Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Prečko - zapad"

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 8/06 i 7/09), Gradska skupština Grada Zagreba, na 46. sjednici, 16. ožujka 2009., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Prečko - zapad"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Prečko - zapad" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana površine iznosi cca 14.46 ha i nalazi se u zapadnom dijelu grada Zagreba. Obuhvat Plana omeđen je:

- sa sjevera južnim regulacijskim pravcem planirane produžene Horvaćanske ceste;

- s istoka djelomično zapadnim regulacijskim pravcem ulice Svilkovići i u nastavku putom;

- sa zapada istočnim međama postojećih građevnih čestica;

- s juga djelomično sjevernim međama postojećih građevnih čestica i neizgrađenim oranicama.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Polazišta, ciljevi i programske smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja "Prečko - zapad" određeni su Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja 'Prečko - zapad' koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba na 37. sjednici 15. srpnja 2008., a izrađen je temeljem Pisma namjere za financiranje urbanističkog plana uređenja 'Prečko - zapad' i temeljem Zaključka o utvrđivanju načina financiranja izrade provedbenih dokumenata uređenja (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 9 od 15. srpnja 2008.).

Osnovni cilj Plana je osmišljavanje budućeg razvoja područja u skladu s njegovim prirodnim i urbanim karakteristika kroz ispitivanje njegova prostornog potencijala i urbane morfologije, te definiranje namjene i tipologije buduće gradnje.

Izradi Plana prethodio je urbanističko-arhitektonski natječaj za izradu urbanističkog plana uređenja 'Prečko-zapad' u Zagrebu. Natječaj je trajao od 14.3.2008. do 23.5.2008. Prvonagrađeni rad autora Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba podloga je za izradu Plana, te se na njegovoj razradi temelji prostorna koncepcija Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Prečko - zapad", sastoji se od:

I. TEKSTUALNOG DIJELA:

- Odredbe za provođenje Plana

II. GRAFIČKOG DIJELA:

0 KOPIJA KATASTARSKOG PLANA S GRANICOM OBUHVATA................................................... mj. 1 : 1000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.................................................................................................. mj. 1 : 1000

2. PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

2.a Promet................................................................................................................................................ mj. 1 : 1000

2.b Telekomunikacijski i energetski sustav........................................................................................ mj. 1 : 1000

2.c Vodnogospodarski sustav............................................................................................................. mj. 1 : 1000

3. NAČIN I UVJETI GRADNJE

3.a Oblici i način korištenja i uređenja prostora................................................................................ mj. 1 : 1000

3.b Zone natječaja.................................................................................................................................. mj. 1 : 1000

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI............................. mj. 1 : 1000

III. OBVEZNIH PRILOGA

- Obrazloženje

- Izvod iz GUP-a grada Zagreba

- Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

- Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

- Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana

Elaborat iz stavka 1. točaka I. II. i III. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (oker) M1

2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (oker) M2

3. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

4. Javne zelene površine (zelena) Z1

5. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

6. Dječje igralište - za djecu do 6 godina DI 0-6

7. Dječje igralište - za djecu od 7 do 18 godina DI 7-18

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

U kazetama M1-1, M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6 i M1-7 planira se mješovita - pretežito stambena namjena.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske, isključivo stambene građevine.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljsku namjenu;

- parkove i dječja igrališta;

- tržnice.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 15% GBP-a u kazeti.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 7.

U kazetama M2-1, M2-2 i M2-3 planira se mješovita - pretežito poslovna namjena.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene planirane građevine su poslovne ili poslovno-stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, te sadržaji za zabavu i ugostiteljstvo).

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, te javne i društvene).

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, gradske robne kuće, hotele;

- rad s komplementarnim sadržajima;

- šport i rekreaciju;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu;

- i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena niti građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D4)

Članak 8.

Predškolska ustanova kapaciteta cca 250 djece planirana je u središnjem dijelu naselja. Veličina građevinske parcele za gradnju predškolske ustanove je cca 7503 m², odnosno osigurano je 30 m² građevinskog zemljišta po djetetu.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj.

1.4. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 9.

