Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Degidovec

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Degidovec

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Degidovec (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log-urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen istočnim regulacijskim pravcem Čučerske ceste na zapadu, te granicama katastarskih čestica na sjeveru, istoku i jugu.

Katastarske čestice nalaze se na području katastarske općine Čučerje.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 23,3 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Degidovec sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna i infrastrukturna mreža

3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Stambena namjena (žuta) S

2. Mješovita - pretežito stambena namjena - (narančasta) M1

3. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

4. Javna i društvena namjena - školska (crvena) D5

5. Gospodarska namjena - poslovna (ljubičasta) K1

6. Športsko-rekreacijska namjena - šport bez gradnje (zelena) R2

7. Zaštitne zelene površine (zelena) Z

8. Javne zelene površine - javni park (zelena) Z1

9. Dječje igralište (znak) Z2

10. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Stambena namjena - S

Članak 6.

U kazetama A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22 planira se gradnja građevina stambene namjene.

U kazetama A18, A19 i A20 uz stanovanje mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: osobne usluge, sitni obrti, prodavaonice robe dnevne potrošnje i poslovni prostori - uredi.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine unutar jedne građevne čestice, površine do 150 m² GBP-a.

1.2. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 7.

U kazetama A1, A2, A3, A4, A5 i A6 planira se gradnja građevina stambene namjene.

U kazetama A1, A2, A3, A4, A5 i A6 uz stanovanje mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo, te parkovi i dječja igrališta.

Prateći sadržaji se mogu uređivati u sklopu stambene građevine i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici.

Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% GBP-a na građevnoj čestici.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

U kazeti C planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 8 odgojnih skupina.

1.4. Javna i društvena namjena - školska - D5

Članak 9.

U kazeti D planira se gradnja osnovne škole, kapaciteta do 420 učenika s organizacijom nastave u dvije smjene.

1.5. Gospodarska namjena - poslovna - K1

Članak 10.

U kazeti B planira se gradnja prodavaonice robe dnevne potrošnje do 500 m² GBP-a.

1.6. Športsko-rekreacijska namjena - šport bez gradnje - R2

Članak 11.

U kazeti E planira se uređenje otvorenih igrališta, te gradnja manjih pratećih prostora.

1.7. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 12.

Kazete F1 i F2 se uređuju kao zaštitne zelene površine.

U kazeti F2 moguća je gradnja transformatorske stanice i drugih manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina, te reciklažnog dvorišta.

1.8. Javni park - Z1

Članak 13.

U kazetama F3, F4, F5, F6 i F7 planira se uređenje javnog parka naselja.

U kazeti F5 planira se gradnja dvonamjenskog skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta.

U kazeti F7 planira se gradnja dvaju dvonamjenskih skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta, a moguća je i gradnja transformatorske stanice, te drugih manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina.

1.9. Dječje igralište - Z2

Članak 14.

U kazetama F5 i F7 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta koje se planiraju unutar parkovnih površina, a njihov točan položaj odredit će se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete.

U kazeti F5 površine dječjih igrališta za uzrast 0-6 godina iznose najmanje 450 m², a za uzrast 7-18 godina najmanje 250 m².

U kazeti F7 površine dječjih igrališta za uzrast 0-6 godina iznose najmanje 450 m², a za uzrast 7-18 godina najmanje 300 m².

1.10. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 15.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, šetnice i druge pješačke površine.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 16.

U kazeti B planira se gradnja prodavaonice robe dnevne potrošnje do 500 m² GBP-a.

Prostori za prateće sadržaje uz stanovanje mogu se uređivati u kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A18, A19 i A20.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite POVRŠINA - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, nadstrešnica, podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom i transformatorske stanice.

Pristup do građevnih čestica treba osigurati s planiranih javnoprometnih površina - ulica prikazanih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

2.1. Prodavaonica robe dnevne potrošnje - kazeta B

Članak 17.

U kazeti B gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu ili dvije građevne čestice - česticu građevine prodavaonice robe i česticu transformatorske stanice, ukupne površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveći GBP građevine je 500 m²;

- građevina može imati najviše jednu podzemnu etažu (podrum ili pretežito ukopanu etažu) i jednu nadzemnu etažu;

- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, hortikulturno uređen;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu iz točke 5.1.2. ove odluke;

- ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže, ostali urbanistički parametri nisu propisani.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i uređenja površina za šport i rekreaciju

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 18.

