Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 21/08)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 43. sjednici, 18. prosinca 2008., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009.

UVOD

Obavljanje djelatnosti kulture i način financiranja regulirani su Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93), Zakonom o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 i 47/99), Zakonom o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), te posebnim zakonima koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport raspisao je, u lipnju 2008., Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009. Na poziv se prijavilo 1635 predlagatelja, s 4476 programa i projekata u području jedanaest različitih djelatnosti.

Sukladno zakonu i kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi, stručna savjetodavna vijeća su obavila procjenu i odabir programa koji su uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009., a financirat će se planiranim sredstvima.

Programom javnih potreba u kulturi za 2009. obuhvaćeno je financiranje 35 javnih gradskih ustanova kojima je Grad Zagreb osnivač, Galerije Klovićevi dvori što su je u jednakim dijelovima osnovali Republika Hrvatska i Grad Zagreb, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, te brojnih drugih organizatora.

U skladu sa Zakonom o proračunu, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture za 2009. u iznosu 577.466.260,00 kn rasporedio je na dva programa prema nositeljima:

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)

Nositelji ovog programa su 35 ustanova kulture kojima je Grad Zagreb osnivač, Galerija Klovićevi dvori kojoj su Grad Zagreb i Republika Hrvatska osnivači u jednakim dijelovima, te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kojem su Grad Zagreb (49%) i Republika Hrvatska (51%) suosnivači.

Na financiranje ovog programa odnosi se 489.391.260,00 kn od ukupno planiranih sredstava. Tijekom godine provodit će se u okviru pet aktivnosti:

- Aktivnost 01: Obuhvaća redovnu djelatnost ustanova u kulturi, a planirana sredstva iznose 359.515.260,00 kn. Na plaće za 1 820 zaposlenih odnosi se 267.126.260,00 kn, a na ostale rashode za zaposlene 29.206.000,00 kn što je ukupno 296.332.260,00 kn. Ovi rashodi planirani su u skladu s Kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba koji se primjenjuje od početka 2006. U okviru ove aktivnosti planirana sredstva za financiranje materijalnih rashoda iznose 62.675.000,00 kn, a za financijske 508.000,00 kn.

- Aktivnost 02: Za opremanje ustanova u kulturi planirana sredstva iznose 19.665.000,00 kn. U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu 9.715.000,00 kn, u muzejima otkup muzejske građe 2.360.000,00 kn, dok je za nabavu glazbenih instrumenata planirano 490.000,00 kn. Preostalih 7.100.000,00 kn namijenjeno je nabavi uredske opreme i namještaja, opreme za održavanje i zaštitu, komunikacijske i ostale opreme, te računalnih programa.

- Aktivnost 03: Za programsku djelatnost ustanova planirana sredstva iznose 57.561.000,00 kn. Namijenjena su financiranju pojedinih programa koje realiziraju gradske ustanove u svim područjima kulturne djelatnosti, prezentacijom, edukacijom i popularizacijom sa ciljem zadovoljavanja javne potrebe Grada Zagreba.

- Aktivnost 04: Planirana sredstva za sufinanciranje Hrvatskog narodnoga kazališta u Zagrebu iznose 48.000.000,00 kn. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, zajedničko sudjelovanje u ukupnim troškovima rada i programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, osiguravaju u osnivačkim omjerima.

- Aktivnost 05: Financiranje rada i programa Zagreb filma planirana je u iznosu 4.650.000,00 kn.

Program nezavisne produkcije (udruge, društva i ostale institucije)

Za Program nezavisne produkcije kojim se iz svih područja kulturne djelatnosti realiziraju razni projekti, planirana sredstva iznose 88.075.000,00 kn. Nositelji programa su različite umjetničke i druge udruge, društva, te razne institucije s područja kulture, a projekti se provode kroz 12 raznih aktivnosti. Obuhvaćaju ponajprije projekte koji nisu organizirani radom naših ustanova, a odnose se na amaterizam, časopise, film, urbanu kulturu i kulturu mladih kao i međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku kulturnu suradnju.

