Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 20/10)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 20. sjednici, 20. prosinca 2010., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011.

UVOD

Na obavljanje djelatnosti kulture i način financiranja te na donošenje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09), Zakona o proračunu (Narodne novine 87/08), Zakona o kulturnim vijećima (Narodne novine 48/04 i 44/09), Odluke o osnivanju kulturnih vijeća (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/04 i 7/09), Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09) te odredbe posebnih zakona koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi i Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport raspisao je, u lipnju 2010. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011. Na Poziv se prijavilo 1882 predlagatelja s 5348 programa i projekata iz jedanaest različitih područja u djelatnostima kulture.

Primjenom Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, a na temelju stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća iz pojedinih područja kulture kao stručnih savjetodavnih tijela, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport je razmatrao i vrednovao, te izvršio odabir prijedloga programa koji su po provedenom postupku uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011., a financirat će se planiranim sredstvima.

Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011. obuhvaćeno je financiranje 33 javne ustanove u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb, gradske ustanove Zagreb film, Galerije Klovićevi dvori osnivači koje su u jednakim dijelovima Grad Zagreb i Republika Hrvatska, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (suosnivači su Republika Hrvatska s udjelom 51% i Grad Zagreb s udjelom 49%), te brojnih programa nezavisnih organizatora.

U skladu sa Zakonom o proračunu Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture za 2011. u iznosu 496.685.100,00 kn je rasporedio na dva programa prema nositeljima:

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)

Nositelji ovog programa su 33 javne ustanove kulture kojima je Grad Zagreb osnivač, gradska ustanova Zagreb film, Galerija Klovićevi dvori kojoj su Grad Zagreb i Republika Hrvatska osnivači u jednakim dijelovima, te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kojem su Grad Zagreb (49%) i Republika Hrvatska (51%) suosnivači.

Na financiranje ovog programa odnosi se 441.161.000,00 kn od ukupno planiranih sredstava. Tijekom godine provodit će se u okviru pet aktivnosti.

- Aktivnost 01: Obuhvaća redovnu djelatnost ustanova u kulturi, a planirana sredstva iznose 339.082.500,00 kn. Na plaće za zaposlene u ustanovama kulture odnosi se 262.065.000,00 kn, a na ostale rashode za zaposlene 14.770.000,00 kn što je ukupno 276.835.000,00 kn. U odnosu na 2010. kada je (na dan 31. listopada 2010.) radilo 1824 radnika, za 2011. planiran je odlazak u mirovinu 35 radnika, zbog čega su planirani ukupni rashodi za zaposlene smanjeni u odnosu na 2010. za 2,48%.

U okviru ove aktivnosti planirana sredstva za financiranje materijalnih rashoda iznose 61.739.500,00 kn, a za financijske 508.000,00 kn.

- Aktivnost 02: Za opremanje ustanova u kulturi planirana sredstva iznose 10.545.000,00 kn. U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu 7.600.000,00 kn, u muzejima otkup muzejske građe 950.000,00 kn, dok je za nabavu glazbenih instrumenata planirano 95.000,00 kn. Preostalih 1.900.000,00 kn namijenjeno je nabavi uredske opreme i namještaja, opreme za održavanje i zaštitu, komunikacijske i ostale opreme, te računalnih programa.

- Aktivnost 03: Za programsku djelatnost ustanova planirana sredstva iznose 41.193.500,00 kn. Namijenjena su financiranju pojedinih programa koje realiziraju gradske ustanove u svim područjima kulturne djelatnosti, prezentacijom, edukacijom i popularizacijom sa ciljem zadovoljavanja javne potrebe Grada Zagreba.

- Aktivnost 04: Planirana sredstva za sufinanciranje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznose 45.700.000,00 kn. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, zajedničko sudjelovanje u ukupnim troškovima rada i programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, osiguravaju u osnivačkim omjerima.

- Aktivnost 05: Financiranje rada i programa Zagreb filma planirano je u iznosu 4.640.000,00 kn.

