Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Radnička - Slavonska avenija

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13) i članka 38. točke 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15), Gradska skupština Grada Zagreba, na 24. sjednici, 27. ožujka 2015., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Radnička - Slavonska avenija

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Radnička - Slavonska avenija (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Log-urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Članak 2.

Plan se donosi za područje površine oko 5,0 ha koje je omeđeno:

- na sjeveru južnim regulacijskim pravcem Servisne ulice u planskom koridora Slavonske avenije;

- na istoku zapadnom granicom k.č. 842/7, k.č. 842/10, k.č. 842/13, k.č. 842/18 te dijelom 842/4, sve k.o. Žitnjak;

- na zapadu većim dijelom zapadnom granicom k.č. 4366, parovodom i zapadnom granicom k.č. 835/6, sve k.o. Žitnjak;

- na jugu sjevernim regulacijskim pravcem planskog koridora Radničke ceste.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ciljevi i programska polazišta za izradu Plana određena su na osnovi Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Radnička - Slavonska avenija koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/14).

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na programskim smjernicama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Radnička - Slavonska avenija sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela koji sadrži:

- Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.a PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA PROMETNA I ULIČNA MREŽA

2.b PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA ENERGETSKI SUSTAV, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.c PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA OBLICI KORIŠTENJA

3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE NAČIN GRADNJE

4.b NAČIN I UVJETI GRADNJE UVJETI GRADNJE

5. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

C) Obveznih priloga koji sadrže:

- Opće priloge;

- Obrazloženje;

- Izvod iz Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13);

- Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana;

- Zahtjeve i mišljenja nadležnih tijela i osoba sukladno članku 90. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13);

- Izvješće o javnoj raspravi;

- Evidenciju postupka izrade i donošenja Plana;

- Sažetak za javnost.

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000 kako slijedi:

1.1. Poslovna namjena - K1

Članak 6.

U kazetama A1, A2, B1 i B2 planira se gradnja poslovnih građevina.

Sadržaji poslovne namjene su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, hoteli, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš i prateći skladišni prostori.

U kazetama A1, A2, B1 i B2 mogu se graditi i uređivati i prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni i slični prostori, ugostiteljske građevine i građevine za zabavu, sportske građevine i površine, istraživački centri, građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

U kazetama A1, A2, B1 i B2 ne mogu se graditi skladišta kao osnovna namjena.

U prizemljima građevina planiraju se sadržaji javne i društvene namjene ili prostori u javnom korištenju.

U kazetama A1 i A2 moguća je gradnja transformatorske stanice na zasebnoj građevinskoj čestici.

1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena - T

Članak 7.

U kazeti C planira se gradnja građevine ugostiteljsko-turističke namjene.

Sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene su sadržaji za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupina hoteli, restorani i barovi prema posebnim propisima.

U kazeti C mogu se graditi građevine i uređivati prostori sportske namjene kao i prateći poslovni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

1.3. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 8.

Na zaštitnim zelenim površinama planira se uređenje zelene površine primarno oblikovane visokim zelenilom u funkciji zaštite od negativnih utjecaja prometa.

Na zaštitnim zelenim površinama moguća je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih vodova i priključaka energetske, komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava - ulice - IS1

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava - ulice su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža te energetska, komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava - zelena šetnica - IS2

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava - zelena šetnica je površina na kojoj se gradi i uređuje veća pješačka površina - šetnica primarno oblikovana visokim zelenilom - drvoredom.

Na površini zelene šetnice moguća je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih vodova i priključaka energetske, komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

Građevine gospodarskih djelatnosti će se graditi u kazetama A1, A2, B1, B2 i C.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 4.a Način i uvjeti gradnje - Način gradnje, u mjerilu 1:2000.

Maksimalni građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost maksimalnog građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4.b Način i uvjeti gradnje - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina kazeta određeni su člankom 15. ove odluke.

2.1. Kazete A1 i A2

Članak 12.

