Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Sveti Duh"

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 40. sjednici, 30. listopada 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Sveti Duh"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Sveti Duh" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na zapadu ulicom Dunjevac;

- na sjeveru linijom postojeće izgradnje između ulica Dunjevac i Sokolovac;

- na istoku ulicom Sokolovac i granicom parcele vodospremnika Sokolovac;

- na jugu granicom parcele Doma za starije i nemoćne osobe sv. Josipa.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 1,6 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat Plana sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje)

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet

2.B. Telekomunikacije i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

C) Obaveznih priloga koji sadrže:

- Obrazloženje Plana

- Izvod iz Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispravak, 6/08 - ispravak, 8/08 - ispravak, 10/08 - ispravak i 15/08 - ispravak)

- Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

- Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjeve i mišljenja nadležnih tijela i osoba sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

- Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedloge nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

- Izvješće o prethodnoj raspravi

- Izvješće o javnoj raspravi

- Evidenciju postupka izrade i donošenja prostornog plana

- Sažetak za javnost

Elaborat iz stavka 1. točaka A. B. i C. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000, na kojem su detaljno razgraničene na zone sljedećih namjena:

- mješovita namjena - pretežito stambena - M1 (narančasta)

- javna i društvena namjena - zdravstvena - D3 (crvena)

- površine infrastrukturnih sustava

- kolna površina - IS (bijela).

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, opskrbu električnom energijom i vodom, odvodnju otpadnih voda javnim kanalizacijskim sustavom te priključak na plinoopskrbnu mrežu i telekomunikacijsku mrežu.

1.1. Mješovita namjena - pretežito stambena (M1)

Članak 6.

U kazeti A. planira se gradnja stambeno - poslovnih građevina, a u kazeti B. stambenih građevina.

U građevinama u kazeti A., osim stanovanja, mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: prodavaonice robe dnevne potrošnje, ustanove zdravstvene zaštite, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovne prostore - urede, ugostiteljstvo i slično.

Površina svih pratećih sadržaja u građevini ili građevinama u kazeti A. može iznositi najviše 30% GBP na građevnoj čestici.

1.2. Javna i društvena namjena - zdravstvena namjena (D3)

Članak 7.

U kazeti C. planira se gradnja građevine javne i društvene namjene - zdravstvene (D3).

1.3. Dječja igrališta

Članak 8.

U kazeti A. planirano je uređenje dječjeg igrališta za uzrast djece 0 - 6 godina, ukupne površine 200 m².

Oblikovanje dječjeg igrališta odredit će se projektom uređenja vanjskih površina uz planiranu stambeno - poslovnu građevinu u kazeti A.

Prostor unutar kojeg su planirana dječja igrališta obvezno je hortikulturno urediti.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 9.

U obuhvatu Plana se nalazi dio kolnika ulice Sokolovac (IS) kao proširenje postojećeg kolnika prema kazeti B.

U obuhvatu Plana se planira izgradnja pješačkih staza kao površina u javnom korištenju koje će povezivati ulice Dunjevac i Sokolovac, širine 1,5 m.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 10.

U obuhvatu Plana se ne planira izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti.

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 11.

U kazeti C. planira se izgradnja građevine javne i društvene namjene - zdravstvene (D3).

U kazeti C. gradit će se građevina i uređivati površina prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- tlocrtna površina nadzemnih dijelova građevine može iznositi do 40% površine zahvata / čestice;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevine može iznositi tri nadzemne etaže, pri čemu se zadnja etaža oblikuje kao potkrovlje;

- ispod građevine dopuštena je izgradnja podruma, a broj etaža podruma nije ograničen;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 30% površine građevne čestice;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. odredbi ove odluke;

- prije bilo kakve izgradnje potrebna je izrada geotehničke prospekcije terena od strane ovlaštene osobe radi procjene stabilnosti vodospremnika Sokolovac;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Uređenje prostora za predškolsku ustanovu planira se u sklopu stambeno - poslovne građevine u kazeti A.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 12.

Stambene građevine će se graditi u kazetama A. i B.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000.

