Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Staro Trnje, Savica za zonu Prisavlje - Ulica V. Ruždjaka, planirana Strojarska

3.2.2. Sanacija - kazeta D5-1

Članak 21.

U kazeti D5-1 moguća je sanacija osnovne škole i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i obnova postojeće osnovne škole, te prenamjena tavanskih prostora;

- ukupna visina građevine je postojeća;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 1,5;

- najmanji postotak prirodnog terena je postojeći;

- iznimno, za zahvate u kazeti D5-1 moguće je odstupanje od postojećih pokazatelja u skladu s programom osnovne namjene građevine;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- iznimno, u slučaju gradnje zamjenske građevine obavezna je provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja. uz obavezno poštivanje urbanističkih parametara iz točke 3.4. ove odluke.

3.3. Ostali sadržaji javne i društvene djelatnosti - D

Članak 22.

U kazeti D-1 predviđa se izgradnja građevina javne i društvene namjene upravne, socijalne (umirovljenički, učenički, studentski domovi), zdravstvene, predškolske, školske, za kulturu, vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadržaji) i druge javne namjene (političke organizacije, specijalizirani odgojnoobrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, športsko-rekreacijske dvorane i sl.). U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Izgradnja građevina javne i društvene djelatnosti predviđa se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najveća visina građevina je podrum i 3 etaže;

- površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 1,5;

- najveći k_is nije propisan, odredit će se u skladu s programom i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;

- najmanje 30% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su točkama 5.1.1. i 6.5. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

Gradnji građevina javne i društvene namjene mora prethoditi arhitektonski natječaj na temelju detaljnog programa kojim će se odrediti svi potrebni sadržaji, a koji će se odrediti za minimalni obuhvat definiran na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREĐENJA u mjerilu 1:1000.

3.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 23.

Planom su određeni sljedeći prostorni pokazatelji:

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_isn) - odnos GBP-a nadzemnih etaža građevine, ne računajući podrum, i površine građevne čestice;

- k_ig (koeficijent izgrađenosti) - odnos izgrađene tlocrtne površine (površine zemljišta pod građevinom) i površine građevne čestice;

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos građevinske (bruto) površine građevne čestice nije određen;

- GBP - građevinska (bruto) površina.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih i poslovnih građevina

4.A Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene - M2

Članak 24.

Poslovno-stambene građevine će se graditi u kazetama A-1, A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3, B-6, B-7, C-9 i C-12.

Planom su površine za gradnju podijeljene na:

- površine nove gradnje;

- površine održavanja.

Uvjeti korištenja, položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.A-3. ove odluke.

4.A-1. Nova gradnja

Članak 25.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica ili kazeta izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI 4.1. NAČIN i UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Unutar obuhvata Plana nisu svugdje naznačeni građevni pravci.

Regulacijski pravci obodnih prometnica kazete u pravilu su i građevni pravci te kazete, kada to nije drugačije određeno kartografskim prikazima ovog plana.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina te podzemnih garaža i skloništa.

Gradnja istaka, balkona, lođa i sl. je moguća iznad javnoprometne površine samo kada širina koridora ulica iznosi najmanje 15 m.

Na površinama određenim za novu gradnju, u skladu s planiranom izgradnjom, određena je najmanja veličina građevne čestice za svaku kazetu, osim za kazete gdje je planirana izrada DPU-a, te će se kroz nju definirati veličine čestica. Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Na jednoj građevnoj čestici namijenjenoj gradnji visokih građevina moguće je graditi više građevina. Najmanja međusobna udaljenost građevina, kod takvog načina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, lođa i sl., kod takvog načina gradnje, moguća je tek kad je međusobna udaljenost pojedinih građevina ≥ 18,0 m. Kod gradnje građevina razvedenog tlocrta međusobna udaljenost nadzemnih dijelova građevine može biti manja, a najmanja međusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana.

Građevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodeći računa o slici ulice i urbanističkoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane građevine moraju i pojedinačno svojim volumenom, proporcijama i obradom pročelja biti kvalitetna arhitektonska cjelina.

U svim građevinama mješovite-pretežito poslovne namjene potrebno je osigurati mješovitost namjene javnim korištenjem dijelova prizemlja ili prizemlja i prvog kata građevina, osobito uz Aveniju Većeslava Holjevca.

Ovim se planom ne predviđa obvezna izgradnja ograda građevnih čestica, ali se ona omogućuje ako je potrebna zbog namjene građevine.

U svim je građevinama moguća gradnja podruma. Broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove planirane komunalne infrastrukture.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Kod uređenja građevina i prostora javne i društvene namjene, bilo da su u zonama javne i društvene namjene oznake D, D4 bilo da se grade kao prateći sadržaji naselja, potrebno je dimenzionirati pristupe od javne prometne površine tako da se osigura okupljanje korisnika i građana kao i nesmetano odvijanje prometa zadržavanjem nivelete prometnice i pravca kretanja pješaka (npr. gradacijom pretprostora) i time izbjegne stvaranje urbanističko-arhitektonskih barijera.

Ukupni GBP stambene namjene na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) može iznositi najviše 30%. Navedeni postotak se odnosi na svaku pojedinačnu kazetu.

Poslovni prostori uređivat će se i u sklopu višestambenih građevina u kazetama mješovite - pretežito stambene namjene (M1). Ukupni GBP poslovne namjene na površinama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) može iznositi najviše 30% ukupnoga nadzemnog GBP-a unutar zahvata.

4.A-1.1. kazete A-2, A-3 i A-4

Članak 26.

U kazetama A-2, A-3 i A-4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,0;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su točkama 5.1., 5.1.1., 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4.A-1.2. blok B-1

Članak 27.

U bloku B-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar bloka je 2000 m². Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar bloka;

- najveća visina je podrum i 5 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,5;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurati prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4.A.- 1.3. blok B-2

Članak 28.

U bloku B-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar kazete je 2000 m². Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar bloka;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,5;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4.A.- 1.4. kazeta B-3

Članak 29.

U kazeti B-3 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar kazete je 2000 m². Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar bloka;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,5;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke.

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4.A-.1.5. blok B-6

Članak 30.

U bloku B-6 predviđena je izgradnja građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar bloka odredit će se detaljnim planom uređenja;

- najveća visina građevine je podrum i 6 etaža za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine s obvezom planiranja individualnih i niskih građevina uz Drinsku ulicu;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najveći k_isn zahvata detaljnog plana uređenja bloka je za individualne i niske građevine 1,5, a za visoke građevine 3,0;

- u bloku je obavezno planiranje javnog parka - Z1-6 minimalne površine 1500 m²;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza izrade DPU-a i urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4.A-1.6. blok B-7

Članak 31.

