Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2013.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2013. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 18/12)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 46. sjednici, 20. prosinca 2012., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2013.

UVOD

Na obavljanje djelatnosti kulture i način financiranja te na donošenje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08), Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09), Zakona o proračunu (Narodne novine 87/08), Zakona o kulturnim vijećima (Narodne novine 48/04 i 44/09), Odluke o osnivanju kulturnih vijeća (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/04 i 7/09), Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09) te odredbe posebnih zakona koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi i Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport raspisao je, u rujnu 2012. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2013. Na Poziv se prijavilo 4595 programa i projekata iz jedanaest različitih područja u djelatnostima kulture.

Primjenom Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, prije svega imajući u vidu kvalitetu ponuđenog programa i važnost programa za oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba, a na temelju stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća iz pojedinih područja kulture kao stručnih savjetodavnih tijela, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport donijet će detaljnu razradu Programa javnih potreba u kulturi, a financirat će se planiranim sredstvima.

Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2013. obuhvaćeno je financiranje 33 javne ustanove u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb, gradske ustanove Zagreb film, Galerije Klovićevi dvori osnivači koje su u jednakim dijelovima Grad Zagreb i Republika Hrvatska, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (suosnivači su Republika Hrvatska s udjelom 51% i Grad Zagreb s udjelom 49%), te brojnih programa nezavisnih organizatora.

U ovoj će proračunskoj godini javne gradske ustanove kulture prostore koji su namijenjeni održavanju programa, u slobodnim terminima, izdavati na privremeno korištenje drugim nositeljima programa koji su uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Prostori će se izdavati u terminima i po cijeni koju utvrđuju javne gradske ustanove kulture, uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Svi termini u kojima se odvijaju programi od posebnog interesa za Grad Zagreb bit će besplatni, uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Korisnici koje Grad Zagreb financira ili programe kojih financira plaćat će dvoranu po posebnom cjeniku koji će ovaj ured odrediti u dogovoru s javnom gradskom ustanovom u kojoj se program održava.

Ostale slobodne termine javna gradska ustanova može dati u najam po posebnom cjeniku što će ga odobriti Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.

U skladu sa Zakonom o proračunu, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture za 2013. u iznosu 467.098.300,00 kn je rasporedio na dva programa prema nositeljima:

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)

Nositelji ovog programa su 33 javne ustanove kulture kojima je Grad Zagreb osnivač, gradska ustanova Zagreb film, Galerija Klovićevi dvori kojoj su Grad Zagreb i Republika Hrvatska osnivači u jednakim dijelovima, te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kojem su Grad Zagreb (49%) i Republika Hrvatska (51%) suosnivači.

Na financiranje programa javnih potreba u kulturi odnosi se 411.575.800,00 kn od ukupno planiranih sredstava i tijekom godine provodit će se u okviru sljedećih aktivnosti:

- Aktivnost A100001: Obuhvaća redovnu djelatnost ustanova u kulturi, a planirana sredstva iznose 319.186.800,00 kn. Na plaće za zaposlene u ustanovama kulture odnosi se 258.600.000,00 kn, a na ostale rashode za zaposlene 9.975.000,00 kn što je ukupno 268.575.000,00 kn. Ovi su rashodi planirani u skladu s Kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba. U okviru ove aktivnosti planirana sredstva za financiranje materijalnih rashoda iznose 50.450.100,00 kn, a za financijske 161.700,00 kn.

- Aktivnost A100003: Za programsku djelatnost ustanova planirana sredstva iznose 37.544.000,00 kn. Namijenjena su financiranju pojedinih programa koje realiziraju gradske ustanove u svim područjima kulturne djelatnosti, prezentacijom, edukacijom i popularizacijom radi zadovoljavanja javne potrebe Grada Zagreba.

- Aktivnost A100004: Planirana sredstva za sufinanciranje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznose 43.000.000,00 kn. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, zajedničko sudjelovanje u ukupnim troškovima rada i programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, osiguravaju u osnivačkim omjerima.

- Aktivnost A100005: Financiranje rada i programa Zagreb filma planirano je u iznosu 4.265.000,00 kn.