U kazetama A1 i A2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu ili dvije građevne čestice - građevnu česticu građevine i građevnu česticu transformatorske stanice, ukupne površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najmanja visina građevine je 4 nadzemne etaže;

- najveća visina građevine je podrum i 15 nadzemnih etaža;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,8;

- najveći k_ign građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn građevne čestice je 3,5;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od postojećih i planiranih javnoprometnih površina - ulica i zelene šetnice;

- planira se uređenje javnih sadržaja ili javno korištenje prizemlja građevina;

- ne planira se ograđivanje građevne čestice izuzev građevne čestice transformatorske stanice;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 30. i 34. ove odluke;

- uređenje pješačke staze najmanje širine 2,0 m uz južnu među građevne čestice u kazeti A1 i uz sjevernu među građevne čestice u kazeti A2 te većih pješačkih površina u kazeti A1 uz Slavonsku aveniju i kazeti A2 uz Radničku cestu prema kartografskom prikazu 2.a Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2000;

- potreban broj parkirno-garažnih mjesta (PGM) osigurat će se na građevnoj čestici prema normativu iz članka 20. ove odluke;

- obvezna je provedba javnog natječaja za zahvat u prostoru, odnosno kazetu;

- ako se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže, dok se ostali urbanistički parametri ne propisuju.

2.2. Kazete B1 i B2

Članak 13.

U kazetama B1 i B2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojećih građevina;

- najmanja visina građevine je 4 nadzemne etaže;

- najveća visina građevine je podrum i 9 nadzemnih etaža;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,8;

- najveći k_ign građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn građevne čestice je 3,0;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od planiranih javnoprometnih površina - ulice i zelene šetnice;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 30. i 34. ove odluke;

- uređenje pješačke staze najmanje širine 1,5 m uz južnu među građevne čestice u kazeti B1 te uz sjevernu među građevne čestice u kazeti B2 prema kartografskom prikazu 2.a Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2000;

- potreban broj parkirno-garažnih mjesta (PGM) osigurat će se na građevnoj čestici prema normativu iz članka 20. ove odluke.

2.3. Kazeta C

Članak 14.

U kazeti C gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najmanja visina građevine je 4 nadzemne etaže;

- najveća visina građevine je podrum i 9 nadzemnih etaža;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,8;

- najveći k_ign građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn građevne čestice je 2,0;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 30. i 34. ove odluke;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od planirane javnoprometne površine i zaštitnih zelenih površina;

- potreban broj parkirno-garažnih mjesta (PGM) osigurat će se na građevnoj čestici prema normativu iz članka 20. ove odluke;

- obvezna je provedba javnog natječaja za zahvat u prostoru, odnosno kazetu.

2.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A1, A2, B1, B2 i C

Članak 15.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent iskoristivosti k_isn obračunava se u odnosu na nadzemnu građevinsku (bruto) površinu (GBP).

Koeficijent izgrađenosti k_ign obračunava se u odnosu na nadzemnu tlocrtnu površinu.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 16.

Građevine i prostori javne i društvene namjene mogu se graditi i uređivati u kazetama A1, A2, B1 i B2 prema uvjetima za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti određenim člancima 11., 12.,13. i 15. ove odluke.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 17.

U obuhvatu Plana ne planira se gradnja stambenih građevina i uređivanje prostora za stanovanje.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, energetske, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2000.

Planom je određena ukupna širina profila gradske ulice, postojeće južne ulice i zelene šetnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca.

Konačno oblikovanje ulice i šetnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova profila kao posljedice detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom pri čemu se za oblikovanje šetnice izrađuje projekt krajobraznog uređenja.

Spoj planirane gradske ulice i postojeće ulice (profil C) koja vodi do parkirališta tvrtke "Elektro-kontakt" treba riješiti preko skošenog rubnjaka uz prometnu regulaciju koja će omogućiti samo desna skretanja.

Preko uličnog koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne, energetske i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnog motornog prometa za gradsku ulicu predviđena je izgradnja asfaltiranog kolnika za dvosmjerno kretanje vozila najmanje širine prometne trake 3,25 m sa zasebnom trakom za lijevo skretanje.

U zonama križanja ulica, na udaljenosti od 15 do 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka planira se uređenje pješačkih hodnika najmanje širine 2,0 m u koridoru gradske ulice te uređenje zelene šetnice s pješačkom površinom najmanje širine 3,0 m.

Pješačke površine treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera kako bi se omogućilo nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike u širini od minimalno 1,2 m s rampom izvedenom u asfaltu te postavljenim taktilnim poljem čepičaste strukture.

Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

U gradskoj ulici planira se uređenje biciklističke staze za dvosmjerni promet najmanje širine 2,0 m.

Sve pješačke i biciklističke površine treba zaštititi tako da se onemogući parkiranje vozila.