U bloku B-7 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

- najveća visina građevine je podrum i 8 etaža;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 3,0;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su točkama 5., 5.1.1., 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4.A-1.7. kazete C-9, C-12

Članak 32.

U kazetama C-9 i C-12 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće, poluugrađene i ugrađene građevine i uređenje površina;

- površina građevne čestice identična je površini kazete;

- iznimno, u kazeti C-12 najmanja veličina građevne čestice je 1500 m²;

- iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,0;

- u kazeti je moguća izgradnja jednonamjenske poslovne građevine;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja građevne čestice određeni su točkama 5., 5.1.1., 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke.

4.A-2. Održavanje

Članak 33.

U kazeti A-1 moguće je održavanje građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- održavanje i manji zahvati sanacije u postojećim gabaritima;

- najveća građevna čestica je postojeća, identična veličini kazete;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - kazete je postojeći 0,56;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - kazete je postojeći 4,0;

- najmanji postotak prirodnog terena je postojeći;

- kod prenamjene postojećih poslovnih prostora nije dopušteno povećanje potrebnog broja PGM-a;

- iznimno, u slučaju gradnje zamjenske građevine obavezna je provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

- u slučaju nove gradnje kao i zamjenske vrijede isti parametri kao i za kazetu A-2.

4.A.-3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 34.

Planom su određeni sljedeći prostorni pokazatelji:

- k_ig (koeficijent izgrađenosti) - odnos izgrađene tlocrtne površine (površine zemljišta pod građevinom) i površine građevne čestice;

- tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos bruto razvijene površine građevine i površine građevne čestice;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_isn) - odnos GBP-a nadzemnih etaža građevine, ne računajući podrum, i površine građevne čestice;

- građevinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade, uključujući površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde.

- nova gradnja (kazete A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3, B-6, B-7, C-9, C-12).

* Površina kazete B-6 (18.830 m²) umanjena je za površinu planiranog javnog parka (1.500 m²)

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža. Koeficijent k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni GBP.

- održavanje (kazeta A-1)

Iskazani koeficijent k_ig i k_isn su postojeći i odnose se na građevnu česticu koja je identična kazeti.

4.B. Uvjeti i način gradnje građevina mješovite - pretežito stambene namjene - M1

Članak 35.

Stambene i stambeno-poslovne građevine gradit će se na prostorima nove gradnje u kazetama B-5, C-1, C-2, C-3, C-4, C-5, C-6, C-7, C-8, C-10, C-11, C-13, C-14, C-15, C-16, C-18, C-20, C-21, C-22 i C-23.

Osim nove gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina predviđeno je održavanje postojećih stambenih i stambeno-poslovnih građevina u kazetama: B-4, C-17 i
C-19.

Planom su površine za gradnju podijeljene na:

- površine nove gradnje;

- površine održavanja.

Uvjeti korištenja određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000.

Stambene građevine će se graditi kao visoke višestambene građevine, niske i individualne građevine.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.B-3. ove odluke.

4.B.-1. Nova gradnja

Članak 36.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Unutar obuhvata Plana nisu svugdje naznačeni građevni pravci.

Regulacijski pravci obodnih prometnica kazete u pravilu su i građevni pravci te kazete, kada to nije drugačije određeno kartografskim prikazima ovog plana.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, balkona, lođa i sl., izlaza iz skloništa, infrastrukturnih građevina te podzemnih garaža i skloništa.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina i javnog parka.

Gradnja balkona i lođa dubine do 0,5 m je moguća kod gradnje visokih građevina na regulacijskom ili građevnom pravcu ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m, gradnja istaka nije moguća. Kada je koridor ulice ili razmak između građevnih pravaca najmanje širine 18,0 m, istake, balkoni, lođe i sl. se mogu planirati s najvećom dubinom od 1,5 m. Iznimno, kada je koridor ulice manji od navedenoga, ali je s druge strane ulice predviđeno uređivanje parkovnih, športskih i drugih otvorenih površina, istaci, balkoni, lođe i sl. se mogu planirati s najvećom dubinom od 2,0 m.

Na površinama određenim za novu gradnju, u skladu s planiranom izgradnjom, određena je najmanja veličina građevne čestice za svaku kazetu osim za kazete i blokove gdje je planirana izrada DPU-a, te će se detaljnom razradom definirati veličine čestica. Najveća površina građevne čestice identična je površini kazete.

Građevna čestica mora biti formirana tako da omogući formiranje preostale ili preostalih građevnih čestica i izgradnju na dijelu kazete koji preostane nakon njena formiranja.

Ovim se planom ne predviđa obvezna izgradnja ograda građevnih čestica, ali se omogućuje ako je potrebna zbog namjene građevine.

U svim građevinama moguća je gradnja podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog blizine crpilišta i razine podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati najmanje jedan priključak na javnu prometnu površinu, kao i priključenje na vodove planirane komunalne infrastrukture.

Pri projektiranju građevina i prilaznih putova potrebno je omogućiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 70% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete.

4.B.-1.1. kazete B-5, C-13, C-18, C-20

Članak 37.

U kazetama B-5, C-13, C-18, C-20 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- površina građevne čestice identična je površini kazete. Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih građevina na zasebnim građevnim česticama unutar kazete;

- najveća visina građevina je podrum i 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,0;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke.

4.B.-1.2. blok C-1

Članak 38.

U bloku C-1 predviđena je izgradnja građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar bloka odredit će se detaljnim planom uređenja;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine s obvezom planiranja individualnih građevina P+1+Pk uz Starotrnjansku ulicu;

- najveći k_isn zahvata je 1,5 za individualne i niske građevine, a 2,0 za građevine sa 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- u kazeti D5-1 planira se sanacija i uređenje postojeće osnovne škole na građevnoj čestici, a u slučaju gradnje zamjenske građevine uz obvezno poštivanje urbanističkih parametara iz točke 3.4. ove odluke;

- u bloku je obvezno planiranje javnog parka Z1-1 minimalne površine 2000 m²;.

- obvezno je planiranje pješačkog toka - šetnice koji na sebe veže zonu javnog parka Z1-1 te povezuje površine društvene namjene;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza izrade DPU-a.

4.B.-1.3. kazeta C-2

Članak 39.

U kazeti C-2 predviđena je izgradnja građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar bloka odredit će se detaljnim planom uređenja;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine s obvezom planiranja individualnih građevina P+1+Pk uz Starotrnjansku;

- najveći k_isn zahvata je 1,5 za individualne i niske građevine, a 2,0 za građevine sa 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- u bloku je obvezno planiranje predškolske ustanove - D4-1 minimalne površine 3500 m²;

- u bloku je obvezno planiranje javnog parka - Z1-2 minimalne površine 1800 m²;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- potrebno je osigurati kontinuitet pješačkog toka - šetnice na koju se vežu zone planirane javne namjene D-4 kao i zona javnog parka Z1-2;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza izrade DPU-a.

