zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

26.02.2009.

Donesen

26.02.2009.

Stupa na snagu

06.03.2009.

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

1.2. Javna i društvena namjena - visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi (D6)

1.3. Zaštitne zelene površine (Z)

1.4. Javne zelene površine - javni park (Z1)

1.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2)

2.1 Uvjeti i način gradnje benzinske postaje (oznaka zone zahvata M2-A-1)

2.2. Uvjeti i način gradnje poslovnih građevina (oznake zone zahvata M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A5, M2-A-6)

2.3. Uvjeti i način gradnje u zonama zahvata oznake M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (oznaka D6)

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

4.1 Javni park - zona Z1

4.2. Zaštitne zelene površine - zona Z

4.3. Zelenilo uz stambeno-poslovne građevine - zone zahvata M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4

4.4. Zelenilo uz poslovne građevine - zone M2-A-1, M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6

4.5. Zelenilo uz visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi - zona D6

4.6. Zelenilo u koridorima prometnica

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2 Pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.2.1. Telekomunikacijska mreža

5.2.2. Vodoopskrba

5.2.3. Odvodnja

5.2.4. Plinoopskrba

5.2.5. Elektroopskrbna mreža

5.2.6. Toplovod

5.2.7. Radijski koridor

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita podzemnih voda

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita tla

8.4. Zaštita od buke

8.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

8.5.1. Zaštita od požara

8.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

9.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Prethodnik
Nasljednik

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Brezje - zona jug

Pročišćeni tekst vrijedi od 06.03.2009.

Narodne novine 7/2009

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Brezje - zona jug (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 7/09)

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreb (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), te Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Brezje - zona jug (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/08) Gradska skupština Grada Zagreba, na 45. sjednici, 26. veljače 2009., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Brezje - zona jug

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Brezje - zona jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- sa sjevera sjevernom regulacijskom linijom prometnice planirane GUP-om;

- s istoka istočnom regulacijskom linijom prometnice planirane GUP-om;

- sa zapada istočnom regulacijskom linijom prometnice planirane GUP-om;

- s juga sjevernom regulacijskom linijom Slavonske avenije.

Površina obuhvata iznosi oko 3.99 hektara.

Detaljna granica obuhvata Plana označena je na kartografskim prikazima Plana.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Brezje - zona jug sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

0.......... KOPIJA KATASTARSKOG PLANA SA ZONOM OBUHVATA................................. 1:1000

1.......... KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA............................................................................ 1:1000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A...... PROMETNA MREŽA........................................................................................................... 1:1000

2.B....... TK I ENERGETSKI SUSTAV............................................................................................... 1:1000

2.C....... VODNOGOSPODARSKI SUSTAV..................................................................................... 1:1000

3.......... UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA........................................ 1:1000

4.......... NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.A...... OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA.......................................... 1:1000

4.B....... ZONE NATJEČajA.............................................................................................................. 1:1000

5.......... MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI....... 1:1000

Elaborat Plana iz stavka 1. točaka A) i B) ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje pojedinih zona u prostoru, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu plana broj 1. Korištenje i namjena površina na kojem su iste detaljno razgraničene bojom i planskim znakom na zone sljedećih namjena:

-

mješovita - pretežito poslovna namjena

planska oznaka M2 (narančasta);

-

javna i društvena namjena, visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi

planska oznaka D6 (crvena);

-

zaštitne zelene površine

planska oznaka Z (svijetlozelena);

-

javne zelene površine - javni park

planska oznaka Z1 (zelena);

-

površine infrastrukturnih sustava

planska oznaka IS (bijela).

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

1.1. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 6.

Građevine se mogu graditi kao jednonamjenske građevine i višenamjenske građevine.

U zoni zahvata M2-A-1 planirana je izgradnja benzinske postaje.

U zonama zahvata M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6 planirana je izgradnja isključivo poslovnih građevina (građevine jedne namjene).

Na površinama zona mješovite - pretežito poslovne namjene (M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6) uz poslovne sadržaje mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prateće sadržaje,

- javnu i društvenu namjenu,

- robne kuće, hotele,

- šport i rekreaciju,

- parkove i dječja igrališta,

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

U zonama zahvata M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4 planira se zadržavanje postojećih i omogućava gradnja novih stambenih i stambeno-poslovnih građevina.

