Zakoni
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
Poglavlja nisu pronađena.
Program radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu za 2009.
Pročišćeni tekst vrijedi od 23.12.2008.
Narodne novine
21/2008
)
Na temelju članaka 28.
i 30.
Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04), članka 13
stavka 1. alineje 3. Zakona o javnim cestama (Narodne novine 180/04 i 138/06), članka 27.
Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine 107/95, 19/96, 88/98 i 150/05) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 43. sjednici, 18. prosinca 2008. donijela je
PROGRAM
radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2009.
Program radova u djelatnosti gospodarenje vodama, prometa i komunalnog gospodarstva izrađen je temeljem raspoređenih prihoda i primitaka gradskog proračuna za 2009. na razdjelu Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.
Zbog značenja koji vode i vodna dobra, cestovna i komunalna infrastruktura imaju za Grad i njegove stanovnike, kao i visine sredstava koja se raspoređuju gradskim proračunom za ove namjene, a radi cjelovitog i lakšeg praćenja financiranja ovih djelatnosti na području Grada Zagreba, program je sastavljen jedinstveno za sva područja iako sadrži 5 zasebnih programa koji se donose temeljem odredaba Zakona o vodama, Zakona o javnim cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu (Program zaštite voda, Program građenja i Program održavanja javnih cesta, Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Program održavanja komunalne infrastrukture).
Program je izrađen na temelju važećih visina proračunskih prihoda, odnosno bez povećanja rasta visine namjenskih doprinosa, naknada i cijena usluga.
Planske vrijednosti programa radova prikazane su kao planske procjene te je tijekom godine moguće u okviru ukupno raspoređenih sredstava za pojedine programe, sredstva raspoređivati prema stvarnim vrijednostima pojedinih radova.
1. PLAN PRIHODA
Plan prihoda koji omogućuje provođenje programa radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva, iskazan je na temelju utvrđenih prihoda i primitaka Proračuna Grada Zagreba za 2009. za financiranje javnih potreba u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva, namjenskih sredstava utvrđenih zakonskim odredbama za financiranje održavanja javnih cesta i gradnje i održavanja komunalne infrastrukture, te primitaka od zaduživanja po kreditu.
Planom prihoda nije predviđeno povećanje rasta cijene namjenskih sredstava utvrđenih zakonskim odredbama, već su planski iznosi ocijenjeni temeljem ukupnih zaduženja i ostvarene naplate pojedinih prihoda u proteklim godinama, uz korektiv poboljšanja naplate ažurnijim radom stručnih službi i usklađivanja broja obveznika plaćanja, vodeći računa i o gospodarskim prilikama koje prevladavaju u Gradu.
Plan prihoda za izvršenje programa radova u 2009. iznosi 1.850.160.000,00 kuna.
U nastavku se tabelarno iskazuju planski prihodi za provođenje programa radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva, prema izvoru i vrsti prihoda i primitaka:
Redni broj |
Izvor i vrsta prihoda |
Iznos sredstava |
|
1. |
Proračun Grada Zagreba |
||
1.1. |
Prihodi od nefinancijske imovine |
240.000.000,00 |
|
- naknada za uporabu javnih cesta |
240.000.000,00 |
||
1.2. |
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima |
1.180.300.000,00 |
|
- komunalni doprinos |
560.000.000,00 |
||
- komunalna naknada |
550.000.000,00 |
||
- prihodi iz cijene komunalne usluge |
60.000.000,00 |
||
- naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu |
10.000.000,00 |
||
- doprinos za šume |
300.000,00 |
||
1.3. |
Ostali proračunski prihodi |
329.860.000,00 |
|
- za financiranje gospodarenja vodama |
6.000.000,00 |
||
- za financiranje u djelatnosti prometa |
168.900.000,00 |
||
- za financiranje u komunalnom gospodarstvu |
154.960.000,00 |
||
1.4. |
Primici od zaduživanja |
100.000.000,00 |
|
Ukupno: |
1.850.160.000,00 |
Planirane prihode za izvršavanje programa radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva, za svaku od djelatnosti čine sredstva:
GOSPODARENJE VODAMA |
||
1. |
Proračun Grada Zagreba |
|
1.3. |
Ostali proračunski prihodi |
|
- za financiranje gospodarenja vodama |
6.000.000,00 |
|
Ukupno: |
6.000.000,00 |
|
PROMET |
||
1. |
Proračun Grada Zagreba |
|
1.1. |
Prihodi od nefinancijske imovine |
|
- naknada za uporabu javnih cesta |
240.000.000,00 |
|
1.3. |
Ostali proračunski prihodi |
|
- za financiranje u djelatnosti prometa |
168.900.000,00 |
|
1.4. |
Primici od zaduživanja |
100.000.000,00 |
Ukupno: |
508.900.000,00 |
|
KOMUNALNO GOSPODARSTVO |
||
1. |
Proračun Grada Zagreba |
|
1.2. |
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima |
|
- komunalni doprinos |
560.000.000,00 |
|
- komunalna naknada |
550.000.000,00 |
|
- prihodi iz cijene komunalne usluge |
60.000.000,00 |
|
- naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu |
10.000.000,00 |
|
- doprinos za šume |
300.000,00 |
|
1.3. |
Ostali proračunski prihodi |
|
- za financiranje u komunalnom gospodarstvu |
154.960.000,00 |
|
Ukupno: |
1.335.260.000,00 |
|
Sveukupno: |
1.850.160.000,00 |
2. RASPORED PRIHODA I PRIMITAKA
Raspored svakoga pojedinoga planiranog prihoda i primitaka po izvoru i namjeni prema djelatnosti i vrsti programa u 2009. je sljedeći:
2.1. PRORAČUN GRADA ZAGREBA
2.1.1. Prihodi od nefinancijske imovine
Prihodi od nefinancijske imovine u iznosu od 240.000.000,00 kuna raspoređuju se prema djelatnostima i vrstama prihoda:
Prometna djelatnost
Sredstva naknada za uporabu javnih cesta u iznosu od 240.000.000,00 kuna raspoređuje se za:
- radove redovnog održavanja javnih cesta 155.000.000,00 kuna
- radove izvanrednog održavanja javnih cesta 75.000.000,00 kuna
- ostale obveze 10.000.000,00 kuna
2.1.2.Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima planirani u iznosu od 1.180.300.000,00 kuna raspoređuju se unutar pojedinih djelatnosti prema vrsti prihoda za financiranje programa radova kako slijedi:
Komunalno gospodarstvo
Sredstva komunalnog doprinosa u iznosu od 560.000.000,00 kuna u cijelosti se raspoređuju za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Sredstva komunalne naknade u planiranom iznosu od 550.000.000,00 kuna,u cijelosti se raspoređuju za provođenje programa radova na održavanju komunalne infrastrukture.