4.B.-1.4. kazeta C-3

Članak 40.

U kazeti C-3 predviđena je izgradnja građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar bloka odredit će se detaljnim planom uređenja;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine;

- najveći k_isn zahvata je 2,0 za građevine sa 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- udaljenost građevine od međa za visoke građevine je h/2, a za individualne i niske građevine najmanje 3 m;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- u kazeti je obvezno planiranje javnog parka - Z1-3 minimalne površine 1200 m²;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- potrebno je osigurati kontinuitet pješačkog toka - šetnice na koju se veže zona javnog parka Z1-3;

- moguće je linearno povezivanje Starotrnjanske ulice s Drinskom te formiranje trga naselja kao i planiranje njemu odgovarajućih sadržaja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obaveza izrade DPU-a.

4.B.-1.5. blok C-4

Članak 41.

U bloku C-4 predviđena je izgradnja građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar bloka odredit će se detaljnim planom uređenja;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine s obavezom planiranja individualnih građevina P+1+Pk uz Starotrnjansku;

- najveći k_isn zahvata je 1,5 za individualne i niske građevine, a 2,0 za građevine sa 4 etaže.;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- omogućava se zadržavanje građevina izgrađenih na temelju odgovarajuće dozvole kroz detaljnu valorizaciju prostora;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza izrade DPU-a.

4.B.-1.6. kazete C-5, C-6

Članak 42.

U kazetama C-5 i C-6 predviđena je izgradnja građevina i uređenje površina prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja veličina pojedinačne građevne čestice unutar kazeta odredit će se detaljnim planom uređenja;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine s obavezom planiranja individualnih građevina P+1+Pk uz Starotrnjansku;

- najveći k_isn zahvata je 1,5 za individualne i niske građevine, a 2,0 za građevine sa 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- u kazeti C-5 je obvezno planiranje zone javne namjene približne površine 7000 m²;

- u kazeti C-5 je obvezno planiranje javnog parka - Z1-5 minimalne površine 1800 m²;

- potrebno je osigurati kontinuitet pješačke poveznice sjever - jug, odnosno povezivanje javnog sadržaja sa središnjim dijelom naselja;

- izradom DPU-a omogućava se razgraničenje između pojedinih namjena;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke;

- obveza izrade DPU-a.

4.B.-1.7. kazete C-7, C-8

Članak 43.

U kazetama C-7 i C-8 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je za samostojeću 350 m², za poluugrađenu 220 m², a za ugrađenu 132 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je za samostojeću 30%, poluugrađenu 40%, a za ugrađenu građevinu 50%;.

- najveći k_i je 1,5;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

- najveća visina je tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine;

- na građevnoj čestici moguća je gradnja samo jedne pomoćne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije najmanje je 4,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- rekonstrukcija i gradnja novih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći k_i 1,0, najveća visina tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manja od 1,0 m za nove građevine; potreban broj PGM-a osigurat će se na građevnoj čestici; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni.

U rekonstrukciji, postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

4.B.-1.8. kazete C-10, C-11, C-14, C-15, C-16, C-21, C-22, C-23

Članak 44.

U kazetama C-10, C-11, C-14, C-15, C-16, C-21, C-22 i C-23 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina i uređenje površina;

- najmanja površina građevne čestice unutar kazete je 600 m²;

- najveća visina građevine je podrum i 4 etaže;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je 0,5;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je 2,0;

- udaljenost građevine od međa za individualne i niske građevine je najmanje 3 m, a za visoke građevine h/2;

- najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi građevine - lođe, balkoni, terase i sl.;

- najmanje 20% površine zahvata u prostoru - građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje na temelju projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ove odluke.

Iznimno, u kazeti C-21 za potrebe izgradnje reciklažnog dvorišta parametri mogu biti drugačiji od propisanih.

Rekonstrukcija i gradnja novih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

Rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći k_i 1,5, najveća visina tri nadzemne etaže, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je postojeća za rekonstrukciju i gradnju nove građevine umjesto postojeće, odnosno ne manje od 3,0 m za nove građevine; potreban broj PGM-a osigurat će se na građevnoj čestici; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni.

U rekonstrukciji, postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

4.B.-2. Održavanje

Članak 45.

U kazetama B-4, C-17 i C-19, održavat će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- održavanje i manji zahvati sanacije građevina u postojećim gabaritima i namjeni;

- iznimno, moguća je prenamjena postojećih poslovnih prostora pri čemu nije dopušteno povećanje potrebnog broja PGM-a;

- najveća visina građevina je postojeća;

- građevna čestica je postojeća;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je postojeći;

- najveći k_ig zahvata u prostoru - građevne čestice je postojeći;

- najveći k_isn zahvata u prostoru - građevne čestice je postojeći;

- najmanji postotak prirodnog terena je postojeći;

- uvjeti uređenja neizgrađenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ovih odredbi;

- potreban broj PGM-a osigurat će se prema uvjetima i normativu iz točke 5.1.1. ovih odredbi;

- u slučaju gradnje novih građevina umjesto postojećih, kao i rekonstrukcija, postojeći urbanistički parametri se ne mogu povećavati;

- postojeći parametri određeni su u točki 4.B.-3.

4.B.-3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 46.

Planom su određeni sljedeći prostorni pokazatelji:

- k_ig (koeficijent izgrađenosti) - odnos izgrađene tlocrtne površine (površine zemljišta pod građevinom) i površine građevne čestice;

- tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase stanova u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos bruto razvijene površine građevine i površine građevne čestice;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_isn) - odnos GBP-a nadzemnih etaža građevine, ne računajući podrum, i površine građevne čestice;

- GBP - građevinska (bruto) površina.

- nova gradnja (kazete B-5, C-1, C-2, C-3, C-4, C-5, C-6, C-7, C-8, C-10, C-11,
C-13, C-14, C-15, C-16, C-18, C-20, C-21, C-22 i C-23)

* Površina kazete C-1 (18.897 m²) umanjena je za površinu planiranoga javnog parka Z1-1 (2.000 m²); kazete C-2 (21.266 m²) za površinu planiranoga javnog parka Z1-2 (1.800 m²) i planirane predškolske ustanove D4-1 (3.500 m²); kazete C-3 (15.590 m²) za površinu planiranoga javnog parka Z1-3 (1200 m²); kazete C-5 (20.461 m²) za površinu planiranoga javnog parka Z1-5 (1.800 m²) i planirane društvene namjene D-1 (7.183 m²)

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni GBP.