U nastavku su opisani kulturni programi i projekti po pojedinoj djelatnosti.

PROGRAMI

KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNI PROGRAMI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za knjižničnu djelatnost pristiglo je ukupno 128 prijedloga programa koje je prijavilo 67 nositelja programa. Savjetodavno Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu Spomenka Petrović, predsjednica i Grozdana Cvitan, Branko Maleš, Dalibor Šimpraga i Jasna Kovačević, članovi) vrednovalo je pristigle programe po kriterijima sažetim u sljedeće kategorije: kvaliteta, javna potreba, razvojni potencijali.

a) KNJIŽNIČNA DJELATNOST - USTANOVE

Organizacija: 1 javna gradska ustanova

Broj zaposlenih: 552 zaposlenika.

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama (Narodne novine 105/97, 5/98 i 104/02) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Građani Grada Zagreba već drugu godinu koriste se jedinstvenom mrežom narodnih knjižnica koje djeluju na 42 lokacije u sklopu Knjižnica grada Zagreba. Jedna članska iskaznica omogućuje korištenja knjižnične građe u svim jedinicama mreže KGZ-a i time svakom građaninu Zagreba jednaku dostupnost informacija. Pristup kvalitetnim i zabavnim programima omogućen je svima, bez obzira na članstvo u knjižnici.

U 2009. planira se upis 257.200 članova, struktura planiranih članova je 78% odraslih, 22% djece i oko 2% tzv. posebnog upisa. Također se planira nabaviti ukupno 127.250 novih svezaka knjiga, što je za 28.580 svezaka manje od Standardima preporučene norme, ali je povećanje u odnosu na broj svezaka nabavljenih u prethodnoj godini (110.582).

Tijekom 2009. godine knjižnice planiraju ukupno 700 termina za tribine, predstavljanje knjiga, predavanja, priredbe i koncerte. Planira se postavljanje 830 tematskih izložaba (uglavnom knjigama i građom iz vlastitog fonda, prema prigodnoj temi iz aktualnog ili povijesnog političkog i kulturnog života). Uz planiranje 322 likovne izložbe, koje uvijek privuku znatan broj posjetitelja, osobito na područjima gdje je malo ili nimalo izložbenih prostora, planira se i postavljanje 53 studijske izložbe. Bogatim aktivnostima za djecu, pridružile su se i ove godine akcije za znatno mlađu dob (od 18 mjeseci), te posebno raznovrsni programi za mlade u tinejdžerskoj dobi. I ove godine Hrvatski centar za dječju knjigu planira organizaciju tradicionalnoga nacionalnog kviza, stručno savjetovanje i tiskanje zbornika. Također se održavaju zanimljive akcije za odrasle korisnike (npr. za roditelje, za nezaposlene). Programi pokrivaju različita tematska područja i namijenjeni su svim dobnim skupinama, a realiziraju ih djelatnici knjižnica i vanjski suradnici, u prostorima knjižnica i izvan njih: u školama, dječjim i učeničkim domovima, domovima za umirovljenike i sl. Izdvajamo najstariju zagrebačku književnu tribinu Književni petak, projekt "Pitajte knjižničare" u sklopu kojeg surađuju sve narodne knjižnice Grada Zagreba, ciklus izložaba "Svijet u Zagrebu", Okrugli stol "Digitalizacija AV građe - od prepreka do novih mogućnosti", "Upoznajmo glazbene instrumente"- program za slijepu i slabovidnu djecu i mlade, Kulturni četvrtak u Knjižnici Sesvete, izložbe u Galeriji Prozori u Knjižnici S.S. Kranjčevića, usmeni časopis "Zagrijavanje do 27", Tribina Paralelni svjetovi u Knjižnici B. Ogrizovića te brojna kulturna događanja u toj knjižnici.