Maksimalni građevni pravci građevina određeni su kartografskim prikazom 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:1000.

Maksimalni građevni pravac određuje najmanju udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

Izvan maksimalnoga građevnog pravca moguća je gradnja podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.1. i 4.2. odredbi ove odluke.

4.1. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u kazeti A.

Članak 13.

U kazeti A. gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2.500 m², a maksimalna površina građevne čestice jednaka je površini kazete;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevine može iznositi pet nadzemnih etaža, pri čemu se zadnja etaža oblikuje kao potkrovlje;

- broj podzemnih etaža nije ograničen;

- najveća visina vijenca višeg dijela građevine je 18,0 m mjereno od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižom dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;

- minimalna udaljenost građevnog pravca svih građevina od međe vlastite građevne čestice, osim od postojeće ili planirane javnoprometne površine, ne može biti manja od h/2;

- najveća visina etaže prizemlja je 4,5 m (mjereno od poda do poda);

- najmanje 20% površine unutar zahvata mora biti prirodni teren hortikulturno uređen;

- najveća izgrađenost građevnih čestica u kazeti A. je 40%;

- površina svih pratećih sadržaja u građevini može iznositi najviše 30% GBP na građevnoj čestici;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_in građevne čestice za kazetu A. je 1,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_in građevne čestice za kazetu A. je 2,0;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice, osim gdje je to nužno iz sigurnosnih ili drugih razloga;

- u sklopu građevine, u prvoj podzemnoj etaži, planira se izgradnja trgovačkog sadržaja;

- u sklopu kazete A. planira se uređenje predškolske ustanove u sklopu stambeno - poslovne građevine, pri čemu je predškolska ustanova dimenzionirana sukladno članku 14. ove odluke;

- na površini kazete A., uz granicu prema kazeti C. planira se pješačka površina (pješačka staza) kao površina u javnom korištenju koja povezuje ulice Dunjevac i Sokolovac, širine 1,5 m;

- potreban broj PGM osigurat će se na pripadajućoj građevnoj čestici, pri čemu najmanje 50% PGM treba osigurati u podzemnoj garaži;

- u dijelu građevine gdje izgradnja garaže prelazi gabarite maksimalnoga građevnog pravca, iznad garaže treba planirati nadsloj plodnog supstrata debljine 2 m za potrebe hortikulturnog uređenja (uključivo i sadnju stabala).

Članak 14.

U sklopu stambeno - poslovne građevine u kazeti A. planira se uređenje predškolske ustanove, kapacitet koje je određen prema sljedećim kriterijima:

- broj stanovnika u obuhvatu Plana 200 stanovnika

- broj stanovnika u gravitacijskom području 800 stanovnika

- ukupni broj stanovnika 1.000 stanovnika

- broj djece (8% broja stanovnika) 80 djece

- broj korisnika (obuhvat 76% broja djece) 62 korisnika

- odabrani kapacitet: 4 odgojno - obrazovne skupine (2 jaslice + 2 vrtić) ili ukupno oko 60-ero djece)

- potrebna površina GBP-a min. 100 m²/grupa

- potrebna vanjska površina min. 15 m²/djetetu

Kapacitet odgojno - obrazovnih skupina dimenzioniran je sukladno mjerilima i normativima Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine 63/08).

4.2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u kazeti B.

Članak 15.

U kazeti B. gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m², a maksimalna površina građevne čestice jednaka je površini kazete;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevine može iznositi tri nadzemne etaže, pri čemu se zadnja etaža oblikuje kao potkrovlje;

- broj podzemnih etaža nije ograničen;

- najveća visina vijenca višeg dijela građevine je 9,0 m mjereno od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižom dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;

- najmanje 30% površine unutar zahvata mora biti prirodni teren hortikulturno uređen;

- minimalna udaljenost građevnog pravca svih građevina od međe vlastite građevne čestice, osim od postojeće ili planirane javnoprometne površine, ne može biti manja od h/2;

- najveća izgrađenost građevnih čestica za kazetu B. je 30%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_in građevne čestice za kazetu B. je 0,6;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_in građevne čestice za kazetu B. je 1,0;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice, osim gdje je to nužno iz sigurnosnih ili drugih razloga;

- na površini kazete B., uz južni rub, planira se pješačka površina (pješačka staza) kao površina u javnom korištenju koja povezuje ulice Dunjevac i Sokolovac, širine 1,5 m.