Sve prometne površine, odnosno prometno-tehnički elementi, moraju biti u skladu s posebnim propisima iz područja prometa, odgovarajućim usvojenim normama te posebnim propisima za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 19.

U koridoru gradske ulice planira se uređenje uzdužnih stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik.

U pravilu, umjesto svake četvrte stajanke sadit će se stablo ako to omogućava raspored energetske i komunalne infrastrukture.

Najmanje dimenzije stajanki za uzdužno parkiranje su 2,0 x 5,5 m.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta se ne mogu predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 do 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Ne planira se gradnja javnih garaža.

5.1.2. Parkirališno-garažne potrebe

Članak 20.

Na području obuhvata Plana potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se ovisno o namjeni prostora prema sljedećim normativima:

ili:

Od navedenih normativa primjenjuje se onaj normativ koji osigurava veći broj parkirališnih mjesta.

Obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a na građevnoj čestici, u pravilu, najvećim dijelom u podzemnoj garaži.

Prilikom zadovoljavanja potreba prometa u mirovanju na građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje 30% mjesta za javno korištenje, odnosno posjetitelje i korisnike.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, izuzev parkirališta i garaža kapaciteta do 20 PGM gdje barem jedno mjesto mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 21.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka planira se cjelovita pješačka mreža područja koja uključuje javne pješačke površine - pješačke hodnike u koridoru ulice i veću pješačku površinu - zelenu šetnicu, te pješačke površine u sklopu kazeta odnosno građevnih čestica - pješačke staze te veće pješačke površine - trgove prema kartografskom prikazu 2.a Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2000.

Pješački hodnici u koridoru ulice planiraju se najmanje širine 2,0 m, pješačka površina u sklopu zelene šetnice najmanje širine 3,0 m, a pješačke staze unutar kazeta širine od 1,5 do 2,0 m.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Pješačke površine treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera kako bi se omogućilo nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti te ih i zaštititi tako da se onemogući parkiranje vozila.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje urbane opreme i mobiljara, a u dijelovima izvan frekventnih tokova i postavljanje kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 22.

Planom su osigurani prostorni uvjeti za uvođene nove linije autobusnog prijevoza u planiranoj gradskoj ulici.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 23.

Vodovi elektroničke komunikacijske mreže polagat će se u koridor planirane ulice u skladu s kartografskim prikazom 2.b Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Energetski sustav, pošta i telekomunikacije, u mjerilu 1:2000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Priključak svih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu omogućit će se izgradnjom kabelske kanalizacije (DTK) za postavljanje nepokretne zemaljske mreže elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Koridori za izgradnju kabelske kanalizacije planirani su obostrano u pješačkih hodnicima uličnog koridora najmanje širine 1 m.

Za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge elektromagnetskim valovima moguć je smještaj antenskih sustava osnovnih postaja - prihvat na građevine u kazetama A1 i A2.

Vanjski kabineti-ormarići za smještaj telekomunikacijske opreme mogu se po potrebi izvoditi u koridoru ulice, a prostori za smještaj telekomunikacijske opreme uređivati u sklopu planiranih građevina.

Gradnja antenskih sustava baznih stanica - antenski stupovi i posebnih građevina za smještaj telekomunikacijske opreme nije moguća.

Unutar područja obuhvata Plana na lokacijama s najvećom koncentracijom ljudi i sadržaja omogućava se postavljanje javnih telefonskih govornica prema normativima za njihovu gradnju.

5.3. Uvjeti gradnje infrastrukturne mreže

Članak 24.

Vodovi energetske i komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planirane ulice i zelene šetnice u skladu s kartografskim prikazima 2.b Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Energetski sustav, pošta i telekomunikacije i 2.c Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz članka 15. ove odluke.

Trase vodova energetske i komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 25.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom vodoopskrbnih cjevovoda te njihovim spajanjem na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Koridori za izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda planirani su u kolniku ulice.

Planira se uklanjanje postojećeg magistralnog cjevovoda DN 700 mm položenog u planiranom koridoru zelene šetnice, a koji je izvan funkcije.

Za gradnju građevina do 15 nadzemnih etaža potrebno je predvidjeti uređaje za povećanje tlaka.

5.3.2. Odvodnja

Članak 26.

Priključak svih građevina na sustav odvodnje i odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže te njezinim spajanjem na kolektor - glavni odvodni kanal u Radničkoj cesti dimenzija 1050/350 cm.

Koridori za izgradnju javnih kanala planirani su u kolniku uličnog koridora i koridoru zelene šetnice.

