Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2006.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2006. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 21/05)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04 i 18/05), Gradska skupština Grada Zagreba, na 7. sjednici, 20. prosinca 2005., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2006.

UVOD

Način financiranja i obavljanje djelatnosti kulture regulirani su Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93), Zakonom o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 i 47/99), Zakonom o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), te posebnim zakonima koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o kinematografiji, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi Gradski ured za kulturu raspisao je, u lipnju 2005., Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2006. godinu. Sukladno zakonu i kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi, stručna savjetodavna vijeća su izvršila procjenu i odabir programa koji su uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2006., a financirat će se planiranim sredstvima.

U skladu sa Zakonom o proračunu Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport izradio je financijski plan za Program javnih potreba u kulturi za 2006., te prijedlog financiranja programa odnosno projekata s djelokrugom rada korisnika proračuna i zakonskom osnovom. Uz to napravljen je i plan razvojnih programa te plan radnih mjesta.

Za djelatnost kulture, Prijedlogom financijskog plana za 2006. ukupno planirana sredstva iznose 450.200.000,00 kn. Do raspodjele programskih sredstava došlo se javnim pozivom, a cjelokupna sredstva grupirana su u dva programa, na temelju vrste nositelja programa.

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)

Program javnih potreba u kulturi obuhvaća financiranje 38 ustanova kulture kojima je Grad Zagreb osnivač, Galeriju Klovićevi dvori kojoj su Grad Zagreb i Republika Hrvatska osnivači u jednakim dijelovima, te sufinanciranje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u skladu sa sporazumom 49% Grad Zagreb, 51% Ministarstvo kulture.

Financiranje ovog programa planirano je u iznosu 377.615.000,00 kn, a provodit će se u okviru četiri projekta odnosno aktivnosti:

- Projekt-aktivnost 01: Redovna djelatnost ustanova u kulturi - planirani rashodi iznose 276.110.000,00 kn, što je u odnosu na 2005. povećanje od 10,58%.

Na rashode za plaće za 1745 zaposlenika (od kojih se 1728 odnosi na gradske ustanove, a 17 na Galeriju Klovićevi dvori) s doprinosima poslodavca odnosi se 201.650.000,00 kn, a na ostale rashode za zaposlene koji se isplaćuju prema Kolektivnom ugovoru za zaposlene u ustanovama kulture 19.000.000,00 kn što je ukupno 220.650.000,00 kn.

Neke ustanove upošljavaju dio zaposlenika kojima se plaće financiraju iz vlastitih prihoda. Prema Zakonu o proračunu, plan radnih mjesta proračunskog korisnika obuhvaća sistematizirana i popunjena radna mjesta korisnika za sljedeće tri godine. Zaposlenici koji nisu financirani iz proračuna rade na sistematiziranim radnim mjestima, a zaposleni su u skladu sa Zakonom o radu i aktima ustanove. Grad Zagreb, dužan je kao osnivač postupati prema svim ustanovama jednako, kako bi se one kojima su svi zaposlenici na proračunskom financiranju ekonomski izjednačile s onima koje moraju dio zaposlenika financirati iz vlastitih prihoda.

U skladu s propisima, na proračunsko financiranje potrebno je preuzeti 50 zaposlenika što znači osigurati dodatnih 6.200.000,00 kn.

U okviru iste aktivnosti za materijalne rashode planirana sredstva iznose 54.960.000,00 kn, a za financijske 500.000,00 kn.

Planirana sredstva bit će dovoljna za podmirenje ovih rashoda za postojeće prostore, kao i povećanih rashoda za energiju, komunalne usluge (čuvanja i čišćenja prostora), uredskih i ostalih materijala, za preuređene i obnovljene dvorane u kulturnim centrima Sesvete, Remetinec, Travno i Dubrava, te za prostore koji će u 2006. biti izgrađeni: Plesni centar, Histrionski dom i velika dvorana u Dubravi. Za tekuće i investicijsko održavanje svih prostora planirana sredstva iznose 7.000.000,00 kn.

- Projekt odnosno aktivnost 02: Opremanje ustanova u kulturi - planirana sredstva iznose 14.850.000,00 kn što je povećanje u odnosu na 2005. za 15,82%.