Program nezavisne produkcije (udruge, društva i ostale institucije)

Za Program nezavisne produkcije kojim se iz svih područja kulturne djelatnosti realiziraju razni projekti, planirana sredstva iznose 55.524.100,00 kn. Nositelji programa su različite umjetničke i druge udruge, društva, te razne institucije s područja kulture, a projekti se provode kroz 11 raznih aktivnosti. Obuhvaćaju ponajprije projekte koji nisu organizirani radom ustanova, a odnose se na amaterizam, časopise, film, urbanu kulturu i kulturu mladih kao i međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku kulturnu suradnju.

U nastavku su opisani kulturni programi i projekti po pojedinoj djelatnosti.

PROGRAMI

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNI PROGRAMI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za knjižničnu djelatnost pristiglo je ukupno 140 prijedloga programa koje je prijavilo 67 nositelja programa. Savjetodavno Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu Spomenka Petrović, predsjednica, i Grozdana Cvitan, Branko Maleš, Dalibor Šimpraga i Zoran Ferić, članovi) vrednovalo je pristigle programe po kriterijima sažetim u sljedeće kategorije: kvaliteta, javna potreba, razvojni potencijali.

a) KNJIŽNIČNA DJELATNOST - USTANOVE

Organizacija: 1 javna gradska ustanova

Broj zaposlenih: 550 zaposlenika.

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama (Narodne novine 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Građani grada Zagreba već petu godinu koriste se jedinstvenom mrežom narodnih knjižnica koje djeluju na 42 lokacije u sklopu Knjižnica grada Zagreba. Jedna članska iskaznica omogućuje korištenje knjižnične građe u svim jedinicama mreže KGZ-a i time svakom građaninu Zagreba jednaku dostupnost informacijama. Pristup kvalitetnim i zabavnim programima omogućen je svima, bez obzira na članstvo u knjižnici.

U 2011. planira se upis 287.100 članova, struktura planiranih članova je 76% odraslih, 22% djece i oko 2% tzv. posebnog upisa. Također se planira nabaviti ukupno 60.000 novih svezaka knjiga i 4.000 primjeraka periodičnih publikacija.

Tijekom 2011. knjižnice planiraju mnogobrojne termine za tribine, predstavljanje knjiga, predavanja, priredbe i koncerte. Planira se postavljanje tematskih izložaba (uglavnom knjigama i građom iz vlastitog fonda, prema prigodnoj temi iz aktualnog ili povijesnog političkog i kulturnog života). Uz planiranje likovnih izložaba, koje uvijek privuku znatan broj posjetitelja, osobito na područjima gdje je malo ili nimalo izložbenih prostora, planira se i postavljanje 50 studijskih izložbi. Već dosad bogatim aktivnostima za djecu, pridružile su se i ove godine akcije za znatno mlađu dob (od 18 mjeseci), te posebno raznovrsni programi za mlade u tinejdžerskoj dobi. I ove godine Hrvatski centar za dječju knjigu planira organizaciju tradicionalnoga nacionalnog kviza, stručno savjetovanje i tiskanje zbornika. Također se održavaju zanimljive akcije za odrasle korisnike (npr. za roditelje, za nezaposlene). Programi pokrivaju različita tematska područja i namijenjeni su svim dobnim skupinama, a realiziraju ih djelatnici knjižnica i vanjski suradnici, u prostorima knjižnica i izvan njih: u školama, dječjim i učeničkim domovima, domovima za umirovljenike i sl. Izdvajamo projekt "Pitajte knjižničare" u sklopu kojeg surađuju sve narodne knjižnice Grada Zagreba, ciklus izložaba "Svijet u Zagrebu", projekt "Digitalizirana zagrebačka baština", međunarodni stručni skup "Dijalog među generacijama u književnosti za djecu i mladež", "Upoznajmo glazbene instrumente"- program za slijepu i slabovidnu djecu i mlade, Kulturni četvrtak u Knjižnici Sesvete, stručni skup u knjižnici Medveščak "Djeca u knjižnici na Internetu" izložbe u Galeriji Prozori u Knjižnici S.S. Kranjčevića, usmeni časopis "Zagrijavanje do 27", Tribina Paralelni svjetovi u Knjižnici B. Ogrizovića te brojna kulturna događanja u toj knjižnici.

