Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone Veliko polje

Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 10. sjednici, 30. ožujka 2006., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone Veliko polje

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Poslovne zone Veliko polje (u nastavku teksta: Plan), što ga je 2005. izradila tvrtka URBANE TEHNIKE d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone Veliko Polje koje je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Plana Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada."

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno:

- na zapadu: prostorom Gospodarske zone Buzin,

- na sjeveru i istoku: poljoprivrednim zemljištem Veliko Polje,

- na sjeverozapadu: prometnicom prema parceli Veleposlanstva SAD-a,

- na jugu: Velikogoričkom cestom.

Površina obuhvata Plana je 21,6 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. točke II. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka kao sastavni dio elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Poslovne zone Veliko polje", sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Urbanistički plan uređenja Poslovne zone Veliko polje";

II. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000 i to:

0. Kopija katastarskog plana

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje;

Plan sadržan u Elaboratu 'Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone Veliko Polje', sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela koji sadrži:

Odredbe za provođenje

II. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000, i to:

0. Kopija katastarskog plana

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav

2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

III. Obvezni prilozi

1. Obrazloženje koje sadrži:

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

2. Izvod iz Prostornog plana Grada Zagreba

3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno-planska rješenja

4. Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

6. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

7. Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana

III. Priloga Planu:

"Idejni prometni projekt priključka "Poslovne zone Veliko Polje" na državnu cestu D-30 - Studija odvijanja prometa na potezu Buzin - Velika Mlaka", koju je izradila tvrtka Fanos, d.o.o. u travnju 2005. godine.

Elaborat iz stavka 1., točaka I. i II. ovog članka s prilogom iz točke III. ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Elaborat iz stavka 2., točaka I. i II. ovog članka s prilogom iz točke III. ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. dijelovi (etaže) građevine:

podzemna etaža - podrum (Po),

nadzemne etaže - prizemlje (P), kat (K);

2. interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito izgrađenom dijelu građevnog područja naselja;

3. koeficijent izgrađenosti k_ig - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže);

4. podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja;

5. poslovne građevine - su gospodarske građevine u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

6. slobodnostojeća građevina - građevina čija su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

7. visina (h) građevine - visina mjerena od visine vijenca do konačno zaravnatog terena;

8. tlocrtna površina - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

9. građevinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, P, K,) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Planom je, na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000, utvrđeno prostorno rješenje s planom namjene površina i to:

K1 - gospodarska poslovna namjena, pretežito uslužna,

K2 - gospodarska poslovna namjena, pretežito trgovačka,

IS - površine infrastrukturnih sustava.

Unutar zona gospodarske poslovne namjene mogu se zadržati postojeće građevne čestice ili formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

U zonama gospodarske poslovne namjene, pretežito uslužne (K1) i gospodarske poslovne, pretežito trgovačke namjene (K2), mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće građevine, odnosno prostori za gospodarske djelatnosti.

Uz osnovnu namjenu, mogu se na istoj građevnoj čestici graditi i građevine pratećih sadržaja, koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone: prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici te prometne i manje komunalne građevine (prostori) čija ukupna bruto površina može biti najviše do 30% ukupne bruto površine gospodarskog sadržaja.

Na pojedinačnim građevnim česticama na površinama gospodarske namjene kao prateći sadržaji zone mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

- ugostiteljske građevine i hoteli,

- uredski prostori i istraživački centri,

- javni i društveni sadržaji,

- prometne i manje komunalne građevine,

- športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici

i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, GRP, k_ig i visina građevine) za gradnju navedenih pratećih sadržaja na pojedinačnim građevnim česticama su isti kao i za građevine gospodarske namjene.

Na površinama gospodarske namjene u obuhvatu Plana, nije moguća:

- gradnja skladišta kao osnovne namjene;

- gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Građevne čestice na kojima će se graditi građevine gospodarskih djelatnosti moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana lokacijska dozvola), priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

2.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 8.

Građevne čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od '600 m², širina parcele ne može biti manja, od u pravilu, 20 m, a najveći omjer širine i dužine određen je, u pravilu, 1:5'

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice u zonama gospodarske poslovne namjene: 01, 02, i 05 iznosi najviše 50%, odnosno najveći koeficijent izgrađenosti, k_ig = 0,5.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice u zonama gospodarske poslovne namjene: 03 i 04 iznosi najviše 30%, odnosno najveći koeficijent izgrađenosti, k_ig = 0,3.

