Zaključak o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

Na temelju članka 38. točke 28. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15) i članka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 18/06, 16/09, 3/10, 3/14, 16/14, 11/15 i 15/15 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 38. sjednici, 28. travnja 2016., donijela je

ZAKLJUČAK

o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađuju se:

1. Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za dugogodišnje uspješno djelovanje i velik doprinos uspostavljanju i razvoju informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu i u cjelokupnom sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Svestranim znanstvenim interesom i suradnjom s brojnim znanstvenicima različitih područja znatno je pridonio primjeni informatike te informacijske i komunikacijske znanosti u društvenim i humanističkim znanostima. U preko devedeset objavljenih znanstvenih i stručnih radova i više znanstvenih knjiga i udžbenika bavi se računalnom obradom hrvatskoga jezika, organizacijom i strukturiranjem znanja, učenjem uz pomoć računala te računalnom leksikografijom i enciklopedistikom.

Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu intenzivno se bavi sustavom financiranja, zapošljavanjem, posebno znanstvenih novaka, regulatornom problematikom te osiguravanjem kvalitete znanosti i visokog obrazovanja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Njegovim zalaganjem inovacije i transfer znanja u gospodarstvo postaju važan dio misije Sveučilištu u Zagrebu.

2. Branimir Budetić, sportaš

- priznanjem i novčanom nagradom

- za vrhunske rezultate aktualnom svjetskom prvaku IPC (International Paralympic Commitee) Svjetskog prvenstva za osobe s invaliditetom u atletskim disciplinama bacanja koplja i diska te u petoboju. Osvajač je mnogobrojnih medalja: za 2. mjesto u bacanju koplja 2008. s Paraolimpijskih igara u Pekingu, za 2. mjesto u petoboju i 3. mjesto u bacanju koplja 2009. s IBSA (International Blind Sport Federation) Prvenstva Europe u Grčkoj, za 2. mjesto 2009. u petoboju s IPC Svjetskog prvenstva u Novom Zelandu i za 1. mjesto s IBSA Svjetskog prvenstva u Turskoj, za 3. mjesto u bacanju koplja 2012. na Paraolimpijskim igrama u Londonu, za 2. mjesto u bacanju koplja i 3. mjesto u bacanju diska 2013. na IPC Svjetskom prvenstvu. U 2015. na IBSA Svjetskim igrama u Seoulu osvojio je 1. mjesto u bacanju koplja uz novi europski rekord, a na IPC Svjetskom prvenstvu u atletici u Dohi 1. mjesto u bacanju koplja, postavljajući pritom novi svjetski rekord od 65,72 m u kategoriji F13. Proglašen je najboljim sportašem s invaliditetom za 2015. po izboru Hrvatskoga paraolimpijskog odbora (HPO).

3. Centar za ženske studije

- priznanjem

- za najviše zasluge i postignute rezultate u promicanju obrazovanja i kulture. Započeo je s radom 1995. u Zagrebu kao udruga građanki da bi se promicala i podupirala ženska postignuća u javnom životu povezivanjem teoretskih znanja, umjetničke prakse i ženskog aktivizma. Godišnjim obrazovnim programom, posebnim obrazovnim programima iz područja politike i društva te poslijediplomskim seminarom u Dubrovniku pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku obrazovalo se više od 1000 studenata i studentica. Od 2008. Centar dodjeljuje nagradu za najbolji studentski rad o ženskoj/rodnoj problematici i svake se godine na natječaj prijavljuje sve više kvalitetnih radova. Provodi istraživanja o ženama u hrvatskoj povijesti, politici, kulturi, na tržištu rada te aktivno sudjeluje u unapređivanju njihova statusa u Zagrebu i Hrvatskoj. U okviru izdavačke djelatnosti objavio je pedesetak naslova, a časopis Treća jedini je te vrste u zemlji i susjedstvu. Na međunarodnom planu aktivno sudjeluje u organizaciji ženskih i feminističkih skupova, organizira seminare, prevodi stručni materijal, organizira koncerte, javne tribine te surađuje s brojnim umjetnicama, znanstvenicama, teoretičarkama i srodnim udrugama. Zagrebačkoj kulturi posebno je pridonio otvaranjem Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke koji godišnje posjeti preko 3000 ljudi. Zalaganjem Centra otvoren je Zagrepčanima i posjetiocima novi kulturno-informativni i dokumentacijski prostor.