U okviru projekata i programa izvan gradskih javnih knjižnica financijsku potporu za realizaciju programa dobit će i Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, Knjižnica i čitaonica Židovske općine Zagreb, Knjižnica Centra za mirovne studije, Knjižnica Centra za ženske studije i Knjižnica Centra za ljudska prava.

b) KNJIŽEVNI PROJEKTI, PROGRAMI I AKCIJE

Unutar nezavisne produkcije književni projekti, programi i akcije pokrit će različita područja književnih i generacijskih interesa. Ističemo neke od njih: "Susjedstvo riječi" regionalni književni skup u organizaciji Hrvatskog centra PEN-a, književni skup "Raznolikost književnog pisma - Stih u regiji" u organizaciji HDP-a, Festival europske kratke priče u organizaciji Profila Intenational, 30. zagrebački književni razgovori DHK-a, tribine i promocije književnog časopisa "Sarajevske bilježnice" HDP-a, tribine Kajkavskog spravišča, predavanja Društva prijatelja glagoljice i Hrvatskog društva klasičnih filologa, XXXVII. seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole, 46. manifestaciju Goranovo proljeće, izložbu recentnih prijevoda i okrugli stol u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, književni klub Booksa i Književni festival u Booksi u organizaciji Udruge za promicanje kulture Kulturtreger, inicijative namijenjene mladoj publici - slova u gostima - projekt promoviranja čitanja namijenjen djeci u dječjim i učeničkim domovima i bolnicama, Književni zagriz u Ogrizoviću u organizaciji Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Festival dječje književnosti - Pazi, knjiga! u organizaciji Knjige u centru i zabavnu manifestaciju Uberi priču u organizaciji Autorske kuće - projekt koji na iznimno zabavan i duhovit način predstavlja i popularizira knjigu najmlađima kod kojih žele potaknuti interes i ljubav prema čitanju.

U 2008. godini uvršten je u Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, prvi put, poziv za predlaganje programa izdavanja knjiga. Za 2009. godinu na taj se poziv javilo 120 predlagatelja (nakladničkih kuća, udruga, pojedinaca, ustanova u kulturi) s preko 300 programa izdavanja programa (roman, drama, kratke prozne vrste, esej i kritika, poezija, znanstvena knjiga, stručna knjiga, zbornici, knjiga za djecu i mlade, slikovnica, monografija).

Planirano za 2009. ukupno: 16.293.000,00
Ustanove: 11.008.000,00	Nezavisna produkcija: 5.285.000,00

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009. godinu 127 nakladnika - podnositelja programa poslalo je 136 prijedloga programa za izdavanje časopisa i novina u kulturi. Savjetodavno Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu Spomenka Petrović, predsjednica, Grozdana Cvitan, Jasna Kovačević, Branko Maleš i Dalibor Šimpraga, članovi) pregledalo je programe, te sukladno kriterijima (javna potreba, kvaliteta programa i kontinuitet izlaženja) predložilo za sufinanciranje časopise koji su se istaknuli kvalitetom sadržaja.

Među predloženim novinama, tjednicima i dvotjednicima ističu se Vijenac, Zarez i Hrvatsko slovo, niz časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno i četveromjesečno te povremeno jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi za književnost i kulturološke studije poput Književne republike, Republike, Foruma, Fantoma slobode, Europskog glasnika, Kaja, Libre libere, Poezije, Relationsa, Teme, zatim stručni časopisi koji prate pojedine djelatnosti (kazalište, lutkarstvo, glazbu, izdavaštvo, likovnu umjetnost, arhitekturu, strip, film, urbanu kulturu, medije i novinarstvo) poput Bašćine, Frakcije, Luke, Hrvatskog glumišta, Kazališta, Konture, Kretanja, Wama, Cantusa, Glazbenog vjesnika, Galerijskih novina, Svete Cecilije, Života umjetnosti, Kronike, Čovjeka i prostora, Orisa, Komikaza, Hrvatskoga filmskog ljetopisa, Up & Undergrounda. Brojni su i stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene kao npr. Hrvatska revija, Kolo, Kruh i ruže, Autsajderski fragmenti, Epoha, Gordogan, Gazophylacium, Meridijani, Treća, 15 dana, Plavi planet, elektronski časopisi za književnost, umjetnosti i društvene fenomene Agrest 3D, Moderna vremena info, DOP Magazin Online, Knjigomat, Zamirzine, Kupus.net, Online portal H-ALTER, zatim stručni i znanstveni časopisi za znanost o umjetnosti poput Arti musices, Književne smotre, Peristila i Umjetnosti riječi, časopisi za filologiju, filozofiju, sociologiju i druge društvene znanosti (Filozofska istraživanja, Prolegomena, Jezik, Latina et graeca), te nekoliko časopisa udruženja nacionalnih manjina i grupa s posebnim potrebama - Romska istina/ Romengo Čaćipe, Mladi za mlade - časopis za romsku djecu i mladež, Iliria - časopis albanske nacionalne manjine, Oktoih - časopis crnogorske nacionalne manjine, Novi omanut i Bejahad - časopisi židovske nacionalne manjine, Ljetopis - časopis ruske nacionalne manjine, zatim Dodir, Pljesak jedne ruke, Vidici, Put i Prozor u svijet. Sve više se javljaju i edukativno- zabavni časopisi za djecu svih uzrasta poput časopisa ZUMI.