Iznimno pri novoj gradnji interpolacijama u izgrađenim dijelovima zone, omogućuje se formiranje manjih građevnih parcela od onih određenih odredbama ovog članka, ako su zadovoljeni uvjeti izgrađenosti građevne čestice i najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica, propisani ovom odlukom.

2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 9.

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više slobodnostojećih poslovnih građevina i pratećih sadržaja.

Iznimno, poslovne građevine mogu se graditi prislonjene uz druge poslovne građevine na istoj građevnoj čestici, od kojih moraju biti odijeljene vatrobranim zidom.

Dopuštena etažnost gospodarske građevine je najviše podrum i četiri nadzemne etaže, s tim da visina ne prelazi 20,0 m.

Udaljenost građevina od novog regulacijskog pravca je najmanje 12,00 m, pri čemu regulacijski pravac određuje rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu.

Iznimno kod građevina koje se grade na uglovnim građevnim česticama, udaljenost građevine od regulacijskog pravca javne prometne površine na koju se građevna čestica priključuje, iznosi najmanje 12,00 m, dok udaljenost građevine od regulacijskog pravca javne prometne površine na koju se građevna čestica ne priključuje, mora biti najmanje h/2, ali ne manje od 5,00 m.

Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica mora biti pola visine građevine (h/2), ali ne smije biti manja od 3,00 m.

2.3. Oblikovanje građevine

Članak 10.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na suvremenim principima i primjenjujući najnovija saznanja o oblikovanju industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja prema Velikogoričkoj cesti, što osim pročelja građevina uključuje i reklamne panoe, osvjetljenje, natpise i ostale elemente industrijskog oblikovanja.

Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa utvrđuju se u skladu s posebnim zakonima i propisima.

Moguće je predvidjeti ugradnju sunčanih pretvornika.

2.4. Uređenje građevne čestice

Članak 11.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba riješiti na pripadajućoj građevnoj čestici, prema normativima za određenu namjenu, u skladu s odredbama članka 17. ove odluke.

U zonama gospodarske poslovne namjene: 01, 02 i 05 najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo.

U zonama gospodarske poslovne namjene: 03 i 04 najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo.

Ulične ograde ne mogu biti više od 1,50 m, a ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,00 m, osim u iznimnim slučajevima kada je to nužno radi zaštite građevina ili načina njihova korištenja.

Građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina moraju imati osiguran neposredni pristup s javnoprometne površine najmanje širine kolnika 7,00 m.

2.5. Prateći sadržaji

2.5.1. Građevine pratećih sadržaja na pojedinačnim građevnim česticama

Članak 12.

Na pojedinačnim građevnim česticama u zoni gospodarske poslovne namjene, mogu se graditi građevine pratećih sadržaja, koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone: prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici te prometne i manje komunalne građevine.

Na veličinu i izgrađenost građevne čestice, način gradnje, veličinu i smještaj građevine na građevnoj čestici, oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice primjenjuju se odredbe za gradnju gospodarskih poslovnih građevina iz članaka 8., 9., 10. i 11. ove odluke.

2.5.2. Građevine (prostori) pratećih sadržaja na građevnim česticama osnovne namjene

Članak 13.

Građevine (prostori) pratećih sadržaja (prateće skladišne, poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne građevine, prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici te prometne i manje komunalne građevine) mogu se graditi na građevnim česticama namijenjenim pretežito gospodarskoj poslovnoj namjeni i to u ukupnoj bruto površini koja može iznositi najviše 30% bruto površine gospodarskog sadržaja.

Prateći sadržaji mogu biti unutar glavne građevine, mogu se graditi kao slobodnostojeće građevine ili kao građevine prislonjene uz glavnu građevinu gospodarske namjene.

Građevine pratećih sadržaja koje se grade kao prislonjene moraju od gospodarske građevine na koju se prislanjaju biti odijeljene vatrobranim zidom.

Građevine pratećih sadržaja mogu imati najviše četiri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 20,00 m.

Ostali uvjeti za smještaj i način gradnje građevina pratećih sadržaja u zoni gospodarske poslovne namjene određuju se kao za gradnju gospodarskih poslovnih građevina iz članka 7., 8., 9., 10. i 11. ove odluke.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja građevina i sadržaja javnih i društvenih djelatnosti kao pratećih sadržaja ili na pojedinačnim građevnim česticama, a grade se i uređuju prema odredbama iz članaka 12. i 13. ove odluke.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 15.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 16.