U okviru projekata i programa izvan gradskih javnih knjižnica financijsku potporu za realizaciju programa dobit će i Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, Knjižnica i čitaonica Židovske općine Zagreb, Knjižnica Centra za mirovne studije, Knjižnica Centra za ženske studije i Knjižnica Centra za ljudska prava.

b) KNJIŽEVNI PROJEKTI, PROGRAMI I AKCIJE

Unutar nezavisne produkcije književni projekti, programi i akcije pokrit će različita područja književnih i generacijskih interesa. Ističemo neke od njih: Tribine DHK-a, "32. zagrebačke književne razgovore", Obljetnice Augusta Cesarca, Dubravka Ivančana, Drage Ivaniševića, Josipa Pupačića, Željka Sabola, Augustina (Tina) Ujevića u organizaciji DHK-a, Književni skup "Susjedstvo riječi" u organizaciji Hrvatskog centra PEN-a, Festival europske kratke priče u organizaciji Profila Intenational, tribine i promocije književnog časopisa "Sarajevske bilježnice" HDP-a, obljetnice Ludwiga Bauera, Tonka Maroevića, Krunoslava Pranjića, Marija Suška, Milana Milišića, Miroslava Krleža u HDP-u, tribine Kajkavskog spravišča, Fond za potporu autorima i prevoditeljima u organizaciji Centra za knjigu, predavanja Društva prijatelja glagoljice i Hrvatskog društva klasičnih filologa, 48. manifestaciju Goranovo proljeće, izložbu recentnih prijevoda i okrugli stol "Hrvatska slika suvremene svjetske književnosti" u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Dani Marije Jurić Zagorke 2011. u organizaciji Centra za ženske studije, Književnost u Booksi, Booksin književni kalendar, te Revija malih književnosti u organizaciji Udruge za promicanje kulture Kulturtreger, Tribina Razotkrivanje u organizaciji nakladničke kuće "Fraktura" d.o.o., inicijative namijenjene mladoj publici - slova u gostima - projekt promoviranja čitanja namijenjen djeci u dječjim i učeničkim domovima i bolnicama, Festival dječje književnosti - Pazi, knjiga! u organizaciji Knjige u centru i zabavnu manifestaciju Uberi priču u organizaciji udruge "Mala zvona"- projekt koji na iznimno zabavan i duhovit način predstavlja i popularizira knjigu najmlađima kojima žele potaknuti interes i ljubav prema čitanju, nova radionica za djecu "Kako nastaje knjiga" koja će se održavati u gradskim knjižnicama Grada Zagreb, književne večeri i predavanja u kulturnom centru "Shalom", Festival "Mare, mare 2011", Hrvatsko knjižničarsko društvo tradicionalno organizira 11. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja te 8. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Tribinu Jutro poezije, književne večeri srpskih pisaca u organizaciji SKD Prosvjeta Zagreb.

U 2008. uvršten je u Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, prvi put, poziv za predlaganje programa izdavanja knjiga. Za 2011. na taj se poziv javilo 200 predlagatelja (nakladničkih kuća, udruga, pojedinaca, ustanova u kulturi) s preko 770 programa izdavanja knjiga (roman, drama, kratke prozne vrste, esej i kritika, poezija, znanstvena knjiga, stručna knjiga, zbornici, knjiga za djecu i mlade, slikovnica, monografija).

Planirano za 2011. ukupno: 12.264.000,00 kn
Ustanove: 8.844.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 3.420.000,00 kn

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011. godinu 112 nakladnika - podnositelja programa poslali su 138 prijedloga programa za izdavanje časopisa i novina u kulturi. Savjetodavno Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu Spomenka Petrović, predsjednica, Grozdana Cvitan, Zoran Ferić, Branko Maleš i Dalibor Šimpraga, članovi) pregledalo je programe, te sukladno kriterijima (javna potreba, kvaliteta programa i kontinuitet izlaženja) predložilo za sufinanciranje časopise koji su se istakli kvalitetom sadržaja.

