Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o športu (Narodne novine 111/97, 13/98 - ispr., 127/00 i 24/01) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst i 10/104), Gradska skupština Grada Zagreba, na 38. sjednici, 22. prosinca 2004., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2005. godinu

I. UVOD

Zagrebački športski savez kao zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba, sukladno članku 28. stavka 1. Zakona o športu predlagač je programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, koji preko Gradskog ureda za obrazovanje i šport upućuje Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i Gradskoj skupštini Grada Zagreba na usvajanje.

Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o športu. Stoga Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira športsku djelatnost, a Programom javnih potreba u športu Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti.

Člankom 39. Zakona o športu javnim potrebama u športu Grada Zagreba određene su aktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je utvrđeno da su od lokalnog značenja a u svezi sa:

- poticanjem i promicanjem športa;

- provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži;

- djelovanjem športskih saveza i zajednica športskih saveza i udruga u županiji i Gradu Zagrebu, odnosno zajednice športskih udruga u gradu, odnosno općini;

- treniranjem, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša;

- športsko - rekreacijskim aktivnostima građana, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva;

- tjelesnom kulturom i športskim aktivnostima invalida i drugih osoba oštećena zdravlja;

- održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za županiju, Grad Zagreb, grad i općinu;

- stručnim radom u športu te obrazovanjem i informacijskom djelatnošću u športu.

Šport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju i gospodarskom promicanju društva, činitelj je humanih odnosa među ljudima, što su uz promidžbu kroz športske priredbe i rezultate osnovni motivi za svaku modernu sredinu da ulaže u šport.

Športska djelatnost jest dobrovoljna, ali ona je civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama pa je stoga to posvuda društvena djelatnost od posebna interesa za narod i državu.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u športu grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proračuna su:

- ulaganje u razvoj mlađih športaša, radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog športa;

- očuvanje postojeće vrhunske športske kvalitete koja potiče razvoj športa i doprinosi ugledu Grada Zagreba;

- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba pribrojiti i skrb o svim športskim objektima Grada Zagreba, osigurava se programskim kriterijima, u okvirima proračunskih mogućnosti. Kriteriji osiguravaju potporu onim segmentima športa koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog športa, ali se ne zanemaruje niti stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja sutrašnje kvalitete zagrebačkoga športa.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA

Izrada kriterija, odnosno kategorizacija športova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja onih športova i klubova koji svojim rezultatima, masovnošću, popularnošću i organiziranošću to zaslužuju.

Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji športovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih i jasno je da se ocjenjivanjem športova primjenom nekoliko kriterija dolazi do nekoliko kvalitativnih skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Tablični pregled športova koji se kandidiraju za program javnih potreba uzima u obzir status športova u svijetu, odnosno u međunarodnim športskim asocijacijama, te daje osnovne formalne pokazatelje o športovima u našoj zemlji i gradu (prilog 1 - Tablični pregled športova).

Športovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija (GAISF), rangiraju se ocjenjivanjem primjenom deset kriterija u trima kriterijskim grupama (tri osnovna kriterija). Najviša moguća ukupna ocjena športa iznosi 36 bodova, a pojedinačni se kriterij kreće u rasponu od 0 ili 1 do 3, 4 ili 5 bodova. Tablica Status športova u programu daje kriterije i bodovanje, te formira listu po kojoj se određuju kvalitativni razredi (prilog 2 - Status športova u programu - kriteriji).

Sukladno navedenim kriterijima 5 športova nalazi se u prvome kvalitativnom razredu, s ocjenama od 26 naviše, zatim 13 športova u drugom razredu s ukupnim ocjenama u rasponu od 16 do 25 bodova, potom 19 športova u trećem razredu s ocjenama od 11 do 15 bodova te 16 športova u četvrtom razredu s ocjenama od 10 bodova naniže (prilog 3 - Status športova u programu - poredak). Tri športa ne zadovoljavaju razredbene uvjete. Tako je - ocjenjivanjem športa primjenom tri opća i deset pojedinačnih kriterija - utvrđen status športova koji služi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje.

Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju statusa športa u programu te broja kategoriziranih športaša koji selekcija okuplja. Na ovaj način u konačnom programu dvije selekcije postižu razinu I. kategorije (RK Zagreb), pet selekcije dostižu II. kategoriju u ekipnim športovima (KK Cibona VIP, KK Zagreb, HAVK Mladost, RK Lokomotiva, AOK Mladost) te deset selekcija u pojedinačnim športovima, ograničen broj selekcija ulazi u III. kategoriju u ekipnim športovima (NK Dinamo, RK Medveščak, RK Dubrava, KK Hermes Analitika, VK Medveščak Polocem, ŽKK Croatia) i trinaest selekcija u pojedinačnim športovima. Dvadeset jedna selekcija očekuje se u IV. kategoriji dok u V. kategoriji nalazimo šezdeset i dvije selekcije.

Pri programskom planiranju treba voditi računa da klubovi ili selekcije prema trenutnoj kvaliteti prelaze u viši ili niži razred te treba ostaviti prostora za potrebne korekcije. One selekcije koje prelaze u niži razred treba kroz određeni period pratiti kao nekategorizirane selekcije na zajedničkim programima.

U športovima četvrte kvalitativne skupine manji je broj selekcija V. kategorije dok su u ostalima nekategorizirane selekcije i to uglavnom u športovima koji djelatnost provode na športskim objektima gradskoga značenja (prilog 4 - Pregled selekcija).

Konačni rezultat primjene kriterija je da šesto osamdeset pet zagrebačkih športskih klubova ima osnovno pravo sudjelovati u ovako koncipiranom programu javnih potreba, a od njih svaki drugi zadovoljava postavljene programske kriterije, od čega se većinu prati samo kroz potporu nekategoriziranoj selekciji (189). Gledajući iz klupske perspektive, samo se šezdesetak selekcija (I. - IV. kategorija) značajnije podržava proračunskim sredstvima. Uz navedene selekcije prati se tisuću i sto odjeljenja športskih škola kroz opća, pripremna i napredna odjeljenja.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Člankom 39., stavkom 1., točkama 1. - 9. Zakona o športu, javne su potrebe u športu određene kao "aktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je određeno da su lokalnog značenja, u svezi sa:

1. poticanjem i promicanjem športa;

2. provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži;

3. djelovanjem športskih saveza i zajednice športskih udruga i saveza u županiji i Gradu Zagrebu, odnosno zajednice športskih udruga u gradu odnosno općini;

4. djelovanjem općinskih, odnosno gradskih športskih saveza i udruženja športskih organizacija i saveza;

5. treniranjem, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša;

6. športsko-rekreacijskim aktivnostima građana, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva;

7. tjelesnom kulturom i športskom aktivnošću invalida i drugih osoba oštećena zdravlja;

8. održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za županiju, Grad Zagreb, grad i općinu;

9. stručnim radom u športu, te obrazovnom i informacijskom djelatnošću u športu - što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz točaka 1. - 7.

Ovaj je taksativni niz razrađen prema samom sadržaju članka te su se time dobila sljedeća programska područja:

1. Poticanje i promicanje športa

Ovo obuhvatno programsko područje u Programu javnih potreba športa Grada Zagreba podijeljeno je na zasebne programe:

1.1. Organizacija velikih športskih priredbi

Program podržava velike športske priredbe koje su ujedno i značajnije međunarodne priredbe u kalendarima međunarodnih športskih federacija, tradicionalne zagrebačke priredbe, a to mogu biti i prigodne športske priredbe. Zagreb će sljedeće godine biti domaćin velikim športskim priredbama: Svjetskom skijaškom kupu za žene, Svjetskom prvenstvu u kajaku, Europskom seniorskom prvenstvu u odbojci za žene, Europskom juniorskom judo prvenstvu, Svjetskom klupskom prvenstvu u ribolovu za žene, nekolicini tradicionalnih priredbi, primjerice stolnoteniskom ITTF Pro Tourom, teniskom ATP Challengerom Zagreb Open, zatim su tu Croatia Cup u karateu, plivačko natjecanje Zlatni medvjed, automobilistički Croatia Delta Rally, atletski miting IAAF Grand Prix Zagreb, te klizačka Zlatna pirueta. Pored navedenih priredbi Zagreb će biti domaćin nizu prigodnih športskih priredbi od kojih su neke jačega međunarodnog statusa dok su neke bitne za pojedini šport. Prijedloge svih priredbi koji ulaze u ovaj program moraju argumentirati gradski športski savezi.