U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu 9.234.000,00 kn, u muzejima otkup građe u iznosu 2.600.000,00 kn, dok je za glazbene instrumente u Zagrebačkoj filharmoniji planirano 466.000,00 kn. Za kupnju kazališne tehnike koja u 2005., kao ni sustavno posljednjih deset godina nije nabavljana, plan rashoda iznosi 500.000,00 kn. U više ustanova potrebno je obnoviti uredsku, računalnu opremu i opremu za održavanje i zaštitu, te računalne programe za što je ukupno predviđeno 2.050.000,00 kn.

- Projekt-aktivnost 03: Programska djelatnost ustanova - planirani rashodi iznose 46.655.000,00 kn, što je u odnosu na 2005. povećanje za 15,66%.

Ovom aktivnošću planirana su sredstva za različite vrste programa gradskih ustanova unutar pojedinih djelatnosti kojima se ostvaruje javna potreba u kulturi Grada Zagreba kroz prezentaciju, edukaciju i popularizaciju.

- Projekt-aktivnosti 04: Sufinanciranje Hrvatskog narodnog kazališta - planirani rashodi iznose 40.000.000,00 kn ili 0,37% manje u odnosu na 2005. Planom za 2006. osim rashoda za sufinanciranje rada HNK obuhvaćena su i sredstva za sanaciju poslovanja u iznosu 3.400.000,00 kn, pa je stvaran rast rashoda sufinanciranja rada 8,84% u odnosu na 2005.

Program nezavisne produkcije (udruge, društva i ostale institucije)

Za sve projekte nezavisne produkcije planirani rashodi iznose 72.585.000,00 kn što je porast od 11,6% u odnosu na 2005.

Program nezavisne produkcije odvija se kroz jedanaest projekata-aktivnosti, čiji su nositelji različite umjetničke i druge udruge, društva, te razne institucije s područja kulture. Dio ovih projekata provodi se kroz sve djelatnosti gradskih ustanova, a dio kroz amaterizam, časopise, film, urbanu kulturu kao i međunarodnu, međužupanijsku i međugradsku kulturnu suradnju, odnosno kroz djelatnosti čije odvijanje nije organizirano u gradskim ustanovama.

U nastavku su opisani kulturni programi i projekti, po pojedinoj djelatnosti, a navedene su i mogućnosti proširenja pojedinih djelatnosti što se neće u 2006. realizirati, no ulaze u ovaj program na temelju Zakona o proračunu i obveze sastavljanja projekcije za trogodišnje razdoblje.

PROGRAMI

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNI PROGRAMI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za knjižničnu djelatnost pristiglo je ukupno 218 prijedloga programa koje je prijavilo 79 nositelja programa. Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu: Spomenka Petrović, predsjednica i Saša Drach, Ljiljana Filipović, Zdenka Sviben, Roman Simić, članovi) vrednovalo je pristigle programe po kriterijima sažetim u sljedeće kategorije: kvaliteta, javna potreba, razvojni potencijali.

A) KNJIŽNIČNA DJELATNOST - USTANOVE

Organizacija: 5 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 549 zaposlenika.

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama (Narodne novine 105/97, 5/98 i 104/00) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Ova djelatnost organizirana je u pet javnih gradskih ustanova - narodnih knjižnica - sa 49 ogranaka (Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnica Marina Držića, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Knjižnica Medveščak).

Narodne knjižnice Grada u 2006. planiraju upis 242.200 članova, od čega 72% odraslih, 22% djece i 6% posebnog upisa (Glazbeni odjel Gradske knjižnice i Knjižnice Tina Ujevića). U godini 2006. planiraju nabaviti ukupno 173.190 novih svezaka knjiga, tj. 17.361 svezak više od preporuke Standarda za narodne knjižnice.