- održavanje (kazete B-4, C-17 i C-19)

Iskazani koeficijent k_ig i k_isn su postojeći i odnose se na građevnu česticu koja je identična kazeti.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 47.

Trase i površine građevina i uređaja prometne, energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prikazima:

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PROMET

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE i

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Trase infrastrukture u pravilu se vode unutar koridora javnih prometnih površina. Detaljno određivanje trasa infrastrukture utvrđuje se lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnom tehničkom dokumentacijom.

Lokacijskom dozvolom može se odobriti gradnja infrastrukturne mreže i građevina u funkciji energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture (transformatorske stanice i slično) unutar budućih planiranih građevina.

U okvirima planiranih prometnih koridora moguća je izgradnja telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, elektroenergetske mreže i mreže javne rasvjete, te toplovodne, plinovodne i drugih infrastrukturnih mreža. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture treba se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Planirane građevine se priključuju na javnu prometnu površinu i postojeću i planiranu infrastrukturu na način koji propisuje nadležna komunalna služba.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 48.

Trase i koridori ulične mreže na području obuhvata Plana definirani su i prikazani na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET.

U obuhvatu Plana nalaze se sljedeće ulice:

Za ulice u obuhvatu Plana utvrđeni su sljedeći profili i koridori:

Planom je određena ukupna širina javnoprometnih površina, te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila, a kao posljedice detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se lokacijskim dozvolama.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja kolnika sa završnim habajućim slojem od asfaltnog betona, za dvosmjerno kretanje vozila, minimalne širine 6,00 m.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti nogostupe, obilježene pješačke prijelaze, pješačke otoke i pješačke zone. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila. Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m. Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački su hodnici visinski uzdignuti 0,03 m.

Uređenje kolnih ulaza u blok ili građevinu provest će se bez mijenjanja nivelete i širine pločnika, uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka arhitektonskim barijerama. Kazete uz ulicu Prisavlje mogu imati spoj na nju, što ga treba formirati kao zajednički spoj za nekoliko katastarskih čestica, sve sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne novine 119/07).

Uz javne pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene rubnjake. Nogostupi u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina tipskih rubnjaka 18/24 cm izvan zone raskrižja i sklopa pješačkih prijelaza, tj. na svim mjestima koji nogostupe ili zelene razdjelne pojaseve odvaja od kolnika iznosi 12-14 cm iznad kote kolnika uz njih. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm (iznesene visine rubnjaka su preporuka, kao i tip rubnjaka).

Prilikom konačnog oblikovanja prometnica u postupku ishođenja dozvola potrebno je postojeći križ na raskrižju Lastovske - Križne - Drinske ulice sačuvati i po potrebi premjestiti u zeleni razdjelni pojas u neposrednoj blizini.

U zonama raskrižja, na udaljenosti manjoj od 25 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 49.

Potrebe za prometom u mirovanju se prema odredbama GUP-a grada Zagreba moraju zadovoljiti na vlastitim parcelama. Dio planiranih prometnih koridora omogućuje i ulično parkiranje.

Garaže u sklopu poslovnih građevina potrebno je planirati tako da se omogući javno korištenje najmanje 30% od ukupno ostvarenog broja PGM-a.

Radi sigurnog odvijanja prometa, ulično parkiranje ne može se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 30 m od raskrižja.

Na području obuhvata Plana, rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba, koji, ovisno o korištenju i namjeni prostora, iznose:

Uz navedene normative za prostore nove gradnje treba primjenjivati i sljedeće:

Potreban broj PGM-a osigurat će se i prema sljedećim uvjetima:

- na prostorima nove gradnje, sanacije i održavanja obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru - građevne čestice.

- iznimno, na prostoru sanacije za sadržaje javne i društvene namjene (OŠ u Trnjanskoj ulici), potreban broj PGM-a osigurat će se u koridorima obodnih prometnica - Trnjanska cesta.

Prilikom osiguranja potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta najviše 30% potrebnih parkirališno-garažnih mjesta može se planirati kao parkiralište na otvorenome - na razini uređenog terena građevne čestice.

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema navedenim odredbama, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Preporučene dimenzije parkirališnog mjesta su 5,0 x 2,5 m. Mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,3 m.

Na svim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću iznosi 5,0 x 3,7 m.

Zabranjuje se izgradnja privatnih garaža u koridoru prometnice.

Građevinska parcela može imati jedan, iznimno dva ulaza na parkiralište, odnosno u garažu.

5.1.2. Javne pješačke površine i biciklističke staze

Članak 50.

Planom se predviđa uz svaku prometnicu, pješački nogostupi (dostupnost javnom prometu), a uz svaku važniju prometnicu i biciklističke staze.

Za kretanje pješaka se planiraju i uređuju, osim pločnika i trgova, pješački putovi i šetnice. Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ali ne uže od 1,5 metara. Pješačke komunikacije posebno su važne za dostupnost javnom prometu; danas na Slavonskoj aveniji i Ulici Hrvatske bratske zajednice, a u budućnosti i na ulici Prisavlje i produženoj Strojarskoj (Ulici SR Njemačke). Komunikacija biciklističkog prometa poglavito je važna, jer na avenijama postoje biciklističke staze pa ovaj vid prometa omogućuje naselju pristupačnost i ovom prijevozu.

Ispod Slavonske avenije planirana su dva denivelirana prolaza.

U istočnom dijelu planiran je poseban pješačko/biciklistički koridor da bi se sačuvala pristupačnost svih sadržaja, odnosno zadržala potrebna razina motiviranosti (atraktivnosti) pješačenja i vožnje bicikla. Izgradnjom koridora produžene Strojarske (Ulica SR Njemačke) potrebno je i taj pješački prolaz denivelirati.

Biciklističke staze i trake razgraničene su denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom ili tipskim rubnim elementom od pješačkih staza. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu ne može biti veći od 8%.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci.

5.1.3. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 51.

Unutar obuhvata Plana nije predviđeno uvođenje linija autobusnoga javnoga gradskog prijevoza putnika.

Ovim se planom planira uređenje stajališta javnoga tramvajskog prometa u ulici Prisavlje.

U koridoru produžene Strojarske ulice planirana je izgradnja lakotračničke željeznice za koju je izrađena studija, te je Planom osiguran koridor za njenu realizaciju. Mogućnosti i način izgradnje lakotračničke željeznice riješit će se daljnjom razradom prostorne i tehničke dokumentacije.

Stajališta javnoga gradskog prometa su pretežno dostupna u "tramvajskom" krugu 300 m, a cijelo područje u "autobusnom" krugu od 500 m.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 52.