Profili kanala će se odrediti na temelju veličine i namjene pripadajuće slivne površine, a njihove će se trase tlocrtno i visinski uskladiti s drugim energetskim i komunalnim instalacijama.

Pri planiranju uređenja površina treba osigurati gravitacijsku odvodnju te se s obzirom na uspor u kolektoru u Radničkoj cesti preporučuje da kota uređenog terena bude najmanje 111,0 m n.m.

Cjelokupni sustav javne odvodnje mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti.

Uvjetno čiste oborinske vode upuštat će se internim sustavom odvodnje u sustav javne odvodnje slivnicima s taložnicom.

Potencijalno onečišćene oborinske vode (iz garaža, s manipulativnih i parkirališnih površina i sl.) prije upuštanja u sustav javne odvodnje treba pročistiti u odgovarajućim objektima za njihovu obradu.

Manipulativne, parkirališne i prometne površine treba izvoditi vodonepropusno.

Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda nije dopuštena.

5.3.3. Plinski distribucijski sustav

Članak 27.

Srednjotlačnom plinskom mrežom planira se potpuna plinofikacija prirodnim plinom svih građevina na području obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe.

Unutar uličnog koridora planira se koridor za novi srednjotlačni plinovod (STP).

Planirani srednjotlačni plinovod treba sa srednjotlačnom plinskom mrežom područja činiti tehničku cjelinu.

U obuhvatu Plana i kontaktnom području Plana planira se ukidanje postojećih PRS Elektrokontakt, PRS TPK, VT plinovoda DN 50 i VT plinovoda DN 100 te spajanje postojećih i novih građevina u istočnom kontaktnom području obuhvata Plana na planirani srednjotlačni plinovod.

Iako se planira ukidanje navedenih dijelova plinskog distribucijskog sustava iz prethodnog stavka, oni će ostati u funkciji dok se ne stvore tehnički i tehnološki uvjeti za prespoj postojećih krajnjih kupaca na nove srednjotlačne plinovode.

STP se polaže podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu najmanje 1 m, a udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuje se u skladu s odredbama posebnih propisa.

Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za VT plinovod je 10 m, a za PRS 10 m od građevina i 3 m od javnoprometne površine.

Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP-a je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 28.

Elektroopskrba svih potrošača na području obuhvata Plana omogućit će se izgradnjom nove elektroenergetske mreže te njezinim spajanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu položenu u koridorima Slavonske avenije i Radničke ceste.

Koridori za polaganje elektroenergetskih kabela planirani su obostrano u pješačkim hodnicima uličnog koridora te u koridoru zelene šetnice najmanje širine 1m.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila, a drvoredi se mogu planirati na udaljenosti najmanje 2 m od elektroenergetskog kabla.

Nove 10(20)/0.4 kV transformatorske stanice mogu se graditi na zasebnoj građevnoj čestici najmanjih dimenzija 7x7 m smještenoj uz javnoprometnu površinu u kazetama A1 i A2 te u sklopu građevnih čestica građevina u kazetama B1 i B2.

5.3.5. Vrelovod-parovod

Članak 29.

U obuhvatu Plana položen je magistralni vrelovod-parovod kojim se osigurava priključenje svih planiranih građevina na centralni toplinski sustav, odnosno korištenje toplinske energije za grijanje, hlađenje te pripremu potrošne tople vode i eventualne tehnološke potrebe.

Zbog izgradnje planirane ulice i njezina spajanja na Radničku cestu planira se rekonstrukcija, odnosno podzemno polaganje istočnog dijela vrelovod-parovoda uz Radničku cestu.

Prilikom izgradnje prometnih površina potrebno je rekonstruirati postojeće šahtove tako da ulazni otvori budu na razini novouređene površine.

Svijetli razmak između cijevi postojećeg vrelovod-parovoda i drugih infrastrukturnih vodova treba biti najmanje 2 m.

Na mjestima križanja vrelovod-parovoda s drugim infrastrukturnim vodovima oni se polažu ortogonalno i 0,5 m ispod vrelovod-parovodnog kanala uz odgovarajuću toplinsku zaštitu.

Uz koridor vrelovod-parovoda nije dopuštena sadnja visokog zelenila na udaljenosti od ruba kanala i šahta najmanje 2 m.

6. Uvjeti uređenja javnih i drugih zelenih površina

Članak 30.

Javne i druge zelene površine uređuju se temeljem cjelovitog prostornog rješenja kazete, odnosno građevne čestice.