4. Mr. sc. Jozo Čikeš, sociolog, teolog, umirovljenik, predsjednik Udruge Pasionska baština

- priznanjem i novčanom nagradom

- u povodu 25. godišnjice djelovanja u Pasionskoj baštini, za izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine promicanjem pasionskih vrijednosti na kojima su utemeljene hrvatska povijest i kultura. Rad zasniva na geslu Muka kao nepresušno nadahnuće kulture što je vidljivo u književnom bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi, u glazbenom fundusu pučkog i umjetničkog stvaralaštva, u liturgijskim i paraliturgijskim sadržajima te graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu. S puno entuzijazma i snalažljivosti tijekom dugogodišnjega samoprijegornoga volonterskog rada uoči Uskrsa u Zagrebu organizirao je više od 400 vrlo posjećenih besplatnih pasionskih priredbi domaćeg i svjetskog stvaralaštva u zagrebačkim sakralnim i kulturnim prostorima. S Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih skladatelja te Hrvatskim društvom likovnih umjetnika potiče novo umjetničko pasionsko stvaralaštvo s preko 30 književnih, glazbenih i likovnih natječaja, na kojima su ostvarena brojna zapažena umjetnička djela. Priredio je 10 međunarodnih bijenalnih znanstvenih simpozija o pasionskim temama. Izvrsno surađuje s europskim zemljama koje njeguju pasionsku tradiciju pa je 1998. Pasionska baština primljena u asocijaciju Europassion, a 2005. u Puli organizirao je godišnje zasjedanje 14 europskih zemalja Europassiona.

5. Prof. dr. sc. Marijan Hržić, d. i. a.

- priznanjem i novčanom nagradom

- za izniman doprinos zagrebačkoj arhitekturi i urbanizmu koje je svojim djelima trajno obilježio.

Dobitnik je brojnih nagrada za realizirana arhitektonska djela, od 2013. počasni je član Društva arhitekata Zagreba i nosilac najviše strukovne nagrade Viktor Kovačić za životno djelo. Gradu Zagrebu posvetio je velik dio svog bogatog opusa. Njegovi projekti su transformirali situacije u kojima su nastajali, a značajne urbanističke studije i prijedlozi utjecale su na gradske siluete i vizure. Dovoljno je, uz niz manjih i većih građevina te urbanističkih planova koji su označili njegov rad, spomenuti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, Krematorij, Sportsko-poslovni kompleks Cibonu, novu zgrada Elektrotehničkog fakulteta i poslovni kompleks Eurotower. Intuicijom vrsnog urbanista nedefinirane gradske toponime poput zagrebačkog Trnja pretvorio je u poticajne gradske ambijente, spoj juga i sjevera. Jedinstvenim životnim djelom te bogatim stvaralačkim opusom objedinio je znanstveni, umjetnički i pedagoški rad.

6. Institut Ruđer Bošković

- priznanjem

- za postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti i gospodarstva. Osnovan 1950. veličinom, znanstvenom produktivnošću, međunarodnom prepoznatljivošću u istraživanju te kvaliteti znanstvenog kadra i opreme, stožerna je znanstvena ustanova u Hrvatskoj u prirodnim i biomedicinskim znanostima te istraživanju mora i okoliša. Patentni portfelj obuhvaća 15 prihvaćenih patenata, a 15 ih je još u postupku prijave. Tradicionalno surađuje s industrijom, a posebno u posljednjih nekoliko godina na europskim projektima. Iz programa OBZOR 2020 IRB povukao je 60% od ukupno povučenih sredstava u istom razdoblju svih hrvatskih znanstveno-akademskih institucija. Projektom Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) jačaju se njegovi najkonkurentniji dijelovi da bi se snažnije povezao s poduzetnicima i industrijom. U pripremi je inovacijski projekt Međusektorski centar kompetencije za napredne (KET) tehnologije Zagreb (CeKKET) iz biotehnologije/kemijske tehnologije, nanotehnologije i naprednih materijala, fotonike te ICT-a u kojem je strateški partner Grad Zagreb. Nositelj je dvaju centara izvrsnosti: Znanstvenog centra izvrsnosti za Bioprospecting mora-BioProCro i Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore - CEMS. U 2015. predstavljena je inovativna metoda za detekciju patogenih organizama, visokoga komercijalnog potencijala koja do sada nije primjenjivana u svijetu.

