Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Sesvetska Selnica - jug

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Sesvetska Selnica-jug

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Sesvetska Selnica-jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana nalazi se na području gradske četvrti Sesvete u naselju Sesvetska Selnica, koje po svom položaju unutar granica Sesveta, zauzima istočni dio gradskog prostora.

Područje obuhvaćeno programom za izradu Urbanističkog plana uređenja zone Sesvetska Selnica-jug omeđeno je:

- na sjeveru stambenim naseljem

- na istoku Ulicom Franje Puđaka,

- na zapadu zaštitnom zelenom površinom,

- na jugu budućim koridorom produžene Ulice grada Vukovara.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 26,67 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Sesvetska Selnica - jug sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1.000:

0. POSTOJEĆE STANJE

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.A PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMETNA I ULIČNA MREŽA

2.B PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. A NAČIN I UVJETI GRADNJE OBLICI KORIŠTENJA

4. B NAČIN I UVJETI GRADNJE NAČIN GRADNJE

5. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1.000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena

niske višestambene građevine (narančasta) M1-1

2. Mješovita -pretežito stambena namjena

individualne građevine (narančasta) M1-2

3. Javna i društvena namjena- predškolska (crvena) D4

4. Javna i društvena namjena- školska (crvena) D5

5. Javna i društvena namjena- vjerska (crvena) D8

6. Javni park (zelena) Z1

7. zaštitne zelene površine (zelena) Z

8. Dječje igralište (znak)

9. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - niske višestambene građevine - M1 - 1

Članak 6.

U kazetama M1-1-1, M1-1-2, M1-1-3, M1-1-4, M1-1-5, M1-1-6, M1-1-7, M1-1-8, M1-1-9, M1-1-10 i M1-1-11 planira se gradnja niskih višestambenih slobodnostojećih građevina.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne smetaju stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori i za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove i škole;

- ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke i društvene organizacije i sadržaje kulture (izložbeni prostori i sl.), vjerske zajednice;

- pošte, banke i slično;

- sadržaji posebne namjene;

- šport i rekreaciju na otvorenim prostorima i u manjim dvoranama bez gledališta;

- druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavništva i drugo);

- ugostiteljstvo;

- javne garaže;

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može iznositi najviše do 30% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, građevine posebne namjene, trgovačko-uslužni centri stambenog susjedstva, športsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, javne garaže, te manje komunalne građevine i uređaji.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

1.2. Mješovita - pretežito stambena namjena - individualne građevine - M1 - 2

Članak 7.

U kazetama M1-2-1, M1-2-2, M1-2-3, M1-2-4, M1-2-5, M1-2-6, M1-2-7, M1-2-8, M1-2-9, M1-2-10, M1-2-11, M1-2-12, M1-2-13, M1-2-14 i M1-2-15 planira se gradnja građevina mješovite - pretežito stambene namjene.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne smetaju stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori i za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove i škole;

- ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke i društvene organizacije i sadržaje kulture (izložbeni prostori i sl.), vjerske zajednice;

- pošte, banke i slično;

- sadržaji posebne namjene;

- šport i rekreaciju na otvorenim prostorima i u manjim dvoranama bez gledališta;

- druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavništva i drugo);

- ugostiteljstvo;

- javne garaže;

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može iznositi najviše do 30% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, građevine posebne namjene, trgovačko-uslužni centri stambenog susjedstva, športsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, javne garaže, te manje komunalne građevine i uređaji.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

U kazeti D4 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 10 odgojnih skupina (5 jasličke i 5 vrtićke dobi).

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.4. Javna i društvena namjena - školska - D5

Članak 9.

U kazeti D5 planira se gradnja školske ustanove kapaciteta do 420 učenika.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.5. Javna i društvena namjena - vjerska - D8

Članak 10.

U kazeti D8 planira se gradnja buduće crkve i pastoralnog centra.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.6. Javni park - Z1

Članak 11.

U kazetama Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4 planira se javni park.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina.

Tipologija javnog parka određena je načinom i razinom opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom. Prema tipologiji javni se parkovi diferenciraju na gradske parkove i parkove susjedstva.

U kazetama Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4 planira se park stambenog susjedstva.

U kazeti Z1-1 uređuje se dječje igralište te smještaju dva dvonamjenska skloništa za potrebe stanovništva. Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj koji će obuhvaćati i pripadajući trg.

1.7. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 12.

U kazetama Z-1, Z-2 i Z-3 planiraju se zaštitne zelene površine.