U kazeti C planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 8 odgojnih skupina.

U kazeti D planira se gradnja osnovne škole, kapaciteta do 420 učenika s organizacijom nastave u dvije smjene.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite POVRŠINA - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, nadstrešnica, podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom, skloništa i transformatorske stanice.

Pristup do građevnih čestica treba osigurati s planiranih javnoprometnih površina - ulica prikazanih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

3.1.1. Predškolska ustanova - kazeta C

Članak 19.

U kazeti C gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- građevina može imati najviše jednu etažu;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, hortikulturno uređen;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu iz točke 5.1.2. ove odluke;

- obveza gradnje dvaju dvonamjenskih skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta, smještenih u sklopu i/ili izvan građevine; skloništa smještena izvan građevine grade se kao ukopana ili poluukopana;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

3.1.2. Osnovna škola - kazeta D

Članak 20.

U kazeti D gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu ili dvije građevne čestice - česticu građevine osnovne škole i česticu transformatorske stanice, ukupne površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- građevina može imati najviše jednu podzemnu etažu (podrum ili pretežito ukopanu etažu) i tri nadzemne etaže;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, hortikulturno uređen;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.4. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu iz točke 5.1.2. ove odluke;

- ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže, ostali urbanistički parametri nisu propisani;

- obveza gradnje dvaju dvonamjenskih skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta, smještenih u sklopu i/ili izvan građevine; skloništa smještena izvan građevine grade se kao ukopana ili poluukopana;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

3.2. Uvjeti uređenja površina za šport i rekreaciju

Članak 21.

U kazeti E planira se uređenje otvorenih igrališta, te gradnja manjih pratećih prostora.

Športsko-rekreacijski sadržaji trebaju nadopuniti potrebe programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture obližnje osnovne škole, te zadovoljiti potrebe za športom i rekreacijom žitelja budućeg naselja.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Pristup do građevnih čestica treba osigurati s planiranih javnoprometnih površina - ulica prikazanih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

3.2.1. Športsko-rekreacijska površina - kazeta E

Članak 22.

U kazeti E gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- uređenje otvorenih igrališta;

- gradnja građevine s garderobama, sanitarijama i manjim ugostiteljskim sadržajima;

- najveći GBP građevine je 200 m²;

- građevina može imati najviše dvije nadzemne etaže;

- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, hortikulturno uređen;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici i/ili u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom prema normativu iz točke 5.1.2. ove odluke.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 23.

Stambene građevine će se graditi u kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite POVRŠINA - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., te podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom.

Pristup do građevnih čestica treba osigurati s planiranih javnoprometnih površina - ulica prikazanih u kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Obvezni prostorni pokazatelji kazeta za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.3. ove odluke.

4.1. Kazete A1, A2, A3 i A4

Članak 24.

U kazetama A1, A2, A3 i A4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,3;

- najveći k_is građevne čestice je 0,6;

- najveći GBP je 400 m² za samostojeće, a 300 m² za poluugrađene građevine;

- građevina može imati najviše jednu podzemnu etažu (podrum ili pretežito ukopanu etažu) i tri nadzemne etaže, pri čemu se treća nadzemna etaža oblikuje kao potkrovlje;

- najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.1. ove odluke;

- za jedan stan potrebno je osigurati najmanje 170 m² površine građevne čestice;

- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (najmanje 50% u glavnoj građevini ili u izdvojenoj garaži), druge namjene prema normativima iz točke 5.1.2. ove odluke;

- moguća je gradnja prizemne samostojeće ili poluugrađene pomoćne građevine i/ili nadstrešnice u funkciji garaže ili natkrivenoga parkirnog prostora smještenih iza građevnog pravca glavne građevine;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- obvezno je uređenje predvrta zelenilom;

- rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih na građevnim česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih kao i manja udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih na građevnim česticama manjim od 600 m², uz uvjet da je k_is do 0,6, najviše jedna podzemna i tri nadzemne etaže, pri čemu se treća nadzemna etaža oblikuje kao potkrovlje, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je u pravilu 3,0 m, iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m, ako je postojeća građevina poluugrađena ili ugrađena i zamjenska građevina može biti kao postojeća, najmanje 1 PGM/1 stan ili 14 PGM/1000 m² GBP s time da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (najmanje 50% u garaži); u rekonstrukciji i gradnji nove građevine umjesto postojeće postojeći k_ig i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni.