7. Istraživački tim Projekta Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice "Sveti Duh": prof. dr. sc. Mladen Bušić, prim. dr. med., glavni voditelj tima, doc. dr. sc. Mirjana Bjeloš, dr. med., izvršna voditeljica tima, te prof. dr. sc. Biljana Kuzmanović Elabjer, prim. dr. med., doc. dr. sc. Damir Bosnar, dr. med, Senad Ramić, dr. med., Daliborka Miletić, dr. med., Ana Bišćan Tvrdi, dr. med., Filip Bišćan, dr. med., Jurica Predović, dr. med., Edita Kondža Krstonijević, dr. med., Mirna Kovačević Ljubić, dr. med., Antonio Kokot, dr. med., Vid Jakovljević, dr. med., Lidija Andrijašević, dr. med., Ranka Motušić, dr. med., Anamarija Sekulić, bacc. med. techn., Ana Kos, med. sestra, mr. sc., Ljubica Dorn, dr. med., dr. sc. Ivan Čima, dr. med., Milena Vidović Jelinčić, dr. med., Ivana Behin Šarić, dr. med., Ana Bujan, dr. med., Vera Gardijan, dr. med.

- priznanjem i novčanom nagradom

- za provedbu jednog od najvećih svjetskih projekata iz dječje oftalmologije Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba na 16.000 djece u zagrebačkim vrtićima, kojim su na znanstveno utemeljenim rezultatima pokazali značenje problema i uspješno rješavanje ambliopije u Gradu Zagrebu.

Radi redukcije preventabilnog gubitka vida predložili su Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske univerzalni model u funkciji nacionalnog skrininga te je odlukom ministra zdravlja od 1. lipnja 2015. probir na slabovidnost postao obvezatan i dostupan svoj djeci Republike Hrvatske. Rezultatima projekta Republika Hrvatska se svrstala u svjetski vrh preventivne politike očuvanja zdravlja ne samo djece već prospektivno i cjelokupne populacije. Skriningom vida, otkrivanjem i liječenjem ambliopije istraživački je tim znatno pridonio stvaranju zdravijeg pojedinca te nas predstavio svijetu kao naprednu sredinu s razvijenom svijesti o važnosti zdravlja djece i neupitnim naporima za stvaranje zdravog društva.

8. Dalibor Matanić, filmski redatelj

- priznanjem i novčanom nagradom

- za cjelokupnu umjetničku viziju i izniman doprinos hrvatskoj kinematografiji igranim filmom Zvizdan koji je postigao međunarodni uspjeh i postao prvi hrvatski dugometražni film uvršten u službeni program filmskog festivala u Cannesu. Zvizdanu je do sada dodijeljeno više od dvadeset nagrada na međunarodnim festivalima, a na festivalu u Puli dobio je šest Zlatnih arena. Film koji osvaja toplinom i progovara o snažnim emocijama, kruna je njegove scenarističke i redateljske zrelosti, autoritativna demonstracija znanja, talenta i redateljske superiornosti. Njime je potvrdio da nije samo jedan od najplodnijih već i jedan od najnagrađivanijih suvremenih redatelja koji je, uz niz međunarodnih priznanja, dobitnik i dviju Zlatnih arena za najboljeg redatelja te pet nagrada Oktavijan Hrvatskog društva kritičara. Autor je devet dugometražnih igranih filmova, nekoliko kratkih igranih i dokumentarnih filmova, triju kazališnih predstava te niza reklamnih spotova.

9. Dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

- priznanjem i novčanom nagradom

- od 2005. krajnje odgovorno i odlučno vodi instituciju Republike Hrvatske presudno važnu za očuvanje i znanstveno predstavljanje istine o Domovinskom ratu.

U često nepovoljnim okolnostima, izložen svakovrsnim političkim pritiscima, ustrajao je na znanstvenim kriterijima i stvorio respektabilnu instituciju koja je nakon deset godina rada stekla ugled u Republici Hrvatskoj i u međunarodnim krugovima. Centar je postao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata.

Iznimnim zalaganjem nastoji osigurati primjerene uvjete za čuvanje i zaštitu prikupljenoga sređenoga arhivskog gradiva te omogućiti njegovu dostupnost. Nemjerljiv je njegov doprinos izdavačkoj djelatnosti kojom se javnost upoznaje s prikupljenim gradivom, ali i interpretacijama događaja iz Domovinskog rata temeljenim na povijesnim izvorima, sprečavajući krivotvorenje i iskrivljavanje naše novije povijesti.