Prometnu i uličnu mrežu treba graditi, odnosno rekonstruirati u koridorima koji su osigurani Planom, prema kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.

Unutar prometnih površina utvrđenih Planom grade se kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m.

Autobusna ugibališta i stajališta smještaju se, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, unutar razdjelnih pojaseva zelenila. Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Uređaji i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture mogu se graditi i na drugim površinama od onih predviđenih Planom, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

U prvom i drugom podzemnom sloju ovih koridora polažu se uređaji u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene posebnim propisom.

Ograde građevnih čestica, u pravilu, se grade iza regulacijskog pravca označenog na kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000, u slučaju kada se u tom prostoru smještaju parkirališta.

Iznimno, udaljenost ograde građevne čestice od ulice koja ima značaj javne ceste, može biti i veća u skladu s posebnim propisom o javnim cestama.

Unutar zaštitnog koridora autoceste označenog na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, a koji iznosi 40 m nije dopušteno planiranje nikakvih objekata visokogradnje (poslovnih, stambenih i drugih građevina, a ako se zbog prostornih ograničenja pokaže potreba za izgradnjom unutar zaštitnog pojasa potrebno je idejno rješenje dostaviti u Hrvatske autoceste da ga razmotre. Daljnja razrada prijekta i provedba upravnog postupka moguća je isključivo uz pisanu suglasnost Hrvatskih autocesta za dostavljeno idejno rješenje.

Unutar zaštitnog koridora autoceste zabranjuje se postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklamni panoi, rasvjeta i dr.) sukladno Zakonu o javnim cestama.

Obveza je investitora budućih objekata koji se nalaze u blizini trase autoceste da izgrade zidove za zaštitu od buke ako se pokaže da ih je potrebno izvesti.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 17.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Do građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina u novoplaniranim gospodarskim zonama mora se izgraditi javnoprometna površina najmanje širine kolnika 7,00 m

Parkirališta će se, u pravilu, predvidjeti u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde.

Na 1.000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

U građevinsku (bruto) površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablici, potrebno je osigurati po jedno parkirališno - garažno mjesto:

- za hotele, pansione i slično - na 3-6 osoba u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevina;

- za športska igrališta s gledalištima - na 20 sjedala;

- za ambulante, socijalne ustanove i slično - na 1 zaposlenoga u smjeni;

- za ostale prateće sadržaje - na 3 zaposlena u smjeni.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se koriste u različito vrijeme.

Za proizvodne, trgovačke, poslovne te višesadržajne građevine, čije parcele zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u postupku ishođenja lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe, vodeći računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine gospodarske građevine uređuje se na građevnoj čestici te građevine, u garažama i u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde.

Iznimno, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici kao zasebna građevina na vlastitoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu, isključivo istovremeno s gradnjom a moraju biti izgrađeni prije građevina kojima služe. Susjedstvom se smatra prostor koji nije udaljen manje od 100 m od osnovne građevine i garaže ili parkirališta.

Parkirališta i garaže ne mogu se graditi unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.

Za automobile osoba s invaliditetom na parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

5.1.2. Pješačke površine

Članak 18.

Planom je za kretanje pješaka planirano uređenje:

- pješačkih hodnika uz ulice i

- pješačkih staza u sklopu parkovnih površina.

Pješački hodnici uz ulice obvezno se uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Prometna i ulična mreža u mjerilu 1:2000.

Širina pješačkih staza u sklopu parkovnih površina ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, s time da je najmanja širina pješačke staze 2,00 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera te parkiranja vozila.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 19.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav u mjerilu 1:2000.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Planom je predviđena mogućnost proširenja mreže mobilne telefonije i gradnja baznih stanica uz obveznu izradu prethodne studije o utjecaju na okoliš te potrebu provedbe svih tehnološko-zdravstvenih mjera prije gradnje bazne stanice.

Javne govornice postavljaju se unutar građevina i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica usklađuju se s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 20.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža - TK i energetski sustav i 2.C. Komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometan pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastukture, u skladu s Planom određenim trasama.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Plinska mreža

Članak 21.

Područje obuhvata Plana potrebno je priključiti na plinoopskrbnu mrežu u sklopu plinofikacije područja Zagreb - jug u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Srednjotlačni plinovodi (STP) se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te se izvode od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2,00 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1,00 m.

