihovo uključivanje u tržište rada.

Grad Zagreb već 15 godina kontinuirano podržava razvoj volonterstva odnosno programe i projekte kojima se volonterstvo razvija te promiče njegova vrijednost kako bi se istakao doprinos kojeg volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u gradu Zagrebu. Financijski i/ili partnerski podržava organizacije civilnog društva koje njeguju volonterstvo i provode volonterske akcije, ali i uključuje volontere u akcije koje provode gradska upravna tijela.

Kako bi se dodatno istaknula podrška značaju volonterstva te naglasilo da je volontiranje dodatna vrijednost koju treba prepoznati i vrednovati, jer se volontiranjem stječu znanja koja nadopunjuju znanja stečena obrazovanjem i/ili radnim iskustvom, Grad Zagreb je u rujnu 2015. godine potpisao Povelju o vrednovanju kompetencija stečenih volontiranjem.

Prioriteti financiranja udruga u području socijalnog i humanitarnog značenja utvrđuju se za 2017. na temelju procjene potreba u ovom području i mjera za ostvarivanje ciljeva za provedbu kojih je odgovoran Grad Zagreb temeljem sljedećih strateških dokumenata:

• Socijalni plan Grada Zagreba 2004. - 2020.

Ciljevi financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja su:

- unapređenje i zaštita prava djece, osnaživanje kapaciteta i podrška obitelji;

- razvoj i unapređenje izvaninstitucijskih oblika skrbi;

- poboljšanje kvalitete života prioritetnih korisničkih skupina;

- jačanje kapaciteta udruga za pružanje socijalnih usluga u zajednici za prioritetne korisničke skupine u sustavu socijalne skrbi;

- smanjenje stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti socijalno osjetljivih skupina;

- poticanje i unapređivanje aktivnosti osiguravanja i promicanja organiziranog volontiranja te podrška vrednovanju volonterskog rada.

U skladu s postavljenim ciljevima, prioriteti financiranja su:

- Zaštita prava i podrška djece i mladih, podrška obitelji i starijim osobama:

- jačanje roditeljskih kompetencija;

- jačanju kapaciteta i podrške jednoroditeljskih obitelji / jednoroditeljskim obiteljima;

- podrška posvojiteljima;

- podrška razvoju udomiteljstva;

- poticanje razvoja socijalnih usluga alternativnog smještaja i skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi;

- priprema mladih za izlazak iz ustanova i program podrške mladima;

- poticanje razvoja socijalnih usluga stambenog zbrinjavanja mladih nakon izlaska iz institucionalne skrbi, prevencija beskućništva mladih;

- razvoj kompetencija pružatelja socijalnih usluga za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi;

- razvoj kompetencija pružatelja usluga za starije osobe;

- poboljšanje kvalitete života i skrbi za starije (besplatna pravna pomoć, organizacija slobodnog vremena);

- savjetovalište i psihosocijalna pomoć;

- edukacije na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama, žrtvama nasilja;

- analiza i praćenje stanja na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama;

- skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji;

- senzibilizacija javnosti i prevencije nasilja u obitelji.

- Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, podrška beskućnicima, socijalno ugroženim i marginaliziranim skupinama:

- pomoć socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima;

- poticanje razvoja usluga alternativnog smještaja i socijalnog uključivanja beskućnika;

- povećanje zapošljavanja osoba s većim rizikom od socijalne isključenosti (osobe u sustavu socijalne skrbi, mladi bez roditeljske skrbi i sl.);

- integracija u život zajednice socijalno osjetljivih skupina;

- analiza i praćenje siromaštva i beskućništva.

- Promocija i razvoj volonterstva na području Grada Zagreba:

- poticanje uključivanja u volontiranje svih dobnih skupina;

- promicanje i vrednovanje volonterskog rada;

- volonterske akcije.

Pokazatelji uspješnosti:

- broj sufinanciranih programa i projekata;

- broj korisnika financiranih programa i projekata;

- broj educiranih stručnih djelatnika;

- broj održanih edukacija;

- broj korisnika obuhvaćenih volontiranjem;

- broj provedenih volonterskih akcija.

III. POSTUPAK FINANCIRANJA

Postupak financiranja udruga iz proračuna Grada Zagreba sukladno Uredbi, uređen je Pravilnikom o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba.

Financiranje se provodi na temelju javnog natječaja, javnog poziva i izravnom dodjelom.

U roku od 30 dana od dana donošenja Proračuna Grada Zagreba za 2017. gradonačelnik Grada Zagreba utvrđuje i objavljuje na internetskoj stranici Grada Zagreba godišnji plan raspisivanja javnih natječaja i javnog poziva na temelju kojih se provodi financiranje udruga. Godišnji plan raspisivanja javnih natječaja i javnog poziva sadrži podatke o davatelju financijskih sredstava, podatke o prioritetima financiranja iz ovoga programa, nazivu i planiranom vremenu objave, ukupnom iznosu raspoloživih sredstava, rasponu sredstava namijenjenom za financiranje pojedinog programa, projekta i jednokratne aktivnosti, očekivanom broju programa i projekata koji će se ugovoriti te načinu raspodjele raspoloživih sredstava. Postupak financiranja na odgovarajući način primjenjuje se i u odnosu na druge organizacije civilnog društva kada su one, u skladu s uvjetima javnog natječaja ili javnog poziva prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri.