Također, u 2009. godini pozitivno je ocijenjeno nekoliko novih časopisa od kojih treba istaknuti časopis Grifon - prvi i jedini fantasy časopis u Hrvatskoj, časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju "K", Zbornik trećeg programa, te Ubiq - književni časopis za znanstvenu fantastiku, kao i nekoliko "kvartovskih" časopisa koji su se posebno istaknuli kvalitetom sadržaja, kao i prijemom kod građanstva (Maksimir-moj kvart, Glas Trešnjevke).

Planirano za 2009. ukupno: 3.965.000,00
Ustanove: 165.000,00	Nezavisna produkcija: 3.800.000,00

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

a) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 314

Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98), a obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti stalnim i povremenim izložbama, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji preko stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Vijeće za muzejsku djelatnost (u sastavu Vesna Mažuran-Subotić, predsjednica i Dubravka Balen-Letunić, Jelena Borošak-Marijanović, Branka Ujaković i Ivica Šestan, članovi) pregledala je 287 prijedloga programa koje je predalo 38 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu programa, izložbe iz fundusa, doradu i uspostavu stalnog postava, kao i preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora. Sukladno kriterijima Vijeće daje prioritet financiranju programa koji se odnose na zaštitu, obradu i prezentiranje fundusa muzeja.

Financirat će se rad svih devet gradskih muzeja kao i programi muzejske djelatnosti Galerije Klovićevi dvori. Jednako tako sufinancirat će se projekti i programi važni za Grad Zagreb koje će realizirati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, Kabinet grafike i Strossmayerova galerija, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatsko muzejsko društvo, Moderna galerija Zagreb, Muzej Mimara, Muzeji Ivana Meštrovića, Muzejski dokumentacijski centar, Muzejsko-memorijalni centar "Dražen Petrović", Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb - Grafička zbirka i Tiflološki muzej.

Financirat će se i velik broj izložbi: "Bogatstvo rimskih paljevinskih nekropola" i "Donacije Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu 2005-2008." u Arheološkom muzeju, "Karneval kralj Europe", "Bračka sjećanja" i "Djelatnici Etnografskog muzeja u Zagrebu 1919-2009." u Etnografskom muzeju, "Učiteljice i učitelji u Hrvatskoj 1849-2009." i "Uokviri školsko ponašanje" u Hrvatskome školskom muzeju, "150 godina zagrebačke industrijske arhitekture", "Dušan Vukotić - u susret donaciji" i "Ulice i trgovi grada Zagreba" u Muzeju grada Zagreba, "Slobodnjaci Castruma Moravče i Glavnica" u Muzeju Prigorja, "Liturgijsko ruho iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt", "Retrospektiva Dore Pezić Mijatović", "Modni kreatori u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt" i "Suvremeni umjetnici u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt " u Muzeju za umjetnost i obrt, "Astronautika pedesetih godina", "Čim se sedneš, čim se sedneš, već mašina fućka" i "Ljepota dijagnostike - estetika zdravog i fascinacija bolesnog" u Tehničkom muzeju te "Dolazak Grka i širenje grčke civilizacije na tlu Hrvatske" u Galeriji Klovićevi dvori.