4.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja kazeta A i B.

Članak 16.

Točna površina kazete, odnosno jedne ili više građevnih čestica u njoj, odredit će se lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet, 2.B. Telekomunikacije i energetski sustav i 2.C. Vodnogospodarski sustav.

Ulični koridor ulice Dunjevac preko kojeg se ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevnih čestica (kazeta A. i C.), te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture, nalazi se izvan obuhvata Plana.

Ulični koridor ulice Sokolovac preko kojeg se ostvaruje kolni, biciklistički i pješački pristup do građevne čestice (kazeta B.) dijelom se nalazi u obuhvatu Plana zbog planiranog proširenja koridora na širinu od 9,0 m. Prometno rješenje koridora dijela ulice Sokolovac prikazano je na kartografskom prikazu Plana 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet.

Priključenje građevina na postojeće javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, prikazano je na kartografskim prikazima Plana, i to:

- planirane stambeno - poslovne građevine (kazeta A.) i zdravstvena građevina (kazeta C.) bit će priključene na javnoprometnu površinu - ulicu Dunjevac, te na ostalu komunalnu infrastrukturu koja se nalazi ili se planira u uličnom koridoru ulice Dunjevac (struja, voda, kanalizacija, plin i telekomunikacije);

- planirane stambene građevine (kazeta B.) bit će priključene na javnoprometnu površinu - ulicu Sokolovac, te na ostalu komunalnu infrastrukturu koja se nalazi ili se planira u uličnom koridoru ulice Sokolovac (struja, voda, kanalizacija, plin i telekomunikacije).

Planom se predviđa izgradnja pješačkih staza kao površina u javnom korištenju, širine 1,5 m koje će kao pješačke veze povezivati ulice Dunjevac i Sokolovac. Za potrebe ovih pješačkih staza će se izvesti javna rasvjeta.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 18.

U obuhvatu Plana ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 19.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima i u odnosu na planiranu namjenu:

- stanovanje 13 - 17 PGM / 1.000 m² GBP,

- trgovine 30 - 50 PGM / 1.000 m² GBP,

- poslovni sadržaji 15 - 25 PGM / 1.000 m² GBP,

- skladišta i sl. 6 - 10 PGM / 1.000 m² GBP,

- ugostiteljstvo 40 - 60 PGM / 1.000 m² GBP.

Potreban broj PGM-a osigurat će se na pripadajućoj građevnoj čestici, pri čemu najmanje 50% PGM treba osigurati u podzemnoj garaži.

Iznimno, Planom se omogućuje korištenje javnog parkirališta u koridoru ulice Dunjevac za dio potreba poslovnih prostora planirane stambeno - poslovne građevine u kazeti A.

U građevinsku bruto površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Uz ulicu Sokolovac planira se izgradnja parkirališta okomito na ulicu, na površini kazete B. koje treba urediti tako da se između stajanki za parkiranje na udaljenosti 15 - 20 m omogući sadnja stabla, kako bi se uz ovaj ulični koridor mogao formirati drvored.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 20.

Površine za kretanje pješaka između ulica Dunjevac i Sokolovac planirane su kao pješačke staze u minimalnoj širini od 1,5 m.

Uz ove pješačke staze planirano je hortikulturno uređenje zelenih površina te izgradnja javne rasvjete.

Uz pješačke staze u koridorima ulica Dunjevac i Sokolovac planirana je sadnja drvoreda sukladno prostornim mogućnostima.

5.1.4. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 21.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 22.

Planom su definirane načelne trase komunalne infrastrukturne mreže, prema kartografskom prikazu 2. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacije i energetski sustav i 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1000.