Javni park Z1 je javni neizgrađeni, krajobrazno uređen prostor, namijenjen šetnji i odmoru građana. Kazete Z1-1, Z1-2, Z1-3, Z1-4 i Z1-5 planirane su kao sustav šetnica prema planiranoj južnoj zoni javne i društvene namjene, odnosno prema tematskom parku uz Savu, s uređenim pješačkim stazama i dječjim igralištima. Na ovim se površinama ne dopušta nikakva gradnja, osim manjih paviljona i nadstrešnica, te manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine, utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz krajobrazno-tehnička rješenja, omogućavaju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati autohtono visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U svakoj se kazeti planira uređenje dječjih igrališta.

Oprema planiranoga dječjeg igrališta treba zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece s adekvatnim spravama postavljenim prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima. U kazeti Z1-4 planira se uređenje polivalentnih sportskih igrališta.

Unutar kazete Z1-2 omogućava se uređenje parka za kućne ljubimce.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, pješačke i biciklističke površine, te komunalne građevine i uređaji i infrastrukturne građevine te linijske i površinske građevine za promet.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:

- trgovi s mogućnošću denivelacije;

- parkirališta;

- tramvajska mreža;

- tramvajske i autobusne stanice s pratećim sadržajima;

- pješačke zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.;

- javne gradske površine - tematske zone.

2. UVJETI I NAČIN GRADNJE POSLOVNIH GRAĐEVINA

Članak 11.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja poslovnih građevina u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Na području obuhvata Plana ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitete života i rada na susjednim kazetama, odnosno u prostoru dosega negativnih utjecaja.

2.1.1. Izgrađenost kazete M2-1

Članak 12.

Kazeta formira jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete.

Na pojedinoj kazeti moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Nadzemna izgrađenost kazete ne može biti veća od 80%. Podzemna izgrađenost iznosi najviše 80%, a dopušta se gradnja više podzemnih etaža.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 7.0 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice).

2.1.2. Izgrađenost kazeta M2-2 i M2-3

Članak 13.

Svaka kazeta formira jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete.

Na pojedinoj kazeti moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Nadzemna izgrađenost kazete ne može biti veća od 60%. Podzemna izgrađenost iznosi najviše 80%, a dopušta se gradnja više podzemnih etaža.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 4.0 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice).

2.2.1. Način gradnje, veličina i smještaj građevina na kazeti M2-1

Članak 14.

Visina građevina je najviše 9 nadzemnih etaža, a iznimno i više, prema rezultatima urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Balkoni, lođe, istaci i sl. građevina mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Ako se unutar kazete predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova na kazeti je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na pročelja u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori.

Minimalne udaljenosti građevina od međa prikazane su na kartografskom prikazu 3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u kazeti M2-1 primjenjuju se za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u ovoj kazeti.

2.2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina na kazetama M2-2 i M2-3

Članak 15.

Visina građevina je najviše 9 nadzemnih etaža. Iznimno, može biti i viša, ali uz uvjet obavezne provedbe javnoga urbanističko-arhitektonskog natječaja ili drugoga stručnog natječaja kojim će se utvrditi polazišta za definiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

Balkoni, lođe, istaci i sl. građevina mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Ako se unutar kazete predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova na kazeti je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na pročelja u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori.

Minimalne udaljenosti građevina od međa prikazane su na kartografskom prikazu 3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u kazeti M2-1 primjenjuju se za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u ovoj kazeti.

2.3. Oblikovanje građevina i uređenje kazeta M2-1, M2-2 i M2-3

Članak 16.

Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina mora biti primjereno karakteru zone.

Najmanje 20% površine kazete mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja. Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela kazete koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Kazete nije moguće ograđivati.

2.4.1. Mjere provedbe za kazetu M2-1

Članak 17.

Za kazetu M2-1 je obvezna provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.

2.4.2. Mjere provedbe za kazete M2-2 i M2-3

Članak 18.