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona športska područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj športa. Pripremit će se godišnjak "Zagrebački šport", Godišnjak športskih škola te više drugih publikacija pojedinih športova. Među promidžbenim akcijama osobita se pozornost poklanja tradicionalnoj priredbi proglašenja športaša Zagreba, te promociji zagrebačkog športa na Sajmu športa.

1.3. Nagrade za športske rezultate

Program novčano stimulira klubove i športaše koji tijekom godine svojim rezultatima na velikim međunarodnim natjecanjima najuspješnije predstave gradski i hrvatski šport. Isto tako nagrađuje vrhunske rezultate koje ostvare vodeći športski klubovi od posebnog interesa za grad Zagreb svojim nastupima. Stimulira se i stručni rad, osobito najuspješnijih trenera.

1.4. Razvojni programi

Program podržava perspektivne športaše za koje se ocijeni da u tekućem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske športske rezultate.

Predviđa angažman vrsnih međunarodnih i domaćih trenera, ako se ocijeni da takav angažman može određenom športu donijeti kvalitativni pomak bilo na općoj razini stručnoga rada, bilo u radu s najperspektivnijim športašima.

Određeni broj kvalitetnih i perspektivnih športaša u pojedinačnim športovima podržava se programom športskih centara pod kojima u načelu podrazumijevamo klupske pogone u kojima su riješeni potrebni objekti i stručni rad i u kojima postoji dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim športašima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angažmana potrebnih stručnjaka za rad s perspektivnim selekcijama sportaša.

Ovakvi razvojni programi svojevremeno su omogućili kvalitetno praćenje športskog razvoja Ivice i Janice Kostelić, Ivane Brkljačić, Ive Majoli, Ivana Ljubičića, Gordana Kožulja, Nataše Vezmar i drugih te značajno pridonijeli športskom uzletu novih generacija nadarenih mladih športaša. Svojedobni angažman inozemnog trenera probudio je zagrebačko plivanje, budi nadu u skori oporavak gimnastičkog športa i još veći uzlet atletike. Ciljana ulaganja kroz ovaj program apsolutno su se afirmirala i opravdano je proširivati ih smišljeno iz godine u godinu.

Program podržava i razvojne programe koji omogućuju daljnji razvoj i napredak vodećih klubova u rukometu, vaterpolu, košarci, nogometu i odbojci, kao i športovima koji najviše pridonose popularizaciji športa i promidžbi grada Zagreba.

Razvojni program podrazumijeva stalna istraživanja radi izrade dugoročnog programa razvoja zagrebačkog športa, primjerenog zagrebačkoj i hrvatskoj gospodarskoj i športskoj tradiciji, sadašnjosti i očekivanoj europskoj budućnosti.

1.5. Stipendije športaša

Ovaj program namijenjen je vrhunskim športašima I., II. i III. kategorije u pojedinačnim športovima do tridesete godine starosti, kojima se isplaćuje športska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.

2. Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži

Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u školama, zadaća je svih institucija nadležnih za šport uključiti što veći broj djece i mladeži u športske aktivnosti. U skladu s tim omasovljenje će se provesti i na način da gradski športski i školski objekti budu još dostupniji za organizirano bavljenje športom.

Osnovni je cilj programa športa utjecati na opći rast i razvoj djece i mladeži, ali i pripremu djece za bavljenje športom. Primjerenim se programima utječe na razvoj pozitivnih psihofizičkih osobina, suzbijanje devijantnih ponašanja, uzimanja droge i slično. Stvara se djeci i mladeži navika da se stalno bave športom, te se športskom podukom priprema nadarene za daljnje športsko usavršavanje u športskim klubovima.