Javni natječaj za dodjelu financijskih potpora udrugama iz područja socijalnog i humanitarnog značenja raspisuje se za sufinanciranje aktivnosti prema prioritetima financiranja iz točke II. ovoga programa.

Javni poziv za financiranje udruga objavljuje se za dodjelu jednokratnih financijskih potpora za donacije i sponzorstva, obilježavanje značajnih datuma i važnih obljetnica, organiziranje susreta, natjecanja, priredbi, drugih manifestacija i slično, jačanje kapaciteta udruga (inicijalna pomoć udrugama za razvoj aktivnosti u lokalnoj zajednici, osnaživanje udruga koje pružaju usluge korisnicima u lokalnoj zajednici, manje potpore za nabavu opreme i slično), edukacije (edukacije o aktivnostima koje udruga pruža, edukacije za zaposlenike i stručnjake udruge, edukacije za zajednicu) te podršku institucijskom i organizacijskom razvoju udruga s područja Grada Zagreba. Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a o odobravanju jednokratne financijske potpore udrugama koje ispunjavaju propisane uvjete odlučuje gradonačelnik.

Bez objavljivanja javnog natječaja i javnog poziva financijska sredstva dodjeljuju se izravno, samo iznimno, i u slučajevima određenima člankom 6. stavkom 3. Uredbe.

Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska sredstva Grad Zagreb sklapa ugovor o financiranju, sadržaj kojega je propisan Pravilnikom.

IV. KRITERIJI ZA ODABIR FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA

Opći kriteriji za odabir programa i projekata prijavljenih na javni natječaj su:

- procjena usklađenosti ciljeva program/projekta s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata razvoja sektora u kojem se projekt provodi;

- kvaliteta i sadržajna inovativnost prijavljenog programa i projekta;

- kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa i projekta udruge;

- neposredna društvena korist za lokalnu zajednicu te doprinos razvoju civilnog društva;

- financijska, organizacijska i stručna sposobnost za provedbu programa i projekta;

- realan odnos troškova i očekivanih rezultata programa i projekta;

- procjena proračuna programa i projekta;

- održivost programa i projekta;

- referencije u provođenju programa i projekata financiranih iz fondova EU.

Posebni kriteriji za odabir programa i projekata prijavljenih na javni natječaj su za aktivnosti kako slijedi:

a) Savjetovalište i psihosocijalna pomoć:

- dugogodišnje iskustvo u pružanju usluga savjetovanja i/ili psihosocijalne pomoći;

- dostupne i besplatne usluge savjetovanja i psihosocijalne pomoći za korisnike;

- redovito prikupljanje i obrada podataka o korisnicima te evaluacija rada.

b) Skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji:

- dugogodišnje iskustvo u pružanju usluga skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji;

- suradnja sa službama u lokalnoj zajednici i nadležnim institucijama;

- redovito prikupljanje i obrada podataka o korisnicima te evaluacija rada.

d) Edukacija na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama, žrtve nasilja:

- dugogodišnje iskustvo u provođenju edukacije za ciljane skupine korisnika;

- besplatne usluge edukacije za korisnike programa i projekta.

Program i projekt procjenjuje Povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa i projekata prema kriterijima iz ovoga programa, i to bodovanjem pojedinog kriterija od 0 do najviše 50 bodova.

Ako dvije ili više udruga za prijavljeni program i projekt ostvare jednak broj bodova, prednost u ostvarivanju financijske potpore imaju udruge koje su prethodno uspješno realizirale programe i projekte Europske unije, odnosno koristile financijsku potporu iz proračuna Europske unije ili državnog proračuna iz područja socijalnog i humanitarnog značenja.

V. SREDSTVA ZA FINANCIRANJE UDRUGA

Za financiranje udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja sredstva su planirana u Proračunu Grada Zagreba za 2017. u Razdjelu 021 Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Aktivnost A100005. Programi socijalnog i humanitarnog značenja.

Sredstva osigurana u Proračunu Grada Zagreba za 2017. za područje socijalnog i humanitarnog značenja, rasporedit će se aktom o načinu raspodjele raspoloživih proračunskih sredstava koji donosi gradonačelnik Grada Zagreba na prijedlog gradskog upravnog tijela u djelokrugu kojega je program socijalnog i humanitarnog značenja.

KLASA: 400-06/16-01/91

URBROJ: 251-01-05-16-50

Zagreb, 20. prosinca 2016.

Predsjednik

Gradske skupštine

dr. sc. Andrija Mikulić, v. r.