Zaštitne zelene površine koncipirane su kao tampon-zona zelenila prema gradskoj autocesti (obilaznici, produženoj Ulici grada Vukovara) kako bi se vizualno odvojilo stanovanje od vrlo frekventne prometnice.

1.8. Dječje igralište - znak

Članak 13.

U kazeti Z1-1 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta koje se planiraju unutar parkovnih površina naselja, a njihov točan položaj odredit će se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete.

1.9. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 14.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji, infrastrukturne građevine na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske, površinske i druge prometne građevine.

Iznimno, na građevnim se česticama uz građevine iz prethodnoga stavka mogu graditi i poslovne građevine (uredske i prateće), vezano uz obavljanje osnovne djelatnosti.

Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja te infrastrukturnih građevina na posebnim prostorima i građevnim česticama mogu se graditi trafostanice 110/x kV, plinske regulacijske (PRS), razdjelne (RS) i blok (BS) stanice, te ispostave za dežurne službe.

Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge prometne građevine mogu se graditi:

- autobusni kolodvor i stajališta;

- željeznički kolodvor i stajališta s pratećim sadržajima;

- parkirališta, javne garaže i garaže;

- benzinske postaje s pratećim sadržajima;

- željezničke građevine i koridori s pratećim sadržajima;

- ulice i trgovi.

Na površinama infrastrukturnih sustava iz ovoga članka ne mogu se graditi stambene građevine.

2. Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito stambene namjene - niske višestambene građevine -M1-1

Članak 15.

Niske višestambene građevine mješovite - pretežito stambene namjene - niska višestambena izgradnja gradit će se u kazetama M1-1-1, M1-1-2, M1-1-3, M1-1-4, M1-1-5, M1-1-6, M1-1-7, M1-1-8, M1-1-9, M1-1-10 i M1-1-11.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4.B NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE u mjerilu 1:1.000.

Obvezni prostorni pokazatelji građevnih čestica za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.2. ovih odredbi. U svim građevinama moguća je gradnja etaže podruma.

Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke.

2.1. Kazete M1-1-1, M1-1-2, M1-1-3, M1-1-4, M1-1-5, M1-1-6, M1-1-7, M1-1-8, M1-1-9, M1-1-10 i M1-1-11

Članak 16.

U kazetama M1-1-1, M1-1-2, M1-1-3, M1-1-4, M1-1-5, M1-1-6, M1-1-7, M1-1-8, M1-1-9, M1-1-10 i M1-1-11 gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najmanje 80 m² građevne čestice /1 stan;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najveći k_i je 1,0;

- najveći GBP na građevnoj čestici je 600 m²;

- građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5 m;

- prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeći GBP i k_i, veći od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga plana;

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga plana;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.3. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

Na građevnoj čestici individualne i niske građevine može se graditi:

- pomoćna građevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku građevinu (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine); s najviše jednom etažom visine do 3 m, uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

- nadstrešnica namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl.; uračunava se u izgrađenost građevne čestice (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu), ne uračunava se u GBP; na njezin se smještaj primjenjuju odredbe za pomoćne građevine.

Građevni pravac pomoćne građevine, odnosno nadstrešnice, u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine. Iznimno, na kosom terenu garaža se može graditi ispred glavne građevine, odnosno na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.

Najmanja udaljenost samostojeće pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti 1 m, odnosno 3 m ako ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici.

Poluugrađena pomoćna građevina mora biti prislonjena uz pomoćnu građevinu na susjednoj građevnoj čestici, odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Pomoćna građevina u nizu mora biti dvjema stranama prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

2.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete M1-1-1, M1-1-2, M1-1-3, M1-1-4, M1-1-5, M1-1-6, M1-1-7, M1-1-8, M1-1-9, M1-1-10 i M1-1-11

Članak 17.

Koeficijent izgrađenosti k_ig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti k_is je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

Iz navedenih prostornih pokazatelja, odnosno najvećih dopuštenih vrijednosti za pojedine kazete, proizlaze prostorni pokazatelji za dio područja obuhvata Plana čiji je razvoj u potpunosti određen ovim planom.

3. Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito stambene namjene - individualne građevine - M1-2

Članak 18.

Građevine mješovite - pretežito stambene namjene - individualna izgradnja gradit će se u kazetama M1-2-1, M1-2-2, M1-2-3, M1-2-4, M1-2-5, M1-2-6, M1-2-7, M1-2-8, M1-2-9, M1-2-10, M1-2-11, M1-2-12, M1-2-13, M1-2-14 i M1-2-15.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4.B NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1.000.