U slučaju da se traži gradnja građevina viših od 9 etaža, potrebno je provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj ili drugi stručni natječaj kojim će se utvrditi polazišta za definiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 19.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja javnih i društvenih sadržaja:

- u zoni javne i društvene namjene (D4),

- kao prateći sadržaj u sklopu stambenih i stambeno - poslovnih građevina s time da površina prostora za prateće sadržaje unutar kazete ne može ukupno biti veća od 15% nadzemnog GBP-a u kazeti.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Unutar kazete javne i društvene namjene mogu se graditi isključivo građevine za javnu i društvenu namjenu te prateći sadržaji, uređivati parkovi i dječja igrališta i prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Unutar kazete javne i društvene namjene ne mogu se graditi građevine stambene ili poslovne namjene.

3.2. Uvjeti i način gradnje unutar kazete D4

Članak 20.

Kazeta D4 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- najveća visina građevine je dvije etaže;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 0.8,

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uređenje zelenih površina određeno je u poglavlju 6. Uvjeti uređenja zelenih površina;

- udaljenost građevina od međe s drugom građevnom česticom iznosi h/2, ali ne manje od 3.0 m;

- sve ostale minimalne udaljenosti građevina od međa prikazane su na kartografskom prikazu 3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz poglavlja 5.1.1. Javna parkirališta i garaže.

3.3. Mjere provedbe

Članak 21.

Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 22.

Na području obuhvata Plana gradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina moguća je u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1).

4.1. Izgrađenost kazete

Članak 23.

Svaka kazeta formira jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete.

Na pojedinoj kazeti moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Nadzemna izgrađenost kazeta ne može biti veća od 50%. Podzemna izgrađenost iznosi najviše 80%, a dopušta se gradnja više podzemnih etaža.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 3.0 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice).

4.1. Izgrađenost kazete

Članak 24.

Na kazetama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene moguća je gradnja samostojećih građevina.

Visina građevina je najviše 9 nadzemnih etaža.

Balkoni, lođe, istaci i sl. građevina mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Ako se unutar kazete predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova na kazeti je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na pročelja u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori.

Udaljenost građevina od međe s drugom građevnom česticom iznosi h/2, ali ne manje od 3.0 m. Sve ostale minimalne udaljenosti građevina od međa prikazane su na kartografskom prikazu 3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite pretežito stambene namjene (M1) primjenjuju se za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni.

4.3. Oblikovanje građevine i uređenje kazete

Članak 25.

Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone.

Najmanje 20% površine kazete mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja. Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela kazete koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Kazete nije moguće ograđivati.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 26.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a PrometnI, uličnI i komunalnI infrastrukturnI SUSTAV - promet, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Omogućava se etapna izgradnja prometnica unutar obuhvata Plana što će se odrediti lokacijskom dozvolom.

Preko novoplaniranih uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta te se osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m.

Najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet je 1,0 m, a za dvosmjerni 1,6 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

Unutar obuhvata Plana nisu predviđena nikakva autobusna stajališta, a tramvajsko stajalište označeno je načelno. Njihov točan smještaj u prostoru riješit će se daljnjom razradom prostorne i tehničke dokumentacije.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 27.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima i garažama treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

Potreban broj PGM-a određuje se prema normativima određenim GUP-om grada Zagreba:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

U građevinsku izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga poglavlja, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 4 parkirališna mjesta).

5.1.2 Pješačke površine

Članak 28.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2.a PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - PROMET, u mjerilu 1:1000.

Za kretanje pješaka mogu se, osim površina prikazanih kartografskim prikazom, graditi i uređivati i pješački putovi i šetališta u sklopu zelenih površina na području obuhvata Plana.

Javne zelene površine - javni parkovi (Z1) Planom su koncipirani u sustavu koji ih povezuje s planiranom južnom zonom javne i društvene namjene, te s tematskim parkom uz Savu. Na tim je površinama moguće uređenje pješačkih površina - šetnica i manjih trgova, ali na način da najmanje 60% površine zahvata u prostoru javnog parka mora biti cjelovita parkovna zelena površina.

Širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je u pravilu 1.8 metara, s tim da ne smiju biti uže od 1.5 metara.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 29.