10. Gabi Novak, pjevačica zabavne glazbe

- priznanjem i novčanom nagradom

- nastupa od 1958. te ubrzo svojim profinjenim i izražajnim interpretacijama osebujna stila, iznimne glasovne kultiviranosti, osvaja široku publiku i glazbenu kritiku. Slovi kao prva dama hrvatske zabavne glazbe. Vrlo je uspješna u šansoni i na jazz-sceni. Osvojila je brojne nagrade na Opatijskom, Zagrebačkom i drugim festivalima (Oči, Kuća pored mora, Vino i gitare, Nada i dr.). Istaknula se vrhunskim interpretacijama glazbe supruga Arsena Dedića (Pusti me da spavam, Kuća za ptice). Uz antologije Retrospektiva (1993.) te Adrese moje mladosti (1997.), njezin CD naslovljen Pjesma je moj život dobio je 2003. četiri Porina (od kojih je jedan za najbolju žensku vokalnu izvedbu), a 2006. dobitnica je Porina za životno djelo za poseban doprinos hrvatskoj zabavnoj glazbi.

11. Ljerka Očić, akademska glazbenica, orguljašica, red. prof. u trajnom zvanju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- izvela je 20 humanitarnih koncertnih programa za Prihvatilište Marijin dom Župe Jordanovac, u okviru dvosezonskog ciklusa Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove 16. - 21. stoljeća (2013/14 i 2014/15), na orguljama župne crkve Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu, kojima je dala presjek glazbe najistaknutijih skladatelja raznih nacionalnih orguljskih škola, a zaključen je dvama programima posvećenim hrvatskoj orguljskoj glazbenoj baštini. Predstavila je suptilne stilske različitosti između europskih orguljskih škola, način glazbenog izraza koji, bez obzira na istodobno stilsko razdoblje, uvijek ističe posebnosti pojedine nacionalne škole. Koncerti su popraćeni izvrsnim medijskim kritikama, a pojedini programi unutar projekta zabilježeni su na 18 nosača zvuka, od kojih je 5 programa snimljeno na koncertima.

U 25 godina umjetničkog djelovanja izdala je 25 nosača zvuka.

12. Marija Peakić-Mikuljan, prof. književnosti i filozofije, pjesnikinja, prozaistica, esejistica, scenaristica, književna urednica

- priznanjem i novčanom nagradom

- za najviše zasluge i postignute rezultate u promicanju kulture, umjetnosti, osobito književnosti, prosvjete i mnogih drugih područja društvenog života u Gradu Zagrebu.

Kao predsjednica Društva hrvatskih književnika znatno je pridonijela demokratskim procesima i slamanju omče dogmatskih jugounitarističkih korifeja oko hrvatske kulture. U nastojanjima za pomicanjem granica slobode govora i djelovanja u kulturi, uspjela je objediniti intelektualce lijeve i desne provenijencije i ujediniti ih u borbi za opstojnost hrvatskog jezika, autorska i socijalna prava hrvatskih književnika i stvarnu demokratizaciju društva. Pjesničkim ostvarenjima obogatila je hrvatsku književnost, unoseći u nju mudrost, povijesni usud i senzibilitet svoje slavonske sastavnice. Uredničkim radom podupirala je mnoge književnike, bez obzira na njihov politički credo, stavljajući u prvi plan umjetnički doseg djela. Izniman je i njen doprinos uspješnim dokumentarnim filmovima o sve aktualnijim demografskim, povijesnim i humanističkim problemima. Na njezinu je inicijativu podignut spomenik Augustu Šenoi, a bila se zalagala i za obnavljanje spomenika banu Josipu Jelačiću.

13. Prof. dr. sc. Edita Slunjski, profesorica pedagogije

- priznanjem i novčanom nagradom

- za dugogodišnji značajan doprinos i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, posebno istraživanju i izradi kurikuluma ranog odgoja. Autorica je sedamdesetak znanstvenih i stručnih radova te 21 knjige posvećene kurikulumu ranog odgoja, izučavanju različitih aspekata odnosa i funkcioniranja ustanove ranog odgoja te pedagoškoj kompetentnosti odgajatelja i pedagoga. Njezine posljednje tri monografije (objavljene 2011., 2012. i 2015.) posve su novo polazište u razmatranju problematike kurikuluma ranog odgoja i obrazovanja zasnovanog na humanističkim idejama i razvojno primjerenoj praksi. Bila je i voditeljica ekspertne radne skupine za izradu Nacionalnog kurikuluma i predškolskog odgoja Republike Hrvatske koji je stupio na snagu 2015.

Znanstvenim, nastavnim i javnim djelovanjem pridonijela je širenju ugleda pedagoške struke te se velikim znanstvenim i stručnim autoritetom afirmirala u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

14. Prof. dr. sc. Mirko Šamija, dr. med., onkolog

- priznanjem i novčanom nagradom

- za iznimne zasluge u razvoju i međunarodnom povezivanju hrvatske onkologije. Pokrenuo je značajne promjene koje su znatno unaprijedile onkološku edukaciju, primarnu prevenciju i rano otkrivanje raka te uveo nove tehnike u radioterapijskoj onkologiji.