Tijekom sljedeće godine knjižnice će realizirati oko 20.000 programskih jedinica grupiranih u tribine, predavanja i predstavljanja, priredbe i koncerte, radionice i igraonice, tematske i likovne izložbe. Programi pokrivaju različita tematska područja i namijenjeni su svim dobnim skupinama, a realiziraju ih djelatnici knjižnica i vanjski suradnici, u prostorima knjižnica i izvan njih: u školama, dječjim i učeničkim domovima, domovima za umirovljenike i sl. Izdvajamo najstariju zagrebačku književnu tribinu Književni petak koja ove godine slavi 50. obljetnicu, projekt "Pitajte knjižničare” u sklopu kojeg surađuju sve narodne knjižnice Grada Zagreba, ciklus izložaba "Svijet u Zagrebu” (Dani Slovačke u Gradskoj knjižnici), studijske izložbe vezane uz 125. obljetnicu smrti Augusta Šenoe, studijske izložbe uz Dan Grada Zagreba i uz 10. prosinca Međunarodni dan ljudskih prava, projekt izrade baze podataka "Književne nagrade" - sve u organizaciji Gradske knjižnice, usmeni časopis "Zagrijavanje do 27” Knjižnice Bogdana Ogrizovića namijenjen afirmiranju mladih autora.

U okviru projekata i programa izvan gradskih javnih knjižnica financijsku potporu za realizaciji programa dobit će i Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, Knjižnica i čitaonica Židovske općine Zagreb te Knjižnica u sastavu Pučkog otvorenog učilišta (zbog neriješenog statusa naknada za plaće zaposlenika i materijalne izdatke sufinancira se kao poseban program).

B) KNJIŽEVNI PROJEKTI, PROGRAMI I AKCIJE

Unutar nezavisne produkcije književni projekti, programi i akcije pokrit će različita područja književnih i generacijskih interesa. Ističemo neke od njih: Međunarodni festival književnosti "Literature live-književnost uživo" u organizaciji Hrvatskog centra PEN-a, 5. Festival europske kratke priče u organizaciji Profil Intenational, IV. Međunarodni pjesnički festival DHK-a, tribine i promocije književnog časopisa "Sarajevske bilježnice" HDP-a, tribine Kajkavskog spravišča, tribinu Jutro poezije, predavanja Društva prijatelja glagoljice i Hrvatskog društva klasičnih filologa, 35. seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole, sufinanciranje prvog kataloga hrvatskih autora Croatian Literature 2005-2006 u izdanju Centra za knjigu, 43. manifestaciju Goranovo proljeće, ciklus tribina o hrvatskom jeziku u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, književni klub Booksa i Književni festival u Booksi u organizaciji Udruge za promicanje kulture Kulturtreger, inicijative namijenjene mladoj publici - slova u gostima - projekt promoviranja čitanja namijenjen djeci u dječjim i učeničkim domovima i bolnicama, Književni zagriz u Ogrizoviću u organizaciji Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Festival dječje književnosti - Pazi, knjiga! i Uberi priču u organizaciji Autorske kuće - projekt koji na iznimno zabavan i duhovit način predstavlja i popularizira knjigu najmlađima kod kojih žele potaknuti interes i ljubav prema čitanju.

Sredstva u 2005.	Planirano za 2006. ukupno: 13.426.000,00
12.078.000,00	Ustanove: 10.226.000,00	Nezavisna produkcija: 3.200.000,00

Proširenje djelatnosti:

Za projekt zaštite knjižnične građe (digitalizacija), tj. laminacije, mikrofilmiranja i ručne restauracije najvrednije knjižnične građe kao zbirke RARA (kulturno-povijesna zbirka vrijednih i rijetkih knjiga i rukopisa), Zagrebiensia, Periodika, a zbog trajne zaštite i veće dostupnosti, potrebno je osigurati 300.000,00 kn. Digitalizacija knjižnične građe omogućila bi međunarodnu razmjenu najvrjednije građe narodnih knjižnica.

Proširenje djelatnosti:

Ustanove: 300.000,00

Nezavisna produkcija: -

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2006. godinu 104 nakladnika - podnositelja programa poslala su 121 prijedlog za izdavanje časopisa i novina u kulturi. Vijeće za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu: Spomenka Petrović, predsjednica, Zdenka Sviben, Ljiljana Filipović, Saša Drach i Roman Simić, članovi) pregledalo je programe, te sukladno kriterijima (javna potreba, kvaliteta i kontinuitet izlaženja) predložilo za sufinanciranje 79 časopisa šezdesetšestorice nakladnika.