Za gradnju komunalne infrastrukturne mreže definirane su načelne trase komunalne infrastrukturne mreže u odnosu na profile prometnica, te sveukupnu izgradnju zone. Konačne trase i profili odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za pojedinu trasu ili uređaj. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

Planom je predviđeno da postojeća mreža komunalne infrastrukture obvezno ostane u funkciji dok se ne realizira Plan, odnosno dok se ne izgradi nova mreža.

5.2.1. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 53.

Telekomunikacijska mreža prikazana je na kartografskim prikazima:

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Planom su osigurani uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice na području Plana, bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Opremanje prostora uređajima pristupne mreže unutar telekomunikacijskog prometnog sustava predviđeno je djelomičnim zadržavanjem postojećih instalacija, te dopunom postojeće i izgradnjom potpuno nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije u koridorima novoplaniranih prometnica.

Nove trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica obostrano. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradit će se s montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila Æ110, Æ50 i Æ40 mm, u koje će se uvlačiti TKC kabeli. Osim potrebnog broja cijevi za polaganje TKC kabela, potrebno je osigurati dvije dodatne cijevi za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela, te položiti i dodatnu rezervnu cijev. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m. Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama treba izvesti prema posebnim tehničkim propisima.

Unutar područja obuhvata Plana prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama. Javne govornice, osim unutar kazeta - građevnih čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

U području obuhvata Plana u cilju razvoja mreže pokretne telefonije, omogućena je izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na krovne prihvate na zgradama visine P+8. Postava antenskih stupova nije moguća na građevini dječjeg vrtića, osnovne škole, zdravstvenim ustanovama i domovima za starije i nemoćne osobe, a jedan antenski stup trebaju koristiti zajednički svi zainteresirani operateri. Unutar obuhvata Plana moguće je planirati kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme unutar građevina javne namjene.

5.2.2. Vodoopskrbna mreža

Članak 54.

Vodovodna infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskim prikazima:

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Unutar obuhvata Plana predviđene su trase za razvoj vodoopskrbne mreže, kao i dijelovi mreže koji svojim profilom ne odgovaraju planiranim potrebama. Vodoopskrbni sustav ima planirane koridore u svakom profilu prometnice - ulice, s kojega će se izvesti priključci za svaku pojedinu građevinu. Potrebne profile vodoopskrbnih cjevovoda treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojećih cjevovoda, koji se zadržavaju, s novima.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže. Preporučljiva udaljenost hidranta je 50-75 m.

Vodoopskrbnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim će se odrediti količine vode i tlakovi za potrebe cijelog naselja, ali uz nastojanje prstenastog zatvaranja sustava.

Tjeme vodovodne cijevi polaže se na min 1,2 m dubine ispod nivelete prometnice, a posebnu je pažnju potrebno obratiti u čvorovima i križanjima s ostalom komunalnom infrastrukturom.

5.2.3. Odvodnja otpadnih voda

Članak 55.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartografskim prikazima:

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Slavonskoj aveniji, Drinskoj i u ulici Trnjanski nasip.

Nove trase kanalske mreže za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika planiranih ulica. U svim su prometnicama planirani koridori širine 2-3 m za izgradnju kanalske mreže.

Postojeće, te planirane građevine i uređaji i zemljišta na predmetnom području mogu se koristiti samo u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/07), smjernicama iz Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/09) i smjernicama iz Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 15/08 - ispr., 19/08 - ispr., 8/09 i 11/09 - ispr.).

Svim građevnim česticama unutar obuhvata Plana bit će omogućen priključak na sustav javne odvodnje internim sustavom odvodnje. Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti. Sanitarno-fekalne otpadne vode i uvjetno čiste oborinske vode upuštat će se internim sustavom odvodnje u sustav javne odvodnje revizijskim oknima i slivnicima s pjeskolovom. Potencijalno onečišćene oborinske vode (iz garaža, s parkirališnih površina i dr.) prije upuštanja u sustav javne odvodnje treba pročistiti separatorima ili odgovarajućim objektima za njihovu obradu. Manipulativne, parkirališne i prometne površine treba izvesti vodonepropusno. Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda nije dopuštena.

Granične vrijednosti emisija tehnoloških otpadnih voda prije njihova ispuštanja u građevine javne odvodnje moraju odgovarati Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 87/10).

5.2.4. Plinovodna mreža

Članak 56.

Plinovodna mreža u obuhvatu Plana sastoji se iz više sustava VTP i NTP plinovoda, prema kartografskim prikazima:

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Da bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe pripreme sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja i tehnološke namjene, planira se potpuna plinofikacija prirodnim plinom građevina unutar obuhvata Plana. Unutar obuhvata Plana predviđeni su koridori za niskotlačne plinovode (u nastavku NTP). To uključuje izgradnju plinske mreže u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje s postojećim plinovodima koji se zadržavaju.

Zbog mogućnosti etapne izgradnje novih građevina i prometnica, u slučaju potrebe izgradnje plinovoda koji će služiti kao prespojni plinovodi sa svrhom kontinuirane opskrbe plinom preostalih plinoficiranih građevina, moguća je gradnja i kraćih plinovoda koji nisu ucrtani u kartografskom prikazu kao planirani niskotlačni plinovodi.

Uvjeti gradnje plinoopskrbnog sustava:

- Niskotlačni plinovodi NTP se izvode sukladno normama za plinovode od polietilena radnog tlaka do 1 bar pretlaka. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačne plinovode i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m. Niskotlačni plinovodi NTP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem u načelu min 1 m.

- Distribucijski visokotlačni plinovodi VTP se izvode sukladno normama za plinovode od čelika za radni tlak do 16 bar pretlaka. Distribucijski visokotlačni plinovodi VTP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10 m s tim da se ova minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb d.o.o.

- Udaljenosti VTP i NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb d.o.o.

- Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu ili njen dio, a na plinovodima moraju biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

- S obzirom na to da se na lokacijama postojećih građevina planira nova izgradnja s većom potrošnjom plina te da će se nova izgradnja realizirati etapno, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih opskrbnih plinovoda koji se eventualno zadržavaju, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode.

- U sklopu izgradnje, odnosno rekonstrukcije, ulica na lokacijama postojećih ulica, a po kojima su izgrađeni plinovodi, bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode i pripadne kućne priključke. Iz gospodarskih razloga treba zadržati što veći broj izgrađenih plinovoda i kućnih priključka uz uvjet da se oni uklapaju u planiranu izgradnju, a to se poglavito odnosi na visokotlačni plinovod.

- Dimenzije plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom na temelju hidrauličkog proračuna.

5.2.5. Elektroenergetski sustav i javna rasvjeta

Članak 57.

Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskim prikazima:

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće neovisno o njihovu položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (srednjonaponski SN, niskonaponski NN i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pješačkim nogostupima planiranih ulica.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt.