Sredstva iz cijene komunalne usluge u iznosu od 60.000.000,00 kuna u cijelosti se raspoređuju za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, i to za radove na izgradnji objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće u iznosu od 25.700.000,00 kuna i odvodnju otpadnih voda u iznosu od 34.300.000,00 kuna.
Sredstva naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu u iznosu od 10.000.000,00 kuna raspoređuju se za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, i to za radove na izgradnji objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće u iznosu od 4.300.000,00 kuna i odvodnju otpadnih voda u iznosu od 5.700.000,00 kuna.
Sredstva doprinosa za šume u iznosu od 300.000,00 kuna raspoređuju se za radove održavanja nerazvrstanih cesta.
2.1.3.Ostali proračunski prihodi
1. Ostali proračunski prihodi u iznosu od 329.860.000,00 kuna raspoređuju se prema djelatnostima i vrstama programa:
Gospodarenje vodama |
6.000.000,00 kuna |
|
- zaštita voda |
6.000.000,00 |
|
Promet |
168.900.000,00 kuna |
|
- subvencioniranje "Hrvatskih željeznica" |
95.000.000,00 |
|
- sufinanciranje prigradskog vlaka |
20.000.000,00 |
|
- prometna preventiva, regulacija i sigurnost prometa |
53.900.000,00 |
|
Komunalno gospodarstvo |
154.960.000,00 kuna |
|
- gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture |
37.360.000,00 |
|
- održavanje komunalne infrastrukture |
70.000.000,00 |
|
- uređivanje Grada |
47.600.000,00 |
|
Ukupno: |
329.860.000,00 kuna |
2.1.4. Primici od zaduživanja
U ukupno planiranim prihodima od 1.850.160.000,00 kuna planirani su i primici od zaduženja u iznosu od 100.000.000,00 kuna, a koji se zbog nedostatnih namjenskih sredstava i iskazanih potreba u cijelosti raspoređuju u djelatnosti prometa za financiranje radova gradnje i rekonstrukcije javnih cesta i razvitka prometne djelatnosti.
3. PROGRAM RADOVA
Program radova u djelatnosti gospodarenja vodama, prometa i komunalnog gospodarstva sastavljen je od programa koje je Grad Zagreb obvezan donijeti temeljem odredaba Zakona o vodama, Zakona o javnim cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu, a za čiju se provedbu sredstva osiguravaju i raspoređuju Proračunom Grada Zagreba.
Program radova u djelatnosti gospodarenja vodama ostvaruje se na temelju Plana upravljanja lokalnim vodama na slivnom području Grada Zagreba koji donosi Upravno vijeće "Hrvatskih voda" uz suglasnost Gradske skupštine Grada Zagreba i Plana za zaštitu voda Grada Zagreba koji donosi Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog "Hrvatskih voda", te se ovim programom, uz opis poslova upravljanja vodama i zaštite voda, iskazuje samo osiguranje i raspored sredstava kojima Grad Zagreb, temeljem odredaba članka 26. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, sufinancira gradnju i/ili tehničko-gospodarsko održavanje regulacijsko zaštitnih vodnih građevina.
Program radova na području prometa sastavljen je od godišnjeg plana gradnje i održavanja županijskih i lokalnih cesta, koji temeljem odredaba članka 13. Zakona o javnim cestama, donosi Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u skladu s propisanim postupkom i rokovima izrade i donošenja gradskog proračuna.
Program radova na području komunalnog gospodarstva sastavljen je od Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Programa održavanja komunalne infrastrukture, koje donosi Gradska skupština Grada Zagreba temeljem odredaba članaka 28. i 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Programi radova izrađeni su na temelju planiranih prihoda i primitaka za svaku od navedenih djelatnosti, te Proračunom Grada Zagreba utvrđenog rasporeda planiranih sredstava prema namjenama određenim zakonskim odredbama, kao i iskazanih najpotrebnijih akcija u gradnji i održavanju cestovne i komunalne infrastrukture u Gradu.
Na temelju ocijenjenih prihoda i primitaka utvrđeni su izdaci za provedbu navedenih programa u ukupnom iznosu od 1.850.160.000,00 kuna, a prema područjima rada kako slijedi:
Redni broj |
Vrsta radova |
Program 2009. |
1. |
GOSPODARENJE VODAMA |
|
1.1. |
Zaštita voda |
6.000.000,00 |
Ukupno 1: |
6.000.000,00 |
|
2. |
PROMET |
|
2.1. |
Održavanje javnih cesta |
240.000.000,00 |
2.2. |
Gradnja javnih cesta i razvitak prometne djelatnosti |
100.000.000,00 |
2.3. |
Subvencija troškova Hrvatskim željeznicama |
95.000.000,00 |
2.4. |
Sufinanciranje prigradskog vlaka |
20.000.000,00 |
2.5 |
Prometna preventiva, regulacija i sigurnost u prometu |
53.900.000,00 |
Ukupno 2: |
508.900.000,00 |
|
3. |
KOMUNALNO GOSPODARSTVO |
|
3.1. |
Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture |
667.360.000,00 |
3.2. |
Održavanje komunalne infrastrukture |
620.300.000,00 |
3.3. |
Uređivanje Grada |
47.600.000,00 |
Ukupno 3: |
1.335.260.000,00 |
|
Sveukupno: |
1.850.160.000,00 |
3.1. GOSPODARENJE VODAMA
Pravni status vode i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda) način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama, osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva, ovlasti i dužnosti tijela državne uprave i drugih državnih tijela, jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih javnih subjekata te druga pitanja značajna za upravljanje vodama uređeni su Zakonom o vodama.
Izvori sredstava za financiranje poslova i namjena kojima se u skladu sa Zakonom o vodama ostvaruje upravljanje vodama utvrđeni su Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, i to su:
- državni proračun,
- vodne naknade,
- proračuni jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,
- ostali izvori.
Vodne naknade temeljem citiranih zakona su:
1. vodni doprinos,
2. naknada za korištenje voda,
3. naknada za zaštitu voda,
4. naknada za vađenje pijeska i šljunka,
5. naknada za uređenje voda,
6. naknada za melioracijsku odvodnju,
7. naknada za melioracijsko navodnjavanje.
Vodne naknade su javna davanja. Naknade navedene pod rednim brojem 1. - 5. prihod su Hrvatskih voda, a pod rednim brojevima 6. i 7. proračuna županija.