Ističemo i manifestacije VII. festival znanosti u Tehničkom muzeju, "Dani Andautonije" u organizaciji Arheološkog muzeja te dvodnevnu manifestaciju "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba.

U okviru međunarodne, međužupanijske i međugradske suradnje planirane su gostujuće izložbe i projekti muzeja izvan Zagreba i Hrvatske kao i gostovanja naših muzeja u drugim gradovima i državama: izložba "Pećina Laganiši - mjesto života i smrti" iz Arheološkog muzeja Istre u Puli gostuje u Arheološkom muzeju, "Makedonski Božić" iz Muzeja Makedonije u Skopju gostuje u Etnografskom muzeju dok oni gostuju s izložbama "Čipkarstvo u Hrvatskoj" u Francuskoj, "Hrvatske tradicijske igračke" u Sloveniji, "Hrvatski božićni običaji" u Slovačkoj i "Narodne nošnje Hrvatske" u Švicarskoj, Hrvatski prirodoslovni muzej gostuje s izložbama "Ljekovito ili otrovno bilje?" u Makedoniji, "Ptice slatkovodnih ekosustava-močvarice" u Opatiji i "Sige" u Makarskoj, Muzej grada Zagreba gostuje s izložbama "Zagreb i Hrvatska na povijesnim panoramskim fotografijama" u Dubrovniku, "Zagrebačke glazbene legende - Mister Morgen - Ivo Robić" u Bjelovaru i "Grand Prix u kosi: Umijeće češljanja" u frizerskom salonu Kincl u Opatiji.

Predviđena su i sredstva za otkup muzejske građe i zaštitu postojeće, za zaštitna arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja te edukativnu i pedagošku djelatnost muzeja (Dan muzeja, tematske pedagoške izložbe, radionice i sl.), rad s osobama s invaliditetom, nakladničku djelatnost i druge segmente rada muzeja.

Planirano za 2009. ukupno: 19.759.000,00
Ustanove: 14.209.000,00	Nezavisna produkcija: 5.550.000,00

b) UMJETNIČKE ZBIRKE-DONACIJE GRADU ZAGREBU

Grad Zagreb vlasnik je 29 umjetničkih zbirki i ostavština i pripadajućih im nekretnina koje su, u razdoblju od 1946. do 2008., Gradu Zagrebu darovali, izravno kao pravnoj osobi, privatni kolekcionari i umjetnici ili njihovi pravni sljednici. Ovim je darovanjima Grad Zagreb postao vlasnikom više od 14 000 predmeta (slika, skulptura, predmeta umjetničkog obrta i dr.), a, uključujući knjige (čitave biblioteke), časopise, separate i sl., i više od 37 000 predmeta. Većina zbirki zaštićena su kulturna dobra, suvisle cjeline kojima je ustanovljena kulturno-povijesna i umjetnička relevantnost. U ime Grada Zagreba zbirkama upravljaju pojedine muzejsko-galerijske ustanove u Gradu Zagrebu. Vijeće za muzejsku djelatnost pregledalo je ukupno 118 različitih programa i prijedloga koje je uputio 31 predlagatelj. Pridržavajući se standarda i kriterija za vrednovanje programa u muzejskoj djelatnosti i u skladu s financijskim mogućnostima za 2009., Vijeće je za područje umjetničkih zbirki-donacija Gradu Zagrebu, predložilo sufinanciranje 97 programa od ukupno 31 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu programa, izložbe iz fundusa, doradu i uspostavu stalnoga postava kao i preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora.

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih ugovorenih obveza prema donatorima te sredstva za održavanje i uređivanje prostora kao i zaštitu predmeta darovanih zbirki radi stvaranja uvjeta za dostupnost i prezentaciju darovanih zbirki javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu i ukupan društveni razvoj Grada Zagreba.