Vodovi komunalne infrastrukture polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2.b PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - TELEKOMUNIKACIJSKI I ENERGETSKI SUSTAV i 2.c PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća komunalna mreža ostaje u funkciji, te se na nju priključuje planirana infrastruktura.

5.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 30.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b PrometnI, uličnI i komunalnI infrastrukturnI SUSTAV - TELEKOMUNIKACIJSKI I ENERGETSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos telekomunikacijskih sustava određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Vodovi se polažu podzemno.

Potrebno je osigurati koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi Φ 110 i Φ 50 u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Unutar područja obuhvata moguće je postavljanje javnih telefonskih govornica (prema normativima za njihovu gradnju).

Za potrebe mobilne telefonije dopušta se postavljanje baznih stanica više operatera na isti antenski stup ili prihvat neke druge građevine samo ako to dopuštaju tehnički i imovinsko pravni uvjeti, i to samo u kazetama M1 i M2.

Lokacijske dozvole za postavu stupova mobilne telefonije izdaju se isključivo na temelju PPGZ-a, a prema uputi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 19.11.2008.

5.2.2. Vodoopskrba

Članak 31.

Kako bi se ostvarile planske pretpostavke, potrebno je stvoriti prstenove unutar cijele zone obuhvata i tako omogućiti razvoj vodoopskrbne mreže. Trase cjevovoda vode se u koridorima planiranih prometnica i planiranim javnim zelenim površinama (šetnicama).

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih (ako je potrebno) i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda uz mogućnost etapne realizacije, što će se definirati u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Planiranu vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno te visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda projektant će dokazati hidrauličkim proračunom.

5.2.3. Odvodnja

Članak 32.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica koje će preuzeti kanal u Horvaćanskoj ulici.

5.2.4. Plinoopskrba

Članak 33.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje, te za hlađenje i tehnološke potrebe. U planiranim prometnicama treba izgraditi novi srednjotlačni plinovod i povezati ga s postojećim plinovodom u ul. Svilkovići, a činit će tehničku cjelinu s plinskom mrežom koja će se graditi u sklopu UPU-a Savska Opatovina. Trase srednjotlačnog plinovoda vode se koridorima planiranih prometnica. Minimalna sigurnosna udaljenost srednjotlačnog plinovoda od građevina iznosi 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1m.

Preporučljivo je da se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama, u stanovima u višestambenim građevinama, te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristi preko kombi bojlera, a po potrebi u većim nestambenim građevinama preko kotlovnica.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.2.5. Elektroopskrbna mreža

Članak 34.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV locirat će se u M1 i M2 kazetama, uz prometnicu te koridore za srednjonaponske i niskonaponske kabele.

Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Ako se naknadno pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija potrebne nove 10(20)/0.4 kV transformatorske stanice osigurat će se unutar njegove parcele.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

U javnoj neprometnoj površini treba osigurati koridor minimalne širine 1,5 m za buduće elektroenergetske kabele srednjeg i niskog napona.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila.

Potrebno je osigurati uređenje javne rasvjete, i to na sljedeći način: širina ceste manja od 20 m - jednostrana javna rasvjeta, širina ceste veća od 20 m - obostrana javna rasvjeta.

Obratit će se pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih kabela.

Za priključke nove javne rasvjete i semafora treba ishoditi prethodne elektro-energetske suglasnosti od Elektre.

Za polaganje novih elektroenergetskih vodova nadležan je isključivo HEP-ODS.

Izmicanje i zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova treba projektirati i izvesti prema 'Tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV'.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 35.

Javne zelene površine - javni parkovi (Z1) Planom su koncipirani u sustavu koji ih povezuje s planiranom južnom zonom javne i društvene namjene, te s tematskim parkom uz Savu. Na tim je površinama moguće uređenje pješačkih površina - šetnica i manjih trgova, ali na način da najmanje 60% površine zahvata u prostoru javnog parka mora biti cjelovita parkovna zelena površina.