Za javne i druge zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama javne i druge zelene površine dijele se na:

- zelenu šetnicu;

- zaštitne zelene površine;

- zelenilo u koridoru ulice;

- zelenilo uz građevine.

6.1. Zelena šetnica

Članak 31.

Zelena šetnica se planira kao jedan od prepoznatljivih suvremenih otvorenih javnih gradskih prostora.

Krajobraznim konceptom suvremenog izričaja treba stvoriti prepoznatljiv prostorni identitet, kvalitetnu prostorno-funkcionalnu organizaciju koja uz funkciju pješačkog povezivanja uključuje i šetnju, okupljanja i boravak na otvorenome, kvalitetu ambijenata, oblikovanja samog terena te odabira sadržaja, opreme i biljnih vrsta.

Načelni poprečni profil zelene šetnice određen je u kartografskom prikazu 2.a Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža.

U sklopu zelenih površina uređuju se pješačka površina najmanje širine 3,0 m.

Uz sadnju stablašica - drvoreda i niskog zelenila ova površina se uređuje kao urbani fokusi okupljanja i boravka na otvorenome s postavom elemenata urbane opreme kao što su: rasvjeta, klupe, skulpture, vodene instalacije te urbani mobiljari.

Uz zaštitnu ulogu drvored kao krajobrazni i tipološki oblik važan je element krajobrazne morfologije i svojim oblikovnim karakteristikama naglašava prostore pristupa i pješačkog kretanja kroz područje te je pri planiranju vrsta potrebno predvidjeti stablašice kojih će habitus, boja i plodovi postati vizualni reper u prostoru i element prepoznatljivosti u široj prometnoj mreži.

U šetnici je moguća rekonstrukcija i gradnja vodova i priključaka energetske, komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže.

Pri planiranju sadnje stablašica potrebno je osigurati sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih vodova infrastrukturne mreže.

6.2. Zaštitne zelene površine

Članak 32.

Zaštitne zelene površine planirane u južnom dijelu obuhvata Plana ponajprije su u funkciji zaštite od negativnog utjecaja obodne prometnice - Radničke ceste.

Zaštitno zelenilo prema strukturi vegetacije treba oblikovati kao kombinaciju stabala i grmolikog raslinja kako bi se formirao vertikalni sklop zaštitne funkcije.

Potrebno je odabrati vrste velike lisne mase radi dobrih osobina zadržavanja negativnih utjecaja.

6.3. Zelenilo u koridoru ulice

Članak 33.

U koridoru gradske ulice planira se obostrano formiranje zelenih pojaseva.

Zapadni zeleni pojas će se oblikovati sadnjom drvorednih stablašica i grmolikog raslinja uključujući i kazete za sadnju u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu.

Istočni zeleni pojas će se oblikovati sadnjom grmolikog raslinja te sadnjom drvorednih stablašica ako je moguće osigurati udaljenost stabla i najbližeg elektroenergetskog kabla od najmanje 2 m.

Sadnja visokih stablašica se isključuje iz zone raskrižja zbog osiguravanja preglednosti.

U kazetama za sadnju nije dopušteno polaganje vodova infrastrukturne mreže.

6.4. Zelenilo uz građevine - kazete A1, A2, B1, B2 i C

Članak 34.

Uređenje zelenih i pješačkih površina uz građevine treba biti visokog urbanog standarda s naglaskom na oblikovno-uređajnu komponentu kojom se ostvaruje reprezentativnost i prepoznatljivost.

Zelene površine se uređuju vertikalno slojevito oblikovanom vegetacijom pri čemu izbor i gabariti vegetacije, te formiranje poteza i ansambala trebaju zadovoljiti kriterije pogleda, osunčanja i zaštite od buke, te stvoriti ugođaj sustavnog prožimanja zelenila i ukupnog okoliša poslovnih građevina.

Najmanje 20% površine kazete, odnosno građevne čestice, treba biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

U kazetama A1 i B2 prirodni teren treba planirati većim dijelom u južnom dijelu, a u kazetama A2 i B1 većim dijelom u sjevernom dijelu kazete, odnosno građevne čestice.

U sklopu krajobraznog uređenja građevnih čestica planira se uređenje pješačke staze najmanje širine 2,0 m uz južnu među građevne čestice u kazeti A1 i uz sjevernu među građevne čestice u kazeti A2, većih pješačkih površina u kazeti A1 uz Slavonsku aveniju i kazeti A2 uz Radničku cestu, pješačke staze najmanje širine 1,5 m uz južnu među građevne čestice u kazeti B1 te uz sjevernu među građevne čestice u kazeti B2.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 35.