- Projekt K100002: Za opremanje ustanova u kulturi planirana sredstva iznose 7.580.000,00 kn. U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu 5.900.000,00 kn, u muzejima otkup muzejske građe 600.000,00 kn, dok je za nabavu glazbenih instrumenata planirano 70.000,00 kn. Preostalih 1.010.000,00 kn namijenjeno je nabavi uredske opreme i namještaja, opreme za održavanje i zaštitu, komunikacijske i ostale opreme, te računalnih programa.

Program nezavisne produkcije (udruge, društva i ostale institucije)

Za Program nezavisne produkcije kojima se iz svih područja kulturne djelatnosti realiziraju razni projekti, planirana sredstva iznose 55.522.500,00 kn. Nositelji programa su različite umjetničke i druge udruge, društva, te razne institucije s područja kulture, a projekti se provode kroz 11 raznih aktivnosti. Obuhvaćaju ponajprije projekte koji nisu organizirani radom ustanova, a odnose se na amaterizam, časopise, film, urbanu kulturu i kulturu mladih kao i međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku kulturnu suradnju.

U nastavku su opisani kulturni programi i projekti po pojedinoj djelatnosti.

PROGRAMI

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNI PROGRAMI

Organizacija: 1 javna gradska ustanova

Broj zaposlenih: 552 zaposlenika.

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama (Narodne novine 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturu Grada Zagreba za 2013. godinu prijavljen je 171 program. Vijeće se pri odabiru programa vodi Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za područje knjižnične djelatnosti, književnih programa i izdavaštva. Ove godine posebno će se vrednovati programi koji imaju kontinuitet i profiliranost te programi koji educiraju i populariziraju književne sadržaje.

Financirat će se nabava knjižnične građe za mrežu narodnih knjižnica KGZ-a koja djeluje na 39 lokacija i s Bibliobusnom službom. Velik je broj korisnika usluga narodnih knjižnica te je posudba građe temeljna usluga Knjižnica grada Zagreba. U 2013. godini počinje s radom novoizgrađena Knjižnica Jelkovec, prvi samostojeći objekt građen upravo za knjižničnu djelatnost. Osim nabave knjiga, u Knjižnicama će se financirati mnogobrojne tribine, predstavljanja knjiga, predavanja, priredbe, programi za djecu s posebnim potrebama te programi za osobe treće životne dobi.

Od književnih programa i dalje će se financijski pratiti programi dvaju književnih društava Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca koji kontinuirano održavaju tribine na kojima predstavljaju hrvatske autore te značajne obljetnice svojih članova. U književnim programima posebna će se pozornost posvetiti onim programima koji populariziraju knjige i književnost na inovativan i širokoj publici privlačan način, programima koji potiču zanimanje za suvremenu hrvatsku književnost i hrvatske pisce, programima koji propitkuju goruća pitanja u vezi s položajem pisaca i pisanja, koji potiču književne rasprave o književnosti, i čitateljske navike te jačaju suradnju s drugim organizacijama i inicijativama književne scene. Osobita pozornost obratit će se na programe koji potiču čitanje i edukaciju djece i mladih kao i sve ostale programe koji nude visokokvalitetan kulturni sadržaj.

Kao i prijašnjih godina na Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba javilo se nekoliko književnih festivala. I ove godine podupirat će se festivali koji uspijevaju objediniti zanimanje svih generacija ljubitelja književnosti i koje prati stalna publika. Obratit će se pozornost na to da festival objedinjava interes publike, književnika i domaćih nakladnika, da se programi na festivalima održavaju u partnerstvu s drugim akterima na književnoj sceni, da se održavaju na više zagrebačkih prostora kulture (knjižnice, klubovi) te da festival ima popratne sadržaje da bi pobudio što veći interes publike. Financirat će se Festival europske kratke priče, dio programa Goranovog proljeća, 34. zagrebački književni razgovori i Festival: Pazi, knjiga!

