Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 27/09)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09 i 25/09), Gradska skupština Grada Zagreba, na 7. sjednici, 22. prosinca 2009., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010.

UVOD

Na obavljanje djelatnosti kulture i način financiranja te na donošenje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09), Zakona o proračunu (Narodne novine 87/08), Zakona o kulturnim vijećima (Narodne novine 48/04 i 44/09), Odluke o osnivanju kulturnih vijeća (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/04 i 7/09), Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09) te odredbe posebnih zakona koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi i Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport raspisao je, u lipnju 2009. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010. Na Poziv se prijavilo 1870 predlagatelja s 5360 programa i projekata iz jedanaest različitih područja u djelatnostima kulture.

Primjenom Kriterija za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, a na temelju stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća iz pojedinih područja kulture kao stručnih savjetodavnih tijela, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport je razmatrao i vrednovao, te odabrao prijedloge programa koji su po provedenom postupku uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010., a financirat će se planiranim sredstvima.

Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010. obuhvaćeno je financiranje 33 javne ustanove u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb, gradske ustanove Zagreb film, Galerije Klovićevi dvori osnivači koje su u jednakim dijelovima Grad Zagreb i Republika Hrvatska, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (suosnivači su Republika Hrvatska s udjelom 51% i Grad Zagreb s udjelom 49%) te brojnih programa nezavisnih organizatora.

U skladu sa Zakonom o proračunu Gradski ured za obrazovanje kulturu i šport ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture za 2010. u iznosu 537.000.000,00 kn rasporedio je na dva programa prema nositeljima:

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)

Nositelji ovog programa su 33 javne ustanove kulture kojima je Grad Zagreb osnivač, gradska ustanova Zagreb film, Galerija Klovićevi dvori kojoj su Grad Zagreb i Republika Hrvatska osnivači u jednakim dijelovima, te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kojem su Grad Zagreb (49%) i Republika Hrvatska (51%) suosnivači.

Na financiranje ovog programa odnosi se 472.340.000,00 kn od ukupno planiranih sredstava. Tijekom godine provodit će se u okviru pet aktivnosti.

- Aktivnost 01: Obuhvaća redovnu djelatnost ustanova u kulturi, a planirana sredstva iznose 360.242.000,00 kn. Na plaće za 1 820 zaposlenih odnosi se 269.100.000,00 kn, a na ostale rashode za zaposlene 29.900.000,00 kn što je ukupno 299.000.000,00 kn. Ovi su rashodi planirani u skladu s Kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba. U okviru ove aktivnosti planirana sredstva za financiranje materijalnih rashoda iznose 60.722.000,00 kn, a za financijske 520.000,00 kn.

- Aktivnost 02: Za opremanje ustanova u kulturi planirana sredstva iznose 12.552.000,00 kn. U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu 8.500.000,00 kn, u muzejima otkup muzejske građe 1.000.000,00 kn, dok je za nabavu glazbenih instrumenata planirano 190.000,00 kn. Preostalih 2.862.000,00 kn namijenjeno je nabavi uredske opreme i namještaja, opreme za održavanje i zaštitu, komunikacijske i ostale opreme, te računalnih programa.

- Aktivnost 03: Za programsku djelatnost ustanova planirana sredstva iznose 49.136.000,00 kn. Namijenjena su financiranju pojedinih programa koje realiziraju gradske ustanove u svim područjima kulturne djelatnosti, prezentacijom, edukacijom i popularizacijom radi zadovoljavanja javne potrebe Grada Zagreba.

- Aktivnost 04: Planirana sredstva za sufinanciranje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznose 45.700.000,00 kn. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, zajedničko sudjelovanje u ukupnim troškovima rada i programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, osiguravaju u osnivačkim omjerima.

- Aktivnost 05: Financiranje rada i programa Zagreb filma planirana je u iznosu 4.710.000,00 kn.

Program nezavisne produkcije (udruge, društva i ostale institucije)

Za Program nezavisne produkcije kojim se iz svih područja kulturne djelatnosti realiziraju razni projekti, planirana sredstva iznose 64.660.000,00 kn. Nositelji programa su različite umjetničke i druge udruge, društva, te razne institucije s područja kulture, a projekti se provode kroz 12 raznih aktivnosti. Obuhvaćaju ponajprije projekte koji nisu organizirani radom naših ustanova, a odnose se na amaterizam, časopise, film, urbanu kulturu i kulturu mladih kao i međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku kulturnu suradnju.