Naknade i obveze prema donatorima u skladu s postojećim ugovorima, troškovi u vezi s prihvaćanjem novih donacija koje su najavljene, program zbirki F. Schneider i Z. Zlatića, Zagrebačke donacije on-line te troškovi zaštite zbirki Frangeš, Svečnjak i ostavštine R. Zvrka, osigurat će se u okviru programa nezavisne produkcije, a za ostale darovane zbirke preko gradskih javnih ustanova u području muzejske djelatnosti koje njima upravljaju u ime Grada Zagreb te preko Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Prioritet u održavanju i zaštiti prostora i građe imat će i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose čuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana hrvatske kulture i umjetnosti i zagrebačkih donatora (Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, Richter, Viktor Kovačić).

Program će obuhvatiti nove konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak već

započetih konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki te preventivnu zaštitu građe u zbirkama Crnobori, Dabac, Dujšin-Ribar, Durieux, Frangeš, Gerersdorfer, Gvozdanović, Herman, Horvat, Kljaković, Kožarić, Krleža, Matz, Perčić, Perinić, Rodin, Richter i V. Kovačić. Nastavit će se i sustavno održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih zbirki Dabac, Dujšin-Ribar, Frangeš, Gvozdanović, Kljaković, Krleža, Matz, V. Kovačić i Richter.

Posebno ističemo izradu detaljne razrade scenarija stalnoga postava i izradu izvedbenog projekta Muzeja donacija Gradu Zagrebu u palači Magdalenić-Drašković-Jelačić koju je Grad Zagreb dodijelio Muzeju grada Zagreba za potrebe izlaganja donacija privatnih zbirki Gradu Zagrebu, završetak uređivanja stalnog postava zbirke animalističkih skulptura akademskog kipara Zlatka Zlatića u prostoru Zoološkog vrta u Zagrebu, izdavanje kataloga Memorijalne zbirke Margite i Rudolfa Matza, projekt stalnog postava zbirke Benka Horvata te manifestaciju "Dani fotografije Toše Dabca". Nastavit će se digitalizacija i stručna obrada građe zbirki Dabac, Richter i Seissel te organizirati pedagoške i edukativne radionice za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta u zbirkama Gerersdorfer, Kožarić, Richter, Matz i Rodin čime će se ove iznimno značajne i atraktivne zbirke nastojati na primjeren način približiti djeci i mladeži te omogućiti i održavanje nastavnih jedinica iz pojedinih predmeta za djecu osnovnoškolskog uzrasta.

Napomena: sredstva su uključena u prethodnu tablicu.

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih : 614

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 71/06) što obuhvaća javno izvođenje dramskih, opernih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2009. godinu prijedloge kazališnih programa uputilo je 137 nositelja koji predlažu 188 premijernih i 290 repriznih naslova, 77 gostovanja u zemlji i inozemstvu, 21 manifestaciju i festival, te 50 ostalih programa s oko 7 425 izvedbi. Osim prijedloga kazališnih institucija (HNK u Zagrebu što ga Grad financira kao zajednički program s Ministarstvom kulture, sedam javnih gradskih kazališta, te participacije u programskim troškovima Teatra &TD i Ansambla Lado) velik je broj prijedloga programa kazališnih družina, plesnih ansambala, odnosno nezavisnih kazališnih i plesnih projekata, kazališnih manifestacija, prijedloga stručnih udruga i organizacija, prijedloga iz područja kazališnog amaterizma, kao i prijedloga međunarodnih gostovanja, radionica i seminara.

Vijeće za kazališnu djelatnost radilo je u sastavu: Boris Hrovat, predsjednik Vijeća, te članovi: Nina Kleflin, Vlasta Knezović, Larisa Lipovac i Selma Banich. Vijeće se rukovodilo temeljnim i provedbenim kriterijima vrednovanja i sufinanciranja programa javnih potreba u kazališnoj djelatnosti, programskim funkcijama javnih gradskih kazališta te osnovom za izradu prijedloga javnih potreba u kulturi što utvrđuju minimalne standarde vezane za prostorne, kadrovske, programske i financijske elemente poslovanja javnih gradskih kazališta.