Na području obuhvata Plana nema prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti te se Planom ne predviđaju mjere zaštite.

8. Postupanje s otpadom

Članak 36.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Za sve građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada mogu se odrediti u sklopu planiranog uličnog koridora ili veće pješačke površine zelene šetnice.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 37.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom sustava odvodnje koji u cijelosti zadovoljava uvjete vodonepropusnosti;

- pročišćavanjem onečišćenih oborinskih voda prije ispuštanja u sustav javne odvodnje te sprječavanjem razlijevanja po terenu kao i njihovo procjeđivanje u podzemlje;

- propisivanjem mjera zaštite podzemnih voda od onečišćenja pri izvođenju radova u njihovoj zoni;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući tako prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 38.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom područja i na taj način, s aspekta zaštite i poboljšanja zraka, odabir prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem niskoenergetske gradnje i poticanjem energetske učinkovitosti;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 39.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće područja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada u skladu s posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona;

- propisivanjem mjera sprečavanja onečišćenja i zbrinjavanja otpada prilikom uklanjanja postojećih građevina;

- racionalnim korištenjem zemljišta te očuvanjem dijela neizgrađenog tla i njegovih prirodnih karakteristika;

- propisivanjem mjera zaštite stabilnosti tla pri gradnji podzemnih dijelova građevina.

9.4. Zaštita od buke

Članak 40.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa vodeći računa da svi planirani sadržaji imaju osigurane uvjete za provedbu mjera zaštite od buke;

- planiranjem gospodarskih sadržaja koji nisu potencijalni izvori buke te sadržaja kojih razina buke uz primjenu tehničkih mjera zaštite od buke neće prelaziti prethodno zatečeno stanje;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva, odnosno sadnjom drvoreda u koridoru gradske ulice;

- planiranjem zaštitnih zelenih površina uz Radničku cestu;

- udaljavanjem građevnih pravca građevina od regulacijskih pravaca ulica kako bi se ostvarila dostatna udaljenost građevina od izvora buke, odnosno omogućilo formiranje zaštitnih zelenih pojaseva i unutar građevnih čestica.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 41.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem prostornih kazeta kao zasebnih požarnih sektora između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 + h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina na plinskom kućnom priključku ima glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razorne nepogode.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 42.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta te mreža skloništa prikazani su na kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:2000, u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe evakuacije i spašavanja stanovništva i imovine, očuvanja prometnica i infrastrukture područja, glavne prometnice uz područje obuhvata Plana - Slavonska avenija i Radnička cesta nalaze se izvan zona urušavanja građevina te je time osigurana prohodnost u svim uvjetima.

Osiguravanjem prohodnosti obodnih ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno je smanjena razina povredivosti fizičkih struktura.

Unutar područja obuhvata Plana osiguran je međusobni razmak građevina h1/2+h2/2 te temeljem Zakona i posebnih propisa konstrukcija građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda koja u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100kPa.

Za područje obuhvata Plana okvirne potrebe sklonišnih mjesta, procijenjene temeljem najvećeg mogućeg GBP-a, iznose 1322 mjesta, a ukupni okvirni kapaciteti skloništa su 1350 mjesta.

Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnom prostornom razradom temeljem namjena prostora i GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za pojedinu prostornu kazetu osiguravaju se, u pravilu, gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu predmetne kazete, odnosno zahvata u prostoru.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza provedbe javnih natječaja

Članak 43.

Na području obuhvata Plana određene su tri zone za koje postoji obveza provedbe javnih natječaja za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina u skladu s odredbama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13).

Na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene planskih mjera zaštite, u mjerilu 1:2000, prikazani su obuhvati prostorno-funkcionalnih cjelina za koje će se provoditi javni natječaji da bi se dobila što kvalitetnija prostorno-funkcionalno-oblikovna rješenja kako slijedi:

- građevina uz Slavonsku aveniju - kazeta A1;

- građevina uz Radničku cestu - kazeta A2;

- građevina uz Radničku cestu - kazeta C.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 45.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/15-01/40

URBROJ: 251-01-05-15-6

Zagreb, 27. ožujka 2015.

Predsjednik

Gradske skupštine

Darinko Kosor, v.r.