U nastavku su opisani kulturni programi i projekti po pojedinoj djelatnosti.

PROGRAMI

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNI PROGRAMI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za knjižničnu djelatnost pristiglo je ukupno 125 prijedloga programa koje je prijavilo 67 nositelja programa. Kulturno vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu: Spomenka Petrović, predsjednica i Grozdana Cvitan, Branko Maleš, Dalibor Šimpraga i Zoran Ferić, članovi) vrednovalo je pristigle programe po kriterijima sažetim u sljedeće kategorije: kvaliteta, javna potreba, razvojni potencijali.

a) KNJIŽNIČNA DJELATNOST - USTANOVE

Organizacija: 1 javna gradska ustanova

Broj zaposlenih: 549 zaposlenika.

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama (Narodne novine 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Građani grada Zagreba već četvrtu godinu koriste se jedinstvenom mrežom narodnih knjižnica koje djeluju na 42 lokacije u sklopu Knjižnica grada Zagreba. Jedna članska iskaznica omogućuje korištenje knjižnične građe u svim jedinicama mreže KGZ-a i time svakom građaninu Zagreba jednaku dostupnost informacijama. Pristup kvalitetnim i zabavnim programima omogućen je svima, bez obzira na članstvo u knjižnici.

U 2010. planira se upis 255.200 članova, struktura planiranih članova je 78% odraslih, 20% djece i oko 2% tzv. posebnog upisa. Također se planira nabaviti ukupno 100.000 novih svezaka knjiga, što je za 48.580 svezaka manje od Standardima preporučene norme, ali je povećanje u odnosu na broj svezaka nabavljenih u prethodnoj godini (110.582).

Tijekom 2010. godine knjižnice planiraju ukupno 400 termina za tribine, predstavljanje knjiga, predavanja, priredbe i koncerte. Planira se postavljanje 830 tematskih izložaba (uglavnom knjigama i građom iz vlastitog fonda, prema prigodnoj temi iz aktualnog ili povijesnog političkog i kulturnog života). Uz planiranje 305 likovnih izložaba, koje uvijek privuku znatan broj posjetitelja, osobito na područjima gdje je malo ili nimalo izložbenih prostora, planira se postavljanje i 53 studijske izložbe. Dosad bogatim aktivnostima za djecu, pridružile su se i ove godine akcije za znatno mlađu dob (od 18 mjeseci), te posebno raznovrsni programi za mlade u tinejdžerskoj dobi. Također se održavaju zanimljive akcije za odrasle korisnike (npr. za roditelje, za nezaposlene). Programi pokrivaju različita tematska područja i namijenjeni su svim dobnim skupinama, a realiziraju ih djelatnici knjižnica i vanjski suradnici u prostorima knjižnica i izvan njih: u školama, dječjim i učeničkim domovima, domovima za umirovljenike i sl. Izdvajamo najstariju zagrebačku književnu tribinu Književni petak, projekt "Pitajte knjižničare" u sklopu kojeg surađuju sve narodne knjižnice Grada Zagreba, ciklus izložaba "Svijet u Zagrebu", projekt "Digitalizirana zagrebačka baština", međunarodni stručni skup "Dječja knjižnica danas - između teorije i prakse" - povodom šezdesete obljetnice Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice, "Upoznajmo glazbene instrumente"- program za slijepu i slabovidnu djecu i mlade, Kulturni četvrtak u Knjižnici Sesvete, stručni skup u knjižnici Medveščak "Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižničara", izložbe u Galeriji Prozori u Knjižnici S.S. Kranjčevića, usmeni časopis "Zagrijavanje do 27", Tribina Paralelni svjetovi u Knjižnici B. Ogrizovića, te brojna druga kulturna događanja u toj knjižnici. Knjižnice grada Zagreba domaćini su konferencije MetLib 2010 (godišnja konferencija IFLA-e Sekcije velikih gradova, Metropolitan Libraries Section). Sekcija održava stalne jednogodišnje konferencije svake godine u drugom gradu u kojemu je gradska knjižnica članica sekcije. Običaj je da se te konferencije održavaju pod visokim pokroviteljstvom gradske uprave, a prigoda je to da se sudionici upoznaju i sa strategijama kulturnog razvitka grada i države domaćina. Konferencija će se održati od 23. do 28. svibnja 2010. godine.