Ovaj segment športske djelatnosti smatramo iznimno značajnim, jer se u njemu prožima zajednički interes školskog i športskog sustava u ostvarivanju zajedničkog cilja a to je unapređenje zdravog i kreativnog načina života djece i mladeži Grada Zagreba. Stoga je pretpostavka za realizaciju postavljenog cilja suradnja škole, koja raspolaže športskim prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenje športom i športskog kluba koji ima stručnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje športskog programa primjerenog dobi i uzrastu.

Program športa djece i mladeži ponajprije se organizira kroz učeničke športske klubove u osnovnim i srednjim školama, a uz suradnju s gradskim športskim savezima. Velikim obuhvatom djece i mladeži zadovoljit će se širi društveni interes, a programima športske poduke otkrivat će se nadareni i pripremati za buduće vrhunske športaše, što je presudno za razvoj športa u Zagrebu.

Osnovne programe organiziraju zagrebački gradski športski savezi i Savez učeničkih športskih klubova, a programske cjeline su:

- športska poduka djece osnovnoškolske dobi (športske škole),

- pripreme i natjecanja učeničkih športskih klubova osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti za vrijeme školskih praznika pod nazivom "Odmorko",

- slobodne aktivnosti na velikim športskim objektima.

Program športske poduke obuhvaća u svakom športu djecu mlađu od starosnih natjecateljskih kategorija mlađih kadeta, a sadržaj mu je redovita tjedna poduka u općim, početnim i naprednim odjeljenjima u 54 športske grane, te dodatni rad s izabranim polaznicima iz naprednih odjeljenja tijekom školske godine u športskim centrima. Programom športske poduke obuhvaćeno je cca 20.000 djece osnovnoškolskog uzrasta.

Sredstva se na osnovi pravilnika i kriterija planiraju za stručni rad voditelja odjeljenja i mentora, minimum športskih rekvizita, te korištenje športskih objekata za športove koje nije moguće provoditi u osnovnim školama.

Natjecanja osnovnih škola organiziraju se za učenike osnovnih škola u dvjema uzrasnim kategorijama iz 26 športova iz 105 škola sa 1689 ekipa. Godišnje se održava cca 7000 utakmica ili ekipnih nastupa uz sudjelovanje 20152 učenika, te 2500 učenika u pojedinačnim nastupima. U srednjim školama natjecanja se organiziraju u 14 športova. Sudjeluju 62 srednje škole sa 693 ekipe sa 11.000 športaša. Pored toga posebno se organiziraju i velika natjecanja u povodu Svjetskog dana športa te drugih prigodnih manifestacija.

Po kriterijima i pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad na pripremi ekipa, voditelja ekipa na natjecanjima, liječnički nadzor, organizaciju, osnovni rekvizit te korištenje športskih objekata kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika organiziraju se na športskim objektima prikladne aktivnosti koje obuhvaćaju velik broj djece i mladeži pod nazivom "Odmorko". Očekuje se oko 113.000 učenika. Tijekom školske godine osigurava se učenicima osnovnih i srednjih škola korištenje Zimskoga plivališta Mladost, klizališta ŠRC Šalata, teniskih terena pri Teniskom centru Maksimir te klizališta ŠRC Svetice.

3. Djelovanje zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba

(Zagrebački športski savez)

Djelovanje Zagrebačkoga športskog saveza uređeno je člankom 28. Zakona o športu. Savez skrbi o promicanju i poticanju svekolikoga športa na svome području, usklađuje djelatnosti svojih članica, objedinjuje i usklađuje programe športa, predlaže program javnih potreba i skrbi o njegovom ostvarenju. Kao najrazvijeniji područni športski savez u zemlji, Zagrebački športski savez osobito doprinosi stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih športaša za najveća svjetska i europska natjecanja. Svoje djelatnosti - programske, plansko-analitičke, informatičke, pravne i kadrovske, računovodstveno-financijske, nadzor nad realizacijom programa i opće - Savez objedinjeno obavlja kroz svoju stručnu službu.