Sredstva potrebna za ulaganje u gradnju osnovnih kapaciteta regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina znatno premašuju sredstva koja se programima "Hrvatskih voda" planiraju za izvršenje radova na području Grada, te Grad Zagreb i u 2009. svojim proračunom osigurava dodatna sredstva za sufinanciranje radova na zaštiti voda u iznosu od 6.000.000,00 kuna.
Programima radova u djelatnosti gospodarenja vodama u 2009. nastavlja se kontinuirani razvitak i nužno održavanje vodoprivrednih objekata i uređaja na području Grada Zagreba, radi poboljšanja kakvoće voda, štednje i racionalnog korištenja vode, poboljšanja vodnog sustava, cjelovite zaštite okoliša, te ostvarivanja općeg razvitka Grada Zagreba, a ostvarivat će se Planom upravljanja vodama na slivnom području Grada Zagreba i to dijelom koji se odnosi na zaštitu voda.
3.1.1. Zaštita voda
Zaštita voda od onečišćavanja i zagađenja podzemnih i površinskih voda provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja vode za različite namjene.
Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćavanje vode i stanja okoliša u cjelini, te drugim djelovanjima usmjerenima na očuvanje i poboljšavanje kakvoće i namjenske uporabljivosti vode.
U cilju zaštite voda grade se vodne građevine - kolektori, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti u prijamnik i drugi objekti pripadajući ovim građevinama.
U skladu s Planom za zaštitu voda Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/01 i 13/01) Grad Zagreb i u 2009. planira osigurati sredstva u iznosu od 6.000.000,00 kuna za sufinanciranje radova na zaštiti voda.
3.2. PROMET
Programom radova na području prometa određene su aktivnosti na gradnji i održavanju javnih cesta, te na gradnji i rekonstrukciji komunalnih, vodoprivrednih i drugih objekata kad se u njih zadire gradnjom ili rekonstrukcijom javnih cesta.
Pravni položaj javnih cesta, gradnja i održavanje javnih cesta, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa, koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor nad javnim cestama uređeni su Zakonom o javnim cestama.
Izgradnja i održavanje nerazvrstanih cesta uređeni su Zakonom o komunalnom gospodarstvu.
Poštujući specifičnu cestovnu infrastrukturu na području Grada Zagreba i nastojeći osigurati jedinstveno upravljanje cjelovitim sustavom cesta - i javnim i nerazvrstanim, Zakonom o javnim cestama utvrđeno je da godišnje planove gradnje i održavanja javnih cesta (županijskih i lokalnih) u ime Grada Zagreba donosi upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za gradnju i održavanje objekata u čijoj nadležnosti je i gradnja i održavanje nerazvrstanih cesta.
Sredstva za financiranje javnih cesta kojima upravlja upravno tijelo Grada Zagreba (županijske i lokalne ceste), na temelju Zakona o javnim cestama, jesu godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća prigodom registracije motornih i priključnih vozila, naknada za izvanredan prijevoz, naknada za prekomjernu uporabu javnih cesta, naknada za korištenje cestovnog zemljišta, naknada za obavljanje pratećih djelatnosti i naknada za koncesije.
Iz navedenih se izvora prihoda ocjenjuje u 2009. ostvariti ukupno 240.000.000,00 kuna.
Zbog nedostatnih namjenskih sredstava za financiranje gradnje i održavanja javnih cesta, Grad Zagreb, cijeneći značenje cestovne infrastrukture i sustava javnog prijevoza putnika, svojim je proračunom rasporedio za ove namjene i 100.000.000,00 kuna planiranih od zaduživanja.
Program radova u djelatnosti prometa, ukupne vrijednosti od 508.900.000,00 kuna, izvršava se dvama osnovnim programima - održavanja javnih cesta u vrijednosti od 240.000.000,00 kuna, te gradnju javnih cesta i razvitka prometne djelatnosti u vrijednosti od 100.000.000,00 kuna, dok se 115.000.000,00 kuna raspoređuje za subvencioniranje troškova uključivanja željeznice u sustav javnoga gradskog prijevoza i sufinanciranje prigradskog vlaka, a 53.900.000,00 kuna za prometnu preventivu, regulaciju i sigurnost u prometu.
3.2.1. Održavanje javnih cesta
Održavanje cesta jedan je od ključnih segmenata politike gospodarenja cestama. Kvaliteta održavanja odražava se na ekonomičnost prijevoza, protočnost, brzinu odvijanja i sigurnost prometa.
Vrsta, opseg i rokovi izvođenja radova održavanja javnih cesta, te kontrola i nadzor nad izvođenjem tih radova uređeni su Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih cesta (Narodne novine 25/98 i 162/98), Pravilima i tehničkim uvjetima za ophodnju javnih cesta (Narodne novine 111/99) i Pravilnikom o uvjetima i postupku zatvaranja javnih cesta (Narodne novine 119/07).
Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su:
- sprečavanje propadanja cesta,
- omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,
- smanjivanje troškova korisnika dobrim stanjem cesta,
- dovođenje ceste u projektirano stanje, uzimajući u obzir izmijenjene prometne potrebe,
- zaštita ceste od korisnika i trećih osoba,
- zaštita okoliša od štetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa.
Spomenutim pravilnikom određeni su i standardi održavanja cesta s normativima utroška materijala, radnih sati vozila, strojeva i radne snage za radove redovnog održavanja.
Vrste održavanja cesta su:
- redovno održavanje,
- izvanredno održavanje.
Redovno održavanje je skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine na cestama, uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.
Izvanredno održavanje cesta su povremeni radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećavanja prometne sigurnosti.
Na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine 122/08) na području Grada Zagreba održava se:
-
-
Godišnji plan održavanja javnih cesta, temeljem odredaba Zakona o javnim cestama, donosi Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet uz pribavljanje mišljenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok je za obavljanje poslova i radova na održavanju cesta Grad Zagreb osnovao Zagrebački holding d.o.o. - Podružnicu Zagrebačke ceste.
Sredstva za financiranje radova održavanja javnih cesta planirana u 2009. od naknade za uporabu javnih cesta u iznosu od 240.000.000,00 kuna, rasporedit će se tijekom godine, prema vrsti programa, na:
Redni broj |
Program radova |
Vrijednost programa |
1. |
Redovno održavanje javnih cesta |
155.000.000,00 |
- ljetno |
52.000.000,00 |
|
- zimsko |
33.000.000,00 |
|
- asfalterski program |
70.000.000,00 |
|
2. |
Izvanredno održavanje javnih cesta |
75.000.000,00 |
3. |
Ostale obveze (vodopravna naknada, uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila, projekti, nadzor i sl.) |
10.000.000,00 |
Ukupno: |
240.000.000,00 |
Izvanredno održavanje cesta podrazumijeva povremene radove koji se obavljaju radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti cesta i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.