U okviru projekata i programa izvan gradskih javnih knjižnica financijsku potporu za realizaciju programa dobit će i Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, Knjižnica i čitaonica Židovske općine Zagreb, Knjižnica Centra za mirovne studije, Knjižnica Centra za ženske studije i Knjižnica Centra za ljudska prava.

b) KNJIŽEVNI PROJEKTI, PROGRAMI I AKCIJE

Unutar nezavisne produkcije književni projekti, programi i akcije pokrit će različita područja književnih i generacijskih interesa. Ističemo neke od njih: Tribine DHK, 31. zagrebačke književne razgovore u DHK" 110. obljetnicu DHK, 6. festival "Književnost uživo - Literature live 2010" u organizaciji Hrvatskog centra PEN-a, književni skup "Raznolikost književnog pisma - Stih u regiji" u organizaciji HDP-a, Festival europske kratke priče u organizaciji Profila Intenational, tribine i promocije književnog časopisa "Sarajevske bilježnice" HDP-a, tribine Kajkavskog spravišča, predavanja Društva prijatelja glagoljice i Hrvatskog društva klasičnih filologa, XXXIX. seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole, 47. manifestaciju Goranovo proljeće, izložbu recentnih prijevoda i okrugli stol "Vrhovi svjetske književnosti i vrhovi hrvatskog prevodilaštva" u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, književni klub Booksa i Književni festival u Booksi u organizaciji Udruge za promicanje kulture Kulturtreger, inicijative namijenjene mladoj publici - slova u gostima - projekt promoviranja čitanja namijenjen djeci u dječjim i učeničkim domovima i bolnicama, Književni zagriz u Ogrizoviću u organizaciji Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Festival dječje književnosti - Pazi, knjiga! u organizaciji Knjige u centru i zabavnu manifestaciju Uberi priču u organizaciji Autorske kuće - projekt koji na iznimno zabavan i duhovit način predstavlja i popularizira knjigu najmlađima kod kojih žele potaknuti interes i ljubav prema čitanju, književne večeri i predavanja u kulturnom centru "Shalom", Festival "Mare, mare 2010", Tribinu Jutro poezije, književne večeri srpskih pisaca u organizaciji SKD Prosvjeta Zagreb.

U 2008. godini uvršten je u Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, prvi put, poziv za predlaganje programa izdavanja knjiga. Za 2010. godinu na taj poziv javilo se 150 predlagatelja (nakladničkih kuća, udruga, pojedinaca, ustanova u kulturi) s preko 750 programa izdavanja knjiga (roman, drama, kratke prozne vrste, esej i kritika, poezija, znanstvena knjiga, stručna knjiga, zbornici, knjiga za djecu i mlade, slikovnica, monografija).

Planirano za 2010. ukupno: 13.690.000,00
Ustanove: 9.690.000,00	Nezavisna produkcija: 4.000.000,00

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010. javilo se 127 nakladnika - podnositelja programa, a poslali su 136 programa za izdavanje časopisa i novina iz svih područja kulture. Kulturno Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu Spomenka Petrović, predsjednica, Grozdana Cvitan, Zoran Ferić, Branko Maleš i Dalibor Šimpraga, članovi) pregledalo je programe, te sukladno kriterijima (javna potreba, kvaliteta programa i kontinuitet izlaženja) predložilo za sufinanciranje časopise koji su se istakli kvalitetom sadržaja.