4. Djelovanje gradskih športskih saveza

Gradski športski savezi opslužuju programe pod svojom nadležnošću i unutar djelokruga propisanog člankom 27. Zakona o športu. To znači da gradski športski savezi potiču i promiču svoj šport, usklađuju djelatnosti učlanjenih udruga, organiziraju i provode sustav natjecanja, skrbe o stručnom radu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga športskog saveza. Opći poslovi, kako administrativni tako i stručni, vezani uz opsluživanje programa 62 članice Zagrebačkoga športskog saveza objedinjeni su u stručnoj službi Saveza.

5. Treniranje, organiziranje i provođenje sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom kriterijskoga postupka koji je opisan u uvodnim točkama ovoga Prijedloga, dobiveni su Normativi za planiranje treniranja športaša kojima su obuhvaćeni svi gradski športski savezi i pridružene športske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. članstvo u svojoj međunarodnoj federaciji u GAISF-u. Prema postojećim načelima kategorizacije športaša, propisane od strane HOO-a, dobiva se sljedeća razradbena tablica selekcija:

* broj kategoriziranih športaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju športaša koji nastupaju u pojedinom športu, odnosno o tehnologiji športa.

Iz ove razrade proistekli su dalji programski izvodi za namjene kao što su korištenje športskih objekata, stručni rad i natjecanja.

5.1. Korištenje športskih objekata

Program treniranja ostvaruje se na gradskim športskim objektima te djelomično u školskim športskim prostorima. Prilikom realizacije osobito se skrbi o korištenju objekata od posebnoga interesa za zagrebački šport. To ponegdje rezultira i jačom financijskom potporom nego što zaslužuju športovi koji taj objekt koriste (npr. klizanje, hokej na ledu), po programskim kriterijima. Normativi za satnicu korištenja objekata za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazana su u tablici uz stručni rad.

Tijekom ove godine analizirat će se troškovi korištenja športskih i školsko-športskih objekata tako da su zatečene cijene primjenjivane u 2004. godini podložne promjenama, odnosno privremene.

Prilikom izrade plana korištenja objekata obavezno će se osigurati određeni broj sati za organizirane športske aktivnosti djece i mladeži i tako operacionalizirati jedan od osnovnih programskih ciljeva - uključivanje u šport što većeg broja mladih.

5.2. Stručni rad

Stručni rad sa športašima povjeren je trenerima, bilo profesionalcima, bilo honorarno angažiranim voditeljima. Angažman profesionalnih trenera ovisan je o ocjeni kvalitete godišnjega programa. Normativi za satnicu korištenja stručnoga rada za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici:

* prioritet u angažiranju profesionalaca imaju športovi I. i II. razreda te tehnološki složeniji športovi posebno značajni za tjelesno zdravstvenu kulturu

Dijelu športova u kojem je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl i slično, zakonska ograničenja određuju uzrasnu dob za bavljenje športom. U tim će se športovima pratiti dopušteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima međunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom naprijed navedenog normativa.

Ovako primijenjenim normativima postići će se željena selektivnost u programskom praćenju velikih u odnosu na male športove, što je uobičajena posljedica programiranja u restriktivnim uvjetima u kakve šport sve više zapada. Međutim, ovim se načinom ipak pokušalo uravnotežiti tradicijske stavove gradske i nacionalne športske javnosti sa širim europskim, pa čak i svjetskim okruženjem koje preko različitih medija poručuje o tome da se tradicionalna domaća podjela na "veliko" i "malo" u športu ne mora poklopiti s globalnim viđenjem športskih prioriteta.

5.2.1. Očuvanje postojeće vrhunske športske kvalitete

Kako bi se postigao drugi programski cilj - očuvanje postojeće vrhunske športske kvalitete u športskim klubovima I. i II. ranga, osigurat će se veći broj profesionalno angažiranih trenera za širu bazu mlađih dobnih skupina. Tim bi se ublažio restriktivan normativ praćenja profesionalnoga stručnog rada koji ponajprije polazi od seniorskog uzrasta ka mlađima.

5.3. Natjecanja

Raspoloživa sredstva posljednjih godina nisu dostatna za realno praćenje troškova natjecanja osim kod selekcija I. i eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga športa (razred u koji je šport svrstan na temelju osnovnih programskih kriterija), nastoji se sufinancirati pogon domaćih natjecanja, u prvom redu kroz putne troškove, a u manjem opsegu kroz troškove smještaja, te korištenje športskih objekata ako je Zagreb domaćin natjecanja.