U 2013. godini održat će se svečani skup u povodu 100. obljetnice Ranka Marinkovića. Skup će ugostiti brojne poznavatelje Marinkovićeva života i djela. Stota obljetnica jednog od najvažnijih pisaca druge polovice 20. stoljeća vrhunski je događaj za kulturu Grada Zagreba. Skup se održava u organizaciji Hrvatskog društva pisaca dok Društvo hrvatskih književnika organizira manifestaciju "Rankova riječ i riječ o Ranku", četverodnevni skup na rodnom Visu. Jednako tako Društvo hrvatskih književnika obilježit će književno-znanstvenim skupom još jednu veliku obljetnicu - 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića.

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za područje izdavaštva prijavilo se 140 predlagatelja (izdavačkih kuća, udruga, pojedinaca, ustanova u kulturi) s preko 400 programa izdavanja knjiga (roman, drama, kratke prozne vrste, esej i kritika, poezija, znanstvena knjiga, stručna knjiga, knjige za djecu i mlade, slikovnica, monografija). Sufinancirat će se ponajprije djela domaćih autora i djela koja su tematski i autorski povezana s Gradom Zagrebom, njegovom poviješću, kulturom, urbanizmom i budućnošću.

Planirano za 2013. ukupno: 10.155.000,00 kn
Ustanove: 6.735.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 3.420.000,00 kn

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2013. godinu prijavilo se 113 nakladnika - podnositelja programa sa 135 prijedloga programa za izdavanje časopisa i novina u kulturi. Vijeće se pri odabiru vodi Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za područje časopisa i novina u kulturi. Ove godine posebno će se vrednovati programi koji zadovoljavaju kriterij dostupnosti i periodičnosti, časopisi koji kreiraju, razvijaju i održavaju čitateljsku publiku. Posebno će se vrednovati časopisi koji se primarno bave temama iz kulture te će se poticati izdavanje časopisa u elektroničkom obliku. Osobita će se pozornost posvetiti elektroničkim publikacijama pri čemu će se voditi računa o gramatičkoj/pravopisnoj korektnosti objavljenog sadržaja, kvaliteti vizualnog rješenja stranice, da se objavljuje sadržaj koji je proizveden specijalno za potrebe portala, posjećenost portala te aktualnost i informativnost sadržaja.

Posebnu pažnju posvetit će se još uvijek novim i malobrojnijim elektroničkim novinama, broj kojih ipak konstantno raste, s time da i neki tradicionalno tiskani časopisi prelaze u on-line izdanja (časopis WAM, Autsajderski fragmenti i drugi). Tu se ističu portal booksa.hr, portal za književnost, portal Kulturpunkt.hr, koji kritički pišu o svim pojavnostima i segmentima urbane kulture, te prate aktualna događanja u njoj, kao i portali koji donose novosti iz svijeta dizajna, umjetnosti i arhitekture, zatim dva portala o glazbi WAM Webzin i MIXER.HR, glazbeni on-line magazin.

Nastavit će se financiranje novih programa koji su se u masi ponuđenih programa istakli kvalitetom, bilo sadržajnom bilo idejnom originalnošću. Takvi su časopisi CRŠ i Književnost i dijete.

Među predloženim novinama, tjednicima i dvotjednicima sufinancirat će se Vijenac, Zarez i Hrvatsko slovo, niz časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno i četveromjesečno te povremeno, jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi za književnost i kulturološke studije poput Književne republike, Republike, Foruma, Fantoma slobode, Europskog glasnika, Kaja, Poezije, Teme, zatim stručni časopisi koji prate pojedine djelatnosti (kazalište, lutkarstvo, glazbu, izdavaštvo, likovnu umjetnost, arhitekturu, strip, film, urbanu kulturu, medije i novinarstvo) poput Bašćine, Frakcije, Luke, Kazališta, Života umjetnosti, Strip revije, Hrvatskoga filmskog ljetopisa. Brojni su i stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene kao npr. Hrvatska revija, Kolo, 15 dana. koji na popularan način govori o povijesti, donoseći niz fotografija i zanimljivosti u vezi s poviješću i sadašnjošću grada, zatim stručni i znanstveni časopisi za znanost o umjetnosti poput Arti musices, Književne smotre i Umjetnosti riječi, časopisi za filologiju, filozofiju, sociologiju i druge društvene znanosti (Prolegomena, Latina et graeca, Jezik), te nekoliko časopisa udruženja nacionalnih manjina i grupa s posebnim potrebama - Romska istina/ Romengo Čaćipe - časopis romske nacionalne manjine, Bejahad - časopisi židovske nacionalne manjine, zatim Dodir, Vidici, Pljesak jedne ruke, te Novosti udruge "Svijet tišine"- časopis za umjetnost, kulturu i turizam gluhih.