Među predloženim novinama, tjednicima i dvotjednicima ističu se Vijenac, Zarez i Hrvatsko slovo, niz časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno i četveromjesečno te povremeno, jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi za književnost i kulturološke studije poput Behara - književnog časopisa Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske, Preporoda, Književne republike, Republike, Foruma, Fantoma slobode, Europskog glasnika, Kaja, Libre libere, Poezije, Relationsa, Teme, zatim stručni časopisi koji prate pojedine djelatnosti (kazalište, lutkarstvo, glazbu, izdavaštvo, likovnu umjetnost, arhitekturu, strip, film, urbanu kulturu, medije i novinarstvo) poput Bašćine, Frakcije, Luke, Kazališta, Konture, Kretanja, Cantusa, Galerijskih novina, Svete Cecilije, Života umjetnosti, Čovjeka i prostora, Orisa, Komikaza, Hrvatskoga filmskog ljetopisa, Up & Undergrounda. Brojni su i stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene kao npr. Hrvatska revija, Kolo, Kruh i ruže, Gazophylacium, Meridijani, Treća, 15 dana, Moderna vremena info, DOP Magazin Online, Knjigomat, Online portal H-ALTER, zatim stručni i znanstveni časopisi za znanost o umjetnosti poput Arti musices, Književne smotre i Umjetnosti riječi, časopisi za filologiju, filozofiju, sociologiju i druge društvene znanosti (Filozofska istraživanja, Prolegomena, Jezik, Latina et graeca), te nekoliko časopisa udruženja nacionalnih manjina i grupa s posebnim potrebama - Romska istina/ Romengo Čaćipe - časopis romske nacionalne manjine, Iliria - časopis albanske nacionalne manjine, Verbum Montenegrinum - časopis crnogorske nacionalne manjine i Bejahad - časopisi židovske nacionalne manjine, zatim Dodir, Pljesak jedne ruke te Vidici i Novosti udruge "Svijet tišine". Posebna su skupina časopisi za djecu i omladinu poput časopisa "Zumi", "Kreativna zabava Vilibald" i sl.

Također, u 2011. godini pozitivno je ocijenjeno nekoliko novijih časopisa od kojih treba istaknuti časopis Grifon - prvi i jedini fantasy časopis u Hrvatskoj, časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju "K", Ubiq - književni časopis za znanstvenu fantastiku, Nova Croatica kao nastavak Croatice koja je izlazila 1970-2000, Bablovi blogovi koji prvi put predstavlja blog kao književnost, kao i nekoliko "kvartovskih" časopisa koji su se posebno istakli kvalitetom sadržaja, kao i prijamom kod građana kao što su Glas Trešnjevke, Moj kvart Peščenica-Žitnjak, List Dubrava, Sesvetske novice i drugi.

Planirano za 2011. ukupno: 2.352.000,00 kn
Ustanove: 129.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 2.223.000,00 kn

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

a) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 322

Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98 i 65/09), a obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti stalnim i povremenim izložbama, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji preko stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Vijeće za muzejsku djelatnost (u sastavu Vesna Jurić-Bulatović, predsjednica, i Vesna Mažuran-Subotić, Božica Škulj, Elizabeta Serdar i Želimir Škoberne, članovi) pregledalo je 288 prijedloga programa koji je predalo 39 predlagatelja.

Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu ponuđenoga programa, važnost programa za oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba, stručnost i profesionalno iskustvo nositelja programa, doprinos ostvarenju muzejske djelatnosti, zajednički programi dvaju ili više predlagatelja u muzejskoj djelatnosti, originalnost i inovativnost (uključivanje u turističku ponudu, zadovoljavanje odgojno- obrazovnih, znanstvenih, zabavnih i sličnih potreba građana, dostupnost osobama s posebnim potrebama i svim dobnim skupinama, prezentacija građe preko novih tehnologija i drugo), interdisciplinarnost i multidisciplinarnost programa, prikupljanje, obradu, inventariziranje i digitalizacija muzejske građe, obradu i prezentiranje fundusa muzeja, zaštitu građe, arheološka, prirodoslovna i etnografska istraživanja, kataloge i vodiče stalnog postava, fundusa i zbirki, zbornike, časopise i godišnjake muzeja, pripremu i realizaciju, odnosno prezentaciju izložbi iz fundusa, studijskih, tematskih, pokretnih i dr. izložbi, otkup muzejske građe radi popunjavanja fundusa i stvaranja novih zbirnih fondova, programe i aktivnosti za sve dobne i socijalne skupine posjetitelja te posjetitelje s posebnim potrebama, koje će se provoditi s njima, popunjavanje i zaštitu knjižnog fonda, manifestacije i festivale radi prezentiranja, populariziranja muzeja i muzejske djelatnosti te organizaciju stručno-znanstvenih skupova i savjetovanja.