5.4. Dodatne pripreme športaša

Program dodatnih priprema športaša u prvome je redu namijenjen vrhunskim športašima za koje se procjenjuje uspješan nastup na natjecanjima na kojima će predstavljati šport Grada i Hrvatske. Posebna se pažnja poklanja seniorskim klupskim selekcijama vodećih zagrebačkih klubova koje nastupaju u europskim natjecanjima ili u prvenstvu Hrvatske, a imaju šanse za naslov prvaka u športu I. razreda. Program će podržavati i perspektivne športaše za koje je procijenjeno da imaju izgleda za vrhunski domet u tekućem olimpijskom ciklusu, a s ovoga programskoga naslova pratit će se i kontrolni nastupi uoči velikih natjecanja.

5.5. Međunarodna natjecanja

Poštujući osobit interes javnosti, i to ne samo športske, za ovu programsku namjenu kriteriji raspodjeljuju sredstva na: službena europska klupska natjecanja - u rukometu, vaterpolu, košarci, odbojci i nogometu, te na međunarodna natjecanja selekcija i pojedinaca u pojedinačnim športovima, u kojima se sufinanciraju nastupi pojedinaca i selekcija iz prvih triju kategorija, iznimno i četvrte, te perspektivni športaši. Prioritet se daje vodećim športskim klubovima od posebnog interesa za grad Zagreb.

5.6. Nekategorizirane selekcije

Razumljivo je da se selekcije koje mijenjaju razinu kvalitete kroz određeni vremenski period prati kao nekategorizirane selekcije. Time se otvora prostor za one klupske selekcije koje zbog trenutačne krize padaju iz kvalitetnije razine u nižu. Ne treba ih odmah isključiti iz dosadašnje razine praćenja. Isto se tako ostavlja prostor za klupske selekcije koje daju naslutiti porast svoje kvalitete.

5.7. Športska oprema i rekviziti

Za provedbu programa treniranja športaša nužna je odgovarajuća športska oprema i rekviziti ovisno o tehnologiji športa. Godinama je nabava opreme i rekvizita slabije podržavana u odnosu na stvarne potrebe. Savezi i klubovi nabavljali su potrebnu opremu i rekvizite iz vlastitih izvora, a kako su ti izvori uglavnom iscrpljeni, treba predvidjeti realnije praćenje ovog programa u skladu s kriterijima o nabavi športske opreme i rekvizita.

Pritom pod športskom opremom podrazumijeva se krupna i specifična športska oprema dok su športski rekviziti u pravilu sitniji i potrošni kao što su skije, bicikli, mačevi, zaštitna sredstva, lopte, streljivo za zračno oružje, loptice za teniske i stolno-teniske škole, vesla i sl.

5.8. Osiguranje i zdravstvena zaštita športaša

Preventivna zdravstvena zaštita športaša financira se kroz djelatnost športske ambulante. Odredbama Zakona o športu postrožene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa samim tim i zadaće liječničkih timova ambulante. Športaši su u redovnom sustavu treniranja i natjecanja osigurani od nezgoda i povreda, doduše, na gotovo simbolične iznose, usklađene s proračunskim mogućnostima.

6. Športska rekreacija

Ovaj program, dakako, nije u mogućnosti obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "šport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba te je stoga u prvom redu okrenut poticanju športske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Program je usmjeren radu s predškolskom djecom te s odraslima, a provodi se kroz redovne oblike vježbanja, manifestacije, poduku, športske igre i natjecanja te zajedničke gradske programe.

Programi rada s predškolskom djecom provode se kroz redovno vježbanje u igraonicama vezanim uz dječje centre, uključivanje najmlađih rekreativnih vježbača zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, tamo gdje je moguće kroz prilagodbu objekata za najmlađe korisnike, te poduku u plivanju i klizanju.

Rad s odraslima sadrži redovno tjelesno vježbanje ciljanih skupina - starijih osoba, mladeži, žena, zatim korektivno vježbanje, aerobiku te programe fitnesa i trima. Športske igre i natjecanja provode se po područnom načelu, po gradskim četvrtima u raznim športskim granama uz ligašku organizaciju. Na kraju godine priređuju se završni turniri na gradskoj razini.