Planirano za 2013. ukupno: 2.310.000,00 kn
Ustanove: 87.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 2.223.000,00 kn

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

a) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 322

Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98 i 65/09), a obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti stalnim i povremenim izložbama, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji preko stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2013. godinu iz područja muzejske djelatnosti pristiglo je 408 programa.

Vijeće se pri vrednovanju programa vodi Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Ove godine posebno će se vrednovati programi koji se održavaju kontinuirano te programi sufinancirani u fazama izvedbe. Pri vrednovanju programa vodit će se računa o programima koji predstavljaju muzejski fundus te programima koji potiču umrežavanje i suradnju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Financirat će se rad svih devet gradskih muzeja kao i programi muzejske djelatnosti Galerije Klovićevi dvori. Jednako tako sufinancirat će se projekti i programi važni za Grad Zagreb koje će realizirati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Gliptoteka, Kabinet grafike i Strossmayerova galerija, zatim Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatsko muzejsko društvo, Moderna galerija Zagreb, Muzej Mimara, Muzej policije, Muzejski dokumentacijski centar, Muzejsko-memorijalni centar Dražena Petrovića, Tiflološki muzej i drugi.

Poseban fokus bit će na sustavnoj suradnji i povezivanju muzejskih i obrazovnih institucija, radi povećanja organiziranih grupnih posjeta učenika muzejskim programima, kvalitetne prezentacije baštine, poticanja mladih na češći individualni posjet muzejima/zbirkama i odgajanja nove publike (terenskom nastavom u muzejima/zbirkama- upoznavanjem s radom muzeja i muzejskom djelatnošću, te stalnim postavom muzeja preko stručnih vodstava, posebnih prezentacija i edukativno-pedagoških radionica, održavanja tematske predmetne nastave u prostorima muzeja, posjeta izložbama i posebnim projektima i sl.). Poticat će se daljnje umrežavanje te zajedničke promidžbene programe muzeja/zbirki preko infopanoa u školama, prezentacije programa na školskim aktivima, poticanjem učenika da postanu "prijatelji muzeja", bilježenjem posjeta u posebnoj knjižici (Zagrebačka muzejska putovnica) itd. Strateški cilj je da svaki zagrebački učenik nakon završetka obveznog školovanja posjeti i upozna sve muzeje u gradu Zagrebu, što će rezultirati podizanjem nivoa svijesti o kulturnoj i prirodnoj baštini, te sustavno pridonijeti znanju i općoj kulturi građana grada Zagreba od najmlađe dobi.

Ovisno o mogućnostima financirat će se manji broj izložbi u muzejima, posebno izložbe iz fundusa muzeja, te u okviru međunarodne, međužupanijske i međugradske suradnje gostujuće izložbe i projekti muzeja izvan Zagreba i Hrvatske kao i gostovanja naših muzeja u drugim gradovima i državama. Predviđena su sredstva za otkup muzejske građe i zaštitu postojeće, zaštitna arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja, te edukativnu i pedagošku djelatnost muzeja (Dan muzeja, tematske pedagoške izložbe, radionice i sl.), rad s osobama s invaliditetom, nakladničku djelatnost i druge segmente rada muzeja. Izložbama i posebnim popratnim programima obilježavat će se obljetnice poput 150. godišnjice rođenja Milke Trnine i sl. Održat će se i tradicionalne manifestacije kao što su: "Noć muzeja", Festival znanosti u Tehničkom muzeju, "Dani Andautonije" u organizaciji Arheološkog muzeja, te manifestacija "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba.