Među predloženim novinama, tjednicima i dvotjednicima ističu se Vijenac i Zarez, niz časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno i četveromjesečno te povremeno, jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi za književnost i kulturološke studije poput Književne republike, Republike, Foruma, Fantoma slobode, Europskog glasnika, Kaja, Libre libere, Poezije, Relationsa, Teme, zatim stručni časopisi koji prate pojedine djelatnosti (kazalište, lutkarstvo, glazbu, izdavaštvo, likovnu umjetnost, arhitekturu, strip, film, urbanu kulturu, medije i novinarstvo) poput Bašćine, Frakcije, Luke, Kazališta, Konture, Kretanja, Wama, Cantusa, Galerijskih novina, Svete Cecilije, Kronike, Čovjeka i prostora, Orisa, Komikaza, Hrvatskoga filmskog ljetopisa, Up & Undergrounda. Brojni su i stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene kao npr. Hrvatska revija, Kolo, Kruh i ruže, Autsajderski fragmenti, Meridijani, 15 dana, Plavi planet, Moderna vremena info, DOP Magazin Online, Knjigomat, zatim stručni i znanstveni časopisi za znanost o umjetnosti poput Arti musices, Književne smotre i Umjetnosti riječi, časopisi za filologiju, filozofiju, sociologiju i druge društvene znanosti (Filozofska istraživanja, Jezik, Latina et Graeca), te nekoliko časopisa udruženja nacionalnih manjina i grupa s posebnim potrebama - Romska istina/ Romengo Čaćipe, Iliria - časopis albanske nacionalne manjine, Oktoih - časopis crnogorske nacionalne manjine, Novi omanut i Bejahad - časopisi židovske nacionalne manjine, zatim Dodir, Pljesak jedne ruke i Vidici.

Također, u 2010. godini pozitivno je ocijenjeno nekoliko novijih časopisa od kojih treba istaknuti časopis Grifon - prvi i jedini fantasy časopis u Hrvatskoj, časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju "K", Ubiq - književni časopis za znanstvenu fantastiku, Nova Croatica kao nastavak Croatice koja je izlazila 1970.-2000., Bablovi blogovi koji prvi puta predstavlja blog kao književnost, kao i nekoliko "kvartovskih" časopisa koji su se posebno istaknuli kvalitetom sadržaja, kao i prijemom kod građanstva (Maksimir -moj kvart, Glas Trešnjevke).

Planirano za 2010. ukupno: 2.754.000,00
Ustanove: 154.000,00	Nezavisna produkcija: 2.600.000,00

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

a) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 314

Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98 i 65/09) a obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti stalnim i povremenmh izložbama, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji preko stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Vijeće za muzejsku djelatnost (u sastavu Vesna Jurić-Bulatović predsjednica i članovi Vesna Mažuran-Subotić, Božica Škulj, Elizabeta Serdar i Želimir Škoberne) pregledalo je 275 prijedloga programa što ih je predalo 35 predlagatelja.

Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu ponuđenoga programa, važnost programa za oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba, stručnost i profesionalno iskustvo nositelja programa, doprinos ostvarenju muzejske djelatnosti, zajedničke programe dvaju ili više predlagatelja u muzejskoj djelatnosti, originalnost i inovativnost (uključivanje u turističku ponudu, zadovoljavanje odgojno- obrazovnih, znanstvenih, zabavnih i sličnih potreba građana, dostupnost osobama s posebnim potrebama i svim dobnim skupinama, prezentaciju građe novim tehnologijama i drugo), interdisciplinarnost i multidisciplinarnost programa, prikupljanje, obradu, inventariziranje i digitalizaciju muzejske građe, obradu i prezentiranje fundusa muzeja, zaštitu građe, arheološka, prirodoslovna i etnografska istraživanja, kataloge i vodiče stalnog postava, fundusa i zbirki, zbornike, časopise i godišnjake muzeja, pripremu i realizaciju, odnosno prezentaciju izložbi iz fundusa, studijskih, tematskih, pokretnih i dr. izložbi, otkup muzejske građe radi popunjavanja fundusa i stvaranja novih zbirnih fondova, programe i aktivnosti za sve dobne i socijalne skupine posjetitelja te posjetitelje s posebnim potrebama, koje će se provoditi s njima, popunjavanje i zaštitu knjižnog fonda, manifestacije i festivale radi prezentiranja, populariziranja muzeja i muzejske djelatnosti te organizaciju stručno-znanstvenih skupova i savjetovanja.

Financirat će se rad svih devet gradskih muzeja kao i programi muzejske djelatnosti Galerije Klovićevi dvori. Jednako će se tako sufinacirati projekti i programi važni za Grad Zagreb koje će realizirati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, Kabinet grafike i Strossmayerova galerija, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatsko muzejsko društvo, Moderna galerija Zagreb, Muzej Mimara, Muzeji Ivana Meštrovića, Muzejski dokumentacijski centar, Muzejsko-memorijalni centar Dražena Petrovića i Tiflološki muzej.