4.2. Kazete A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22

Članak 25.

U kazetama A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,4;

- najveći k_isn građevne čestice je 0,6;

- građevina može imati jednu podzemnu etažu (podrum ili pretežito ukopanu etažu) i tri nadzemne etaže, pri čemu se treća nadzemna etaža oblikuje kao potkrovlje;

- najveći nadzemni GBP građevine je 400 m², a iznimno na terenu nagiba do 15% je 600 m², podzemni GBP nije određen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.1. ove odluke;

- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (najmanje 50% u građevini ili u izdvojenoj garaži), druge namjene prema normativima iz točke 5.1.2. ove odluke;

- moguća je gradnja prizemne samostojeće ili poluugrađene pomoćne građevine i/ili nadstrešnice u funkciji garaže ili natkrivenoga parkirnog prostora smještenih iza građevnog pravca glavne građevine;

- u kazetama A5, A7, A18, A20 i A22 rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih na građevnim česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih kao i manja udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije mogu zadržati, ali bez povećanja;

- u kazetama A5, A7, A18, A20 i A22 rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih na građevnim česticama manjim od 600 m², uz uvjet da je k_isn do 0,6, najviše jedna podzemna i tri nadzemne etaže, pri čemu se treća nadzemna etaža oblikuje kao potkrovlje, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je u pravilu 3,0 m, iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m, ako je postojeća građevina poluugrađena ili ugrađena i nova građevina umjesto postojeće može biti kao postojeća, najmanje 1 PGM/1 stan stan ili 14 PGM/1000 m² GBP s time da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (najmanje 50% u garaži); u rekonstrukciji i gradnji nove građevine umjesto postojeće postojeći k_ig i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni.

4.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22

Članak 26.

Koeficijent k_is obračunava se u odnosu na ukupni GBP, a k_isn na nadzemni GBP.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši nadzemni dio podruma i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

GBP je građevinska bruto površina.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 27.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15-30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je uređenje pješačkih hodnika, putova (staza), te prilaza. Pješački putovi u stambenom dijelu naselja uređivat će se, u pravilu, kao pješačke stube. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 28.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

U manjem dijelu koridora prometnica, kod osnovne škole i dječjeg vrtića, omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, a ukupne su dubine 5,0 m treba ih izvesti s nadvišenjem uz pješački hodnik dubine 0,40 m, te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridor pješačkog hodnika.

Radi sigurnog odvijanja prometa, parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15-30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 29.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Za individualne stambene građevine u kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22 obvezan je smještaj potrebnog broja PGM-a na građevnoj čestici, i to najmanje 50% u građevini ili u izdvojenoj garaži. Smještaj potrebnog broja PGM-a za osnovnu školu, predškolsku ustanovu i prodavaonicu robe dnevne potrošnje obvezan je na građevnoj čestici, dok je za športsko-rekreacijske sadržaje osim na građevnoj čestici moguć i u koridoru prometnice u neposrednom kontaktu s građevnom česticom.

Na parkiralištima je potrebno osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, dok na manjim parkiralištima (do 20 PGM-a) barem 1 PGM mora biti namijenjen za parkiranje vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 30.

Veće pješačke površine - šetnice uređivat će se na površini infrastrukturnih sustava uz južnu granicu obuhvata Plana, prema kartografskom prikazu 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Na pješačkoj površini moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 31.

Unutar područja obuhvata Plana omogućava se odvijanje javnoga gradskoga autobusnog prijevoza kružnom vezom na Čučersku cestu. Neposredno prije križanja novoplanirane prometnice i Čučerske ceste predviđena je izgradnja autobusnog stajališta.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 32.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b KOMUNALNA i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos telekomunikacijskog sustava određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice predviđeno je postavljati na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

U obuhvatu Plana gradnja stupova za postavu osnovnih postaja antenskih stanica nije moguća.