U svim prometnicama osigurani su potrebni koridori širine 1,0 - 2,0 m. pretežno u pješačkim nogostupima gdje će se polagati SN i NN kabeli. Glavne gradske prometnice, gradske prometnice i dio sabirnih prometnica planirane su s obostranim koridorima za elektroenergetske kabele koji se mogu polagati i u srednjem zelenom pojasu.

U javnoj neprometnoj površini s obje strane svake nove prometnice treba osigurati koridor min širine 1 m za buduće elektroenergetske kabele.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Nove se transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV trebaju graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu građevina. Ako se nove distributivne trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, dimenzija 7,0 x 7,0 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu ili će se graditi na parceli objekta. Ako se naknadno pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija potrebne nove 10(20)/0.4 kV transformatorske stanice osigurat će se unutar njegove parcele. Broj trafostanica u zonama definirat će se u daljnjoj tehničkoj dokumentaciji prema stvarnim potrebama potrošača. Industrijske TS mogu se graditi i bez formiranja vlastite građevne parcele.

Polaganje novih elektroenergetskih vodova je u nadležnosti operatora distribucijskog sustava.

Polaganje novih i eventualnu zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova treba projektirati i izvesti prema važećoj zakonskoj i tehničkoj regulativi.

Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na postojećim prometnicama i novim cestama koje se priključuju na nju, te na parkiralištima.

Javna rasvjeta prometnica izvest će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, a izvodit će se na temelju izrađenih projekata kojima će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnice, izvest će se i rasvjeta parkirališta oko novih objekata.

Za sve trgove, parkove i javne zelene površine, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina.

U svim su prometnicama osigurani potrebni koridori pretežno u pješačkim nogostupima gdje će se na dubini od cca 0.80-1.20 m položiti kabeli javne rasvjete. Glavne gradske prometnice planirane su s obostranim koridorima za instalacije javne rasvjete te koridorom središnjeg prostora za visoke stupove javne rasvjete.

5.2.6. Toplovod

Članak 58.

Toplovodni razvod prikazan je na kartografskim prikazima:

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE

Planom se predviđa premještanje dijela postojećih toplovoda unutar obuhvata Plana u nove koridore planiranih prometnica.

Toplovod istočno od produžene Strojarske ulice premjestit će se na novu trasu unutar koridora navedene prometnice.

U koridoru buduće ulice Prisavlje osigurana je trasa za izgradnju toplovoda 2x NO 150.

Postojeća toplovodna mreža će se rekonstruirati čime će se smanjiti gubici pogonske vode i osigurati kvalitetna i kontinuirana opskrba toplinskom energijom tijekom sezone grijanja.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 59.

Javne zelene površine dijele se prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama na:

- javni park;

- zelene površine uz građevine stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene;

- zelene površine uz predškolske ustanove;

- zelene površine za vanjski boravak djece kada su dječje ustanove u objektima druge namjene (M1, M2);

- zelene površine uz osnovne škole;

- zelene površine uz građevine javne i društvene namjene;

- zaštitne zelene površine i zelenilo u koridorima prometnica;

- zelenilo na većim pješačkim površinama.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina osim na površinama navedenim u točki 1.6. ovih odredbi.

Planom se omogućava ugradnja i postavljanje urbane opreme: javne rasvjete, klupa i opreme za sjedenje i odmor, opreme za dječja igrališta, urbanog mobilijara za različita događanja i prigodne aktivnosti, umjetničkih instalacija, fontana, plitkih bazena, koševa za otpatke, smjerokaza i dr.

Javne zelene površine koje su određene ovim planom realiziraju se na temelju projekta krajobraznog uređenja, detaljnog plana uređenja, odnosno na temelju provedenog arhitektonsko-urbanističkog natječaja kada su prikazane na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje 4.2. Procedure urbano-prostornog uređenja.

Svi zeleni pojasevi uz ulice trebaju biti bez vodova infrastrukture, a pri planiranju javne rasvjete, rasvjetna tijela treba pozicionirati po sredini razmaka između dvaju stabala. Rasvjetna tijela ne smiju biti postavljena u kazetu u kojoj je planirana sadnja stabla. U kazetama za sadnju stabala ne smiju biti položeni infrastrukturni vodovi.

Pri planiranju zelenih površina uz prostore namijenjene boravku djece (dječja igrališta, dječji vrtić, i dr.) treba izbjegavati vrste s trnjem i otrovnim plodovima.

6.1. Javni park blokovi C-1, C-2 C-3, C-5, B-6 i Z1-4

Članak 60.

Strukturu parkovnih površina u kazetama čini pretežno visoka vegetacija, šetnice i staze, sadržaji u funkciji boravka korisnika uključujući i dječja igrališta.

Postojeću vegetaciju moguće je zadržati uz mogućnost unošenja novih vrsta i oblika da bi korištenje parka bilo privlačnije i atraktivnije.

Točna lokacija, veličina i način uređenja dječjih igrališta kao i drugi oblici korištenja javnog parka odredit će se na temelju detaljnog plana uređenja za blokove C-1, C-2 C-3, C-5 i B-6, a za kazetu Z1-4 na temelju provedenoga arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Površine pojedinih građevnih čestica parkova iskazane su na kartografskom prikazu namjene površina i tablično.

Površina građevne čestice javnog parka u kazeti Z1-4 jednaka je površini kazete.

6.2. Zelene površine uz građevine stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene

Članak 61.

Parkovne površine uz ove građevine uređuje se sukladno smještaju u okolini stanovanja izborom i gabaritima vegetacije kojom će se zadovoljiti kriteriji boravka na otvorenome i kretanja u neposrednom okolišu stanovanja. Osnova krajobraznog uređenja u ovoj namjeni je vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. U sklop zelenih površina, opremljenih sadržajima za dječju igru, treba uvrstiti širu paletu dendrološkog materijala da bi se stvorili poligoni za spoznajno-edukativne aktivnosti.

Ove zelene površine uređuju se na temelju projekta krajobraznog uređenja za zahvat u prostoru - građevnu česticu.

6.3. Zelena površina uz predškolske ustanove - kazete D4-1, D4-2, D4-3

Članak 62.

Zelene površine uz predškolske ustanove funkcionalno su prilagođene boravku djece najmlađeg uzrasta, kojih su sastavnice uređenja elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnova krajobraznog uređenja u ovoj namjeni je vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. U sklop zelenih površina, opremljenih sadržajima za dječju igru, treba uvrstiti širu paletu dendrološkog materijala da bi se stvorili poligoni za spoznajno-edukativne aktivnosti.

Najmanje 30% površine građevne čestice dječjeg vrtića treba biti prirodni teren koji se uređuje na temelju cjelovitog rješenja po provedenom urbanističko-arhitektonskom natječaju.

