Zaključak o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

Na temelju članka 38. točke 25. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06) i članka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 24. sjednici, 17. svibnja 2007., donijela je

ZAKLJUČAK

o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađuju se:

1. akademik Nikola Batušić, teatrolog, književni kritičar, leksikograf

- priznanjem i novčanom nagradom

za znatan doprinos hrvatskoj kulturi jednog od najpoznatijih i najuglednijih hrvatskih teatrologa, povjesničara kazališta i profesora Akademije dramskih umjetnosti, a u povodu objave knjige Na rubu potkove: uspomene, autobiografije u kojoj evocira uspomene na ljude i događaje koji su mu se od ratnih dana 40-ih godina prošlog stoljeća pa do njegovih zrelih godina usjekli u pamćenje. Uz slavne dubrovačke i zagrebačke glumce prisjeća se i zlatarskih vršnjaka oživljavajući ne samo njihovu pitoresknu kajkavštinu, već i osebujni pikarski mentalitet. Stalni je suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i urednik odrednice kazalište u Hrvatskome biografskom leksikonu. Autor je knjiga Hrvatska kazališna kritika, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Povijest hrvatskog kazališta, Gavella - književnost i kazalište, Uvod u teatrologiju, Teatrološka čitanka i drugih.

2. Mira Božić, odgojiteljica - savjetnica, ravnateljica Dječjeg vrtića Ivane Brlić-Mažuranić

- priznanjem i novčanom nagradom

za uspješne 34 godine djelovanja u predškolskom odgoju i naobrazbi. Sudjelovala je aktivno u kreiranju procesa koji su unaprijedili razvoj predškolskog odgoja kao dijela cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja te u kreiranju zakonskih dokumenata. U radu razvija stalan dijalog između djece, roditelja i djelatnika, a stručni doprinos posebno joj se ogleda u statusu Dječjeg vrtića Ivane Brlić-Mažuranić, u kojem se polažu stručni ispiti čime će postati stručno-razvojni centar izvrsnosti u predškolskom odgoju.

3. prof.dr.sc. Petar Đukan

- priznanjem i novčanom nagradom

za uspješna ostvarenja u istraživanju i razvoju tehničkih znanosti i doprinos gospodarstvu. Pod njegovim je vodstvom Institut građevinarstva Hrvatske postao jedna od vodećih znanstvenih ustanova koja djeluje sukladno europskim građevinskim normama. Desetljećima se zalaže za stvaranje hrvatskoga građevinskog clustera (konzorcija hrvatskih građevinskih tvrtki) kako bi mogli konkurirati stranim tvrtkama na domaćem tržištu i u inozemstvu. Objavio je velik broj stručnih i znanstvenih članaka, radova u domaćim i stranim publikacijama te niz knjiga. Istaknuo se i svojim nastavnim djelovanjem.

4. HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb

- priznanjem

u povodu stogodišnjice djelovanja. Početkom rada Munjare i javnom elektrifikacijom započeo je rast Zagreba kao civilizacijskoga, industrijskoga i društvenog središta Hrvatske. Najveća je organizacijska jedinica u čitavoj HEP grupi koja osigurava napajanje električnom energijom gotovo četvrtinu potrošača na području Republike Hrvatske. Razvoj Zagreba uvjetovan je i razvojem i izgradnjom elektrodistribucijske mreže, a Elektra Zagreb provodi je u skladu s najsuvremenijim tehnološkim rješenjima koja zadovoljavaju sve zahtjeve očuvanja okoliša, minimalnog onečišćenja i prostornog opterećenja.

5. prof.dr.sc. Grozdan Knežević, dipl.ing.arh.

- priznanjem i novčanom nagradom

za dugogodišnje arhitektonsko i urbanističko djelovanje na razvitku i oblikovanju Grada Zagreba. Njegov stvaralački opus obuhvaća arhitekturu stanovanja, poslovanja, građevine javne namjene, tvornice, spomenike, rješenja ambijentalnog karaktera i urbanističke prijedloge i planove. Trajno djeluje u edukaciji na Tehničko-građevinskoj školi, Višoj tehničkoj školi i Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je udžbenika iz područja gradnje stambenih zgrada i zgrada javne namjene, te niza analitičkih, kritičkih i polemičkih tekstova u stručnoj periodici i javnim medijima. Jedan je od osnivača Urbanističkog zavoda Grada Zagreba. Izlagao je i na 15 izložbi Zagrebačkog salona, izložbama Arhitektura sedamdesetih godina u Hrvatskoj i 50 godina arhitekture u Hrvatskoj i drugima.

6. Knjižnice Grada Zagreba

- priznanjem

u povodu 100. obljetnice Gradske knjižnice, 80 godina Knjižnice Božidara Adžije, 60 godina Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, 60 godina Knjižnice Tina Ujevića, 50 godina Knjižnice Ivana Gorana Kovačića, 50 godina Knjižnice Savski gaj i 30 godina Čitaonice Vladimira Nazora, i za stogodišnji razvoj zbirki knjižnične građe, stalne inovacije i poticanje nastajanja novih službi i usluga korisnicima, kao i doprinos u osmišljavanju uloge mreže narodnih knjižnica. Od 1995. organiziraju Mjesec hrvatske knjige, okupljajući knjižničare, pisce, nakladnike i knjižare na programima promicanja i razvoja kulture čitanja. Potičući knjižnice diljem Hrvatske da organiziraju raznovrsne programe, organizirajući nacionalni kviz za poticanje čitanja te nastup knjižnica na Interliberu, objavljujući programske knjižice i plakate za čije su grafičko oblikovanje zaslužni vrsni umjetnici, značajno su pridonijele promociji hrvatske knjige. Tribina Književni petak ugostila je najistaknutije domaće i brojne inozemne autore, te je u zagrebačkim krugovima stekla status gotovo kulturne institucije.

7. mr.sc. Gabrijela Kobrehel i dr.sc. Gorjana Lazarevski, znanstvenice

- priznanjem i novčanom nagradom

za iznimna znanstvena postignuća u istraživanju makrolidnih antibiotika. Cijeli su radni vijek provele u Istraživačkom institutu Plive, gdje su s pok. dr.sc. Slobodanom Đokićem i dr.sc. Zrinkom Tamburašev, kreirale i patentno zaštitile novi antibiotik azitromicin, koji ima jedinstvene farmakokinetske osobine i izvrstan učinak u liječenju većine bakterijskih infekcija, uz vrlo specifičan i jednostavan način primjene. Državni zavod za intelektualno vlasništvo 2005. uvrstio je autore azitromicina u ediciju Hrvatski izumitelji kroz povijest - uz Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića, Nikolu Teslu, Slavoljuba Penkalu, Andriju Mohorovičića i Rudolfa Fizira. Nakon otkrića azitromicina nastavile su istraživati nove lijekove te su pojedinačno i zajednički objavile preko stotinu znanstvenih radova u svjetskim časopisima i oko stotinu patenata.

8. Ljiljana Molnar Talajić, operna pjevačica

- priznanjem i novčanom nagradom

za iznimno umjetničko djelovanje tijekom dugogodišnje uspješne karijere. Nastupala je u najznačajnijim svjetskim opernim kućama od La Scale do Metropolitana s najvećim pjevačima Nicolajem Geddom, Placidom Domingom, Lucianom Pavarottijem i dr., a pod palicom velikih dirigenata L. Matačića, B. Klobučara, M. Horvata, Z. Mehte i drugima. Zagrepčani je pamte kao legendarnu Aidu i Madame Butterfly. Pedagoškim radom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu nesebično je prenosila svoje veliko znanje i iskustvo te odgojila niz mladih pjevača od kojih su neki ostvarili iznimne karijere.

9. dr. sc. Ivo Perić, znanstveni savjetnik u mirovini

- priznanjem i novčanom nagradom

za ukupno znanstveno djelovanje. Objavio je više od 400 historiografskih članaka i rasprava te 33 knjige, među kojima posebno treba istaknuti djelo Zagreb od 1850. do suvremenog velegrada u kojem je prikazana historiografska slika Zagreba u posljednjih 150 godina. U knjizi su analizirane političke prilike, razvoj obrta, industrije, prometa i komunalnih službi, novčarstva, sajmovanja, obrazovanja, kulture, umjetnosti, zdravstva, športa, rast i struktura stanovništva kao i postupno širenje grada te noviji razvoj na desnoj obali Save.

10. prof.dr.sc. Ante Peterlić, teoretičar filma, redatelj

- priznanjem i novčanom nagradom

za cjelokupan doprinos hrvatskoj filmologiji i filmskom stvaralaštvu, posebno teoriji, enciklopedistici i pedagogiji. Filmskom publicistikom bavi se od 1957., a od 1959. radi kao asistent i pomoćnik redatelja te kao dramaturg. Godine 1969. režirao je igrani film Slučajni život, a od sredine 60-ih posvećuje se teoriji filma, posebno problematici filmskih žanrova, glume i filmskog vremena o čemu je objavio nekoliko knjiga: Osnove teorije filma, Ogledi o devet autora, Oktavijan Miletić te Studije o devet filmova. Snažno je utjecao ne samo na hrvatske filmske kritičare, već i na filmske stvaraoce.

11. mr.sc. Vladimir Pezo

- priznanjem i novčanom nagradom

za dugogodišnje djelovanje u obrazovanju, kulturi i športu u Gradu Zagrebu te za izvanredan doprinos organiziranju i vođenju Univerzijade '87. kao predsjednik Izvršnog komiteta Univerzijade '87. i predsjednik Glavnoga operativnog centra izvedbe Univerzijade '87. Posebnim je zalaganjem pridonio izgradnji čitavog niza objekata: Jaruna i drugih športskih terena, studentskih domova i restorana, te je sudjelovao u organizaciji rekonstrukcije, izgradnje i proširenja čitavog niza sveučilišnih objekata.

12. Miljenko Prohaska, glazbenik

- priznanjem i novčanom nagradom

za iznimno umjetničko djelovanje. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih jazz skladatelja i glazbenika. Autorska i izvedbena karijera, u kojoj je djelovao kao kontrabasist, aranžer i dirigent, dovela ga je na ugledne svjetske jazz pozornice i festivale. Djelovao je u Zagrebačkom jazz kvartetu i Zagrebačkom jazz kvintetu te kao šef dirigent Plesnog orkestra Radio Zagreba, današnjeg Big Banda Hrvatske radiotelevizije. Interpretacije su bile na top - listama uglednih časopisa Down Beat i Jazz Forum. Uz filmsku glazbu njegove su skladbe bile dio repertoara Modern Jazz Quarteta i USA Jazz Orchestra, a Intima je najizvođenija jazz skladba jednog hrvatskog autora. Surađivao je s brojnim inozemnim jazz glazbenicima i orkestrima, a kao gost-dirigent vodio je orkestar Dona Ellisa. Obradio je i orkestrirao rock-opere Gubec-beg i Grička vještica.

13. Ana Rukavina Erceg, novinarka (posmrtno)

- priznanjem i novčanom nagradom

svojim pismom Želim život, upućenim iz bolnice gdje se liječila od leukemije, potaknula je građane da prepoznaju i shvate koliko je oboljelima od leukemije i limfoma potrebna pomoć. Željela je da se prikupljenim novcem proširi Registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži i osnuje banka umbilikalne krvi. Pismo je snažno odjeknulo u javnosti i u cijeloj je Hrvatskoj potaknulo brojne humanitarne akcije te mnoge građane da postanu davatelji koštane srži, čiji se broj na taj način i više nego udeseterostručio. Osnivanje ovog registra je od iznimnog značenja ne samo za bolesnike u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu jer svi registri koštane srži skupljeni su u Europsku odnosno Svjetsku banku koštane srži, čime se oboljelima znatno povećava mogućnost pronalaženja srodnog donatora. Nakon njezine smrti osnovana je Zaklada Ana Rukavina koja je prikupila značajna sredstva za razvoj Hrvatskog registra donora koštane srži čiji je slogan Želim život.

14. dr.sc. Zlatko Šimenc, sveučilišni profesor

- priznanjem i novčanom nagradom

za izuzetno bogatu i uspješnu športsku karijeru u rukometu i vaterpolu. Bio je stalni član rukometne i vaterpolo reprezentacije i natjecao se na dva svjetska prvenstva u rukometu. Od 1958. do 1968. bio je i član reprezentacije u vaterpolu s kojom na tri europska prvenstva osvaja 2 srebrne i 1 brončanu medalju, a na dvije Olimpijade 1960. 4. mjesto i 1964. srebrnu medalju. Na Univerzijadi u Torinu 1959. i Sofiji 1961. te na Mediteranskim igrama u Bejrutu 1959. vaterpolo reprezentacija čiji je bio član, osvaja zlatnu medalju, a u Torinu 1963. srebrnu. Objavio je preko šezdeset znanstvenih i stručnih radova u kojima je pridonio istraživanjima iz područja strukturalnih analiza efekata treniranja u rukometu i vaterpolu, te posebno učinkovitosti vrhunskih ekipa i reprezentacija na europskim i svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama.

15. Tehnika d.d.

- priznanjem

u povodu 60. obljetnice osnivanja i uspješnog poslovanja, za iznimna financijska i tehnološka postignuća i značajne rezultate u investiranju i zapošljavanju, za zapažen tržišni uspjeh i rast u svim segmentima poslovanja čime je pridonijela promicanju ukupne gospodarske aktivnosti, kao uspješna građevinska tvrtka u Gradu Zagrebu, i visoko se pozicionirala u hrvatskom graditeljstvu. Izgradila je zgradu Gradskog poglavarstva, Palaču pravde, Velesajam, Kockicu, krematorij, džamiju, toranj na Sljemenu i niz drugih objekata koji Zagrebu u urbanom smislu daju vizuru modernoga srednjoeuropskog grada. Gradi podzemne garaže na Tuškancu i Kvaternikovom trgu te zgradu Muzeja suvremene umjetnosti. Od oko 1500 zaposlenih, u 2006. zaposleno je 135 novih mladih i stručnih ljudi.

16. Igor Zidić, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar

- priznanjem i novčanom nagradom

za cjelokupan doprinos hrvatskoj kulturi, osobito likovnoj umjetnosti. Pod njegovim je ravnanjem Moderna galerija, najveća zbirka hrvatske moderne umjetnosti, temeljito obnovljena i rekonstruirana i za svoju 100. obljetnicu 2006. ponovno otvorena. Priredio je oko dvjesto izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu (Il paesaggio nell pittura Croata (1890-1990) u Milanu, Nova hrvatska umjetnost u Zagrebu, Grupa trojice (Babić, Becić, Miše) u Madridu, retrospektivu Ljube Ivančića, Ede Murtića, Iva Dulčića i druge). Autor je brojnih knjiga likovnih kritika, eseja, studija, monografija i scenarija za dokumentarne filmove te je bio urednik mnogih renomiranih časopisa. U Nakladnom zavodu Matice Hrvatske tijekom 17 godina priredio je za tisak brojna izdanja i sudjelovao u uređivanju uglednih biblioteka. Kao predsjednik Matice Hrvatske dao joj je nove obzore i oblike rada štiteći hrvatski kulturni identitet i pridonoseći razvijanju duhovnih vrijednosti.

KLASA: 061-06/07-02/1

URBROJ: 251-01-04-07-103

Zagreb, 17. svibnja 2007.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.