Planirana ulaganja u izvanredno održavanje cesta i objekata temelje se na zatečenom stanju ceste u vrijeme izrade plana utvrđenom redovnim, sezonskim, glavnim i izvanrednim pregledom cesta, utvrđenoj razini prednosti održavanja cesta ovisno o vrsti ceste, namjeni ceste, prometnoj funkciji i obujmu i vrsti prometa, utvrđenim standardima održavanja ceste, te raspoloživim sredstvima za ovu vrstu održavanja cesta.
Tijekom 2009. planiraju se ulaganja u izvanredno održavanje pet cesta i jedan cestovni objekat.
U odnosu na tehničku ispravnost javnih cesta i cestovnih objekata, te njihovu prometnu opterećenost, prioriteti za izvanredno održavanje su sljedeći:
- Bauerova ulica,
- Martićeva,
- Rudeška,
- Šestinski dol,
- Jazbina,
- Podsusedska aleja,
- Jelkovečka - Savska,
- Trakošćanska,
- Metalčeva,
- Manterovščak,
- Ul. Vojmila Rabadana,
- Kustošijanska,
- Petrinjska;
a od objekata:
- jugoistočni vijadukt Mosta mladosti ,
- sjeverni vijadukt Sava - Odra,
- Podsusedski most,
- Držićeva petlja - 3. razina,
- mostić u Franjčevićevoj u Dumovcu,
- proširenje mostića Dubravica - Karažnik.
Izvođenje radova izvanrednog održavanja na navedenim prometnicama i objektima ovisit će o visini prenesenih obveza u 2009., visini ostvarenog prihoda u 2009. i usklađenju radova s mogućnostima izvođenja i potrebnim izmjenama komunalnih instalacija preko Zagrebačkog holdinga na tim prometnicama i objektima. Realno je očekivati izvođenje radova izvanrednog održavanja na pet javnih cesta od navedenih te na jednom većem i na jednom manjem cestovnom objektu.
Nakon završetka zimskog razdoblja, utvrdit će se potrebni radovi izvanrednog održavanja manjeg obujma, koje je moguće obaviti unutar asfalterskog programa redovnog održavanja, bez dubinskih zahvata u trup ceste.
3.2.2. Gradnja javnih cesta i razvitak prometne djelatnosti
Osnovna je zadaća programa radova gradnje i rekonstrukcije javnih cesta i razvitka prometne djelatnosti da se osigura cjelovitost prometne mreže u Gradu, poveća propusnu moć na kritičnim raskrižjima i dionicama cestovne mreže, riješi promet u mirovanju i poboljša kvaliteta javnoga gradskog prijevoza.
Stanje cestovne i prometne infrastrukture na području Grada Zagreba zahtjeva ulaganja koja Grad, zbog nedostatnih izvornih prihoda što su određeni Zakonom o javnim cestama, ne može obaviti u kratkom razdoblju niti uz korištenje znatnih kreditnih sredstava.
Zbog toga su aktivnosti i u programu razvitka prometne djelatnosti velikim dijelom usmjerene na saniranje i rekonstrukciju postojećih nedostataka cestovne infrastrukture.
Sredstva za financiranje radova izgradnje i rekonstrukcije javnih cesta i razvitka prometne djelatnosti planirana su u 2009. iz primitaka od zaduživanja u iznosu od 100.000.000,00 kuna.
U nastavku je tabelarni prikaz planiranih radova, s iskazom procijenjene vrijednosti radova.
Redni broj |
Program radova |
Vrijednost programa |
1. |
Prenesene obveze iz prethodnog razdoblja |
5.000.000,00 |
2. |
Rekonstrukcija raskrižja Slavonska avenija - Ul. Ljudevita Posavskog |
75.000.000,00 |
3. |
Izrade studija, tehničke dokumentacije i rješavanje imovinsko pravnih poslova |
20.000.000,00 |
Sveukupno: |
100.000.000,00 |
2. Rekonstrukcija raskrižja Slavonska avenija - Ulica Ljudevita Posavskog
Raskrižje Slavonske avenije s Ulicom Ljudevita Posavskog, s obzirom na prometno opterećenje i položaj u prometnoj mreži, ima značajno mjesto u sustavu cestovnog prometa Grada Zagreba. Budući da su se svim dosadašnjim zahvatima i regulativnim mjerama iscrpile mogućnosti povećanja propusne moći postojećeg raskrižja, neophodna je gradnja raskrižja u dvije razine.
Rekonstruiranim raskrižjem glavni pravac istok-zapad i obrnuto izdignut će se s dva nadvožnjaka na gornju razinu, dok će pravac sjever-jug ostati na približno istoj razini i bit će oblikovan kao pravokutno semaforizirano raskrižje.
Duljina zahvata iznosi ukupno 1933 m (Slavonska avenija u duljini od 1476 m, Ulica Ljudevita Posavskog u duljini od 457 m).
Projektirani objekt ukupne je dužine 434,0 m, a sastoji se od rampi pridržanih potpornim zidovima dužine po cca 100,0 m na početku i kraju te nadvožnjaka dužine 234,0 m u sredini. Nadvožnjak ima 7 raspona (28,0 + 2×35,0 + 38,0 + 2×35,0 + 28,0 m). Kolnik na oba nadvožnjaka sastoji se od triju prometnih traka, svaki širine 3,50 m i rubnim trakovima širine 0,50 m, što iznosi 11,50 m. Na obje strane kolnika nalaze se poslužne staze širine 1,00 m, što daje ukupnu širinu jednog mosta od 13,50 m. Poprečni nagib je jednostrešan i iznosi 2,5%.
Na donju razinu semaforiziranog raskrižja pristup vozila bit će omogućen prometnicama (rampama) ukupne širine 11,5 metara sa po 3 prometne trake, a uključivanje vozila s donje razine raskrižja na Slavonsku aveniju prometnicama širine 8,0 metara sa po 2 prometne trake.
U sklopu zahvata potrebno je obostrano proširiti postojeći most na Slavonskoj aveniji zapadno od postojećeg raskrižja za cca 25,00 m te po jedan propust preko kanala na Slavonskoj aveniji na istočnoj i zapadnoj strani.
Izgradit će se nove kanalizacije ukupne duljine od cca 2200 metara različitih promjera od 400 do 1200 mm.
Realizacijom ovoga projekta izgradit će se novi visokotlačni plinovod prirodnog plina dimenzije DN 300, dužine od cca 850 m i srednjotlačni plinovod prirodnog plina dimenzije do DN 225, dužine od cca 1.500 m.