Financirat će se velik broj izložbi u muzejima te u okviru međunarodne, međužupanijske i međugradske suradnje gostujuće izložbe i projekti muzeja izvan Zagreba i Hrvatske kao i gostovanja naših muzeja u drugim gradovima i državama.

Financirat će se tradicionalne manifestacije kao što su: VIII. festival znanosti u Tehničkom muzeju, "Dani Andautonije" u organizaciji Arheološkog muzeja, te dvodnevnu manifestaciju "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba.

Predviđena su i sredstva za otkup muzejske građe i zaštitu postojeće, za zaštitna arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja, te edukativnu i pedagošku djelatnost muzeja (Dan muzeja, tematske pedagoške izložbe, radionice i sl.), rad s osobama s invaliditetom, nakladničku djelatnost i druge segmente rada muzeja.

Planirano za 2010. ukupno: 15.902.000,00
Ustanove: 11.902.000,00	Nezavisna produkcija: 4.000.000,00

b) UMJETNIČKE ZBIRKE-DONACIJE GRADU ZAGREBU

Grad Zagreb vlasnik je 29 zbirki i ostavština od kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, koje su, od 1946., Gradu Zagrebu darovali privatni kolekcionari, umjetnici, ugledni građani ili njihovi pravni sljednici. Grad Zagreb je ovim darovanjima postao vlasnikom više od 14.000 predmeta (slika, skulptura, predmeta umjetničkog obrta i dr.), a uključujući knjige, časopise, separate i sl., ponegdje čitave biblioteke, i više od 37.000 predmeta. Zbirke i predmeti, više puta i nekretnine koje sa zbirkama čine jedinstvenu cjelinu, darovani su izravno Gradu Zagrebu kao pravnoj osobi, a ne pojedinim gradskim ili državnim baštinskim institucijama (muzejima, galerijama, arhivima i sl.), a Grad Zagreb ih je, kao njihov vlasnik, povjerio na upravljanje pojedinim muzejsko-galerijskim i drugim ustanovama. Većina zbirki osmišljene su cjeline kojima je, stručnom procjenom u postupku prihvaćanja donacije, ustanovljena kulturna, povijesna i/ili umjetnička relevantnost i koje, kao dio zagrebačkoga i hrvatskoga kulturnog identiteta, svjedoče o ukusu, afinitetima, kulturnim navikama i materijalnom statusu zagrebačkih građanskih obitelji te o dosezima zagrebačkih i hrvatskih umjetničkih krugova.

Vijeće za muzejsku djelatnost pregledalo je ukupno 135 različitih programa i prijedloga koje je uputilo 36 predlagatelja. Pridržavajući se kriterija za utvrđivanje i vrednovanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji se odnosi na muzejsku djelatnost i dodatnih kriterija za Zbirke Grada Zagreba stečene darovanjem ili kupoprodajom te financijskim mogućnostima za 2010., Vijeće je za područje umjetničkih i drugih zbirki-donacija Gradu Zagrebu, predložilo sufinanciranje 105 programa od ukupno 35 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju ispunjavanje ugovornih obveza Grada Zagreba prema donatorima, originalnost, kvalitetu i inovativnost, doradu i uspostavu stalnih postava zbirki i njihove prezentacije javnosti, osobito ambijentalnih i memorijalnih, preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora, prezentaciju zbirki na internetu i uključivanje zbirki u turističku ponudu Grada Zagreba.

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih ugovorenih obveza prema donatorima te sredstva za održavanje i uređivanje prostora kao i zaštitu predmeta darovanih zbirki radi stvaranja uvjeta za dostupnost i prezentaciju darovanih zbirki javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu i ukupan društveni razvoj Grada Zagreba.