Financirat će se rad svih devet gradskih muzeja kao i programi muzejske djelatnosti Galerije Klovićevi dvori. Jednako će se tako sufinancirati projekti i programi važni za Grad Zagreb koje će realizirati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Kabinet grafike i Strossmayerova galerija, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatsko muzejsko društvo, Moderna galerija Zagreb, Muzej Mimara, Muzej policije, Muzeji Ivana Meštrovića, Muzejski dokumentacijski centar, Muzejsko-memorijalni centar Dražena Petrovića, Tiflološki muzej i Vojni muzej.

Financirat će se manji broj izložbi u muzejima te u okviru međunarodne, međužupanijske i međugradske suradnje gostujuće izložbe i projekti muzeja izvan Zagreba i Hrvatske kao i gostovanja naših muzeja u drugim gradovima i državama.

Financirat će se tradicionalne manifestacije kao što su: "Noć muzeja", IX. festival znanosti u Tehničkom muzeju, "Dani Andautonije" u organizaciji Arheološkog muzeja, te dvodnevnu manifestaciju "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba.

Predviđena su i sredstva za otkup muzejske građe i zaštitu postojeće, zaštitna arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja, te edukativnu i pedagošku djelatnost muzeja (Dan muzeja, tematske pedagoške izložbe, radionice i sl.), rad s osobama s invaliditetom, nakladničku djelatnost i druge segmente rada muzeja.

Planirano za 2011. ukupno: 12.624.500,00 kn
Ustanove: 9.542.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 3.082.500,00 kn

b) UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

Grad Zagreb vlasnik je 29 zbirki i ostavština od kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, koje su, od 1946., Gradu Zagrebu darovali privatni kolekcionari, umjetnici, ugledni građani ili njihovi pravni sljednici. Gradu Zagrebu je ukupno darovano više od 14.000 predmeta (slika, skulptura, predmeta umjetničkog obrta i dr.), a uključujući knjige, časopise, separate i sl., ponegdje čitave biblioteke, i više od 37.000 predmeta. Zbirke i predmeti, u više navrata i nekretnine koje sa zbirkama čine jedinstvenu cjelinu, darovani su izravno Gradu Zagrebu kao pravnoj osobi, a ne pojedinim gradskim ili državnim baštinskim institucijama (muzejima, galerijama, arhivima i sl.), a Grad Zagreb ih je, kao njihov vlasnik, povjerio na upravljanje pojedinim muzejsko-galerijskim i drugim ustanovama. Većina zbirki osmišljene su cjeline, kulturno, povijesno i/ili umjetnički relevantne, sa statusom zaštićenoga kulturnog dobra i koje, kao dio zagrebačkoga i hrvatskoga kulturnog identiteta, svjedoče o ukusu, afinitetima, kulturnim navikama i materijalnom statusu zagrebačkih građanskih obitelji te o dosezima zagrebačkih i hrvatskih umjetničkih krugova.

Vijeće za muzejsku djelatnost pregledalo je ukupno 138 različitih programa i prijedloga koje su uputila 34 predlagatelja. Pridržavajući se kriterija za utvrđivanje i vrednovanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji se odnosi na muzejsku djelatnost i dodatnih kriterija za Zbirke Grada Zagreba stečene darovanjem ili kupoprodajom te financijskim mogućnostima za 2011., Vijeće je za područje umjetničkih i drugih zbirki - donacija Gradu Zagrebu, predložilo sufinanciranje 115 programa od ukupno 34 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju izvršavanje ugovornih obveza Grada Zagreba, originalnost, kvalitetu i inovativnost, doradu i uspostavu stalnih postava zbirki i njihove prezentacije javnosti, osobito ambijentalnih i memorijalnih, preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora, prezentaciju zbirki na internetu i uključivanje zbirki u turističku ponudu Grada Zagreba.

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih ugovorenih obveza prema donatorima te sredstva za održavanje i uređivanje prostora kao i zaštitu predmeta darovanih zbirki radi stvaranja uvjeta za dostupnost i prezentaciju darovanih zbirki javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu i ukupan društveni razvoj Grada Zagreba.