Obvezni prostorni pokazatelji građevnih čestica za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 3.2. ovih odredbi. U svim je građevinama moguća gradnja etaže podruma.

Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke.

3.1. Kazete M1-2-1, M1-2-2, M1-2-3, M1-2-4, M1-2-5, M1-2-6, M1-2-7, M1-2-8, M1-2-9, M1-2-10, M1-2-11, M1-2-12, M1-2-13, M1-2-14 i M1-2-15

Članak 19.

U kazetama M1-2-1, M1-2-2, M1-2-3, M1-2-4, M1-2-5, M1-2-6, M1-2-7, M1-2-8, M1-2-9, M1-2-10, M1-2-11, M1-2-12, M1-2-13, M1-2-14 i M1-2-15 gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i građevina u nizu;

- najveća visina građevina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanja površina građevne čestice je 500 m² za samostojeće građevine, 300 m² za poluugrađene građevine, a 200 m² za građevine u nizu;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30% za samostojeće građevine, 40% za poluugrađene građevine, a 50 % za građevine u nizu;

- najveći k_i je 1,0 za samostojeće, a 1,2 za dvojne i građevine u nizu;

- najveći GBP na građevnoj čestici je 400 m² za samostojeće građevine, a 200 m² za poluugrađene građevine i građevine u nizu;

- građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3 m;

- prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

- prigodom interpolacije, površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga plana;

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeći GBP i k_i veći od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeća udaljenost od međe susjedne građevne čestice koja nije manja od 1 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovog plana;

- iznimno, na građevnim česticama većima od 5.000 m² moguća je gradnja individualnih stambenih građevina visine podrum i dvije etaže; najveći GBP je 800 m²; najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 10 m;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

Na građevnoj čestici individualne i niske građevine može se graditi:

- pomoćna građevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku građevinu, (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine); s najviše jednom etažom visine do 3 m, uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

- nadstrešnica namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl.; uračunava se u izgrađenost građevne čestice (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu), ne uračunava se u GBP; za njezin se smještaj primjenjuju odredbe za pomoćne građevine.

Građevni pravac pomoćne građevine, odnosno nadstrešnice, u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine. Iznimno, na kosom terenu garaža se može graditi ispred glavne građevine, odnosno na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.

Najmanja udaljenost samostojeće pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti 1 m, odnosno 3 m ako ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici.

Poluugrađena pomoćna građevina mora biti prislonjena uz pomoćnu građevinu na susjednoj građevnoj čestici, odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Pomoćna građevina u nizu mora biti dvjema stranama prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

3.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina- kazete M1-2-1, M1-2-2, M1-2-3, M1-2-4, M1-2-5, M1-2-6, M1-2-7, M1-2-8, M1-2-9, M1-2-10, M1-2-11, M1-2-12, M1-2-13 i M1-2-14 i M1-2-15

Članak 20.

Koeficijent izgrađenosti k_ig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti k_is je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

Iz navedenih prostornih pokazatelja, odnosno najvećih dopuštenih vrijednosti za pojedine kazete, proizlaze prostorni pokazatelji za dio područja obuhvata Plana čiji je razvoj u potpunosti određen ovim planom.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 21.

U kazeti D4 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 10 odgojnih skupina (5 jasličke i 5 vrtićke dobi).

U kazeti D5 planira se gradnja školske ustanove kapaciteta do 420 učenika.

U kazeti D8 planira se gradnja buduće crkve i pastoralnog centra.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4. B NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1.000.

4.1. Kazeta D4

Članak 22.

Kazeta D4 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove na građevnoj čestici koja odgovara površini kazete;

- najveća visina građevine su dvije etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 30%;

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe arhitektonskog natječaja.

4.2. Kazeta D5

Članak 23.

Kazeta D5 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kazete je 30%;

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti prirodni teren;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe arhitektonskog natječaja.

4.3. Kazeta D8

Članak 24.

Kazeta D8 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- visina građevine odredit će se programom natječaja;

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kazete je 30%;

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti prirodni teren;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.6. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe arhitektonskog natječaja.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 25.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do novoformiranih kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 26.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

U predmetnom koridorima je u odnosu na njihov profil i razmještaj infrastrukture omogućeno oblikovanje zelenih pojaseva.+

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 27.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta određuje se ovisno o namjeni prostora prema sljedećim normativima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema gore navedenom normativu, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, 1 PGM / 5-20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Za određivanje broja parkirališnih mjesta za kompleksne proizvodne, uslužne, poslovne i trgovačke sadržaje treba, na temelju detaljnog programa građenja, utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe, vodeći računa o broju zaposlenih i posjetitelja, načinu dostave i otpreme robe i tehnološkim potrebama proizvodnje, blizini javnog prijevoza i slično.