U kazetama namijenjenim za gradnju predškolskih ustanova potrebno je predvidjeti sadnju pojasa zaštitnog zelenila prema obodnim prometnicama.

Iznimno, zelene površine za vanjski boravak djece kada se dječja ustanova nalazi u objektima druge namjene, potrebno je osigurati unutar građevne čestice, zaštićeno od mogućih utjecaja iz preostalog dijela građevine i uz uvjet neometanog izlaska djece na površine za vanjski boravak (15 m² zelene površine/dijete). Zelene površine uređivat će se na temelju projekta krajobraznog uređenja.

6.4. Zelena površina uz osnovne škole - kazete D5-1 i D5-2

Članak 63.

Zelene površine uz osnovne škole funkcionalno su prilagođene boravku djece mlađeg i srednjeg uzrasta, kojih su sastavnice uređenja elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnova krajobraznog uređenja u ovoj namjeni je vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Sklop zelenih površina potrebno je opremiti sadržajima za igru i spoznajno-edukativne aktivnosti djece.

Najmanje 30% površine građevne čestice osnovne škole u kazeti D5-2 treba biti prirodni teren koji se uređuje na temelju cjelovitog rješenja po provedenom urbanističko-arhitektonskom natječaju. Najmanja površina prirodnog terena za osnovnu školu u kazeti D5-2 je postojeća.

U kazetama namijenjenim za gradnju osnovnih škola potrebno je predvidjeti sadnju pojasa zaštitnog zelenila prema obodnim prometnicama.

6.5. Zelene površine uz građevine javne i društvene namjene - kazeta D-1

Članak 64.

U zoni javne i društvene namjene uređenje okoliša treba nositi obilježja urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovnu komponentu.

Okoliš građevina javne i društvene namjene tvori prostorni segment kojeg krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost. Ove zelene površine uređuju se na temelju cjelovitog rješenja po provedenom urbanističko-arhitektonskom natječaju.

6.6. Zaštitne zelene površine i zelenilo u koridorima prometnica kazeta

Članak 65.

U koridorima prometnica formiraju se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine, prostore ugibališta i biciklističke staze, tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ako to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila.

Osim postojećih drvoreda novi drvoredi su planirani u Trnjanskoj cesti, Slavonskoj aveniji, Starotrnjanskoj ulici i novim prometnicama: produženoj Strojarskoj ulici, ulici Prisavlje, jednosmjernoj prometnici uz Slavonsku aveniju i produženoj ulici Kruge.

Zelenilo u koridorima prometnica uređuje se na temelju projekta krajobraznog uređenja prometnice.

6.7. Zelenilo na većim pješačkim površinama

Članak 66.

Uz sadnju visokog zelenila ove površine uređuju se kao žarišta urbanog korištenja s postavom elemenata urbane opreme kao što su: rasvjeta, klupe, skulpture, vodene instalacije, te urbani mobiljari za različita događanja i prigodne aktivnosti. Zelenilo u sklopu većih pješačkih površina uređuje se na temelju projekta krajobraznog uređenja.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti

Članak 67.

Mjera zaštite je prikazana na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu 1:1000.

Gradnja visokih objekata (viših od 9 etaža) nije dopuštena unutar prostornog koridora središnje osi, između zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Trnjanske ceste, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode - crkva sv. Marka i Most slobode - Katedrala.

Dio obuhvata plana, područje uz Av. V. Holjevca - Trnjanska, nalazi se na području kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, koje ima svojstvo kulturnog dobra, utvrđeno rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: UP-I-612-08/02-01/0135 od 18.3.2010. godine, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod registarskim brojem Z-1525 (Narodne novine br. 92/11), a unutar je prostornog i vizurnog koridora središnje osi. Planirani zahvati unutar predmetnog koridora primjenjuju se uz zaštitu utvrđenu za predmetni dio (navedenoga kulturnog dobra), a odnose se na obvezu očuvanja glavnih ekspozicija i vizura za povijesnu jezgru i sliku grada.

Za gradnju uličnih objekata uz Aveniju Većeslava Holjevca ovim je planom određena obveza provedbe arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Također, vrijednost povezana s identitetom Trnja je osnovna škola u Trnjanskoj cesti.

8. Postupanje s otpadom

Članak 68.

Planom se predviđa sustav izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja otpada.

Za višestambene i poslovne građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje posuda za sakupljanje posebnih vrsta otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica na građevnim česticama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati na temelju prostornog i hortikulturnog rješenja građevne čestice.

U kazeti C-21, sa sjeverne strane postojeće trafostanice, omogućuje se izgradnja reciklažnog dvorišta za potrebe stanovnika naselja. Reciklažno dvorište mora zadovoljavati tehničko-tehnološke uvjete propisane posebnim propisima i biti hortikulturno uređeno.

Ako pri realizaciji sadržaja nije moguće zadržati postojeće kvalitetno visoko zelenilo, ono mora biti nadomješteno novim sadnicama u sklopu hortikulturnog uređenja čestice.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoli

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 69.

Mjere zaštite podzemnih voda, osim u skladu s odredbama posebnih propisa, provode se:

- izgradnjom javnoga vodonepropusnog sustava odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone vodocrpilišta i obvezom priključenja svih planiranih građevina na njega;

- trajnom obavezom kontrole vodonepropusnosti sustava odvodnje;

- izgradnjom javnoga vodoopskrbnog sustava i obvezom priključenja svih građevina na njega;

- izgradnjom oborinske odvodnje u sklopu prometnica naselja s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača i odvođenjem otpadnih voda izvan zone vodocrpilišta;

- plinofikacijom naselja prirodnim plinom, odnosno izgradnjom centralnog toplinskog sustava i obvezom priključenja planiranih građevina na njih;

- pri korištenju prometnica, osim provođenja posebnih mjera zaštite obvezno je i praćenje utjecaja prometnice na stanje podzemnih voda;

- sustavnim praćenjem stanja podzemnih voda na području zone;

- praćenjem utjecaja postojećih tehnoloških procesa na podzemne vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete i osiguranjem prirodnog toka voda.

Na predmetnoj lokaciji, s obzirom na blizinu crpilišta (II. vodozaštitna zona), posebno se zabranjuje:

- ispuštanje otpadnih voda na tlo i u podzemlje, rezervoari i pretakališta za naftu i naftne derivate i ostale za vodu štetne i opasne tvari;

- odlaganje otpada bilo koje vrste, osim u nepropusne kontejnere smještene na nepropusne površine;

- otvoreno uskladištenje i primjena kemijskih sredstava štetnih za tlo i vodu, za zaštitu i rast bilja, za uništavanje korova, kao i sredstva za reguliranje i rast biljaka;

- garažiranje i servisiranje motornih vozila i strojeva za naftu i naftne derivate, osim na strogo kontroliranim nepropusnim prostorima;

- uvođenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad;

- skladištenje opasnog otpada, obrada i zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada;

- izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja;

- izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom.