Naknade i obveze prema donatorima u skladu s postojećim ugovorima, troškovi u vezi s prihvaćanjem novih donacija i otkupom pojedinih predmeta i zbirki, program zbirki F. Schneidera i Z. Zlatića, Zagrebačke donacije on-line te troškovi zaštite i održavanja ostavštine R. Zvrka, Muzejsko-kazališne zbirke, Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, osigurat će se u okviru programa nezavisne produkcije, a za ostale darovane zbirke preko gradskih javnih ustanova muzejske djelatnosti koje njima upravljaju u ime Grada Zagreb te preko Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Prioritet u održavanju i zaštiti prostora i građe imat će i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane ili otkupljene zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose očuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana hrvatske kulture i umjetnosti i zagrebačkih donatora (T. Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, Richter, Viktor Kovačić, M. Jurić Zagorka) te pripreme za uređivanje Muzeja donacija Gradu Zagrebu u palači Magdalenić-Drašković-Jelačić na Gornjem gradu.

Program će obuhvatiti nove konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak već ranije započetih konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki te preventivnu zaštitu građe u zbirkama Dabac, Dujšin-Ribar, Durieux, Frangeš, Gerersdorfer, Gvozdanović, Herman, Horvat, Kljaković, Kopač, V. Kovačić, Kožarić, Krleža, Matz, Muvrin, Perčić, Perinić, Restek, Richter, M. J. Zagorka i I. pl. Zajc. Nastavit će se i sustavno održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih i memorijalnih zbirki Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, V. Kovačić, Richter i M. J. Zagorka.

Posebno ističemo projekt multimedijalne prezentacije donacija gradu Zagrebu za potrebe stalnoga postava budućeg Muzeja donacija Gradu Zagrebu u palači Magdalenić-Drašković-Jelačić koju je Grad Zagreb dodijelio Muzeju grada Zagreba za potrebe izlaganja donacija privatnih zbirki Gradu Zagrebu, osuvremenjivanje stalne prezentacije donacije Kljaković, idejni projekt adaptacije i oblikovanja izložbenog i likovnog postava donacije B. Horvata, Dane fotografije Arhiva Tošo Dabac, te dokumentarne filmove o Donacijama gradu Zagrebu i Atelieru Kožarić. Nastavit će se, ili započeti, digitalizacija i stručna obrada građe zbirki Dabac, Gerersdorfer, Gvozdanović, Kljaković, V. Kovačić, Perinić, Richter, Rodin, Seissel, Muzejsko-kazališne zbirke pri Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta, ostavštine R. Zvrka te organizirati pedagoške i edukativne radionice za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta u zbirkama Kožarić i Richter čime će se ove iznimno atraktivne zbirke nastojati na primjeren način približiti djeci i mladeži te omogućiti i održavanje nastavnih jedinica iz pojedinih predmeta za djecu osnovnoškolskog uzrasta kao i održavanje predavanja za učenika osnovnih i srednjih škola.

Napomena: sredstva su uključena u prethodnu tablicu.

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 620

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 71/06) što obuhvaća javno izvođenje dramskih, opernih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2010. godinu prijedloge kazališnih programa uputilo je 179 nositelja koji predlažu 238 premijernih i 295 repriznih naslova, 57 gostovanja u zemlji i inozemstvu, 25 manifestacija i festivala, te 50 ostalih programa s oko 5 486 izvedbi. Osim prijedloga kazališnih institucija (HNK u Zagrebu što ga Grad financira kao zajednički program s Ministarstvom kulture, sedam javnih gradskih kazališta, te participacije u programskim troškovima Teatra &TD i Ansambla Lado) veliki je broj prijedloga programa kazališnih družina, plesnih ansambala, odnosno nezavisnih kazališnih i plesnih projekata, kazališnih manifestacija, prijedloga stručnih udruga i organizacija, prijedloga iz područja kazališnog amaterizma, kao i prijedloga međunarodnih i međužupanijskih gostovanja, radionica i seminara.

Vijeće za kazališnu djelatnost radi u sastavu: Helena Buljan, predsjednica Vijeća, te članovi: Roman Šušković - Stipanović, Dinka Jeričević, Vesna Butorac - Blaće i Mare Sesardić - Krpan. Vijeće se rukovodi Kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba kao i utvrđenim programskim funkcijama javnih gradskih kazališta.