Zajednički programi sadrže slobodno plivanje i slobodno klizanje, a manifestacije su programski razgraničene na one gradskoga značaja, poput programa "Zagreb na…", Ljeto 2005, i Svjetski dan pješačenja te nacionalnoga, koje obuhvaćaju više priredaba među kojima i obilježavanje Svjetskoga dana športa.

Uz ove programe Zagrebački savez športske rekreacije skrbi i o stručnom usavršavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informatičko-promidžbenoj djelatnosti te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

7. Tjelesna kultura i športska aktivnost invalida i drugih osoba oštećena zdravlja

Program je okrenut korisnicima s posebnim zahtjevima čiji je broj, nakon ratnih godina, nažalost povećan. Ovaj program ostvaruje u najvećem dijelu Zagrebački športski savez invalida.

Program u prvom redu obuhvaća članove koji pokažu sklonosti i sposobnosti za redovno treniranje i natjecanja te im omogućuje športsko usavršavanje pod stručnim nadzorom. Plivački šport daje osobito dobre rezultate, a veoma su raširena i natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu i kuglanju. Posebno značenje ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata posttraumatskog sindroma ratnih veterana.

Posebno će se skrbiti o potrebama vrhunskih športaša invalida.

8. Održavanje i izgradnja objekata od značenja za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga športa koja je bitan čimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih športskih rezultata. Pod tim se u prvome redu podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i održavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskoga značenja, oni, dakle, na kojima se odvijaju najmasovnije i najkvalitetnije sastavnice zagrebačkoga športa. Odgovarajućim financiranjem programa koji se odvijaju na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

Podmirivanje tekućih troškova objekata osigurava se kroz programsko korištenje uz utvrđene cijene sata korištenja športskoga prostora. Cjenik uzima u obzir ukupne tekuće troškove korištenja, ukupnu moguću satnicu i procjenu dobiti na pratećem poslovnom prostoru.

Investicijsko održavanje objekata planira se sukladno građevinskoj vrijednosti i stanju objekta, učestalosti korištenja, te željenom standardu športske usluge. Ta je problematika osobito vidljiva na složenijim sustavima poput Športskog parka Mladost, Športsko-rekreacijskog centra Šalata, Doma sportova i dr. U situaciji kada je većina športskih objekata gradskog značenja stara dvadesetak godina te stoga zahtijeva modernizaciju i radikalnije intervencije u infrastrukturu, obnova ovoga građevinskog fonda nameće se kao nužnost.

Unatoč tome što je Zagreb vlasnik više od 150 športskih objekata, od čega dvadesetak kapitalnih, još uvijek se osjeća njihov nedostatak. Pritom je poseban problem činjenica da je izgradnja nekih već planirana, ali nisu izgrađeni i njihova se izgradnja seli iz jednoga u drugo proračunsko razdoblje. U 2005. treba započeti bazen i Rukometni dom na Sveticama, izgradnju gimnastičkog i stolnoteniskog centra te izgradnju ostalih športskih objekata, a sve prema Programu izgradnje športskih kapitalnih objekata koji se donosi u okviru Proračuna Grada Zagreba za 2005. godinu.

9. Školovanje kadrova, te obrazovna i informatička djelatnost u športu u funkciji realizacije javnih potreba iz članka 39. stavka 1. točaka 1 - 7. Zakona o športu

9.1. Školovanje kadrova

Program se provodi u skladu s potrebama športskih saveza koji predlažu sudionike za savjetovanja, seminare, tečajeve i dr. Školovanje za zvanje višega športskog trenera provodi se po programu usklađenom s Kineziološkim fakultetom, a zvanje trenera u obliku tečaja s obrazovnim centrom Hrvatske olimpijske akademije pri Hrvatskom olimpijskom odboru.