Postojeći srednjotlačni i visokotlačni plinovodi u raskrižju Slavonske avenije i Ulice Lj. Posavskog zadržavaju se.
U okviru radova rekonstrukcije raskrižja izgradit će se nova javna rasvjeta, a rekonstruirat će se postojeća i izgraditi nova elektroenergetska mreža i distributivno telekomunikacijska kanalizacija (DTK).
Kompletan objekt će se i hortikulturno urediti.
Vrijednost svih radova procjenjuje se na cca 200.000.000,00 kuna.
3. Izrada studija, tehničke dokumentacije i rješavanje imovinskopravnih poslova
U cilju pravovremenog obavljanja pripremnih radova potrebnih za izvođenje radova na prometnoj mreži u idućim razdobljima, u 2009. godini nastavit će se izrada ranije započete dokumentacije, te ugovoriti radovi na izradi nove tehničke dokumentacije. To se ponajprije odnosi na izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju postojećih cestovnih i tramvajskih prometnica u Gradu, točnije na izradu tehničke dokumentacije za:
- Ulicu grada Vukovara od ulice Svetice do Ulice grada Gospića,
- produženu Ulicu grada Vukovara od Ulice grada Gospića do Sesvetskog Kraljevca,
- Sarajevsku ulicu od Av. Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora,
- spojnu od Slavonske avenije do produžene Ulice grada Vukovara,
- Vrapčansku ulicu od Ilice do križanja s Jadranskom avenijom,
- produženu Branimirovu od Zagrebačke u Sesvetama do Varaždinske ulice,
- Samoborsku cestu od ulice Oranice do Zagrebačke ceste,
- Cimermanovu ulicu,
- proširenje Slavonske od Čavićeve do Ulice Lj. Posavskog,
- podvožnjak na raskrižju ulice Medpotoki i Aleje grada Bologne,
- produženu Ulicu I.B. Mažuranić,
- produženu ulicu Črnomerec (Zaprešićka) od Ilice do Zagorske ulice,
- ulicu Prisavlje od Marohnićeve do Ulice Vladimira Ruždjaka,
- produženu Vatikansku ulicu od Ulice S.R. Njemačke do Jadranske avenije,
- denivelaciju Slavonske avenije od Ul. Hrvatske bratske zajednice do Savske ceste,
- Šarengradsku ulicu od Jadranskog mosta do Ulice grada Vukovara,
- Av. V. Holjevca od Islandske do Ranžirnog kolodvora,
- denivelaciju raskrižja Ulice Ljudevita Posavskoga i Slavonske avenije,
- Ulicu Ljudevita Posavskog od Slavonske do Zagrebačke u Sesvetama,
- Ulicu grada Vukovara od Trešnjevačkog trga do Andrašecove,
- most "Bundek" preko rijeke Save u produžetku Ul. S.R. Njemačke,
- most "Jarun" preko rijeke Save na produženoj Vrapčanskoj cesti,
- idejni projekt za proširenje Mosta slobode,
- proširenje Slavonske avenije od Ivanje Reke do Čanićeve.
3.2.3. Subvencioniranje troškova "Hrvatskim željeznicama"
Uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz Grada Zagreba započelo je početkom 1992. kada je potpisan Ugovor između HŽ-a, Grada Zagreba i ZET-a o primjeni zajedničke pokazne karte ZET-a i HŽ-a za putnike koji se mogu koristiti u gradskoj zoni za sva prijevozna sredstva ovih dvaju prijevoznika, te je time uspostavljena neka vrsta inicijalnog oblika jedinstvenoga tarifnog sustava.
Intenzitet prometa vlakovima kao i broj putnika permanentno se povećavao tako da je broj putnika od 2,4 milijuna u 1992. narastao na 20,1 milijuna u 2004. Broj putnika i dalje raste, tako da je u razdoblju I.-IX. 2008. prevezeno preko 39 milijuna, a do kraja godine se očekuje preko 50 milijuna prevezenih putnika.
Porast broja putnika odraz je komparativne prednosti željeznice u javnome gradskom i prigradskom prijevozu, prije svega znatno kraćeg vremena putovanja (npr. komercijalna brzina željeznice je
Sukladno navedenome u tu se svrhu planira u 2009. osigurati sredstva u iznosu od 95.000.000,00 kuna.
3.2.4. Sufinanciranje prigradskog vlaka
Tijekom 2005. počeli su razgovori Grada Zagreba s tvrtkom Hrvatske željeznice d.o.o. o suradnji vezanoj uz nabavku novih elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet na području Grada Zagreba. Riječ je o vrlo ambicioznom projektu izgradnje vlaka prilagođenog za gradsko-prigradski promet za koji se priprema tvrtka TŽV Gredelj.
Temeljem Sporazuma o zajedničkom financiranju programa nabave novih elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet između Grada Zagreba i HŽ-a, koji je potpisan 22. prosinca 2005., utvrđena je nabavka 18 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet.
Nabavkom i stavljanjem u promet novih elektromotornih vlakova postići će se niz pozitivnih učinaka:
- smanjiti gužve u cestovnom prijevozu na prilazima Gradu Zagrebu, posebno u jutarnjim vršnim situacijama od 6.00 do 9.00 sati;
- smanjiti ulaganja Grada Zagreba u cestovnu infrastrukturu na prilazu Gradu (proširenja prometnica, rekonstrukcija križanja, semaforizacija i sl.);
- smanjiti troškove Grada Zagreba za nabavku novih autobusa;
- smanjiti zagađenje okoliša od štetnih plinova cestovnih vozila (emisija štetnih plinova je 30 puta manja u željezničkom nego u cestovnom prometu);
- povećati atraktivnost željezničkoga gradsko- prigradskog prijevoza;
- povećati kvalitetu prijevoza zbog veće udobnosti (klimatizacija, lakši ulaz i izlaz putnika, manja buka, itd.);
- prilagođenost osobama s invaliditetom i osobama s teškoćama u kretanju (niskopodni vlak omogućuje ulaz osobama u invalidskim kolicima direktno s perona bez rampe);
- povećati prijevozni kapacitet na priključnim prugama u gradu, a time i povećati broj putnika;
- povećati sigurnost i pouzdanost gradsko- prigradskog prijevoza zbog smanjenja broja kvarova.
HŽ Putnički prijevoz d.o.o., kao pravni sljednik tvrtke Hrvatske željeznice d.o.o. i Grad Zagreb sklopili su 1. kolovoza 2008. Protokol kojim su sporazumno utvrdili nastavak realizacije spomenutog sporazuma, čime se Grad Zagreb obvezao subvencionirati nabavu prototipa elektromotornog vlaka u omjeru 50% od ukupno dogovorene cijene koja će biti utvrđena posebnim ugovorom.