Među predloženim novinama, tjednicima i dvotjednicima ističu se Vijenac, Zarez i Hrvatsko slovo, niz časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno i četveromjesečno te povremeno, jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi za književnost i kulturološke studije poput Književne republike, Republike, Foruma, Europskog glasnika, Kaja, Libre libere, Poezije, Relationsa, Quoruma, Teme, zatim stručni časopisi koji prate pojedine djelatnosti (kazalište, lutkarstvo, glazbu, izdavaštvo, likovnu umjetnost, arhitekturu, strip, film i urbanu kulturu) poput Arhitekture kulture, Frakcije, Luke, Filmski.Offline-a, Hrvatskog glumišta, Kazališta, Konture, Kretanja, Wama, Cantusa, Glazbenog vjesnika, Svete Cecilije, Op.a, Života umjetnosti, Grafike, Kronike, Čovjeka i prostora, Orisa, Komikaza, Hrvatskog filmskog ljetopisa, Up& Undergrounda i 3D žurnala. Brojni su i stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene kao npr. Hrvatska revija, Kolo, Kruh i ruže, Gordogan, Gazophylacium, Project Magic Croatia, Plavi planet, Treća i 15 dana, elektronski časopisi za književnost, umjetnost i društvene fenomene Agrest 3D, Art-e-fact, Fusnota, Moderna vremena info, DOP Magazin Online, Knjigomat, Zamirzine, zatim stručni i znanstveni časopisi za znanost o umjetnosti poput Arti musices, Književne smotre, Peristila i Umjetnosti riječi, časopisi za filologiju, filozofiju, sociologiju i druge društvene znanosti (Filozofska istraživanja, Prolegomena, Jezik, Latina et graeca, Sociologija sela), te nekoliko časopisa udruženja nacionalnih manjina i grupa s posebnim potrebama - Novi omanut, Romska istina/ Romengo Čaćipe, Budućnost/Anglunipe, Dodir, Pljesak jedne ruke i Vidici.

Sredstva u 2005.	Planirano za 2006. ukupno: 3.774.000,00
3.600.000,00	Ustanove: 124.000,00	Nezavisna produkcija: 3.650.000,00

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

A) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 309

Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98), a obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti stalnim i povremenim izložbama, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji preko stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Vijeće za muzejsku djelatnost (u sastavu: Vesna Mažuran Subotić, predsjednica i Nada Premerl, Jelena Borošak Marijanović, Vesna Jurić Bulatović, Ivica Šestan, članovi) pregledalo je 290 prijedloga programa koje je predalo 36 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu programa, izložbe iz fundusa, doradu i uspostavu stalnog postava, kao i preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora. Sukladno kriterijima Vijeće daje prioritet financiranju programa koji se odnose na zaštitu, obradu i prezentiranje fundusa muzeja.

Financirat će se rad svih devet gradskih muzeja i sufinancirati (zajedno s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske) projekti i programi važni za Grad Zagreb koje će realizirati Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, MDC, Hrvatsko muzejsko društvo, HNK ICOM, Kabinet grafike HAZU, Muzej arhitekture HAZU, HEUREKA - Dječji muzej u osnivanju, Matica iseljenika, Muzej osjeta, Moderna galerija, Tiflološki muzej, Zaklada "Dražen Petrović". Neki od ovih projekata potpora su novim gradskim muzejima u osnivanju.

Sufinancirat će se i veliki broj izložbi među kojima "Trgovina i razmjena u pretpovijesti" u Arheološkom muzeju, "Kakav etnografski muzej želite?", "Što se kuha u loncu?" u Etnografskom muzeju, "Morski psi" u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, "Petnaest mi je godina tek" i "Školski dokumenti" u Hrvatskom školskom muzeju, "Obiteljski fotoalbumi porodice Hellenbach", "Zagreb kakvog ne volim - Josip Ušaj", "Zagrebačke glazbene legende - Viki Glovacki" i "Zagrebački krojački salon Žuži Jelinek" - sve u Muzeju grada Zagreba, "Kućni sat" u Muzeju za umjetnost i obrt, izložba "Becycled" u Tehničkom muzeju, "Simbol boga i kralja / prvi europski vladari" u Galeriji Klovićevi dvori. Ističemo i manifestaciju Arheološkog muzeja "Dani Andautonije”, tradicionalnu dvodnevnu manifestaciju "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba kao i IV. festival znanosti u Tehničkom muzeju.