U sklopu građevina javne namjene u kazetama C ili D osigurat će se kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme veličine 15-20 m².

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 33.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točke 4.3. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 34.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže kojim će se odrediti potrebne količine vode i tlakovi. Novi vodoopskrbni cjevovodi se mogu graditi, odnosno postojeći rekonstruirati, etapno.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda.

Potrebni profili odredit će se na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta, te je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Izgradnjom nove vodoopskrbne mreže u kolnicima planiranih prometnica osigurat će se potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnja vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 35.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje odvodnje temeljem kojeg će se provjeriti dostatnost kapaciteta postojećeg kanala u Čučerskoj cesti, te po potrebi utvrditi rekonstrukcija istog.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje kanalskom mrežom u kolnicima planiranih prometnica. Predviđa se izgradnja jednog kanala za prihvat sanitarnih otpadnih voda iz budućih objekata koji će se priključiti na kanalizacijsku mrežu u Čučerskoj cesti gdje će se po potrebi rekonstruirati postojeći kanal i drugog za prikupljanje oborinske vode s prometnih i ostalih učvršćenih površina koji će se nakon pročišćavanja upuštati u otvoreni vodotok Čučersku reku.

Izgradnjom nove mreže svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 36.

Da bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja, neophodno je izgraditi sustav prema potrebama novog naselja. To uključuje izgradnju nove srednjotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje s postojećim plinovodom u Čučerskoj cesti.

Srednjotlačni plinovodi se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m. Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne će se dimenzije odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličnog proračuna. Bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzije postojećeg plinovoda sjeverno od obuhvata Plana kojim će se sjeverni dio područja obuhvata Plana opskrbljivati prirodnim plinom, a po potrebi treba projektirati i izgraditi novi srednjotlačni plinovod većeg kapaciteta.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 37.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Transformatorske stanice locirat će se po potrebi u kazeti gospodarske, te javne i društvene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 7x7 m. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih jedinica - kazeta.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 38.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6.3. u poglavlju I. Obrazloženje ovog plana.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina, izuzev gradnje transformatorske stanice i drugih manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina.

U sklopu javnih zelenih površina moguća je ugradnja i postava urbane opreme.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama zelene se površine dijele na:

- zelene površine uz individualne stambene građevine;

- zaštitne zelene površine;

- javni park;

- zelene površine uz građevine javne i društvene namjene;

- zelenilo u koridorima prometnica;

- zelenilo u koridorima šetnica.

6.1. Zelene površine uz individualne stambene građevine - kazete A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A13, A14, A15, A16, A17, A18, A19, A20, A21 i A22

Članak 39.

Zelenilo uz stambene građevine ima karakter vezivnog uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

Prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 40% površine građevne čestice.

6.2. Zaštitne zelene površine - kazete F1 i F2

Članak 40.

Zaštitne zelene površine prema strukturi vegetacije trebaju biti zastupljene slojem drveća i grmlja kako bi se formirao vertikalni sklop ponajprije zaštitne funkcije.

U kazeti F2 moguća je gradnja transformatorske stanice i drugih manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina, te reciklažnog dvorišta.

Ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže. Ostali urbanistički parametri nisu propisani.

Druge manje komunalne infrastrukturalne građevine gradit će se prema posebnim propisima.

6.3. Javni park - kazete F3, F4, F5, F6 i F7

Članak 41.

Javni park u kazetama F3, F4, F5, F6 i F7 planira se kao park susjedstva u sklopu kojeg će se urediti dječja igrališta. Parkovna se površina uređuje kao kombinacija zelenih površina oblikovanih vegetacijom i pješačkih površina. Pri razmještaju i odabiru visoke vegetacije potrebno je osigurati zasjenu prostora za igru i boravak. Prema prometnici je potrebno oblikovati zaštitnu tampon - zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

U kazeti F5 planira se gradnja dvonamjenskog skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta. U kazeti F7 planira se gradnja dvaju dvonamjenskih skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta, a moguća je i gradnja transformatorske stanice, te drugih manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina.