Sukladno navedenome u tu se svrhu planira u 2009. osigurati sredstva u iznosu od 20.000.000,00 kuna.
3.2.5. Prometna preventiva, regulacija i sigurnost u prometu
Kako bi se povećala propusna moć na kritičnim križanjima i dionicama cestovne mreže, nužno je koordinirati semaforske uređaje na koridorima pojedinih cestovnih prometnica, postaviti nove semaforske uređaje i opremu kao i nabaviti uređaje i opremu za Centar automatskog upravljanja prometom.
U okviru plana aktivnosti Odjela za promet za 2009. planira se izgraditi i opremiti 10 semaforiziranih raskrižja i preprogramirati 40 postojećih raskrižja.
Sredstvima predviđenim za uspostavljanje i opremanje sustava AUP-a u idućoj se godini planira realizacija prve etape opremanje koja uključuje izradu projektne dokumentacije i sljedeće planske aktivnosti:
- zamjena postojeće dotrajale i tehnički zastarjele semaforske i svjetlosne prometne signalizacije,
- formiranje i opremanje glavnoga prometnog centra,
- definiranje projekta i izgradnje kabelske kanalizacije za uvlačenje optičkog kabela,
- dopuna postojeće opreme u skladu s prometno-tehnološkim rješenjem (video - nadzor), sustav za jedinstvenu indentifikaciju vozila javnoga gradskog prijevoza radi praćenja i davanja prioriteta, uputni sustav navođenja prema parkiralištima u garažama,
- osiguranje nadogradivosti i kompatibilnosti sustava ovisno o prometnoj situaciji.
U tu se svrhu planiraju sredstva u iznosu od 38.200.000,00 kuna.
Za postavu prometne horizontalne i vertikalne signalizacije i opreme, izvedbu taktilnih površina za slijepe osobe, nabavu, postavu i održavanje opreme za smirivanje i vođenje prometa, financiranje jedinica prometne mladeži, te izradu projektnih dokumentacija za poboljšanje prometa, predviđa se tijekom 2009. utrošiti iznos od 15.700.000,00 kuna.
3.3. KOMUNALNO GOSPODARSTVO
Načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, pod kojim se podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a posebno pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje gradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području grada, određeni su Zakonom o komunalnom gospodarstvu.
Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, obvezan je temeljem navedenog zakona i posebnih propisa:
- osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,
- osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,
- osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,
- osigurati javnost rada.
Program radova u djelatnosti komunalnog gospodarstva sadrži dva osnovna programa - Program održavanja komunalne infrastrukture i Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji sadrži i prikaz ostalih radova na gradnji infrastrukture koji se zbog načina financiranja iskazuju zasebno (obveze temeljem ugovora zaključenih u ranijim razdobljima, obveze temeljem posebnih zakona - Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o društveno poticanoj stanogradnji), te radova na obnovi gradskih prostora i sadržaja.
Programi radova u djelatnosti komunalnog gospodarstva planirani su u ukupnoj vrijednosti od 1.335.260.000,00 kuna, s tim da se radovi na gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture planiraju u iznosu od 667.360.000,00 kuna, na održavanju komunalne infrastrukture u iznosu od 620.300.000,00 kuna i na uređenju urbanih prostora u iznosu od 47.600.000,00 kuna.
3.3.1. Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture
Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture osnovni je preduvjet ostvarivanja općih ciljeva prostornog razvitka Grada Zagreba. Dobra opskrbljenost komunalnim uslugama pridonosi kvaliteti življenja, kao i atraktivnosti gradskog prostora za smještaj poslovnih i društvenih sadržaja.
Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture određuje se opis poslova s procjenom troškova gradnje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, s iskazom financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje programa i naznakom financiranja po djelatnostima.
Temeljem izvora prihoda za financiranje gradnje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, programom se posebno iskazuje gradnja:
- javnih površina,
- nerazvrstanih cesta,
- groblja i krematorija,
- javne rasvjete,
a posebno za gradnju objekata i uređaja za:
- opskrbu pitkom vodom,
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
- opskrbu plinom,
- opskrbu toplinskom energijom.
Zbog nedostatnog određenja pojmova za pojedine vrste radova, Programom se posebno iskazuju izdaci za ranije ugovorene obveze na gradnji komunalija individualne potrošnje, elektroenergetskih objekata i uređaja i sanaciju klizišta, te radova na uređenju zemljišta za potrebe gradnje stanova za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji i za potrebe provedbe Programa društveno poticane stanogradnje.
U nastavku je tabelaran prikaz radova na gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema vrsti i vrijednosti radova:
Redni broj |
Vrsta radova |
Program 2009. |
3.3.1. |
Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture |
|
A. |
Gradnja javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete |
|
- javne površine |
112.000.000,00 |
|
- nerazvrstane ceste |
375.200.000,00 |
|
- groblja i krematorij |
28.000.000,00 |
|
- javna rasvjeta |
39.200.000,00 |
|
- ostalo |
5.600.000,00 |
|
Ukupno A: |
560.000.000,00 |
|
B. |
Gradnja objekata i uređaja za opskrbu vodom, odvodnju i opskrbu plinom |
|
- opskrba pitkom vodom |
30.000.000,00 |
|
- odvodnja |
40.000.000,00 |
|
- opskrba plinom |
5.000.000,00 |
|
Ukupno B: |
75.000.000,00 |
|
C. |
Ostali radovi na gradnji komunalne infrastrukture |
|
- obaveze po ugovorima KIP-a iz ranijeg razdoblja |
500.000,00 |
|
- izvođenje radova sanacije klizišta u Gradu |
27.360.000,00 |
|
- izvođenje radova na gradnji komunalne infrastrukture na lokacijama gradnje stanova HRVI |
2.300.000,00 |
|
- izvođenje radova na gradnji komunalne infrastrukture na lokacijama iz Programa društveno poticane stanogradnje |
2.200.000,00 |
|
Ukupno C: |
32.360.000,00 |
|
Sveukupno 3.3.1. |
667.360.000,00 |
A. Gradnja javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete
Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa.