Objavio je više od 300 stručno-znanstvenih radova, 22 knjige, za jednu od njih dobio je nagradu J. J. Strossmayer za medicinsku znanost, a tri su prvi hrvatski udžbenici za poslijediplomsku i dodiplomsku nastavu iz kliničke onkologije, 2 monografije te 31 zbornik radova. Pripremio je tridesetak međunarodnih i domaćih kongresa i simpozija. U Hrvatskoj je uveo trodimenzionalnu konformalnu radioterapiju koja omogućuje primjenu većih doza zračenja na tumor uz veću zaštitu zdravog tkiva. Autor je dokumentarno-edukativnog filma o borbi protiv pušenja Rakova obratnica. Inicirao je osnivanje Hrvatskoga onkološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora kojem je predsjednik od 2000. Potaknuo je izradu prijedloga prevencije i ranog otkrivanja raka koji je uspješno pripremio uz suradnju dvadesetak hrvatskih onkologa i na njemu se temelje nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice. Uspostavio je odličnu suradnju s desetak onkoloških svjetskih centara, a posebno s Nacionalnim institutom za rak Sjedinjenih Američkih Država s kojim su započele pripreme za osnivanje Hrvatskoga virtualnog instituta za rak. Osnovao je Digitalnu onkološku akademiju.

15. Udruženje obrtnika Grada Zagreba

- priznanjem

- okuplja više od sedam tisuća obrtnika proizvodnih, uslužnih, tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih djelatnosti organiziranih u 38 sekcija i 6 cehova, što ga čini najvećim udruženjem Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Zastupa interese obrtnika, savjetuje ih, educira, organizira sudjelovanje na sajmovima i promotivnim skupovima, surađuje sa školama za obrtnička zanimanja, licencira obrtnike, rješava statusna pitanja. Vrlo uspješno organizira modnu reviju zagrebačkih obrtnika Zlatna igla Zagreba, koja se redovito održava od 1935., i osam desetljeća njeguje ono po čemu je modni izričaj prepoznatljiv kao hrvatski proizvod i izvan granica, u suradnji s više struka, jer unikatna proizvodnja i ručni rad zauzimaju posebno mjesto na svjetskoj modnoj sceni. Tim se projektom ujedno promiče gospodarstvo, osobito obrtništvo, modna umjetnost i turistička ponudu Grada Zagreba, uvelike pridonoseći očuvanju tradicijskih vrijednosti i prepoznatljivosti Grada Zagreba.

16. Milana Vuković Runjić, književnica, kolumnistica

- priznanjem i novčanom nagradom

- u četiri svoje recentne knjige Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima, Hotel u oblacima 1914., Faraon iz Ilice je mrtav i u sabranom izdanju Prokletih Hrvatica ispisuje posvetu Zagrebu, opisujući ga često očima svojeg genijalnog uzora Antuna Gustava Matoša. Uspoređujući francuskog velikana Prousta i hrvatskog velikana Matoša, ona sljubljuje Matošev Zagreb i Proustov Pariz, tragajući za idealnim mjestom njihova imaginarnog sastanka. Matošev grad purice s mlincima i pucica vraća se i u romanu Hotel u oblacima 1914., kroz njegove reminiscencije na život u metropoli. Smještajući svoj zasad jedini kriminalistički roman Faraon iz Ilice je mrtav u Zagreb krajem dvadesetih godina prošloga stoljeća, oživljava društvenu kroniku grada kojom se kreće mnoštvo izmišljenih, ali i stvarnih likova. U dvadeset eseja Prokletih Hrvatica većini njih se životi isprepleću u Zagrebu. I nad njima lebdi Matošev duh koji se nekima od njih divi, neke obožava, dok ga neke zbog naprednih uvjerenja ljute. Duži niz godina uspješno vodi nakladu Vuković&Runjić u Zagrebu, zajedno sa suprugom. U knjižari je pokrenula Klub kreativnih žena, specifičnu radionicu pisanja koja nerijetko završi objavom književnog djela nekog od polaznika. Redovito nastupa kao promotor i predavač o književnosti u knjižarama, knjižnicama, galerijama i muzejima. Na televiziji progovara o kulturnoj problematici, a vodila je i HRT-ovu emisiju Peti dan. Dobitnica je nagrade Kiklop za urednički rad.

KLASA: 061-06/16-02/2

URBROJ: 251-01-05-16-147

Zagreb, 28. travnja 2016.

Predsjednik

Gradske skupštine

Darinko Kosor, v. r.