Od značajnijih kazališnih projekata u 2010.godini potrebno je spomenuti:

- HNK Zagreb: V. Bellini: Norma (Ph. Himmelmann), J. Strauss ml: Šišmiš (K. Dolenčić/M. Helmrath), P.I. Čajkovski: Mazepa (O. Prohić/M. Sinkevič), F.M. Dostojevski: Bjesovi (J. Kica), I. Kušan: Čaruga (J. Juvančić), M. Krleža: U agoniji (M. Koležnik), Fado=Sudbina (H. Viera), L. Minkus: Don Quijote (P. Armand), autorski plesni projekt Lea Mujića;

- Kazalište Gavella: H. Ibsen: Peer Gynt (A. Popovski), I. Vidić: Dolina ruža (K. Dolenčić), J.B.P. Moliere: Tartuffe (M. Sciaccaluga);

- Kazalište Komedija: E. Idle-John Du Prez: Monty Phyton's Spamalot - mjuzikl (I. Mešin), A. Jay-J. Lynn: Da, ministre - komedija (Z. Mužić), S. Kolar/V. Balog: Klara - komedija (G. Paro);

- Zagrebačko kazalište mladih: I. Buljan: Fantastična (koprodukcija s Kaz.LaMaMa NY), F. Wedkind: Buđenje proljeća (O. Frljić), R. Medveček/O. Lozica: Lelujanje, Mauzer (B. Šeparović), A. Tomić/J. Kovačić: Priča o Luki R.te Program Učilišta;

- Satiričko kazalište Kerempuh: W. Allen: Bog (S. Anočić), G. Feydeau: Gospon lovac (K. Dolenčić);

- Gradsko kazalište Trešnja: K. Čapek: Iz života kukaca (M. Koležnik), L. Lipovac/T. Curić: Kutije, *** Čardak ni na nebu, ni na zemlji (D. Ruždjak), V. Nazor: Veli Jože (Z. Mužić);

- Zagrebačko kazalište lutaka: D. Jelačić Bužimski: Osvajanje kazališta (Z. Mužić), L.N. Tolstoj /M. Rozovski: Priča o konjima (Z. Festini), Autorski projekt R. Medvešeka;

- Kazalište Žar ptica: Ch. Perrault: Mačak u čizmama (I. Boban), Z. Krilić: Čudnovata istina (N. Kleflin), A. de Saint Exupery: Mali princ (J. Buić Wutke);

- Teatar &TD: S. Božić: O prijateljstvu, H. Badalić/I. pl. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski (M. Kurspahić), B. Bakal/K. Pejović: Muški/Ženski-Ženske/Muške, M/Z Šćekić: Mala tragedija, multimedijalni projekt, Ž. Zorica: Digitalizacija spomeničke baštine;

- Ansambl Lado: Plesovi i pjesme Ravnih kotara (V. Bagur), Nova glazbena djela (D. Kurilovčan, K.Šokac, J. Ćaleta, B. Potočnik);

- Dječje kazalište Dubrava: G. Rossini: Mačak u čizmama glazbena igra s pjevanjem (Z. Niessner), R. Dahla: Matilda (O. Frljić), Braća Grimm: Matovilka (D. Harjaček);

- Kazalište Knap: O. Lozica: Rampa (F. Perković), Ch. de Laclos/A. Bukvić: Opasne veze.