Pod javnim površinama podrazumijevaju se:
a) javne prometne površine - trgovi, pločnici, javni prolazi (kroz zgrade i između zgrada i drugi otvoreni prostori ispod zgrade), javne stube i prečaci, pješačke staze, šetališta, stajališta javnoga gradskog prijevoza, biciklističke staze i trake, te mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici i tuneli ako nisu sastavni dio nerazvrstane ceste, kao i druge slične površine;
b) javne zelene površine - parkovi, park-šume, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine stabala ili pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni športski i rekreacijski prostori, obale rijeka, jezera i potoka, otvoreni odvodni kanali, zelene površine uz cestu i ulicu u naselju (uz stambene i javne objekte) ako nisu sastavni dio nerazvrstane ceste, kao i druge slične površine;
c) javni objekti i uređaji - autobusni kolodvori, zračne luke, riječne luke, javna parkirališta, površine i objekti namijenjeni za javne priredbe, taksi stajališta, otvorene tržnice, javna skladišta, velesajam, javna kupališta, zoološki vrt, javni zdenci, javni zahodi, javni satovi, vodoskoci, fontane, oglasni stupovi, spomenici, skulpture kao i drugi slični objekti i uređaji.
Javne su površine, u smislu ovog programa, nabrojene i slične površine sa svim objektima, uređajima i opremom određenom građevnom dozvolom i odobrenim glavnim projektom.
Pod nerazvrstanim cestama podrazumijevaju se površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa:
- ceste koje služe pretežito za smanjivanje potreba prijelaza vozila kroz područje grada,
- ulice koje služe za povezivanje pojedinih gradskih predjela,
- seoski, poljski i šumski putovi, putovi prema nasipima za obranu od poplava,
- parkirališta, javne garaže, terminali i okretišta za vozila javnoga gradskog prijevoza, pristupne ceste do industrijskih i drugih objekata kojima se koristi i za javni prijevoz, ostavljališta za bicikle i bicikle s pomoćnim motorom.
Nerazvrstanu cestu čini gornji i donji stroj, tračnice, cestovni građevinski objekti (mostovi, tuneli, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, potporni i obloženi zidovi, cjevasti i pločasti i sl.), nogostup, biciklističke trake i staze, zemljište ograničeno regulacijskom linijom, sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu, odvodni jarci, rigoli, drenaže i sl., zatvoreni sustav za odvod oborinske vode s prometnih površina i zračni prostor iznad kolnika u visini od
Pod grobljem i krematorijem podrazumijevaju se prostor i zgrade za obavljanje ispraćaja i pogreba umrlih, kao:
- građevina mrtvačnice i krematorija, dvorana za izlaganje na odru, prostorija za ispraćaj umrlih s potrebnom opremom i uređajima,
- pješačke staze i šetalište, s objektima odvodnje atmosferskih voda,
- uređaji i oprema na javnim površinama groblja.
Pod javnom rasvjetom podrazumijevaju se objekti i uređaji za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz grad i nerazvrstanih cesta kao:
- izvori svjetlosti i predspojne sprave,
- svjetiljke,
- nosači svjetiljki (stupovi, konzole, nosive žice),
- ostali elementi javne rasvjete (razvodni uređaji, kablovi, vodovi i vodiči, uređaji za upravljanje, uzemljenje i dr.).
Na temelju iznosa sredstava što su ga obveznici plaćanja komunalnog doprinosa dužni platiti temeljem izdanih rješenja o komunalnom doprinosu u proteklom razdoblju, procijenjenog broja prostornih metara građevina koje će se graditi u 2009. i važeće jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa po m3 građevine, u 2009. planiraju se ostvariti sredstva komunalnog doprinosa u iznosu od 560.000.000,00 kuna.
Programom gradnje cjelokupna se sredstva komunalnog doprinosa raspoređuju za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, i to za:
- javne površine |
112.000.000,00 kuna |
- nerazvrstane ceste |
375.200.000,00 kuna |
- groblja i krematorij |
28.000.000,00 kuna |
- javnu rasvjetu |
39.200.000,00 kuna |
- ostalo |
5.600.000,00 kuna |
Ukupno: |
560.000.000,00 kuna |
Detaljan opis radova na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture po pojedinim vrstama objekata i uređaja, bit će iskazani u Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba za 2009.
B. Gradnja objekata i uređaja za opskrbu vodom, odvodnju i opskrbu plinom
Pod gradnjom objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom podrazumijeva se gradnja uređaja za upravljanje glavnim i precrpnim postajama, crpnih stanica s uređajima za kondiciranje vode i elektrostrojarskom opremom, zdenaca, vodovodne mreže s rezervoarima, precrpnim postajama, prekidnim komorama, razvodnim vodovima, hidrantima i javnim izljevima, te priključaka koji se sastoje od spojnog voda od ulične cijevi do zapornog uređaja iza glavnog vodomjera.
Pod gradnjom objekata i uređaja za odvodnju otpadnih voda podrazumijeva se gradnja uličnih odvodnih kanala s odvodnim cjevovodom od spoja ulične odvodnje do kontrolnog okna, sabirnih kanala višeg reda, glavnih odvodnih kanala, revizijskih okna, okna za ubacivanje snijega, okna sa splavnim vratima, pjeskolova i taložnica, crpnih postaja, kišnih bazena, retencija i preljeva, mjernih stanica vodostaja, mjernih stanica protočnih količina, mjernih stanica sustava kanalskih voda, dojavnih stanica vodostaja, dojavnih stanica protočnih količina, dojavnih stanica sustava kanalskih voda i upusta u rijeku Savu kao vodoprijemnika. Pod gradnjom objekata i uređaja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda podrazumijeva se i gradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s pratećim infrastrukturnim objektima.
Pod gradnjom objekata i uređaja za opskrbu plinom podrazumijeva se gradnja visokotlačnih, srednjotlačnih i niskotlačnih plinovoda s dijelovima plinovoda od uličnog plinovoda do glavnoga zapornog uređaja na građevini ili u građevini, redukcijskih stanica, skladišta za plin, postrojenja za proizvodnju zamjenskog plina, te uređaja za daljinski nadzor plinovodnog sustava.
Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu vodom te odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, financira se iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, proračuna, naknade za koncesije i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 82/04) nije utvrđeno da se gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za opskrbu plinom i opskrbu toplinskom energijom može financirati iz navedenih sredstava zbog toga što te djelatnosti nisu utvrđene kao komunalne djelatnosti.
Kako u vrijeme izrade ovog programa nisu doneseni svi podzakonski propisi kojima se uređuju odnosi utvrđeni Zakonom o energiji, gradnja objekata i uređaja za opskrbu plinom planirana je i u 2009. iz ostalih proračunskih prihoda u visini od 5.000.000,00 kuna.