Konačne trase i profili odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za pojedinu trasu ili uređaj. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

5.2.1. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 23.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:1000.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi. Maksimalno će se zaštititi i sačuvati postojeća DTK mreža, uz potrebno premještanje i gradnju nove mreže.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima promjera 110 mm, te PEHD cijevima promjera 50, 40 i 32 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene. Prema odredbama posebnih propisa treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna.

U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija. Sukladno navedenome u obuhvatu Plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih telekomunikacija smještanjem na planirane građevine druge namjene (rooftop), uz suglasnost vlasnika te građevine.

Gradnja samostojećih antenskih stupova za osnovnu postaju u obuhvatu Plana nije moguća.

5.2.2. Uvjeti gradnje plinovodne mreže

Članak 24.

Plinofikacija područja obuhvata Plana i opskrba planiranih građevina plinom će biti izvedena razvodom srednjotlačne plinske mreže (STP) u uličnim koridorima u kojima ona još nije izvdena (ulica Dunjevac) ili priključkom na postojeću plinoopskrbnu mrežu (ulica Sokolovac) te izvedbom pripadnih kućnih priključaka, kojima će biti omogućena plinofikacija svih postojećih građevina.

STP se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1,0 m. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2,0 m, a srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1,0 m. Udaljenosti STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim zgradama, imat će zasebni srednjotlačni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu. Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina u slučaju razornih nepogoda.

Dimenzije planiranih plinovoda će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

5.2.3. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže

Članak 25.

Vodoopskrbni cjevovodi su položeni u koridorima postojećih prometnica, kao što je to prikazano na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1000.

Sukladno kupoprodajnom ugovoru od 26.3.2007. godine o prodaji k.č.br. 545/7 k.o. Črnomerec, članak 4., izgradnja na području obuhvata UPU-a "Sveti Duh" moguća je uz uvjet da se predmetno zemljište prije toga oslobodi od postojeće infrastrukture - vodospremnika za Opću bolnicu "Sveti Duh" i vodoopskrbnih cijevi, odnosno da se za potrebe Opće bolnice "Sveti Duh" osigura mogućnost alternativne opskrbe vodom iz drugog smjera. Temeljem spomenutog ugovora premještanje postojeće vodospreme i vodoopskrbnih cijevi obveza je Opće bolnice "Sveti Duh".

Postojeći vodoopskrbni cjevovod DN 250 mm koji vodi od vodospremnika Sokolovac do vodospremnika II. vodoopskrbne zone Trsje premjestit će se iz postojeće trase u novu sukladno posebnim uvjetima Zagrebačkog holdinga - Podružnice Vodoopskrbe i odvodnje.

Potrebni profili cjevovoda, ako postojeća količina vode neće zadovoljiti potrebe, bit će određeni na temelju hidrauličkog proračuna, a za ulazne podatke za hidraulički proračun upotrijebit će se podaci stvarnog i planiranog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

Trasu mogućih novih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno je i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Cjevovodi će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m. Cjevovode treba polagati u prvome podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika ili razdjelnih pojasa zelenila.

Svijetli vertikalni razmak voodvodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na prosječnoj udaljenosti 70 - 80 m. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

5.2.4. Uvjeti gradnje kanalizacijske mreže

Članak 26.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se priključkom građevina na javni kanalizacijski sustav izveden u kolniku ulice Dunjevac (Ø60 cm i 0/75 cm) i Sokolovac (50/75 cm), prema kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1000.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na postojeći sustav javne odvodnje, koji je izveden kao mješoviti jer služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda.

Sve priključke na sustav javne odvodnje treba izvoditi vodonepropusno. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. Sabirna okna kućnih priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Za sve nove građevine na području obuhvata Plana, za njihovo projektiranje i građenje, te za rekonstrukciju postojećih, odnosno za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Površinske vode parkirališta prije upuštanja u javnu kanalizaciju treba pročistiti na separatoru ulja i masti.

5.2.5. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže

Članak 27.