Garaže se ne mogu prenamjenjivati za druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja vozila.

Parkiranje je moguće, u pravilu, na svim ulicama, uz uvjet poštivanja zahtjeva sigurnosti prometa te osiguravanja prolaza za pješake, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći. Na ulicama na kojima se predviđa gradnja parkirališta brzina kretanja motornih vozila ograničit će se na 50 km/h i manje.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na javnim parkiralištima i u javnim garažama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s invaliditetom.

Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, prodavaonicu proizvoda dnevne potrošnje, poštu, restoran i predškolsku ustanovu, mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozila osoba s invaliditetom.

Parkirališne se potrebe za pojedine građevine rješavaju na građevnoj čestici, a javna se parkirališta grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama), te u javnim garažama.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 28.

Planom je predviđena izgradnja trga. Za predmetnu površinu bit će raspisan arhitektonski natječaj.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 29.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u ulice uz obuhvat Plana (Ulica Ivice Lovinčića, Ulica Lavoslava Horvata), a stajališta s ugibalištima treba riješiti daljnjom razradom prostorne i tehničke dokumentacije.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 30.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.B PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1.000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Potrebno je osigurati koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutra zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi ø110, ø50; u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Potrebno je predvidjeti različite lokacije unutar zone zahvata za ulične kabinete, dimenzija (dxšxv) 2mx1mx2m, koji bi bili smješteni oko središta predmetnog područja, te pokrivali područje unutar cca 500 m.

Predvidjet će se po potrebi zaštita i premještanje postojećih TK kapaciteta na području zone zahvata.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.)

Koncesionari na području pokretnih komunikacija grade za svoje potrebe infrastrukturu pokretnih komunikacija jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH zbog važnosti za RH. Za razvoj pokretnih komunikacija planira se izgradnja građevina Infrastrukture pokretnih komunikacijskih mreža svih sustava sadašnjih sljedećih generacija, tj. njihovih tehnologija. To su osnovne postaje s pripadajućim antenskim uređajima, potrebnim kabelskim vodovima i ostalom opremom. Osnovne postaje mogu biti postavljene na samostojeće antenske sustave različitih izvedbi ili na građevinama.

Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se objekti navedene telekomunikacijske infrastrukture na dotičnom području, uz poštivanje uvjeta građenja koji su zakonom propisani za takve vrste građevina. Prostorna distribucija osnovnih postaja s antenskim prihvatima na postojećim građevinama moguća je gdje god to uvjeti omogućavaju.

U građevinskim područjima gospodarske, turističke i sportsko - rekreacijske namjene kao i u područjima mješovite namjene (gospodarsko - stambene / gospodarsko - sportsko -rekreacijske) te u području niske obiteljske gradnje moguća je izgradnja samostojećih antenskih stupova za osnovne postaje. Za samostojeće antenske stupove za osnovne postaje treba, gdje god to tehnološki uvjeti zahtijevaju, osigurati prostor s prilazom s prometne površine.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 31.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. B PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1.000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 32.

Dan je načelan položaj cjevovoda unutar prometnica koji će se detaljnije definirati lokacijskom dozvolom. Novi vodoopskrbni cjevovodi se mogu graditi i postojeći rekonstruirati etapno. Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata. Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun koristit će podatke stvarnog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

5.3.2. Odvodnja

Članak 33.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 34.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana opskrbljivat će se prirodnim plinom planiranim niskotlačnim plinovodom. Unutar obuhvata Plana po planiranim prometnicama predviđeni su koridori za niskotlačne plinovode. Planirana niskotlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana bit će spojena na postojeće niskotlačne plinovode u kontaktnoj zoni obuhvata Plana te će s postojećom niskotlačnom plinskom mrežom naselja Sesvetska Selnica činit tehničku cjelinu.

NTP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1 m, te se izvode sukladno propisima za plinovode radnog tlaka do 1 bar. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za NTP i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

S obzirom na znatnu potrošnju prirodnog plina koja se planira za plinofikaciju budućih građevina unutar obuhvata Plana, bit će potrebno:

- rekonstruirati plinsku regulacijsku stanicu PRS Sesvetska Selnica uključivo njeno priključenje na visokotlačni plinski sustav,

- provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda kojima će plinska mreža unutar obuhvata Plana opskrbljivati potrošače prirodnim plinom, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode većeg kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe planirane veće potrošnje plina,

- planirati spajanje plinske mreže naselja Jelkovec i Sesvetska Selnica planiranim plinovodima unutar obuhvata Plana .

Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama, mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 35.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Transformatorske stanice moguće je locirati u kazetama mješovite namjene i javno-društvene namjene. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, predviđene su u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 36.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na: javni park, zelenilo uz stambene građevine i građevine mješovite - pretežito stambene namjene, zelenilo uz javnodruštvene građevine, te zelenilo u koridorima prometnica.

6.1. Javni park - kazete Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4

Članak 37.

Javni park je planiran u kazetama Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4 ukupne površine cca 20.178 m² ili 7.56% novoplaniranog naselja.

U kazetama Z1-1, Z1-2, Z1-3 i Z1-4 planira se park gabarita i karaktera koji su određeni namjenom i kapacitetom obodnih sadržaja. Njegova funkcionalna komponenta proizlazi iz njegove pozicije planiranog područja što definira i njegov oblikovni i uređajni profil sukladno zahtjevima okolnih sadržaja. U sklopu parka kazete Z1-1 uređuje se i dječje igralište.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtno tehnička rješenja, omogućuje ekološko, rekreacijsko i estetsko korištenje gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U sklopu parka se uređuje i dječje igralište. Oprema planiranoga dječjeg igrališta treba adekvatnim spravama postavljenim prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece.

Unutar površine javnog parka - grafičke oznake Z1, nije dopuštena gradnja, osim dvaju poluukopanih dvonamjenskih skloništa za potrebe stanovništva. Predviđa se okvirni kapacitet od 300 sklonišnih mjesta po skloništu, a detaljni urbanistički parametri bit će definirani provedbom urbanističko-arhitektonskog natječaja.

6.2. Zaštitne zelene površine - kazete Z-1, Z-2 i Z-3

Članak 38.

Zaštitne zelene površine planirane su u kazetama Z-1, Z-2 i Z-3 ukupne površine cca 6.707 m² ili 2.51% novoplaniranog naselja.

Zaštitne zelene površine koncipirane su kao tampon - zona zelenila prema gradskoj autocesti (obilaznici, produženoj Vukovarskoj ulici) kako bi se stanovanje vizualno odvojilo i zaštitilo od buke vrlo frekventne prometnice.

6.3. Zelenilo uz građevine mješovite - pretežito stambene namjene, individualne i niske višestambene građevine - kazete M1-1-1, M1-1-2, M1-1-3, M1-1-4, M1-1-5, M1-1-6, M1-1-7, M1-1-8, M1-1-9, M1-1-10, M1-1-11, M1-2-1, M1-2-2, M1-2-3, M1-2-4, M1-2-5, M1-2-6, M1-2-7, M1-2-8, M1-2-9, M1-2-10, M1-2-11, M1-2-12, M1-2-13 , M1-2-14 i M1-2-15

Članak 39.

Zelene površine integrirane uz stambene građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

Potrebno je formirati poteze i ansamble sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda "kroz prozor", zaštiti od buke i utjecaja negativnih učinaka od prometa općenito, te osmisliti zelene komunikacije između pojedinih sadržaja unutar područja. Ove su enklave integralni dio ukupnoga krajobraznog rješenja naselja i medij kojim naselje prestaje biti samo skup stambenih građevina, već ono funkcionira kao realna društvena stvarnost u kvalitetnome životnom okviru.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

Na građevnim česticama najmanje 30% površine mora biti prirodni teren.

6.4. Zelenilo uz objekt javne namjene - predškolska ustanova - kazeta D4

Članak 40.

Zelenilo uz predškolsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece najmlađeg uzrasta, čije su sastavnice uređenja elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnova krajobraznog uređenja u ovoj namjeni treba biti zaštitni vegetacijski sklop - slobodno razveden, a bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Takvim zelenim obodom vizualno se definiraju interni prostori za odvijanje dječje igre. U središnji bi dio površine trebalo ugrađivati slobodnostojeće stablašice voluminoznog gabarita krošnje kako bi se osigurala zaštita od sunca. U sklop zelenih površina, opremljenih sadržajima za igru, treba uvrstiti širu paletu dendromaterijala, kako bi se stvorili poligoni za spoznajno - edukativne aktivnosti. Oprema će uključivati adekvatne sprave koje zadovoljavaju uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece.