Planirano za 2013. ukupno: 11.190.500,00 kn
Ustanove: 8.108.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 3.082.500,00 kn

b) UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

Organizacija: 34 umjetničke i druge zbirke u vlasništvu Grada Zagreba

Grad Zagreb vlasnik je ukupno 34 umjetničkih i drugih zbirki i ostavštine od kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, od kojih su 29 Gradu Zagrebu darovali privatni kolekcionari, umjetnici, ugledni građani ili njihovi pravni sljednici, dvije zbirke je Grad Zagreb stekao odlukama suda kada nije bilo zakonskih nasljednika, a tri zbirke i ostavštine je kupoprodajnim ugovorima otkupio od bivših vlasnika.

Zbirke i predmeti, u pojedinim slučajevima i nekretnine koje su sa zbirkama jedinstvena cjelina, darovani su izravno Gradu Zagrebu kao pravnoj osobi, a ne pojedinim gradskim ili državnim baštinskim institucijama. Grad Zagreb ih je, kao njihov vlasnik, povjerio na upravljanje pojedinim muzejsko-galerijskim i drugim ustanovama. Većina zbirki osmišljene su cjeline, kulturno, povijesno i/ili umjetnički relevantne, sa statusom zaštićenoga kulturnog dobra koje, kao dio zagrebačkoga i hrvatskoga kulturnog identiteta, svjedoče o ukusu, afinitetima, kulturnim navikama i materijalnom statusu zagrebačkih građanskih obitelji te o dosezima zagrebačkih i hrvatskih umjetničkih i kolekcionarskih krugova.

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za muzejsku djelatnost, za program umjetničkih i drugih zbirki - donacije Gradu Zagrebu i otkupljenih zbirki pristigla su 72 programa i prijedloga koje je uputilo 10 predlagatelja. Vijeće za muzejsku djelatnost se pri vrednovanju programa pridržava Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji se odnose na muzejsku djelatnost i dodatnih kriterija za zbirke Grada Zagreba stečene darovanjem ili kupoprodajom.

Financirat će se naknade i obveze prema donatorima u skladu s postojećim ugovorima, troškovi u vezi s prihvaćanjem novih donacija i otkupom pojedinih predmeta i zbirki. Prioritet u održavanju i zaštiti prostora i građe imat će i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane ili otkupljene zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose očuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana hrvatske kulture i umjetnosti i zagrebačkih donatora (T. Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, Richter, V. Kovačić, M. Jurić Zagorka). S obzirom na to da su zbirke ne samo mjesta gdje se čuva, zaštićuje i prezentira vrijedna kulturna baština, već se preko njih predstavljaju određene pojave, koncepti i ideje, omogućuje istraživanje i proučavanje zbirki i djela donatora-kolekcionara ili onih kojima je zbirka posvećena, osobito će se poticati obrazovni, znanstveni i popularno kulturni sadržaji i programi u vezi s darovanom ili otkupljenom građom (predavanja, edukacija, seminari, koncerti, predstave, igraonice) te razvoj kreativnih i raznovrsnih programa za privlačenje nove publike prilagođenih različitim grupama građana (školska djeca, starije osobe, obitelji, poslovni ljudi, turisti, osobe s posebnim potrebama, učenici, studenti, stručna javnost) čime se ujedno obogaćuje ukupna turistička ponuda Grada Zagreba. Cilj je bolja dostupnost i prezentacija darovanih zbirki javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu Grada Zagreba, kao i izdavanje promotivnog materijala s informacijama o svim zbirkama.

Nastavit će se i sustavno održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih i memorijalnih zbirki Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, V. Kovačić, Richter i M. J. Zagorka te palače Magdalenić-Drašković-Jelačić koja se uređuje za potrebe Muzeja donacija. Program će obuhvatiti nove konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak već ranije započetih konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki te preventivnu zaštitu i digitalizaciju građe zbirki.