Skloništa u sklopu javnih površina gradit će se kao ukopana ili poluukopana s nadslojem zemlje koji će se zatravnati ili hortikulturno urediti.

Ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže. Ostali urbanistički parametri nisu propisani.

Druge manje komunalne infrastrukturalne građevine gradit će se prema posebnim propisima.

6.4. Zelene površine uz građevine javne i društvene namjene - kazete C i D

Članak 42.

Zelene površine uz građevine javne i društvene namjene uređuju se tako da funkcionalno i oblikovno odgovaraju namjeni građevine, a istovremeno su i sastavni dio ukupnoga krajobraznog rješenja naselja.

Zelene površine uz predškolsku ustanovu uređuju se ponajprije radi uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece u vanjskom prostoru, te imaju funkciju zaštite i formiranja kvalitetnih ambijentalnih prostora.

U kontaktnim prostorima prema prometnicama potrebno je formirati zaštitu tampon - zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

Prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 30% površine građevne čestice.

Zelene površine uz osnovnu školu poveznica su parternih površina otvorenoga školskog prostora - športskog trga, športskih terena i prostora nastave na otvorenome.

Za pojedine funkcije otvorenih prostora treba oblikovati niz ambijentalnih prostora čiji će razmještaj i odabir vegetacije tvoriti krajobraznu cjelinu školskog dvorišta.

U kontaktnim prostorima prema prometnicama potrebno je formirati zaštitu tampon - zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

Prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 30% površine građevne čestice.

6.5. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 43.

U dijelu koridora prometnica kod osnovne škole i dječjeg vrtića formira se drvoredni krajobrazni oblik sadnjom stablašica u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu.

6.6. Zelenilo u koridorima šetnica

Članak 44.

Koridor šetnice oblikuje se primarno niskom vegetacijom, a pješačka se površina uređuje kao žarište komunikacija i okupljanja s postavom elemenata urbane opreme.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 45.

Unutar područja obuhvata nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

8. Postupanje s otpadom

Članak 46.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Komunalni otpad će se odlagati u posude za privremeno skupljanje komunalnog otpada u sklopu građevnih čestica do kojih je omogućen kolni pristup komunalnih vozila prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u koridorima planiranih prometnica.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 47.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom razdjelnog sustava nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za sanitarne i oborinske otpadne vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedinih prostornih kazeta i građevnih čestica osiguravajući prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 48.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedinih prostornih kazeta i građevnih čestica omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 49.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 50.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda u dijelu koridora prometnica;

- određivanjem udaljenosti građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca za novu gradnju u pravilu najmanje 5 m, dok se za postojeće građevine zadržava postojeća udaljenost.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 51.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem zasebnih požarnih sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 + h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti za srednjotlačne plinovode od građevina 2 m i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa;

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala, veličinu otvora na vanjskim zidovima i dr.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 52.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i načelne lokacije skloništa prikazani na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2+h₂/2+5m, a ukoliko je razmak manji, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta u naselju procijenjene temeljem najvećega mogućeg GBP-a iznose 2290 mjesta. Konačni kapaciteti i lokacije pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za cijelo naselje osigurat će se gradnjom ukupno 7 skloništa načelnog kapaciteta 300 sklonišnih mjesta.

Skloništa će se graditi na građevnim česticama osnovne škole i predškolske ustanove u kazetama C i D, te u javnim parkovima u kazetama F5 i F7.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom okolnih građevina ili građevine u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe Plana

10.1. Obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja

Članak 53.

Planom se ne predviđa obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 54.

Na području obuhvata određene su dvije zone u sklopu kojih za uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja u skladu s člankom 99. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba.

Na kartografskom prikazu 3.d Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene planskih mjera zaštite, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno-funkcionalne cjeline za koje će se provesti urbanističko-arhitektonski natječaj s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja kako slijedi:

- dječji vrtić u kazeti C;

- osnovna škola u kazeti D.

Program za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 55.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Degidovec, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 103. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Urbanističkim planom uređenja Degidovec, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 56.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 57.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/3

URBROJ: 251-01-04-08-4

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.