Postojeće građevine moguće je sanirati te zamijeniti dotrajale konstruktivne i druge dijelove građevine i krovišta u postojećim gabaritima. Nije dopuštena dogradnja i nadogradnja.

Prateći sadržaji u sklopu stambenih građevina mogu biti do najviše 10% GBP, a u sklopu stambeno - poslovnih građevina30% GBP. Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati.

Gradnja novih građevina izvodi se po pravilima za novu gradnju navedenim u točki 2.3. ovih odredba.

U zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2-A) ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

Potrebni broj parkirališnih mjesta potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici planirane građevine. Ispod građevina dopuštena je izgradnja više podrumskih etaža.

Na području obuhvata Plana unutar zona M2-A-1, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6, između obaveznoga građevinskog pravca tih zona i regulacijske linije Slavonska avenija moguće je postavljanje reklamnih panoa, reklama, jarbola i sl., a sukladno odredbama Zakona i podzakonskih akata koji uređuju ovo područje na području Grada Zagreba.

1.2. Javna i društvena namjena - visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi (D6)

Članak 7.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

U zoni D6 postojeća i planirana izgradnja je javne i društvene namjene - visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi.

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene, mogu se graditi hoteli i na zasebnim građevnim česticama kao prateći sadržaji visokim učilištima.

Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine.

1.3. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 8.

Zaštitne zelene površine oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

U zoni zahvata Z prema benzinskoj postaji (zona obuhvata M2-A-1) planirana je zona zaštitnog zelenila.

U zoni zahvata Z ne dopušta se nikakva gradnja.

1.4. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 9.

Javni park Z1 je javni neizgrađen, hortikulturno uređen prostor, namijenjen šetnji i odmoru građana. Na ovim se površinama ne dopušta gradnja, osim manjih paviljona i nadstrešnica, te manje komunalne i infrastrukturne građevine ukupne površine do 20,0 m2.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža (površine za kolni, pješački i biciklistički promet) te druge prometne i infrastrukturne građevine.

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2)

2.1 Uvjeti i način gradnje benzinske postaje (oznaka zone zahvata M2-A-1)

Članak 11.

Na području obuhvata Plana posebno je izdvojena zona poslovne namjene (M2-A-1), u kojoj je planirana izgradnja benzinske postaje s pratećim trgovačko-uslužnim sadržajima trgovinom, caffe barom i sl.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar zone poslovne namjene (M2-A-1) propisuju se sljedeći uvjeti:

ZONA ZAHVATA M2-A-1

- formiranje jedinstvene građevne čestice cijele zone;

- izgradnja nove građevine;

- gradnja benzinske crpke na građevnoj čestici koja odgovara površini zone zahvata;

- nadzemni dio zgrade benzinske postaje bez nadstrešnice može zauzimati 20%

površine građevne čestice;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- prometno rješenje treba omogućiti sigurnost svih sudionika u prometu.

2.2. Uvjeti i način gradnje poslovnih građevina (oznake zone zahvata M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A5, M2-A-6)

Članak 12.

Na području obuhvata Plana posebno su izdvojene zone poslovne namjene (M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A5, M2-A-6), u kojima je planirana izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar zona poslovne namjene propisuju se sljedeći uvjeti:

ZONE ZAHVATA M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6

- formiranje jedinstvene građevne čestice cijele zone;

- gradnja samostojećih građevina;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 1,5, osim za građevine javne i društvene namjene;

- nadzemna izgrađenost zone zahvata ne može biti veća od 50%;

- podzemna izgrađenost iznosi najviše 80%;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- najveće visine građevina su podrumi i 11 nadzemnih etaža;

- ispod građevina dopuštena je izgradnja više podrumskih etaža;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica je 6,0 m;

- najveća visina građevina unutar radijskog koridora je 36 m;

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima iz točke 5.1.1. ove odluke. Parkirališne potrebe moraju se osigurati unutar zone zahvata, u sklopu građevine, pretežito u podrumskoj etaži.