Posebno se ističe program 2. Festivala Miroslava Krleže i izložba portreta Miroslava Krleže kojim će se u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže obilježiti 120. godišnjica rođenja Miroslava Krleže, 5. Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac 2013., izmjena stalnih postava i prezentacija zbirki Richter i Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, nastavak ekskluzivnih donatorskih koncerata u Palači Gvozdanović u funkciji promocije i obnove palače i prezentacije javnosti Zbirke Gvozdanović te program Jazz na Vrhu u sklopu zbirke Richter.

Napomena: sredstva su uključena u prethodnu tablicu.

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 616

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 71/06) što obuhvaća javno izvođenje dramskih, opernih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

Na Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba pristiglo je 390 kazališnih programa. Vijeće za kazališnu djelatnost pri odabiru programa vodi se Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji se odnose na kazališnu djelatnost. Ove godine posebno će se vrednovati kazališta koja imaju programski kontinuitet i veći broj repriza. Pri vrednovanju programa vodit će se računa o produkcijskoj zahtjevanosti i većem broju sudionika, radu mladih umjetnika i radu s mladima kao i o koprodukcijama s ustanovama i udrugama. Kod plesnih projekata i plesnih ansambala također će se vrednovati programski kontinuitet i veći broj izvedbi, kao i usavršavanje mladih umjetnika i rad s mladima. Vrednovat će se nove inicijative u korist razvoja plesne scene kao i suradnju s ostalim članovima plesne scene, ustanovama i umrežavanje.

Sufinancirat će se kazališni premijerni i reprizni naslovi javnih gradskih kazališta: Gradskoga dramskog kazališta "Gavella", Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija, Zagrebačkoga kazališta mladih, Gradskoga satiričkog kazališta "Kerempuh", Gradskoga kazališta "Trešnja", Zagrebačkog kazalište lutaka, Gradskog kazališta "Žar ptica". Osim javnih gradskih kazališta financirat će se HNK u Zagrebu što ga Grad financira kao zajednički program s Ministarstvo kulture, te će se participirati u troškovima Teatra&TD i Ansambla Lado.

U 2013. nastavit će se započeta pojačana tehnička i programska potpora kazališnim programima koji se odvijaju u centrima za kulturu. Grad Zagreb je u posljednjih nekoliko godina uložio velika sredstva u uređenje i opremu dvorana u centrima za kulturu te se povećanjem sredstava tim centrima omogućava kazališnim skupinama i plesnim ansamblima izvođenje predstava uz nikakve ili minimalne troškove. Dio je to nastojanja da se nezavisnoj kazališnoj sceni dodatno pomogne osiguravajući im prostor za izvedbe. Jednako tako Gradski ured omogućio je da u Kazalištu Vidra svoje predstave izvode, uz minimalne troškove, profesionalne kazališne družine koje nemaju svoj prostor, što je slučaj s većinom njih. Takva pomoć nezavisnoj kazališnoj sceni nastavit će se i u 2013. godini. Na jednak će se način omogućiti plesnoj sceni da nastupa u dvorani Gorgona u Muzeju suvremene umjetnosti. Naime, u Gradu Zagrebu postoji problem velike scene za izvođenje plesnih predstava pa stavljanje dvorane Gorgona u funkciju plesne scene jedno je od rješenja tog problema. U Plesnom centru nastojat će se razviti tzv. rezidencijalna djelatnost.

Kod velikih kazališnih festivala kao što su Tjedan suvremenog plesa, Festival novog cirkusa, Perforacije, Festival svjetskog kazalište, Naj..Naj.. festival, Dani satire vodit će se računa o raznolikosti, relevantnosti i edukativnosti festivalskih događanja, dostupnosti posjetiteljima, kapacitetu dvorana te predviđenom broju posjetitelja, prisutnosti hrvatskih autora/koprodukcije te broju premijernih izvedbi.

Planirano za 2013. ukupno: 24.949.000,00 kn
Ustanove: 14.414.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 10.535.000,00 kn

Sufinanciranje programa i rada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznosi 43.000.000,00 kn.

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 3 javne gradske ustanove