Na temelju dijela cijene komunalnih usluga koje su podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o., kao isporučitelji usluga odredili za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, planira se iz ovog izvora prihoda u 2009. ostvariti sredstva u iznosu od 60.000.000,00 kuna, i to prema vrsti usluga:
- opskrba pitkom vodom |
25.700.000,00 kuna |
- odvodnja |
34.300.000,00 kuna |
Ukupno: |
60.000.000,00 kuna |
Temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu određene obveze plaćanja naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu, ocjenjuje se tijekom 2009. ostvariti sredstva u iznosu od 10.000.000,00 kuna, i to prema vrsti komunalne infrastrukture:
- opskrba pitkom vodom |
4.300.000,00 kuna |
- odvodnja otpadnih i oborinskih voda |
5.700.000,00 kuna |
Ukupno: |
10.000.000,00 kuna |
Programom gradnje cjelokupna se sredstva dijela cijene komunalnih usluga i naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu raspoređuju za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, i to za:
- opskrbu pitkom vodom |
30.000.000,00 kuna |
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda |
40.000.000,00 kuna |
Ukupno: |
70.000.000,00 kuna |
Detaljan opis radova na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture, po pojedinim vrstama objekata i uređaja, iskazani su u Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba za 2009.
C. Ostali radovi na gradnji komunalne infrastrukture
Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture planiraju se i radovi koji po svojoj vrsti i značenju jesu radovi na gradnji komunalne infrastrukture, ali se zbog izvora prihoda za financiranje iskazuju kao zaseban dio ovog programa.
Sredstva za izvršenje ovog dijela programa osiguravaju se iz ostalih prihoda i primitaka gradskog proračuna u iznosu od 32.360.000,00 kuna.
Navedenim će se sredstvima tijekom 2009. financirat izvršenje sljedećih radova i obveza:
- izvođenje radova na gradnji objekata i uređaja za opskrbu vodom, odvodnju, opskrbu plinom i toplinskom energijom, električnom energijom i DTK, temeljem ugovora o financiranju gradnje komunalija individualne potrošnje iz ranijeg razdoblja |
500.000,00 kuna |
- izvođenje radova sanacije klizišta u Gradu |
27.360.000,00 kuna |
- izvođenje radova na gradnji komunalne infrastrukture na lokacijama gradnje stanova hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihovih obitelji |
2.300.000,00 kuna |
- izvođenje radova na gradnji komunalne infrastrukture na lokacijama iz Programa društveno poticane stanogradnje |
2.200.000,00 kuna |
Ukupno: |
32.360.000,00 kuna |
3.3.2. Održavanje komunalne infrastrukture
Programom održavanja komunalne infrastrukture utvrđuje se, u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja, obavljanje komunalnih djelatnosti:
- odvodnje atmosferskih voda,
- čišćenja javnih površina,
- održavanja javnih površina,
- održavanja nerazvrstanih cesta,
- održavanja groblja i krematorija,
- javne rasvjete.
Sredstva za financiranje radova iz Programa održavanja infrastrukture osigurana su rasporedom prihoda gradskog proračuna za 2009., i to:
- komunalne naknade |
550.000.000,00 kuna |
- doprinosa za šume |
300.000,00 kuna |
- ostalih proračunskih prihoda |
70.000.000,00 kuna |
Ukupno: |
620.300.000,00 kuna |
U skladu s predvidivim sredstvima i na temelju prijedloga programa radova na održavanju komunalne infrastrukture podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o. osnovanih za obavljanje navedenih komunalnih djelatnosti, izrađen je Program održavanja komunalne infrastrukture za 2009.
U nastavku je tabelarni prikaz radova na održavanju infrastrukture prema vrsti komunalnih djelatnosti, s naznakom nositelja izvršenja programa i vrijednošću planiranih radova:
Redni broj |
Komunalna djelatnost i nositelj izvršenja programa |
Vrijednost programa |
|
1. |
Odvodnja atmosferskih voda |
28.000.000,00 |
|
Podružnica Vodoopskrba i odvodnja |
28.000.000,00 |
||
2. |
Čišćenje javnih površina |
130.000.000,00 |
|
Podružnica Čistoća |
130.000.000,00 |
||
3. |
Održavanje javnih površina |
240.000.000,00 |
|
Podružnica Zrinjevac |
148.000.000,00 |
||
Podružnica Upravljanje sportskim objektima (RŠC Jarun i Bundek) |
28.000.000,00 |
||
Podružnica Gradsko stamb.-kom. gospodarstvo |
21.000.000,00 |
||
Prirodoslovno - matematički fakultet (Botanički vrt) |
1.600.000,00 |
||
Javna ustanova Maksimir |
4.900.000,00 |
||
Podružnica Upravljanje sportskim objektima poslovna jedinica Sljeme |
3.400.000,00 |
||
Podružnica Upravljanje sportskim objektima (Hipodrom) |
5.100.000,00 |
||
Podružnica Gradska groblja |
500.000,00 |
||
Podružnica Vodoopskrba i odvodnja |
3.000.000,00 |
||
Intervencije u prostoru, Importanne centar, pješačka zona, javni satovi i sl. |
15.000.000,00 |
||
- Zimska služba |
9.500.000,00 |
||
4. |
Održavanje nerazvrstanih cesta |
110.300.000,00 |
|
Podružnica Zagrebačke ceste |
|||
- redovno održavanje |
68.000.000,00 |
||
- ljetno 53.000.000,00 |
|||
- zimsko 15.000.000,00 |
|||
- izvanredno održavanje |
42.300.000,00 |
||
5. |
Održavanje javne rasvjete i utrošak el. energije i plina |
110.000.000,00 |
|
Hrvatska elektroprivreda |
|||
- utrošak el. energije javne rasvjete |
55.000.000,00 |
||
- održavanje el. javne rasvjete |
52.000.000,00 |
||
Gradska plinara d.o.o. |
|||
- utrošak plina za plinsku javnu rasvjetu |
1.300.000,00 |
||
- održavanje plinske javne rasvjete |
1.500.000,00 |
||
Dijagnosticiranje stanja stupova |
200.000,00 |
||
6. |
Neraspoređena interventna sredstva |
2.000.000,00 |
|
Ukupno: |
620.300.000,00 |
||
3.3.3. Uređivanje grada
Jedna od temeljnih odrednica razvitka Grada Zagreba u sferi komunalnog življenja i prostornog uređivanja grada je urbana obnova gradskih prostora i sadržaja.
Na temelju odrednica Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada kao i saznanja o najpotrebnijim aktivnostima, u 2009. se godini planira nastaviti s uređivanjem i revitalizacijom zapuštenih gradskih sadržaja i prostora.
Sredstva za provedbu programa osigurana su rasporedom sredstava Proračuna Grada Zagreba - ostali proračunski prihodi u iznosu od 47.600.000,00 kuna.
KLASA: 400-06/08-01/36
URBROJ: 251-01-04-08-39
Zagreb, 18. prosinca 2008.
Predsjednica
Gradske skupštine
Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.