Naknade i obveze prema donatorima u skladu s postojećim ugovorima, troškovi u vezi s prihvaćanjem novih donacija i otkupom pojedinih predmeta i zbirki, program zbirki F. Schneidera, Zagrebačke donacije on-line te troškovi zaštite i digitalizacije Muzejsko-kazališne zbirke i rijetkih izdanja Knjižnice HAZU te Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, osigurat će se u okviru programa nezavisne produkcije, a za ostale programe preko gradskih javnih ustanova u području muzejske djelatnosti koje upravljaju pojedinim zbirkama u ime Grada Zagreba te preko Galerije Klovićevi dvori i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Prioritet u održavanju i zaštiti prostora i građe imat će i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane ili otkupljene zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose očuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana hrvatske kulture i umjetnosti i zagrebačkih donatora (T. Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, Richter, Viktor Kovačić, M. Jurić Zagorka).

Program će obuhvatiti nove konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak već ranije započetih konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki te preventivnu zaštitu građe u zbirkama Dabac, Dujšin-Ribar, Durieux, Frangeš, Gerersdorfer, Gvozdanović, Herman, B. Horvat, Kljaković, Kopač, V. Kovačić, Kožarić, Krleža, Matz, Muvrin, Perčić, Perinić, Richter, M. J. Zagorka, na tapiserijama, u K. D. Vatroslava Lisinskog i rijetkim izdanjima u Knjižnici HAZU. Nastavit će se i sustavno održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih i memorijalnih zbirki Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, V. Kovačić, Richter i M. J. Zagorka.

Potrebno je posebno istaknuti novi stalni postav donacije Joze Kljakovića u novouređenu prostoru Memorijalne zbirke Joze Kljakovića, izložbu Dr. Vinko Perčić - snovi kolekcionara povodom 100. godišnjice rođenja kolekcionara i donatora V. Perčića, izložbu zbirke Perinić u Poljskoj, izdavanje publikacije Knjiga sjećanja uz 30. godišnjicu smrti Miroslava Krleže, izložbe Viktor Kovačić kao fotograf i Tošo Dabac - Portreti umjetnika te prezentaciju donacije Zlatka Zlatića na internetu.

Nastavit će se, ili započeti, digitalizacija i stručna obrada građe zbirki Dabac, Crnobori, Herman, B. Horvat, Gvozdanović, M. J. Zagorka, Kljaković, J. Kovačić, V. Kovačić, Matz, Perinić, Richter, Rodin, Seissel, Muzejsko-kazališne zbirke pri Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU kao i rukopisne ostavštine Tina Ujevića i rijetkih izdanja Knjižnice HAZU, organizirati pedagoške i edukativne radionice za djecu od predškolskog do studentskog uzrasta u zbirkama Kožarić, Richter i M. J. Zagorka čime će se ove iznimno atraktivne zbirke nastojati na primjeren način približiti djeci i mladeži te omogućiti i održavanje nastavnih jedinica iz pojedinih predmeta za djecu osnovnoškolskog uzrasta kao i održavanje predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola te studente.

Napomena: sredstva su uključena u prethodnu tablicu.

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih : 614

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 71/06) što obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2011. prijedloge kazališnih programa uputilo je 180 nositelja koji predlažu 230 premijernih i 290 repriznih naslova, 53 gostovanja u zemlji i inozemstvu, 27 manifestacija i festivala, te 40 ostalih programa s oko 5 400 izvedbi. Osim prijedloga kazališnih institucija (HNK u Zagrebu što ga Grad financira kao zajednički program s Ministarstvom kulture, sedam javnih gradskih kazališta, te participacije u programskim troškovima Teatra &TD i Ansambla Lado) velik je broj prijedloga programa kazališnih družina, plesnih ansambala, odnosno nezavisnih kazališnih i plesnih projekata, kazališnih manifestacija, prijedloga stručnih udruga i organizacija, prijedloga iz područja kazališnog amaterizma, kao i prijedloga međunarodnih i međužupanijskih gostovanja, radionica i seminara.