2.3. Uvjeti i način gradnje u zonama zahvata oznake M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4

Članak 13.

Na području obuhvata Plana posebno su izdvojene zone mješovite - pretežito poslovne namjene (oznaka M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4), u kojima se planira zadržavanje postojeće izgradnje i omogućava gradnja novih stambenih i stambeno - poslovnih građevina.

Za izgradnju na građevnim česticama unutar navedenih zona iz prethodnog stavka propisuju se sljedeći uvjeti:

ZONE ZAHVATA M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4

Uvjeti gradnje:

- formiranje jedinstvene građevne čestice cijele zone;

- gradnja samostojećih građevina;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 1,5, osim za građevine javne i društvene namjene;

- nadzemna izgrađenost zone zahvata ne može biti veća od 50%;

- podzemna izgrađenost iznosi najviše 80%;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;

- najveće visine građevina su podrumi i 7 nadzemnih etaža (Po,S,P+5);

- ispod građevina dopuštena je izgradnja više podrumskih etaža;

- minimalna udaljenost građevina od susjednih građevnih čestica je 6,0 m, a postojeća manja udaljenost može se zadržati;

- najveća visina građevina unutar radijskog koridora je 36 m;

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima iz točke 5.1.1. ove odluke.

Parkirališne potrebe moraju se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (oznaka D6)

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 14.

ZONA ZAHVATA D6

Unutar ove zone zahvata predviđena je gradnja novih te rekonstrukcija, održavanje i uklanjanje građevina društvenih djelatnosti.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Unutar zone javne i društvene namjene mogu se graditi isključivo građevine za javnu i društvenu namjenu te prateći sadržaji, uređivati parkovi i prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Unutar zone javne i društvene namjene ne mogu se graditi građevine stambene ili poslovne namjene.

Za sve zahvate unutar predmetne parcele potrebno je provesti javni urbanističko - arhitektonski natječaj.

Uvjeti gradnje:

- gradnja i rekonstrukcija moguća je prema programu osnovne namjene;

- najveće visine građevina su podrum i 11 nadzemnih etaža

- drugi lokacijski uvjeti (izgrađenost građevne čestice, GBP, ki i prirodni teren)

nisu ograničeni.

4. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

4.1 Javni park - zona Z1

Članak 15.

U zoni zahvata Z1 planira se park gabarita i karaktera koji su određeni namjenom i volumenom obodnih sadržaja. Njegova funkcionalna komponenta proizlazi iz njegove pozicije u istočnom dijelu planiranog područja što definira i njegov oblikovni i uređajni profil sukladno zahtjevima okolnih sadržaja.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine, utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtno-tehnička rješenja, omogućavaju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo te sadržaje za boravljenje stanovnika.

Na zelenim površinama u području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

U sklopu javnih zelenih površina moguće je uvođenje sadržaja i gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka, što uključuje: dječja igrališta, odmorišta i fontane te paviljone, nadstrešnice i manje komunalne i infrastrukturne građevine, i to na način da njihova ukupna građevinska (bruto) površina ne bude veća od 20,0 m2.

Javne zelene površine oblikovat će se kao parkovi gradske četvrti te ih je potrebno:

- hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s prirodnim i doprirodnim karakteristikama prostora,

- opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

4.2. Zaštitne zelene površine - zona Z

Članak 16.

U južnom dijelu područja obuhvata Plana, između planirane benzinske postaje (M2-A-1) i planirane poslovne namjene (M2-A-2) planirana je zona zaštitnog zelenila.

U zoni Z ne dopušta se nikakva gradnja.

4.3. Zelenilo uz stambeno-poslovne građevine - zone zahvata M2-B-1, M2-B-2, M2-B-3, M2-B-4

Članak 17.

Zelene površine integrirane uz stambene građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovu neposrednom okolišu.

4.4. Zelenilo uz poslovne građevine - zone M2-A-1, M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6

Članak 18.