U kazeti najmanje 40% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.5. Zelenilo uz objekt javne namjene - školska ustanova - kazeta D5

Članak 41.

Zelenilo uz školsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece mlađeg uzrasta čije su sastavnice uređenja elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome.

U kazeti najmanje 40% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.6. Zelenilo uz objekt javne namjene - vjerska ustanova- kazeta D8

Članak 42.

Zelene površine integrirane uz javne građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene javnih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

U kazeti najmanje 40% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.7. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 43.

U predmetnim je koridorima u odnosu na njihov profil i razmještaj infrastrukture, omogućeno oblikovanje zelenih pojaseva. Krajobrazno i tipološki ovi su pojasevi drvoredi oblikovani drvorednim stablašicama školovanim za prilagodbu rasta i razvoja u posebnim uvjetima. Ovaj je krajobrazni i tipološki oblik važan element krajobrazne morfologije i svojim oblikovnim karakteristikama naglašava prostore pristupa području kao i pješačko kretanje unutar njega. Sadnju visokih stablašica treba isključiti uz zone raskrižja zbog osiguravanja preglednosti.

7. Postupanje s otpadom

Članak 44.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod javnodruštvenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama gradnje javnih građevina i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 45.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete.

8.2. Zaštita zraka

Članak 46.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

8.3. Zaštita tla

Članak 47.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Racionalnim korištenjem zemljišta očuvat će se neizgrađeno tlo i njegove prirodne karakteristike.

8.4. Zaštita od buke

Članak 48.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica.

8.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

8.5.1. Zaštita od požara

Članak 49.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnog požarnog sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 +h2/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojima se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalna sigurnosne udaljenosti građevina od STP-a 2 m i od srednjotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

8.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 50.

Mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 5. - MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, u mjerilu 1:1.000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Konačni kapaciteti i lokacije pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem namjene prostora i GBP-a koji će se realizirati sukladno važećoj regulativi.

Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 +h₂/2, a ukoliko je razmak manji, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi. Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana na način da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina bruto razvijene površine veće od 2000 m² podmiruje svoje potrebe sklanjanja stanovništva na građevnoj parceli, odnosno u zahvatu u prostoru, pri čemu je potrebno predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnog prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.).

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprečavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U bruto razvijenu površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

U skladu s najmanjim i najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine kazete okvirno je procijenjen najmanji i najveći GBP za stambenu i poslovnu namjenu.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenjene su prema normativu 50 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjene su prema normativu 25 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Skloništa će se graditi na građevnim česticama građevina javne i društvene namjene i u kazeti javnog parka Z1-1, i to na sljedeći način:

a - sklonište predškolska ustanova -

Sklonište će biti ukopano u podzemnom dijelu objekta mirnodopske namjene prema potrebama ustanove.

216 djece + zaposleni cca 30 zaposlenih, 2/3 zaposlenih + djeca, odabrano sklonište za 250 osoba

b - sklonište školska ustanova -

Sklonište će biti ukopano u podzemnom dijelu objekta mirnodopske namjene prema potrebama ustanove.

270 djece + 40 zaposlenih, 2/3 zaposlenih + djeca, odabrano sklonište za 300 osoba

c - stanovanje -

Predviđa se mala izgrađenost - 100 stanovnika na ha, niske obiteljske kuće i nizovi, pa se predlažu u naselju u zelenoj zoni dva skloništa po 300 osoba.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, poluukopana, u cijelosti prekrivana zemljom i zelenilom, a njihova mirnodopska funkcija može biti sportske namjene (npr. teretana, squash, fitness, etc).

9. Mjere provedbe Plana

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 51.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

9.2. Obveza provedbe arhitektonskih natječaja

Članak 52.

Na kartografskom prikazu 3. - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE, u mjerilu 1:1.000, prikazana je prostorno - funkcionalna cjelina za koju će se provesti arhitektonski natječaji radi dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- objekt javne i društvene namjene - predškolska ustanova - dječji vrtić; kazeta D4,

- objekt javne i društvene namjene - školska ustanova - osnovna škola; kazeta D5,

- objekt javne i društvene namjene - vjerska ustanova - crkva i pastoralni centar; kazeta D8,

- javni park - kazeta Z1-1 s pripadajućim trgom.

Program za provedbu arhitektonskog natječaja za kazete D4, D5, D8 i Z1-1 izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 53.

Građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom Sesveta, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² GBP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 55.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-1/12

URBROJ: 251-01-04-08-9

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.