U 2006. u Tehničkom muzeju bit će obilježena 150. godišnjica rođenja Nikole Tesle.

U okviru međunarodne i međužupanijske suradnje planirane su gostujuće izložbe i projekti. Neke od njih su gostovanje Arheološkog muzeja s izložbom "Osvit tehnologije" u Makedoniji, gostovanje izložbi Etnografskog muzeja "Narodne nošnje iz Hrvatske" u Italiji te međunarodna izložba "Saami - narod sa sjevera" koja gostuje u Etnografskom muzeju, gostovanje izložbe Muzeja grada Zagreba u Londonu "Milka Trnina i London" te gostovanje izložbe "Il Codice Atlantico di Leonardo da Vinci" u Muzeju za umjetnost i obrt. Svakako treba istaknuti i gostovanje Muzeja za umjetnost i obrt s izložbom "Secesija u Hrvatskoj" u Pragu i Krakowu.

Predviđena su i sredstva za otkup muzejske građe i zaštitu postojeće, za zaštitna arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja te edukativnu i pedagošku djelatnost muzeja (Dan muzeja, tematske pedagoške izložbe, radionice i sl.), nakladničku djelatnost i druge segmente rada muzeja.

Sredstva u 2005.	Planirano za 2006. ukupno: 17.006.000,00
11.899.000,00	Ustanove: 12.406.000,00	Nezavisna produkcija: 4.600.000,00

Proširenje djelatnosti:

U skladu sa sporazumom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2003. godine započela je gradnja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti. Prema planu gradnje otvaranje novog Muzeja suvremene umjetnosti planira se u 2007. godini. Zbog toga je nužno započeti s pripremama za preseljenje: priprema fundusa, dokumentacije, AV-studija, knjižnice, opremanje i zapošljavanje. Za sve navedeno nužno je osigurati sredstva koja iznose oko 9.500.000,00 kuna.

Priprema se osnivanje novih muzeja: Dječji muzej, Muzej osjeta, Muzej mode i Muzej fotografije. Osnivanje tih muzeja od vitalnog je interesa za kulturnu ponudu i razvoj Grada Zagreba. Za realizaciju tih projekata nužno je osigurati adekvatne prostore te sredstva u iznosu 500.000,00 kn.

Proširenje djelatnosti:

Ustanove: 10.000.000,00

Nezavisna produkcija: -

B) UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

Grad Zagreb vlasnik je 27 umjetničkih zbirki koje su, u razdoblju od 1946. do 2005., darovane izravno Gradu Zagrebu kao pravnoj osobi. Ovim je darovanjima Grad Zagreb postao vlasnikom više od 13000 predmeta (slika, skulptura, predmeta umjetničkog obrta i dr.), a, uključujući knjige (čitave biblioteke), časopise, separate i sl., i više od 39000 predmeta. Većina zbirki zaštićena su kulturna dobra, suvisle cjeline kojima je ustanovljena kulturno-povijesna i umjetnička relevantnost. U ime Grada Zagreba zbirkama upravljaju pojedine muzejsko-galerijske ustanove u Gradu Zagrebu. Vijeće za muzejsku djelatnost pregledalo je ukupno 82 različita programa i prijedloga koje je uputilo 22 predlagatelja. Pridržavajući se standarda i kriterija za vrednovanje programa u muzejskoj djelatnosti i financijskim mogućnostima za 2006., Vijeće je za područje umjetničkih zbirki - donacija Gradu Zagrebu, predložilo sufinanciranje 68 programa od ukupno 22 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu programa, izložbe iz fundusa, doradu i uspostavu stalnoga postava kao i preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora.

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih ugovorenih obveza prema donatorima te sredstva za održavanje i uređivanje prostora kao i zaštitu predmeta darovanih zbirki radi stvaranja uvjeta za dostupnost i prezentaciju darovanih zbirki javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu i društveni razvoj Grada Zagreba.

Naknade i obveze prema donatorima u skladu sa postojećim ugovorima, naknade novim donatorima te program zbirki Schneider i Svečnjak osigurat će se u okviru programa nezavisne produkcije, a za ostale darovane zbirke preko gradskih javnih ustanova u području muzejske djelatnosti koje njima upravljaju u ime Grada Zagreb te preko Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Prioritet u održavanju i zaštiti prostora i građe imat će i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose očuvanju izvornih, autentičnih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana zagrebačke i hrvatske kulture i umjetnosti i poznatih donatora i kolekcionara (Gvozdanović, Krleža, Viktor Kovačić, Frangeš, Richter, Dujšin-Ribar).

Program će obuhvatiti nove konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak već započetih konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki Frangeš, Gerersdorfer, Matz, Gvozdanović, Perčić, Kopač i Crnobori, preventivnu zaštitu građe u zbirkama Gerersdorfer, Gvozdanović, Seissel, Richter, Rodin, Matz i Perčić, nabavu opreme i arhivskih i kartotečnih ormara za zaštitu građe za zbirke Perčić i Richter te održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih umjetničkih zbirki Frangeš, Dujšin-Ribar, Krleža, V. Kovačić, Richter, Matz, Gvozdanović i Kljaković. Posebno ističemo izdavanje kataloga Memorijalne zbirke Joze Kljakovića, digitalizaciju arhivske građe i nacrta iz zbirke Richter, prezentaciju donacije Svečnjak u centrima za kulturu i narodnim sveučilištima Grada Zagreba te tekstualnu i slikovnu prezentaciju zbirki Gerersdorfer, Perčić i Crnobori na Internetu u nastavku programa Zagrebačke donacije on-line kojim će se ove zbirke na jedinstven način prezentirati na Internetu i omogućiti pretraživanje podataka o građi zbirki.

Napomena: sredstva su uključena u prethodnu tablicu.

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija, broj zaposlenih, djelokrug rada i zakonska osnova

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih : 586

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 61/91, 50/95, 13/97 i 127/00) što obuhvaća javno izvođenje dramskih, opernih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

Za godinu 2006. prijedloge kazališnih programa uputilo je 140 nositelja koji predlažu 188 premijernih i 242 reprizna naslova, 68 gostovanja u zemlji i inozemstvu, 20 manifestacija i festivala, te 45 ostalih programa s oko 4.700 izvedbi. Osim prijedloga kazališnih institucija (HNK u Zagrebu što ga Grad financira kao zajednički program s Ministarstvom kulture, sedam javnih gradskih kazališta, te participacije u programskim troškovima Teatra &TD i Ansambla Lado) velik je broj prijedloga programa kazališnih družina, plesnih ansambala, odnosno nezavisnih kazališnih i plesnih projekata, kazališnih manifestacija, prijedloga stručnih udruga i organizacija, prijedloga iz područja kazališnog amaterizma, kao i prijedloga međunarodnih gostovanja, radionica i seminara.

Vijeće za kazališnu djelatnost radilo je u sastavu: Željka Udovičić, predsjednica Vijeća, te članovi: Vjeran Zuppa, Željka Turčinović, Franka Perković i Ksenija Zec. Vijeće se rukovodilo Temeljnim i Provedbenim kriterijima vrednovanja i sufinanciranja programa javnih potreba u kazališnoj djelatnosti, Programskim funkcijama javnih gradskih kazališta te Osnovom za izradu prijedloga javnih potreba u kulturi koje utvrđuju minimalne standarde vezane za prostorne, kadrovske, programske i financijske elemente poslovanja javnih gradskih kazališta.

Od značajnijih kazališnih projekata u 2006.godini potrebno je spomenuti:

HNK Zagreb: G. Rossini: Seviljski brijač, W. A. Mozart: Bastien i Bastienne, opera za djecu, A. P. Čehov: Tri sestre, W. Shakespeare: Kroćenje goropadnosti, P. I. Čajkovski: Trnoružica, F. Herold: Vragolasta djevojka;

Kazalište Gavella: A. P. Čehov: Ivanov (N. Delmestre), M. Bulgakov: Majstor i Margarita (O. Prohić);

Kazalište Komedija: M. Brooks/Th. Meehan: Producenti (K. Dolenčić), J. Jacob/W. Casey: Briljantin (I. Barberić);

Zagrebačko kazalište mladih: B. Srbljanović: Skakavci (J. Kica), W. Shakespeare: Othelo (H. Pašović), Program Učilišta;

Satiričko kazalište Kerempuh: A. P. Čehov: Brak iz računa (D. Ferenčina), I. Modli: Savršeni superheroj (S. Kilibarda);

Gradsko kazalište Trešnja: B. Vojnović: Viktor-Duga Ruka (R. Medvešek), A. Menken/L. Woolverton: Ljepotica i Zvijer (S. Anočić);

Zagrebačko kazalište lutaka : W. A. Mozart: Čarobna frula (K. Dolenčić), I. B. Mažuranić: Šuma Striborova (R. Medvešek);

Kazalište Žar ptica: J. Sigsgaard: Pale sam na svijetu (G. Golovko), B. Primorac: Ljubavni slučaj Mačka Joje (R. Raponja);

Dječje kazalište Dubrava: E. Humperdinck: Ivica i Marica (D. Ruždjak Podolski);

Od projekata u nezavisnoj produkciji vrijedno je spomenuti u Teatru Exit: Kvetch S. Berkoffa (M. Raguž); u GD Histrion Falštafijada W. Shakespearea (G. Paro); u Epilog Teatru: A. Ayckbourn: Drawning on dry land (N. Kleflin); u Kazalištu Mala scena: G. Vitez: Antuntun (I. Šimić) te početak rada Kazališta na engleskom jeziku; u Lutkarskoj sceni I. Brlić - Mažuranić: L. Paljetak: Miševi i Mačke naglavačke (D. Ruždjak Podolski); Kazališnoj družini Kufer: C. Dowie: Death and Dancing (M. Kovač); u Umjetničkoj organizaciji Novo kazalište F. M. Pesenti: Shakespeareovi prinčevi (I. Buljan); u Studiju za suvremeni ples: Scarlatti iznad crtovlja (N. Lazić), u Zagrebačkom plesnom ansamblu: Metamorfoze (I. Kovača).

U većem broju kazališta prisutna je suradnja sa suvremenim domaćim piscima mlađe generacije te uključivanje u projekte mlađih redatelja, dramaturga i glumaca.

Kazališne družine i projekti, plesni ansambli i projekti te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put, a program kojih Vijeće podrži, sufinancirat će se sistemom otkupa ili stimulacije - nakon realizacije.

U 2006. realizirat će se sljedeći festivali i manifestacije: Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, Međunarodni festival kazališta lutaka - PIF, Festival svjetskog kazališta, Jarun-fest, Naj..naj. Festival, Dani Satire, Gavelline večeri, Zagrebačko histrionsko ljeto, Kazališno-glazbena scena Amadeo, Platforma mladih koreografa, Festival Mliječni zub, Nagrada hrvatskoga glumišta.

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport participirat će u putnim troškovima onih kazališta, kazališnih družina i plesnih ansambala, koji odlukom selektora budu pozvani na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, Male scene u Rijeci, Zlatnog lava u Umagu, Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade u Čakovcu, Riječku reviju lutkarskih kazališta, Lutkarsko proljeće u Vinkovcima i dr. U program međunarodne kulturne suradnje bit će uključeni s dijelom putnih troškova oni ansambli, koji su dobili pozive na festivale, radionice i seminare, odnosno odgovarajuća stručna putovanja, te imaju potporu Ministarstva kulture ili nekog drugog ministarstva odnosno institucije.

S obzirom na brojnost projekata nezavisnih producenata, Vijeće i dalje drži neophodnim osigurati jedan broj termina u postojećim dvoranama za kazališne i plesne projekte.

Sredstva u 2005.	Planirano za 2006. ukupno: 30.495.000,00
26.800.000,00	Ustanove: 16.125.000,00	Nezavisna produkcija: 14.370.000,00

Proširenje djelatnosti:

Zbog završetka uređenja Histrionskog doma i Plesnog centra potrebno je osigurati sredstva za početak programa u iznosu od 1.000.000,00 kn.

Isto tako za podršku projektu Akademija kazališta Akademije dramske umjetnosti koji bi bio lociran u Centru za kulturu Trešnjevka potrebno je osigurati sredstva u iznosu od 500.000,00 kn.

Proširenje djelatnosti:

Ustanove: -

Nezavisna produkcija: 1.500.000,00

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 3 javne gradske ustanove