Od značajnijih kazališnih projekata u 2009.godini potrebno je spomenuti:

- HNK Zagreb: G. Rossini: Pepeljuga (P. Pawlik/G. Marciano), G. Verdi: Falstaff (A. Bernard/ /M. Helmrath),W. A. Mozart: Figarov pir (O. Tambosi/J. Wildner), O. von Horvath: Talijanska noć i A. Schnitzler: Rondo (J. Kica), J. B. P. Moliere: Građanin plemić (K. Dolenčić), F. Chopin/Ph. Glass: Autorska večer Edwarda Cluga;

- Kazalište Gavella: C. de la Barca: Život je san (R. Medvešek), P. Zelenka: Zgode svakidašnje ludosti (D. Ruždjak), B. Srbljanović: Barbelo (P. Magelli), J. B. P. Moliere: Mizantrop (F. Perković);

- Kazalište Komedija: J. Offenbach: Lijepa Helena (D. Ruždjak), J. Hašek: Švejk (D. Lončar),

V. Havel: Odlazak (N. Kleflin), I. Raos: Prosjaci i sinovi (Z. Mužić), Grgić/Kabiljo: Jalta, Jalta (V. Štefančić);

- Zagrebačko kazalište mladih: N. Mitrović/I. Vidić/F. Šovagović/D. Karakaš/I. Rajki: Zagreb 2020 (P. Magelli), T. Štivičić: Orient Express (M. Pograjc), J. Verne: Put oko svijeta u 80 dana (K. Dolenčić), B. Dežulović: Generacija 1991-1995 (B. Šeparović), te Program Učilišta;

- Satiričko kazalište Kerempuh: A. Tomić: Ljubav, struja, voda & telefon (V. Brešan), N. V. Gogolj: Mrtve duše (R. Tuminas);

- Gradsko kazalište Trešnja: R. Medvešek: Hrvatske narodne pripovijetke, Basne kao otvorena kazališna forma (F. Perković), H. Lofting: Doktor Dolittle (S. Anočić/Z. Sviben), J. Swift: Gulliverova putovanja (M. Koležnik/N. Šojlev);

- Zagrebačko kazalište lutaka: V. Balog/A. Tonković: Svarožić (K. Dolenčić), B. Ćopić: Ježeva kućica (B. Violić), J. M. Barrie: Petar Pan (A. Bukvić);

- Kazalište Žar ptica: S. Pilić: Sasvim sam popubertetio (A. Bukvić), W. Bonsels: Pčelica Maja (I. Leo Lemo), S. Suninsky: Četiri godišnja doba;

- Teatar &TD: M. Krleža: Hrvatski bog Mars (I. Plazibat), D. Milutinović: Knjiga (Z. Burić), N. Rajković/B. Jelčić: Izlog (koprodukcija);

- Ansambl Lado: Plesovi i pjesme Ravnih kotara (V. Bagur), Plesovi i pjesme sjeverozapadne Moslavine (A. Kanski/V. Š. Molnar);

- Dječje kazalište Dubrava: M. Kovač: Povuci-potegni, neverbalna predstava, H. Eckhertt Janosch: Oh, kako je lijepa Panama (M. Schiener), K. Čapek: Poštarska bajka (B. Kovačević);

- Kazalište Knap: S. Anočić: Gospodin..., F. Molnar: Dječaci Pavlove ulice (A. Bukvić);