Zelene površine kao dio uređenja okoliša poslovnih građevina nemaju funkcionalno, pa time ni nužno oblikovno isti karakter krajobraznog uređenja preostalog dijela područja.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

Ova naglašena dekorativnost postiže se odabirom vrsta dekorativnih habitusa, parternog zelenila i cvjetnica i podrazumijeva mogućnost uključivanja vrtno - tehničkih i dizajnerskih posebitosti oblikovanja sa svrhom stvaranja identiteta prostornog uređenja.

4.5. Zelenilo uz visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi - zona D6

Članak 19.

Cilj hortikulturnog uređenja unutar zone javne i društvene namjene - visokog učilišta je osigurati siguran, zaštićen i atraktivan vanjski prostor.

Visoku vegetaciju je potrebno planirati tako da ne zaklanja vizualni kontakt između postojećih i budućih novoplaniranih građevina i sadržaja i otvorenog prostora.

Pojedinim soliternim stablima omogućit će se od sunca zaštićen boravak na otvorenome.

Hortikulturno uređene površine moguće je opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama korisnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće itd.).

4.6. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 20.

U prometnim koridorima je u odnosu na njihov profil i razmještaj infrastrukture omogućeno oblikovanje zelenih pojaseva. Krajobrazno i tipološki ovi su pojasevi drvoredi oblikovani drvorednim stablašicama školovanim za prilagodbu rasta i razvoja u posebnim uvjetima. Ovaj krajobrazni i tipološki oblik važan je element krajobrazne morfologije i svojim oblikovnim karakteristikama naglašava prostore pristupa području kao i pješačko kretanje unutar njega. Sadnju visokih stablašica treba isključiti uz zone raskrižja zbog osiguravanja preglednosti.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 21.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2. PrometnA, uličnA i komunalnA infrastrukturnA MREŽA, 2.A prometNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Omogućuje se etapna izgradnja prometnica unutar obuhvata Plana što će se odrediti lokacijskom dozvolom.

Svi pješački i kolni pristupi zoni definirat će se u lokacijskoj dozvoli za pojedinu građevinu.

Unutar uličnih koridora također se osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15,0 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m.

Najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet je 1,0 m, a za dvosmjerni 1,6 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 8 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 22.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima i garažama treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

Potreban broj PGM-a određuje se prema sljedećim normativima:

NAMJENA PROSTORA

NORMATIV

stanovanje

15 PGM / 1000 m2 GBP

trgovine

40 PGM / 1000 m2 GBP

poslovni sadržaji

20 PGM / 1000 m2 GBP

skladišta i sl.

8 PGM / 1000 m2 GBP

ugostiteljstvo

50 PGM / 1000 m2 GBP

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

NAMJENA PROSTORA

NORMATIV

stanovanje

1,5 PGM / 1 stan

predškolska ustanova

1 PGM / 1 grupa djece

hoteli

1 PGM / 2 sobe

kino i sl.

1 PGM / 18 sjedala

ugostiteljstvo

1 PGM / 4 - 12 sjedala

U građevinsku bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na 5 - 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 4 parkirališna mjesta).

Smještaj vozila za osobe s invaliditetom je prema posebnim propisima. Propisani broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar svake pojedine građevne čestice, s time da je prioritet smještaj u podzemnim etažama.

5.1.2 Pješačke površine

Članak 23.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. PrometnA, uličnA i komunalnA infrastrukturnA MREŽA, 2.A prometNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m. Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 8 cm.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila kao i vozila stanara odnosno korisnika pojedinih sadržaja. Prometni režim (vremenska ograničenja, ograničenja u pogledu nosivosti i slično) bit će utvrđen posebnom odlukom o prometnoj regulaciji.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 24.

Vodovi komunalne infrastrukture polagat će se u pravilu u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2. PrometnA, uličnA i komunalnA infrastrukturnA MREŽA, 2.B TK I ENERGETSKI SUSTAV i 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.c VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća komunalna mreža u pravilu ostaje u funkciji do realizacije novoplanirane.

5.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 25.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. PrometnA, uličnAi komunalnA infrastrukturnA MREŽA, 2.B TK I ENERGETSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos telekomunikacijskih sustava određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve zone unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelome urbanom području.

Vodovi se polažu podzemno.