Od projekata u nezavisnoj produkciji vrijedno je spomenuti u Teatru Exit: S. Anočić: Back vokali i N. Nikrofova: Skriveni troškovi (M. Raguž); u GD Histrion: D. Ugrešić: Štefica Cvek u raljama života (N. Kleflin), I.E. Bergman: Nakon probe (A. Bukvić); u Kazalištu Mala scena: J. Kovačić: An.......a i....mija (A.Tomić), Priča o svjetlu (I. Šimić); u Lutkarskoj sceni I. Brlić Mažuranić: A.Šenoa: Kameni svatovi (Z. Festini); u Kazališnoj družini Kufer: F. Kafka: Pisma Mileni (T. Pavković); u Umjetničkoj organizaciji Novo kazalište: Bernard-Marie Koltes: Noć tik prije šuma (I. Buljan); u Kazalištu Merlin: J. Spyri/T. Zajec: Heidi (A.Merlin); u Grupi Kugla: T. Vrvilo/D. Bartol: Okovani ljudi; u BADco: Liga vremena (G. Pristaš); u Ars septima:E. Schmitt: Posjetitelj (B. Ivanda); u UO Planet art: A. Horowitz: Poigravanje umom (M. Torjanac); u Tigar teatru: S. Sumrak/insp. L. Paljetak: Miševi i tri mačke (M. Kovač); u Epilog teatru: A.de Benedetti: Dva buketa crvenih ruža (I. Peroš); u Teatru Gavran: M. Gavran: Tajna Grete Garbo (M. Gavran); u Kazalištu Tvornica lutaka: V. Obad: Kradljivci ideja (R. Medvešek); u Teatru Rugantino: A. Đokić/O. Lozica: Recepti za sreću; u Mitropi: P. Marinković: Tri mature (M. Latin); u Studiju za suvremeni ples: Plesni projekt Ideal (W.M. Smith); u Zagrebačkom plesnom ansamblu: Multimedijalni projekt Glas mjeseca (S. Božić/S. Abramović); u Koreografskom laboratoriju Sodaberg: Plesni projekt Endless Love 2010-Transport (M. Krajač); u Plesnom centru Tala: Kazališno-plesna predstava Martha i Pina (H. Pašović/L. Lipovac/T. Curić); u UO Marmot: Plesni projekt Ništa: (I. Omerzo); u Ansamblu slobodnog plesa Liberdance: Plesni projekt Session (M. Matišić/R. Pavlić); u Plesnom kolektivu: Vjeverice uzvraćaju udarac (M. Drobac), Više volim Palestinu od Bosne (O. Frljić), Trbušnjaci (R. Kotur); u UO De facto: Multimedijalni plesni projekt We shall overcome (B. Matijević/G. Chico); u UO Kombinirane operacije: The Song Remains the Same (Ž. Sančanin); u UO Histeria nova: Multimedijalna predstava: Mala tragedija (M/Z. Šćekić); u Koautorskoj inicijativi: Pop-up (S. Banić Naumovski); u Eks sceni: Program Transwarp; u Autorskoj radionici Melone: Hommage Pini Bausch (N. Govedić/D. Japelj/S. Marchig); u Udruzi Puls: Kritika kritike (K. Đurđević); u Banana gerili: Plesni projekt Antitijela (P. Zanki/S. Banich), u UO Vrum: Plesni projekt Čudo projekt (S. Tropp).

U većem je broju kazališta ostvarena suradnja sa suvremenim domaćim piscima mlađe generacije te uključivanje u projekte mlađih redatelja, dramaturga i glumaca.

Kazališne družine i projekti, plesni ansambli i projekti te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put, a program kojih Vijeće podrži, sufinancirat će se sistemom otkupa ili stimulacije - nakon realizacije.

U 2010. realizirat će se sljedeći festivali i manifestacije: Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, Međunarodni festival kazališta lutaka - PIF, Festival svjetskog kazališta, Bundek-fest, Naj..naj. Festival, Dani Satire, Gavelline večeri, Zagrebačko histrionsko ljeto, Kazališno-glazbena scena Amadeo, Platforma mladih koreografa, Nagrada hrvatskoga glumišta, Festival novog cirkusa.

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport participirat će u putnim troškovima onih kazališta, kazališnih družina i plesnih ansambala, koji odlukom selektora budu pozvani na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, Male scene u Rijeci, Zlatnog lava u Umagu, Susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade u Čakovcu, Riječku reviju lutkarskih kazališta, Lutkarsko proljeće u Vinkovcima, Zadar snova, Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre i dr.

U program međunarodne kulturne suradnje bit će uključeni s dijelom putnih troškova oni ansambli koji su dobili pozive na festivale, radionice i seminare, odnosno odgovarajuća stručna putovanja, te imaju potporu Ministarstva kulture ili neke druge institucije.

S obzirom na brojnost projekata nezavisnih producenata, Vijeće i dalje drži neophodnim osigurati jedan broj termina u postojećim dvoranama za kazališne i plesne projekte.

Planirano za 2010. ukupno: 29.115.000,00
Ustanove: 17.115.000,00	Nezavisna produkcija: 12.000.000,00

Sufinanciranje programa i rada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznosi 45.700.000,00 kn.

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 3 javne gradske ustanove