Javne zelene površine iz stavka 1. ovog poglavlja oblikovat će se kao parkovi gradske četvrti te ih je potrebno:

- hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s prirodnim i doprirodnim karakteristikama prostora,

- opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

U sklopu javnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka moguće je uređenje sadržaja i gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka, što uključuje: dječja igrališta, odmorišta i fontane te paviljone, nadstrešnice i manje komunalne i infrastrukturne građevine, i to na način da njihova ukupna građevinska (bruto) površina ne bude veća od 50,0 m².

Unutar uličnih profila planirana je sadnja visokog zelenila u rasteru parkirališnih mjesta (u pravilu sadnja jednog stabla na svaka 4 parkirališna mjesta, ali točne pozicije će se konačno odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole).

U sklopu hortikulturno uređenih zelenih površina u javnom korištenju koje čine 20% površine kazete, a u skladu s potrebama stanovnika, planirano je uređenje dječjih igrališta i pješačkih staza, te opremanje odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

Na zelenim površinama u području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

U kazeti D4 najmanje 40% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja. Zelenilo uz predškolsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece mlađeg uzrasta, čije sastavnice uređenja su elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome.

Osnovu krajobraznog uređenja u ovoj namjeni treba činiti zaštitni vegetacijski obod, visoka vegetacija kako bi se osigurala zaštita od sunca te sadržaji za igru i edukativne aktivnosti.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 36.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 37.

Planom se predviđa sustav izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 38.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže radi čuvanja i poboljšanja kvalitete vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete.

9.2. Zaštita zraka

Članak 39.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje, te za hlađenje i tehnološke potrebe;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 40.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sustava izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 41.

Mjere zaštite od buke provode se tako da se:

- namjena prostora i gradnja građevina planira u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 42.

Mjere zaštite od požara provode se:

- obveznom udaljenošću građevina od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr.) da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine;

- odvajanjem dviju građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrivača krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole);

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa.

Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Vatrogasni prilazi moraju se planirati isključivo unutar kazeta mješovite - pretežito stambene, odnosno mješovite - pretežito poslovne namjene.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok prirodnog plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Mjere zaštite od požara bit će riješene u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara visokih objekata.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 43.

Mreža i okvirni kapaciteti skloništa u skladu su s odredbama posebnih propisa i prikazani su na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati tako da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana tako da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina podmiruje svoje potrebe u vlastitoj kazeti.

U skladu s najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine kazete određen je maks. GBP za stambenu i poslovnu namjenu te za predškolsku ustanovu.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenjene su prema normativu 50 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjene su prema normativu 30 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Sklonište predškolske ustanove (kazeta D4) bit će ukopano u podzemnom dijelu objekta mirnodopske namjene prema potrebama ustanove (2/3 djece vrtićke dobi + 2/3 zaposlenih - odabrano sklonište za 200 osoba).

U Planu su dane procijenjene potrebe sklonišnih mjesta i broja skloništa, koji su određeni temeljem maks. GBP-a. Točni kapaciteti pojedinih skloništa te broj potrebnih skloništa odredit će se daljnjom prostornom razradom, odnosno lokacijskom dozvolom, temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, odnosno u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, ne smije umanjiti kapacitet skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U građevinsku bruto površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta:

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 44.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 45.

Na području obuhvata određena je kazeta M2-1 na kojoj je moguće graditi građevine više od 9 etaža, za čije uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe javnoga urbanističko-arhitektonskog natječaja ili drugoga stručnog natječaja u skladu s propozicijama propisanim ovim planom, a temeljem članka 101. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 15/08 - ispr., 19/08 - ispr. i 1/09).

Na kartografskom prikazu 3.b Način i uvjeti gradnje - zone natječajA, u mjerilu 1: 1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi javni urbanističko-arhitektonski natječaj ili drugi stručni natječaj s ciljem dobivanja što kvalitetnijega prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja kako slijedi:

- mješovita-pretežito poslovna namjena: kazeta M2-1;

- javna i društvena namjena - predškolska ustanova: kazeta D4.

Program za provedbu javnoga urbanističko-arhitektonskog natječaja ili drugoga stručnog natječaja izrađuje ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 46.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/09-01/27

URBROJ: 251-01-04-09-4

Zagreb, 16. ožujka 2009.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.