Potrebno je osigurati koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi Φ 110 i Φ 50 u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Unutar područja obuhvata moguće je postavljanje javnih telefonskih govornica (prema normativima za njihovu gradnju).

Za potrebe mobilne telefonije dopušta se postavljanje baznih stanica više operatera na isti antenski stup ili prihvat neke druge građevine samo ako to dopuštaju tehnički i imovinsko-pravni uvjeti, i samo u zonama M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6).

5.2.2. Vodoopskrba

Članak 26.

Postojeći i planirani cjevovodi vodovodne mreže prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.C VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi rješenje vodoopskrbne mreže. Izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda i rekonstrukcija postojećih može se obaviti etapno.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju svih postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda.

Potrebni profili odredit će se na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Dan je načelan položaj cjevovoda unutar prometnica koji će se detaljnije definirati lokacijskom dozvolom.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno i visinski uskladiti s drugim instalacijama.

Vodovodna mreža će se polagati tako da visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m.

Horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

5.2.3. Odvodnja

Članak 27.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.C VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda. Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno. Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju preko slivnika s taložnicama. Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže.

U koridorima novih ulica potrebno je planirati izgradnju javnih kanala odgovarajućeg profila.

Sve planirane građevine bit će priključene na planirani mješoviti sustav odvodnje na području obuhvata Plana javnim kanalima u novoplaniranim ulicama prema posebnim uvjetima.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugome podzemnom sloju. Javni kanali i sustav odvodnje oborinskih voda s prometnica trebaju biti predviđeni i izgrađeni vodonepropusno.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ako to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljat će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dopušteno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ako je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

5.2.4. Plinoopskrba

Članak 28.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te za hlađenje i tehnološke potrebe.

U planiranim prometnicama treba izgraditi nove niskotlačne plinovode koji će biti povezani i činiti tehničku cjelinu s postojećim niskotlačnim plinovodima u kontaktnoj zoni obuhvata Plana. Minimalna siguronosna udaljenost osjetljivih građevina od NT plinovoda i niskotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine iznosi 1,0 m. NTP i pripadni kućni priključci bit će izvedeni sukladno propisima za polietilenske plinovode radnog tlaka do 1 bar.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

U sklopu izgradnje odnosno rekonstrukcije ulica po kojima su izgrađeni plinovodi, bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeće plinovode i pripadne kućne priključke. Zbog mogućnosti etapne izgradnje novih građevina i prometnica, u slučaju potrebe izgradnje plinovoda koji će služiti kao prespojni plinovodi sa svrhom kontinuirane opskrbe plinom preostalih plinoficiranih građevina, moći će se graditi i kraći plinovodi koji neće biti ucrtani u kartografskom prilogu kao planirani niskotlačni plinovodi.

Preporučljivo je da se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u stanovima u višestambenim građevinama, te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristi preko kombi bojlera, a po potrebi u većim nestambenim građevinama preko kotlovnica.

Hidrauličkim proračunom će se izračunati je li eventualno potrebno povećati postojeće kapacitete plinovoda. Ako proračun pokaže da je potrebno povećati kapacitet, zamjenski plinovodi će se voditi u postojećim koridorima.

5.2.5. Elektroopskrbna mreža

Članak 29.

Postojeće i planirane trase elektroenergetskih kablova te postojeće trafostanice prikazane su u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B TK i energetski sustav.

Unutar područja obuhvata Plana izvedena je niskonaponska mreža. U koridoru novih prometnica treba predvidjeti koridore za elektroenergetsku mrežu u javnim neprometnim površinama i uz propisane udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica te je u tu svrhu osiguran koridor od 1,50 m.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Transformatorske stanice moguće je locirati u svim M2 zonama, a točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - zona.

5.2.6. Toplovod

Članak 30.

Postojeće i planirane trase toplovoda prikazane su u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B TK i energetski sustav.

Toplovod je položen u koridoru Slavonske avenije te prolazi preko sredine obuhvata Plana i preko zona gradnje.

Planom se predviđa premještanje toplovoda iz građevinskih zona u koridor novoplanirnog produžetka Miramarske ceste.