Vijeće za kazališnu djelatnost radi u sastavu: Helena Buljan, predsjednica Vijeća, te članovi: Roman Šušković - Stipanović, Dinka Jeričević, Vesna Butorac - Blaće i Mare Sesardić Krpan. Vijeće se rukovodi Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba kao i utvrđenim programskim funkcijama javnih gradskih kazališta.

Od značajnijih kazališnih projekata u 2011.godini potrebno je spomenuti:

- HNK Zagreb: R. Wagner: Parsifal (N. Bareza/K.J. Schildknecht), B. Papandopulo: Amfitrion, M. Krleža: Gospoda Glembajevi (V. Taufer), L.N. Tolstoj: Rat i mir (T. Pandur), I. Boban: Zagorka, G. Balanchine/H. von Manen/D. Deane: Večer tri baleta;

- Kazalište Gavella: E. Bošnjak: Nosi nas rijeka (K. Dolenčić), N.V. Gogolj: Ženidba (M. Koležnik), L.N. Tolstoj: Rat i mir (T. Pandur), D. Mihanović: Plavo (O. Frljić);

- Kazalište Komedija: A. Ayckbourn: Gdje si bila noćas? (J. Menzel), I. Krajač/K. Metikoš/M. Prohaska: Gubec-beg (D. Lončar/I. Mešin), I. Krajač: Mister Morgen (K. Dolenčić);

- Zagrebačko kazalište mladih: H. Ch. Andersen: Ružno pače (R. Waltl), S. Kane: Fedrina ljiubav (B. Violić), I. Martinić: Moj sin samo malo sporije hoda (J. Kica), J. Fabre: Car svih gubitnika (B. Šeparović), H. Schober: Onaj koji prelazi granice (F. Perković), G. Ferčec: Heraklov sin (B. Đorđev) te Program Učilišta;

- Satiričko kazalište Kerempuh: H. Boytchev: Opća bolnica (S. Broz), N. V. Gogolj: Mrtve duše (D. Ferenčina), A. Popović: Mrešćenje šarana (E. Savin);

- Gradsko kazalište Trešnja: R. Kipling: Knjiga o džungli (S. Anočić), I. Brlić Mažuranić: Regoč (D. Ruždjak ), H. Hoffmann: Janko Raščupanko (K. Zec/S. Božić);

- Zagrebačko kazalište lutaka: L. F. Baum: Čarobnjak iz Oza (J. Juvančić), N. Škrabe: Robin Hood (Ž. Mesarić), Braća Grimm: Snjeguljica i sedam patuljaka (Z. Mužić);

- Kazalište Žar ptica: M. Lovrak: Družba Pere Kvržice (O. Frljić), H.Ch. Andersen: Crvene cipelice (D. Crnojević Carić), I. Kušan: Lažeš, Melita (M. Sviben);

- Teatar &TD: I. Čoh/N. Manojlović: Telenovela (R. Carola Gatica), Euripid/Alčevski: Medeja (M. Petković Liker), N. Manojlović: Slučaj, J. Genet: Querelle iz Bresta (I. Buljan);

- Ansambl Lado: Plesovi i pjesme Ravnih kotara (V. Bagur), M. Šilić: Svadbeni običaji- Gornja i Donja Rama;

- Dječje kazalište Dubrava: A. Đokić Pongrašić: Divovi (S. Patafta), braća Grimm: Matovilka (D. Harjaček), T. Zajec: Kuća (H. Petković Liker);

- Kazalište Knap: D. Trajčević: Punoglafka.