Udaljenosti STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno posebnim propisima.

Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem, uključivo glavni zapor, smještenim u ormariću na fasadi građevine.

5.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 22.

Kako bi se osigurala opskrba električnom energijom novih potrošača, na području obuhvata Plana osigurane su načelne lokacije za šest novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV koje se trebaju planirati i graditi kao slobodnostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina.

Ako se nove transformatorske stanice grade kao slobodnostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice veličine cca 7,00 x 5,00 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Planirano je polaganje srednjonaponske kabelske mreže za koju su osigurani koridori unutar javnih neprometnih površina prometnica uz koje će biti locirane nove transformatorske stanice. Koridori potrebni za niskonaponsku mrežu i mrežu javne rasvjete osigurani su u koridorima novih prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

5.3.3. Vodoopskrba

Članak 23.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, te je u svim novoplaniranim ulicama predviđen koridor za smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s posebnim propisima i standardima. Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante.

Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80,00 m.

5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 24.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Sve poslovne građevine na području obuhvata Plana moraju imati predtretman otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se posebno odnosi na separaciju ulja i masti.

Revizijska okna potrebno je smjestiti u pravilu, u sredinu vozne trake.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 25.

U području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

U zelenim pojasevima prometnice na kojima je planom predviđena sadnja drvoreda nije moguće postavljanje infrastrukturne mreže.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 26.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 27.

Prikupljanje i odvoz komunalnog i tehnološkog otpada iz gospodarskih sadržaja vršit će se u skladu s posebnim propisima preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

Uredno odlaganje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti košarama za smeće i kontejnerima, na način koji ne nagrđuje okoliš.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Na području obuhvata Plana moguć je smještaj reciklažnog dvorišta - oporabišta, u skladu s odlukom gradskog tijela nadležnog za gospodarenje otpadom, uz obavezno rješenje tampona zaštitnog zelenila i kolni pristup.

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega odvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu sa posebnim propisima.

Proizvodni će se otpad (otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada) odvoziti i trajno zbrinuti na način koji se predviđa posebnim propisima.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita okoliša

Članak 28.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđene su prostornim razmještajem i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih gospodarskih sadržaja i tehnologija potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Područje obuhvata Plana nalazi se u trećoj zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta Mala Mlaka te se mora pridržavati Odluke o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka što ju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba na 26. sjednici, 19. srpnja 2007. godine (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/07).

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja potrebno je vršiti na sljedeći način:

- gradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda,

- zabranom ispuštanja iz gospodarskih pogona opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- odvodnjom oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

Zaštita od buke iz gospodarskih pogona osigurava se:

- primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezinog širenja,

- upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva što nisu bučni,

- stalnim nadzorom.

Zaštita od buke uz ceste i željezničku prugu osigurava se sadnjom visokog i niskog zelenila u parkovnim i zaštitnim zelenim površinama.

Planirana plinofikacija pridonijet će očuvanju zraka, tla i voda.

9.2. Zaštita od požara

Članak 29.

U obuhvatu Plana moguće je graditi građevine uz primjenu sljedećih mjera zaštite od požara i eksplozije:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,00 m ili iznimno manje u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov najmanje 0,50 m.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 30.

Na području obuhvata Plana gradit će se skloništa za zaštitu zaposlenika i korisnika poslovne zone od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu s posebnim zakonima i propisima.

Načelni smještaj skloništa unutar proračunske zone skloništa s radijusima gravitacije prikazani su u kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u mjerilu 1:2.000.

Načelni smještaj skloništa unutar proračunske zone skloništa s radijusima gravitacije prikazani su u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Skloništa se grade unutar građevina gospodarske namjene ili u zasebnoj građevini na građevnoj čestici građevine gospodarske namjene, a broj sklonišnih mjesta ne može biti manji od 2/3 broja zaposlenika, odnosno ako se radi u smjenama, od 2/3 broja zaposlenika u najvećoj smjeni.

Skloništa se grade obavezno kao dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja ljudi, otpornosti na natpritisak udarnog vala od 100 kPa.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 31.

U obuhvatu Plana nije utvrđena obveza izrade detaljnih planova uređenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 33.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/06-01/14

URBROJ: 251-01-04-06-4

Zagreb, 30. ožujka 2006.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.