Ako postojeća trasa toplovoda ne smeta novoj gradnji unutar neke zone moguće ga je zadržavati do realizacije planiranoga produženog dijela Miramarske ceste. Ukoliko ograničava ili djelomično ograničava novu gradnju moguće je njegovo izmicanje ili djelomično izmicanje do realizacije planirane produžene Miramarske ceste.

Na toplovod je moguće priključiti sve građevine unutar zone obuhvata.

5.2.7. Radijski koridor

Članak 31.

Unutar radijskog koridora koji je prikazan na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina dopuštena je izgradnja maksimalne visine h=36 m.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 32.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 33.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Za višestambene građevine prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u zonama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja zone.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 34.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže radi čuvanja i poboljšanja kvalitete vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne zone.

8.2. Zaštita zraka

Članak 35.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje, te za hlađenje i tehnološke potrebe;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne zone omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

8.3. Zaštita tla

Članak 36.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

8.4. Zaštita od buke

Članak 37.

Mjere zaštite od buke provode se tako da se namjena prostora i gradnja građevina planira u skladu s odredbama posebnih propisa.

8.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

8.5.1. Zaštita od požara

Članak 38.

Mjere zaštite od požara provode se:

- obveznom udaljenošću građevina od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr.) da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine;

- odvajanjem dviju građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrivača krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole);

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok prirodnog plina za dotičnu građevinu ili njen dio, a plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine zone u skladu s odredbama posebnih propisa.

8.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 39.

Mreža i okvirni kapaciteti skloništa u skladu su s odredbama posebnih propisa i prikazani su na kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati tako da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana tako da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina veća od 1000 m2 GBP podmiruje svoje potrebe u vlastitoj zoni.

U skladu s najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine zone određena je maks. GBP za planiranu namjenu.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procjenjuju se prema normativu 50 m2 GBP/1 sklonišno mjesto. Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjuju se prema normativu 30 m2 GBP/1 sklonišno mjesto.

U Planu su dane procijenjene potrebe sklonišnih mjesta i broja skloništa, koji su određeni temeljem maks. GBP-a. Točni kapaciteti pojedinih skloništa te broj potrebnih skloništa odredit će se daljnjom prostornom razradom, odnosno lokacijskom dozvolom, temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, odnosno u skladu s namjenom prostorne zone u kojoj se nalaze.

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, te ne smije bitno umanjiti kapacitet sklonišna, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U građevinsku bruto površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

Kapacitet skloništa i broj skloništa u Planu odnosi se samo na novoplanirane građevine u zonama M2-A-2 do M2-A-6.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta

POVRŠINA ZONE

m2

MAKS.

NADZEMNI GBP

poslovno

MAKS. BROJ NADZEMNIH ETAŽA GRAĐEVINE

POTREBAN BROJ SKLONIŠNIH MJESTA

M2-A-2

1398

4 194

P+10

140

M2-A-3

2615

7 845

P+10

262

M2-A-4

2264

6 792

P+10

227

M2-A-5

2373

7 119

P+10

238

M2-A-6

1532

4 596

P+10

154

UKUPNO

10 182

30 546

-

1 021

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 40.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

9.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 41.

Na području obuhvata određeno je 6 zona M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6 te zona D6 za čije uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja u skladu s propozicijama propisanim ovim planom, a temeljem Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba.

Javni arhitektonsko-urbanistički natječaji provode se za sve građevine više od 9 nadzemnih etaža.

Na kartografskom prikazu 4.B Način i uvjeti gradnje - zone natječaja, u mjerilu 1: 1000, prikazani su minimalni obuhvati za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji radi dobivanja što kvalitetnijega prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja kako slijedi:

- poslovna namjena: zone zahvata M2-A-2, M2-A-3, M2-A-4, M2-A-5, M2-A-6,

- javna i društvena namjena, visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi: zona D6.

Programe za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 42.

Stambene građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se do privođenja konačnoj namjeni rekonstruirati uz sljedeće uvjete:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

Plan je izrađen u četiri (4) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 44.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/09-0114

URBROJ: 251-01-04-09-4

Zagreb, 26. veljače 2009.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija