Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Hrvatski Leskovac

Na temelju članka 26.b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst i 10/04), Gradska skupština Grada Zagreba, na 40. sjednici, 5. travnja 2005., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Hrvatski Leskovac

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Hrvatski Leskovac (u nastavku teksta: Urbanistički plan uređenja), što ga je 2005. godine izradio CPA, Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz Zagreba.

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja se donosi za prostor omeđen:

- sa sjeverozapada: autocestom Zagreb - Karlovac;

- sa sjevera: čvorištem Lučko;

- sa sjeveroistoka: južnom zagrebačkom obilaznicom;

- s jugoistoka: željezničkom prugom Zagreb - Karlovac;

- s jugozapada i juga: granicom građevinskog područja za gradnju i razvoj naselja Hrvatski Leskovac.

Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja prikazana je na kartografskim prikazima iz članka 3. stavka 1. ove odluke, pod B.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja, sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Hrvatski Leskovac", sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Hrvatski Leskovac"

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze:

0. Kopija katastarskog plana u mjerilu 1:2.000

1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2.000

2.A. Promet

2.B. Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2.000

4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2.000

Elaborat iz stavka 1., točaka A) i B) ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 4.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. etaža - oznaka bilo kojeg kata građevine uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje);

2. interpolacija - gradnja na građevinskoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja;

3. koeficijent izgrađenosti k_ig - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevinske čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevinsku česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže);

4. podrum - na ravnom terenu podrumom se smatra dio građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 100 cm od kote konačno zaravnanog terena;

5. poslovne građevine - su gospodarske građevine u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno - servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

6. slobodnostojeća građevina - građevina čija su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

7. visina (h) građevine - visina mjerena od visine vijenca do konačno zaravnanog terena;

8. tlocrtna površina - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

9. bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini građevine.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Urbanističkim planom uređenja, na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000, utvrđeno je prostorno rješenje s planom namjene površina i to:

I1 - gospodarska proizvodna namjena, pretežito industrijska

I2 - gospodarska proizvodna namjena, pretežito zanatska

K2 - gospodarska poslovna namjena, pretežito trgovačka

K3 - gospodarska poslovna namjena, pretežito komunalno - servisna

Z - zaštitne zelene površine

IS - površine infrastrukturnih sustava

Unutar zona gospodarske namjene mogu se zadržati postojeće građevinske čestice ili formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Prilikom određivanja lokalnih uvjeta, na cijelom području treba analizirati i primijeniti sva ograničenja naznačena u grafičkom i tekstualnom dijelu Urbanističkog plana uređenja.

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se lokacijskom dozvolom za zahvat u prostoru. U razgraničenju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora, te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevinske čestica iza građevinske čestice uz ulicu (drugi red gradnje).

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

U zonama gospodarske proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1), gospodarske proizvodne pretežito zanatske namjene (I2), gospodarske poslovne, pretežito trgovačke namjene (K2) i gospodarske poslovne, pretežito komunalno - servisne namjene (K3), mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće građevine, odnosno prostori za gospodarske djelatnosti i to:

- proizvodne, pretežito industrijske namjene: manje proizvodne građevine isključivo visoko razvijenih tehnologija i bez štetnih utjecaja na okoliš;

- proizvodne, pretežito zanatske namjene: manje proizvodne pretežito zanatske građevine;

- poslovne, pretežito trgovačke namjene: poslovne građevine pretežito trgovačke namjene;

- poslovne, pretežito komunalno-servisne namjene: poslovne građevine pretežito komunalno - servisne namjene bez negativnog utjecaja na okoliš i prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje korisnog otpada (reciklažno dvorište - oporabište).

Uz osnovnu namjenu iz stavka 1. ovog članka, moguće je graditi i prateće skladišne, poslovne, upravne, uredske, trgovačke, uslužne i komunalno - servisne građevine (prostore) čija ukupna tlocrtna izgrađenost može biti najviše do 30% ukupne bruto površine gospodarskog sadržaja.

Osim navedenih sadržaja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, na pojedinačnim građevinskim česticama na površinama gospodarske namjene kao prateći sadržaji zone mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

- ugostiteljske građevine i hoteli,

- uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,

- prometne i manje komunalne građevine,

- športsko - rekreacijske površine i rasadnici.

Na površinama gospodarske namjene u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja, nije moguća:

- gradnja skladišta kao osnovne namjene;

- gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevinskim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Građevinske čestice na kojima će se graditi građevine gospodarskih djelatnosti moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana lokacijska dozvola), priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

2.1. Veličina i izgrađenost građevinske čestice

Članak 7.

Građevinske čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom.

Veličina građevinske čestice ne može biti manja od 1.000 m².

Širina građevinske čestice ne može biti manja od 20,0 m, mjereno na mjestu građevinskog pravca građevine, pri čemu je najveći omjer širine i dužine određen, u pravilu, omjerom 1:5.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevinske čestice svim građevinama iznosi najviše 50%, a najmanje 10%; odnosno najveći koeficijent izgrađenosti, k_ig = 0,5, a najmanji k_ig = 0,1.

Iznimno, pri novoj gradnji interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima zone, omogućuje se formiranje manjih građevinskih parcela od onih određenih u stavcima 2. i 3. ovog članka, ako su zadovoljeni uvjeti izgrađenosti građevinske čestice i najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica, propisani ovom odlukom.

Na građevinskim česticama gospodarske namjene koje su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima, a koje su manje od utvrđenih u stavcima 2. i 3. ovog članka i s izgrađenošću većom od utvrđene u stavku 4. ovog članka, kod rekonstrukcije građevina ne smije se povećavati izgrađenost građevinske čestice.

2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevinskoj čestici

Članak 8.

Na građevinskoj čestici moguća je gradnja jedne ili više samostojećih gospodarskih građevina.

Iznimno, gospodarske građevine mogu se graditi prislonjene uz druge gospodarske građevine na istoj građevinskoj čestici, od kojih moraju biti odijeljene vatrobranim zidom.

Visina gospodarske građevine mora biti u skladu s namjeravanom namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa i može imati do tri etaže, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 12,0 m.

Iznimno, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno - tehnološkog procesa gospodarska građevina može imati najviše četiri etaže, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 20 m.

Udaljenost građevina od planiranog regulacijskog pravca je najmanje 12,0 m, pri čemu regulacijski pravac određuje rub građevinske čestice u odnosu na javnu površinu.

Iznimno, kod građevina koje se grade na uglovnim građevinskim česticama udaljenost građevine od regulacijskog pravca javne prometne površine na koju se građevinska čestica priključuje, iznosi najmanje 12,0 m, dok udaljenost građevine od regulacijskog pravca javne prometne površine na koju se građevinska čestica ne priključuje mora biti najmanje h/2, ali ne manje od 5,0 m.

Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica mora biti pola visine građevine (h/2), ali ne smije biti manja od 3,0 m računajući od fasade ili istaka na fasadi.

Postojeće gospodarske građevine koje su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i u slučaju da njihova udaljenost od regulacijskog pravca i susjedne građevinske čestice ne odgovara udaljenostima određenim odredbama ovog članka.

2.3. Oblikovanje građevine

Članak 9.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na suvremenim principima i primjenjujući najnovija saznanja o oblikovanju industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja prema južnoj zagrebačkoj obilaznici i autocesti Zagreb - Karlovac, što osim pročelja građevina uključuje i reklamne panoe, osvjetljenje, natpise i ostale elemente industrijskog oblikovanja.

Građevine se mogu graditi i kao montažne.

Krov može biti kosi, ravan ili bačvast. Najveći nagib kosog krovišta može biti do 35%. Koso krovište nagiba većeg od 35%, može se graditi samo iznimno, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno - tehnološkog procesa. Vrsta pokrova, nagib i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa. Moguća je gradnja nadozida najviše visine 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine.

Na krovištima je moguće predvidjeti ugradnju sunčanih pretvornika.

2.4. Uređenje građevinske čestice

Članak 10.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba riješiti na pripadajućoj građevinskoj čestici, prema normativima za određenu namjenu, u skladu s odredbama članka 16. ove odluke.

Najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, a prema susjednim građevinskim česticama stambene namjene potrebno je izvesti tampon zaštitnog zelenila najmanje širine 5,0 m.

Parkiralište, u pravilu, mora biti smješteno ispred ulične ograde, te se ulična ograda gradi uvučeno, iza planiranog regulacijskog pravca.

Iznimno, ulične ograde moguće je graditi na planiranom regulacijskom pravcu.

Ulične se ograde, u pravilu, grade kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevinskih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.

Iznimno, ulične ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno ograde između građevinskih čestica više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Građevinske čestice za gradnju gospodarskih građevina moraju imati osiguran neposredni pristup s javnoprometne površine najmanje širine kolnika 7,0 m.

2.5. Prateći sadržaji

2.5.1. Građevine pratećih sadržaja na pojedinačnim građevinskim česticama

Članak 11.

Na pojedinačnim građevinskim česticama u zoni gospodarske namjene, mogu se graditi građevine pratećih sadržaja, koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone: prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji, športsko - rekreacijske površine i rasadnici te prometne i manje komunalne građevine.

Na veličinu i izgrađenost građevinske čestice, način gradnje, veličinu i smještaj građevine na građevinskoj čestici, oblikovanje građevine i uređenje građevinske čestice primijenjuju se odredbe članaka 7. -10. ove odluke.

2.5.2. Građevine (prostori) pratećih sadržaja na građevinskim česticama osnovne namjene

Članak 12.

Građevine (prostori) pratećih sadržaja (prateće skladišne, poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne građevine, prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu, te prometne i manje komunalne građevine) mogu se graditi na građevinskim česticama namijenjenim pretežito gospodarskoj namjeni i to ukupne površine najviše 30% bruto površine gospodarskog sadržaja.

Športsko - rekreacijske površine i rasadnici kao prateći sadržaj na građevinskim česticama gospodarske namjene mogu se uređivati na površini najviše 50% površine građevinske čestice gospodarske namjene.

Prateći sadržaji mogu biti unutar glavne građevine, mogu se graditi kao slobodnostojeće građevine ili kao građevine prislonjene uz glavnu građevinu gospodarske namjene.

Građevine pratećih sadržaja koje se grade kao prislonjene moraju od gospodarske građevine na koju se prislanjaju biti odijeljene vatrobranim zidom.

Građevine pratećih sadržaja mogu imati najviše dvije etaže, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 12,0 m.

Ostali uvjeti za smještaj i način gradnje građevina pratećih sadržaja u zoni gospodarske namjene određuju se kao za gradnju gospodarskih građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 13.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije predviđena gradnja građevina i sadržaja javnih i društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 14.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije predviđena gradnja novih stambenih građevina.

Iznimno, do privođenja planiranoj namjeni, mogu se rekonstruirati postojeće stambene građevine prema uvjetima iz članka 31. ove odluke.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Prometnu i uličnu mrežu treba graditi, odnosno rekonstruirati u koridorima koji su osigurani Urbanističkim planom uređenja, prema kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Unutar prometnih površina utvrđenih Urbanističkim planom uređenja mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Interpolacija javne prometne mreže koja nije označena kartografskim prikazima Urbanističkog plana uređenja nije moguća.

Biciklističke staze mogu se graditi i uređivati uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m.

Autobusna ugibališta i stajališta smještaju se po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju i potrebno ih je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.

Ograde građevinskih čestica, u pravilu, grade se iza planiranog regulacijskog pravca označenog na kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Iznimno, udaljenost ograde građevinske čestice od ulice koja ima značaj javne ceste, može biti i veća u skladu s posebnim propisom o javnim cestama.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 16.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Na 1.000 m² bruto izgrađene površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, potrebno je osigurati:

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablici, potrebno je osigurati po jedno parkirališno - garažno mjesto:

- za proizvodnu namjenu - na 4 zaposlena u većoj radnoj smjeni;

- za hotele, pansione i slično - na 3-6 osoba u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevina;

- za športska igrališta s gledalištima - na 20 sjedala;

- za ambulante, socijalne ustanove i slično - na 1 zaposlenog u smjeni;

- za ostale prateće sadržaje - na 3 zaposlena u smjeni.

Za proizvodne, trgovačke, poslovne te višenamjenske građevine, čije parcele zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u postupku ishođenja lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe, vodeći računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine gospodarske građevine uređuje se na građevinskoj čestici te građevine, u pravilu, u prednjem dijelu građevinske čestice ispred ili iza ulične ograde.

Iznimno, javno parkiralište namijenjeno posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi može se urediti u sklopu zelenog pojasa uz kolnik, uz obavezno opremanje drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja stabla nakon svaka četiri okomita parkirališna mjesta).

Za automobile invalida na parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 17.

Urbanističkim planom uređenja, za kretanje pješaka planirano je uređenje:

- pješačkih hodnika uz ulice i

- pješačkih staza u sklopu parkovnih površina.

Pješački hodnici uz ulice obvezno se uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.

Širina pješačkih staza iz alineje 2. stavka 1. ovog članka ovisi o pretpostavljenom broju korisnika i višekratnik je širine jedne pješačke trake, koja iznosi 0,75 m, s time da je najmanja širina pješačke staze 1,50 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 18.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav u mjerilu 1:2.000.

Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka, načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Urbanističkim planom uređenja osiguravaju se uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti za kompletnu podzemnu DTK mrežu.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Urbanističkim planom uređenja predviđena je mogućnost proširenja mreže mobilne telefonije i gradnja baznih stanica uz obveznu izradu prethodne studije o utjecaju na okoliš te potrebu provedbe svih tehnološko-zdravstvenih mjera prije gradnje bazne stanice.

Gradnja baznih stanica mobilne telefonije nije dopuštena u pojasu širine od 50,0 m, duž jugozapadne granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja, prema stambenom dijelu naselja Hrvatski Leskovac.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 19.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskim prikazima 2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav i 2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Urbanističkim planom uređenja, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka, načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastukture, u skladu s trasama planiranim Urbanističkim planom uređenja.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Plinska mreža

Članak 20.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja potrebno je priključiti na plinoopskrbnu mrežu u sklopu plinofikacije područja Zagreb - jugozapad u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Srednjotlačni (ST) i niskotlačni (NT) plinovodi polažu se podzemno, s visinom nadsloja od najmanje 1,0 m, a kućni priključci 0,6 do 1,0 m.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2,0 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1,0 m, odnosno prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća.

Pri paralelnom vođenju niskotlačnog plinovoda, odnosno kućnog priključka sigurnosna udaljenost vanjske stijenke plinovoda od građevine mora biti najmanje 1,0 m.

Sva križanja plinovoda s postojećim instalacijama potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od najmanje 0,5 m (mjereno po vertikali).

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

5.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 21.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja osigurane su načelne lokacije za četiri nove transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV, koje se trebaju planirati i graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina.

Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevinske čestice, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevinske čestice.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo).

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Do izgradnje zamjenske 20 kV mreže i rušenja postojećeg 20 kV elektroenergetskog nadzemnog voda na katastarskim česticama koje presijeca predmetni nadzemni vod treba poštivati zaštitni koridor voda, odnosno nije dopuštena izgradnja objekata ispod voda i na udaljenosti manjoj od 5,0 m od osi voda.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu s posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Urbanističkim planom uređenja u svim ulicama osigurani su koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

5.3.3. Vodoopskrbna mreža

Članak 22.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante.

Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 23.

Urbanističkim planom uređenja planirano je polaganje glavnog odvodnog kanala (kolektora) u ulici Pilinki, čime će se stvoriti preduvjeti za spajanje cijelog područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja na kanalizacijski sustav.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Svi industrijski pogoni kao i druge gospodarske građevine trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 24.

Urbanistički plan uređenja utvrđuje zaštitne zelene površine koje su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000.

U sklopu zaštitnih zelenih površina predviđena je sadnja visokog i grmolikog zelenila koja formira barijeru kojom se smanjuju nepovoljni utjecaji prometnih koridora.

U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se graditi manje komunalne građevine te uređivati rekreativni sadržaji, putovi, staze, odmorišta i slično, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zaštitnog zelenila.

U području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

U zelenim pojasevima prometnice na kojima je planom predviđena sadnja drvoreda nije moguće postavljanje infrastrukturne mreže.

Nužna rekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih građevina, u sklopu zaštitnih zelenih površina, može se obavljati u skladu s člankom 31. ove odluke, samo do privođenja planiranoj namjeni odnosno uređenja zaštitnog zelenog pojasa.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 25.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta za stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 26.

Prikupljanje i odvoz komunalnog i tehnološkog otpada iz gospodarskih sadržaja obavljat će se u skladu s posebnim propisima preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.

Uredno odlaganje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti košarama za smeće i kontejnerima, na način koji ne nagrđuje okoliš.

Oporabni otpad (staklo, papir, plastika, metal i sl.) prikupljat će se odvojeno tipiziranim spremnicima u skladu s uvjetima nadležne službe.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja moguć je smještaj reciklažnog dvorišta - oporabišta, u skladu s odlukom gradskog tijela nadležnog za gospodarenje otpadom, uz obavezno rješenje tampona zaštitnog zelenila i kolni pristup.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita okoliša

Članak 27.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđene su prostornim razmještajem i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih gospodarskih sadržaja i tehnologija potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevinskim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Podzemne vode potrebno je od zaštititi zagađenja na sljedeći način:

- gradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda,

- zabranom ispuštanja iz gospodarskih pogona opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- odvodnjom oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta u javnu kanalizaciju slivnicuna s taložnicama.

Zaštita od buke iz gospodarskih pogona osigurava se:

- primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezinog širenja,

- upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva što nisu bučni,

- stalnim nadzorom.

Zaštita od buke uz autoceste i željezničku prugu osigurava se sadnjom visokog i niskog zelenila u parkovnim i zaštitnim zelenim površinama.

Urbanističkim planom uređenja planirana je plinofikacija postojećih i planiranih zona u naselju kao bitan doprinos očuvanju kvalitete zraka, vode i tla.

9.2. Zaštita od požara

Članak 28.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, čime je omogućen pristup do svake građevinske čestice. Sve vatrogasne pristupe i površine za rad vatrogasne tehnike potrebno je izvesti u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili iznimno manje u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov najmanje 0,5 m.

Potrebno je primjenjivati sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog urbanističkog plana uređenja ili u njegovom kontaktnom području.

Za svaku je građevinu potrebno na plinskom kućnom priključku predvidjeti glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima je potrebno ugraditi sekcijske zapore kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 29.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja predviđena je provedba mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti gradnjom skloništa, u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Kod gradnje građevine bruto razvijene površine veće od 3.000 m² potrebno je izgraditi dvonamjensko sklonište na njezinoj građevinskoj parceli.

Za ostale sadržaje na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite u sklopu javnih zelenih površina.

Skloništa osnovne zaštite na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja trebaju biti otporna na natpritisak udarnog vala od 100 kPa.

Skloništa treba graditi s namjenom za korištenje u miru, pri čemu mirnodopska namjena mora respektirati funkcionalnost skloništa, ostvariti određeni ekonomski efekt i omogućiti redovito održavanje skloništa.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 30.

Na prostoru obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije propisana izrada detaljnih planova uređenja.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 31.

Stambene i stambeno - gospodarske građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati uz sljedeće uvjete:

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja odnosno nadogradnja stambenih i pomoćnih prostora, tako da s postojećima ne prelazi ukupno 75,0 m² bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- postava novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz stavka 1. alineje 2. ovog članka;

- saniranje postojećih ograda i građenje potpornih zidova radi saniranja terena.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Urbanistički plan uređenja izrađen je u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 33.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/05-02/18

URBROJ: 251-11-04-05-4

Zagreb, 5. travnja 2005.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl. polit., v.r.