Od projekata u nezavisnoj produkciji vrijedno je spomenuti u Teatru Exit: J. Cartwright: Ulica (P. Daves); u GD Histrion: R. Harvud: Garderobijer (J. Juvančić), G. Feydeau: Gospon ide u lov (D. Ferenčina); u Kazalištu Mala scena: S. Šesto: Vanda (S. Banović), P. Platel: Superbakice (I. Šimić); u Lutkarskoj sceni I. Brlić - Mažuranić: braća Grimm: Crvenkapica (Z. Mužić); u Kazališnoj družini Kufer: F. Schiller: Razbojnici (M. Vukić); u Umjetničkoj organizaciji Novo kazalište: Bernard-Marie: Koltes (I. Buljan); u Udruzi Grupa: Očevi i sinovi (K. Zec/S. Božić); u Kazalištu Merlin: T. Zajec: Kako ste mišići (A. Merlin); u Grupi Kugla: T. Vrvilo/D. Bartol: Anti Edip; u udruzi Bacači sjenki: Integralna izvedba trilogije Proces-grad (B. Bakal), u BADco: Prirodno rođeni kiborzi (G. Pristaš); u UO Planet art: P. Barlow: 39 stepenica (M. Torjanac); u Tigar teatru: braća Grimm/I. M. Bitanga: Tri praščića; u Epilog teatru: A. de Benedetti: Dva buketa crvenih ruža (I. Peroš); u Teatru Gavran: M. Gavran: Najluđa predstava na svijetu (M. Gavran); u Studiju za suvremeni ples: Plesni projekt Priručnik za izvedbu (M. Frlin); u Zagrebačkome plesnom ansamblu: Večer izraelskih koreografa S. Azimi, S. Biton; u Koreografskom laboratoriju Sodaberg: Plesni projekt: The Store 09 (M. Krajač/A. Široki/I. Korenčić); u Plesnom centru Tala: Srce moje kuca za nju (B. Šeparović/L. Lipovac/T. Curić/A. Janeva); u UO Marmot: Plesni solo: I. Omerzo; u LLINKT-u: Snaga plesa Lj. Zagorac; u Ansamblu slobodnog plesa Liberdance: Plesni projekt: Slike s izložbe (N. Georgieva/V. Velev); u Plesnom kolektivu: Plesni projekt: MaLo N. Lazić; u UO Kombinirane operacije: Plesni projekt: Generator (G. Chico/B. Matijević); u UO Histeria nova: Multimedijalna predstava: Greška (M. Šćekić); u Koautorskoj inicijativi: Every house has a door (L. Hixson); u Koreografskom ateljeu: Baricco: Ocean more (D. Mihanović/M. Boldin/A. Balanescu); u Exs sceni: Program Transwarp; u Autorskoj radionici Melone: Ložač sunca (S. Marchig); u Udruzi Puls: Zaboravljene žene (K. Đurđević).

U većem broju kazališta ostvarena je suradnja sa suvremenim domaćim piscima mlađe generacije te uključivanje u projekte mlađih redatelja, dramaturga i glumaca.

Kazališne družine i projekti, plesni ansambli i projekti te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put, a program kojih vijeće podrži, sufinancirat će se sistemom otkupa ili stimulacije - nakon realizacije.

U 2009. realizirat će se sljedeći festivali i manifestacije: Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, Međunarodni festival kazališta lutaka - PIF, Festival svjetskog kazališta, Bundek-fest, Naj, naj, naj festival, Dani satire, Gavelline večeri, Zagrebačko histrionsko ljeto, Kazališno-glazbena scena Amadeo, Platforma mladih koreografa, Nagrada hrvatskoga glumišta, Festival novog cirkusa, BIT- međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih.

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport participirat će u putnim troškovima onih kazališta, kazališnih družina i plesnih ansambala, koji odlukom selektora budu pozvani na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, Malih scena u Rijeci, Zlatnog lava u Umagu, Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade u Čakovcu, Riječku reviju lutkarskih kazališta, Lutkarsko proljeće u Vinkovcima, Zadar snova, Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre i dr. U program međunarodne kulturne suradnje bit će uključeni s dijelom putnih troškova oni ansambli, koji su dobili pozive na festivale, radionice i seminare, odnosno odgovarajuća stručna putovanja, te imaju potporu Ministarstva kulture ili neke druge institucije.

S obzirom na brojnost projekata nezavisnih producenata, vijeće i dalje drži neophodnim osigurati jedan broj termina u postojećim dvoranama za kazališne i plesne projekte.

Planirano za 2009. ukupno: 34.571.000,00
Ustanove: 20.271.000,00	Nezavisna produkcija: 14.300.000,00

Sufinanciranje programa i rada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu iznosi 48.000.000,00 kn.

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 3 javne gradske ustanove