U obuhvatu Plana postoje elektroenergetski objekti i elektroenergetski vodovi srednjeg i niskog napona te mreža javne rasvjete.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže prema kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:1000.

Postojeći 10 kV kabel 1012, položen između 1TS 350 Bolnica "Sveti Duh" i 1TS 591 Sokolovac - Vodovod treba zamijeniti novim tipa XHE 49-A 3x (1X185/25 mm²), 20 kV.

Postojeći kabel 20 kV 2KV 2588, koji povezuje 1TS 591 i 1Ts 724 "Sveti Duh" 29 treba zaštititi i po potrebi izmaknuti u novu trasu.

Postojeće niskonaponske vodove treba po potrebi rekonstruirati, zaštititi i izmaknuti u novu trasu.

Članak 28.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila.

Pri projektiranju treba obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih vodova i ostalih komunalnih instalacija.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih građevina definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaku pojedinu građevinu, u fazi ishođenja investicijsko - tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Na površini kazete A. planirana je izgradnja nove transformatorske stanice TS 20/0,4 kV, koja može biti smještena u sklopu planirane stambeno - poslovne građevine, ali i na zasebnoj građevnoj čestici u kazeti A.

Ako će se TS 20/0,4 kV graditi na zasebnoj građevnoj čestici, njena površina treba imati veličinu 7,0 x 7,0 m te mora biti smještena uz prometnicu.

5.2.6. Uvjeti gradnje javne rasvjete

Članak 29.

Sve prometne površine treba osvijetliti postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja. Sve površine trebaju biti rasvijetljene u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni.

Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze. Za sve pješačke površine i parkirališta javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja vanjskih površina u elaboratu za lokacijsku dozvolu. Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar konzumnih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski koje koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4 x 25 mm²).

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 30.

Unutar područja obuhvata nema kulturno - povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

7. Postupanje s otpadom

Članak 31.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10,0 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kN.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u koridorima postojećih prometnica.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 32.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

8.2. Zaštita zraka

Članak 33.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom zone prirodnim plinom i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

8.3. Zaštita tla

Članak 34.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja;

- planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

8.4. Zaštita od buke

Članak 35.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva i sadnjom drvoreda u koridoru prometnica;

- primarnom orijentacijom višestambenih građevina na parkovne površine;

- udaljavanjem građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca ulice.

8.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

8.5.1. Zaštita od požara

Članak 36.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 37.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnoga požarnog sektora;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke od drugih komunalnih instalacija u skladu s odredbama posebnih propisa.

8.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 38.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine treba osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2+h2/2+5m, a ako je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite od ratnih opasnosti.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenjene su prema normativu 1 sklonišno mjesto na 50 m² GBP;

- potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjene su na osnovi 2/3 predviđenog broja zaposlenih, a prema normativu 25 m² GBP / 1 zaposleni;

- potrebe sklonišnih mjesta za javnu i društvenu namjenu - zdravstvenu (D3) procijenjene su na 20 zaposlenih.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta prikazane su u točki 3.6.5. Mjere zaštite i sklanjanja tekstualnog dijela Plana na temelju najvećega mogućeg GBP-a i iznose 333 mjesta.

U skladu s navedenim proračunom u obuhvatu Plana se predviđa izgradnja jednog skloništa za 300 osoba u sklopu građevine javne i društvene namjene u kazeti C.

Sklonište mora biti projektirano, izvedeno i opremljeno u skladu s posebnim propisom.

Sklonište osnovne zaštite mora biti smješteno u sklopu planirane građevine, dvonamjensko po funkciji i treba se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti treba se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 39.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

9.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 40.

Planom se utvrđuje obveza izrade urbanističko - arhitektonskih natječaja za planirane zahvate u prostoru u kazeti C. - građevine javne i društvene namjene.

9.3. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 41.

Na području Plana ne postoje građevine namjena kojih je protivna planiranoj namjeni.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Urbanistički plana uređenja "Sveti Duh" izrađen je u šest (6) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 43.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/437

URBROJ: 251-01-04-08-4

Zagreb, 30. listopada 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.