9.2. Zaštita zraka

Članak 70.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i izgradnjom toplovoda, te time, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 71.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada, kao i izgradnjom nepropusnog sustava odvodnje.

9.4. Zaštita od buke

Članak 72.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora, orjentacijom te gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz Slavonsku aveniju, Aveniju Većeslava Holjevca, planiranu Strojarsku ulicu i ulicu Prisavlje;

- planiranjem drvoreda u koridorima prometnica.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 73.

Mjere zaštite od požara i eksplozija provode se:

- osiguranjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine 35/94, 55/94 i 142/03);

- osiguranjem potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine 8/06). Opskrba naselja protupožarnom vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save;

- mjerama sprečavanja širenja požara na susjedne građevine: građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala, veličinu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine u naselju preko kojih je osiguran pristup do svake pojedine kazete. Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 74.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine osigurat će se prohodnost ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja te obvezom da, ako je međusobni razmak građevina manji od h1/2 + h2/2 + 5 m, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa. Načelni razmještaj skloništa u prostoru i njihova dostupnost, te okvirni kapaciteti, prikazani su na kartogramu unutar grafičkog prikaza 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Kapacitet skloništa potrebno je odrediti u skladu s odredbama posebnih propisa:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje se za broj stanara, s tim da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine;

- broj sklonišnih mjesta za poslovne sadržaje određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni, a prema normativu od 30 m² / 1 zaposleni;

- potrebe sklonišnih mjesta za predškolsku ustanovu i osnovnu školu procijenjuju se za 2/3 planiranog broja djece, odnosno učenika, te broja zaposlenih.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta procijenjuju se na temelju mogućeg GBP-a, a iznose 9454 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom na temelju GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Obuhvat Plana podijeljen je u pet proračunskih zona na temelju kojih je definiran razmještaj skloništa, a prikazano je na kartogramu unutar grafičkog prikaza 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Potrebe sklonišnih mjesta za visoku gradnju osiguravaju se gradnjom skloništa unutar pojedine kazete - bloka. Sklonišna mjesta za svaki pojedini zahvat u prostoru unutar pojedine kazete - bloka osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar pojedinog zahvata u prostoru - građevne čestice. U svhu osiguranja mjera zaštite i sklanjanja, izgradnja skloništa obvezna je u prvoj fazi izgradnje za svaki zahvat.

Potrebe sklonišnih mjesta u blokovima i kazetama gdje su planirani DPU-i osiguravaju se gradnjom skloništa u svakom od njih. Točan broj skloništa kao i smještaj definirat će se detaljnom razradom u skladu s posebnim propisima.

Skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili izvan njih, te ispod javnih zelenih površina.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 75.

Planom se predviđa izrada detaljnih planova uređenja.

Na kartografskom prikazu 4.b PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREĐENJA, u mjerilu 1:1000, prikazan je obuhvat područja za koja su predviđene izrade detaljnih planova uređenja - blokovi C-1, C-2, C-3, C-4, C-5-C-6 i B-6.

10.2. Detaljno uređenje izdvojenih prostornih cjelina - kazeta

Članak 76.

Za sve kazete u kojima je predviđena nova visoka izgradnja, koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000, ovog plana obavezna je preparcelacija zemljišta. Najmanji zahvat za koji je potrebno izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje određen je u točkama 3. i 4. ovih odredbi.

10.3. Obveza provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja

Članak 77.

Na području obuhvata Plana određene su zone unutar kojih za uređenje i oblikovanje pojedinih građevina postoji obveza provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja (u skladu sa odrednicama GUP-a) radi dobivanja što kvalitetnijeg prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja.

Uređenje poteza uz Slavonsku aveniju i Aveniju Većeslava Holjevca od presudnog je značenja za kontroliranu promjenu karaktera naselja Staro Trnje kao i za oblikovanje primarnih gradskih veduta posebno središnje osi grada Zagreba. Zone su prikazane na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREĐENJA, u mjerilu 1:1000, i odnose se na:

- kazete A1, A-2, A-3 i A-4 uz Aveniju Većeslava Holjevca;

- blokovi B-1, B-2, B-3-Z1-4, B-6 i B-7 uz Slavonsku aveniju.

Za građevine javne i društvene djelatnosti definiran je obuhvat arhitektonsko urbanističkog natječaja i odnosi se na:

- kazetu D-1 javna namjena;

- kazetu D5-1 osnovnoškolska ustanova (samo u slučaju zamjenske gradnje);

- kazetu D5-2 osnovnoškolska ustanova;

- kazetu D4-2, D4-3- predškolske ustanove.

Obuhvatom arhitektonsko-urbanističkog natječaja za kazete A1, A-2, A-3 i A-4, uz Aveniju Većeslava Holjevca, mora biti sagledano i urbanističko rješenje cijelog poteza (od produžene ulice Prisavlje do Slavonske avenije). Predmet natječaja je artikulacija spoja naselja Staro Trnje s Avenijom Većeslava Holjevca u komunikacijskom, oblikovnom i sadržajnom smislu vodeći pri tome računa o različitim niveletama Trnjanske ulice i Avenije Većeslava Holjevca, uz obavezno hortikulturno rješenje.

Obuhvatom arhitektonsko-urbanističkog natječaja za kazete blokove B-1, B-2, B-3,
B-6 i B-7 uz Slavonsku aveniju, mora biti sagledano i urbanističko rješenje dijela poteza Slavonske avenije - najmanji obuhvat je blok u kojem se nalazi kazeta da bi se afirmirala prepoznatljivosti pojedinih blokova, a time i ostvarila izražajna cjelovitost poteza i pripadnost naselju Staro Trnje s naglaskom na glavne pristupne pravce javnim sadržajima naselja Staro Trnje.

Propozicije za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja određene su tekstualnim i kartografskim prikazima ovog plana. Programe za provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja verificira nadležni gradski ured.

10.4. Druge mjere

Članak 78.

U svrhu zaštite zemljišta i omogućavanja postupnog procesa urbane obnove omogućava se:

- na područjima za koja je ovim planom predviđena obavezna izrada DPU-a, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija postojećih individualnih građevina, s povećanjem postojećeg GBP-a do 20% u svrhu povećanja standarda stanovanja, uz uvjet da se ne povećava izgrađenost građevinske čestice ako je veća od 50%;

- na područjima za koja je ovim planom predviđena provedba urbanističko-arhitektonskih natječaja, do provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina bez povećanja GBP-a.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 79.

Plan je izrađen u šest (6) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 80.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.