Od projekata u nezavisnoj produkciji vrijedno je spomenuti u Teatru Exit: W. Shakespeare: San ljetne noći (M. Raguž), S. Berkoff: Greek (M. Raguž); u GD Histrion: M. Krleža: U agoniji (M. Međimorec), R. Hayman: Kako glumiti ženu (L. Kiiru), N. Škrabe: Idu svati-mlade ni; u Kazalištu Mala scena: S. Šesto Stipančić: Ružičasta sanjarica (I. Šimić); u Lutkarskoj sceni I. Brlić Mažuranić: Braća Grimm: Trnoružica (Z. Mužić); u Kazališnoj družini Kufer: M. Krleža: Povratak Filipa Latinovicza (M. Vukić); u Umjetničkoj organizaciji Novo kazalište: M. Duras: Brana na Pacifiku (I. Buljan); u Kazalištu Merlin: T. Zajec: Za hljebom, za oblacima (A. Merlin); u Grupi Kugla: T. Vrvilo/D. Bartol: Igra rata; u BADco: Odgovornost za sliku (T. Medak/G. Pristaš); u Aplauz teatru: E. Mc. Neal: 9 1/2 tjedana (D. Bogdanić) u UO Planet art: A. Giron: Emilin Voltaire (M. Torjanac); u Tigar teatru: I. Rajki: Čarobnjak (D. Harjaček); u Teatru Gavran: Pacijent doktora Freuda (R. Raponja); u Kazalištu Tvornica lutaka: P. Radin: Okvir bez granica (V. Vorkapić); u Montažstroju: G. Ferčec/J. Žmak: Dražen (B. Šeparović); u Studiju za suvremeni ples: Plesni projekt Janko Raščupanko-koprodukcija s Kaz. Trešnja (S. Božić/K. Zec), Pomrčina (B. Erciyas); u Zagrebačkome plesnom ansamblu: Plesni projekt Biti ja (L. Aris Alvarez); u Koreografskom laboratoriju Sodaberg: Plesni projekt Skica za bolja vremena (M. Krajač); u Plesnom centru Tala: Projekt Task 08 (S. Pregrad/M. Nevistić/T. Curić/L. Lipovac/A. Janeva/M. Krajač/P. Devlahović/B. Broš); u UO Marmot: Plesni projekt Tehnika (I. Omerzo); u Ansamblu slobodnog plesa Liberdance: Plesni projekti Previše rada, premalo igre (A. Mrak), Prostor (S. Pregrad); u Plesnom kolektivu: Silent Killer (M. Drobac); u UO Histeria nova: Multimedijalna predstava: Mala tragedija (M/Z. Šćekić); u Koautorskoj inicijativi: Solo za Milanu Broš (S. Banich/S. Banić Naumovski); u Eks sceni: Program Transwarp; u Autorskoj radionici Melone: Hamlet/Noć (N. Govedić/D. Japelj/S. Marchig); u Udruzi Puls: Molim, meni slađu (K. Đurđević); u Banana gerili Neprijelazna tijela (P. Zanki/B. Wirtmueller), u UO Vrum: Čudo projekt (S. Tropp); Maša Kolar/Z. Marković: Shake your booty; plesni projekti I. Rončević, I.N. Sibila, M. Preis, Z. Šimičić, A. Široki, U. Vizek.

Kazališne družine i projekti, plesni ansambli i projekti te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put, a program kojih vijeće podrži, sufinancirat će se sistemom otkupa ili stimulacije - nakon realizacije.

U 2011. realizirat će se sljedeći festivali i manifestacije: Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, Međunarodni festival kazališta lutaka - PIF, Festival svjetskog kazališta, Naj..naj. festival, Dani satire, Gavelline večeri, Zagrebačko histrionsko ljeto, Kazališno-glazbena scena Amadeo, Platforma mladih koreografa, Nagrada hrvatskoga glumišta, Festival novog cirkusa, Ciklus Europsko kazalište u ZeKaeMu, Perforacije, Međunarodni festival kazališta slijepih BIT.

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport participirat će u putnim troškovima onih kazališta, kazališnih družina i plesnih ansambala, koji odlukom selektora budu pozvani na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, Male scene u Rijeci, Zlatnog lava u Umagu, Susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade u Čakovcu, Riječku reviju lutkarskih kazališta, Lutkarsko proljeće u Vinkovcima, Zadar snova, Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre i dr. U program međunarodne kulturne suradnje bit će uključeni s dijelom putnih troškova oni ansambli, koji su dobili pozive na festivale, radionice i seminare, odnosno odgovarajuća stručna putovanja, te imaju potporu Ministarstva kulture ili neke druge institucije.

Planirano za 2011. ukupno: 25.076.500,00 kn
Ustanove: 14.541.000,00 kn	Nezavisna produkcija: 10.535.500,00 kn

Sufinanciranje programa i rada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznosi 45.700.000,00 kn.

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 3 javne gradske ustanove