9.2. Informatička djelatnost u športu

Informatički sustav zagrebačkog športa, kao dio općeg trenda uvođenja nove tehnologije, uspostavit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvođenjem internetske stranice Zagrebačkoga športskog saveza (www.zgsport.hr), kao stalno dostupne podatkovne baze zagrebačkog športa, kako njenih sudionika tako i športskih rezultata, napravljen snažan iskorak u tehnologiju budućnosti. Također se u okviru ovog programa treba osigurati, sukladno proračunskim mogućnostima, i opremanje športskih saveza informatičkom tehnologijom s obzirom da su njihova vlastita sredstva ograničena. Isto tako treba osigurati kontinuiranu zamjenu postojeće opreme zbog brzoga tehnološkog zastarijevanja informatičke opreme. Zagrebački športski savez izradit će kriterije za nabavu informatičke opreme i programa, te njezine prioritete i dinamiku. Sukladno zakonskoj obavezi o praćenju evidencija u športu predložit će prioritete u izradi pojedinih evidencija, te izradu potrebnih korisničkih aplikacija za bolje funkcioniranje športskog sustava.

Selektivno će se nabaviti mobilna računala za praćenje rezultata natjecanja s aspekta organizacije natjecanja i zbog potrebe trenera za podacima i statistikama o športašima tijekom treniranja.

9.3. Istraživačko razvojna djelatnost

Programom će se obuhvatiti projekti za analizu osnovnih resursa u športu te učinaka ulaganja u te resurse kroz športski rezultat. Prioritetno će se napraviti analiza stručnog rada te športskih objekata s aspekta vrhunskog športa i športskih škola u 2005. godini.

V. ZAKLJUČAK

Program javnih potreba u športu Grada Zagreba - u postojećoj gospodarskoj situaciji u kojoj su proračunska sredstva dominantan dio financiranja ukupnog športa - usmjeren je razvoju. Zagrebački šport obuhvaća 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je 50.000 registriranih športaša. Poticanjem masovnosti u športu i posebno uključivanjem što većeg broja djece i mladeži kao osnovnih zadaća u 2005. godini, stvaraju se uvjeti za budući razvoj športa. Do sada je u programima djece i mladeži obuhvaćeno 165.000 učenika. To znači da treba poduzeti sve da se sačuva pa i novim uspjesima unaprijedi športski rejting koji su Zagrebu desetljećima stvarali njegovi olimpijski, svjetski i europski prvaci.

Upravo stoga, razvojna je orijentacija prioritet koji će biti definiran provedbenim Programom javnih potreba u športu za 2005. godinu. Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka: potpora športskoj mladeži, koji se temelji na širokoj bazi - perspektivnim športašima koji izrastaju iz baze koju Zagreb ima u djeci i mladeži u osnovnim i srednjim školama; potpora vrhunskim kolektivima i pojedincima, koji su zapravo športsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i promidžbom športa pridonose njegovu razvoju te poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana.

Očuvanje pozicija najpopularnijih športskih kolektiva poput NK Dinamo, NK Zagreb, RK Zagreb, RK Lokomotiva, KK Cibona VIP, KK Zagreb, HAVK Mladost, AOK Mladost i drugih ne ovisi samo o proračunskim sredstvima osiguranim za provođenje programa javnih potreba u športu Grada Zagreba već i o njihovim športskim rezultatima kao osnovi za pronalaženje sponzorskih sredstava.

Velike športske priredbe od kojih su pojedine postale dio gradske tradicije i nadalje će biti nezaobilazna sastavnica ovog programa u prvom redu zbog njihova doprinosa športskom imidžu Grada.

Isto je tako za ostvarivanje postavljenih ciljeva bitna izgradnja novih kapitalnih športskih objekata, jer bez njih zagrebački šport nema perspektive, ali jednako tako i športski objekti nemaju svrhe ako na njima neće biti športske kvalitete ili mladih športaša.

Stoga će se u razradi ovog programa javnih potreba u športu precizno utvrditi, nakon izvršenih analiza, prioriteti uključivo i sredstva za njihovo ostvarivanje. Pritom je bitna zadaća otkloniti zapreke za ostvarivanje jednog od postavljenih zadataka - uključivanja što većeg broja djece i mladeži u šport. U svim športskim objektima (kapitalni, školski i ostali) u Gradu Zagrebu osigurat će se određena satnica za njihovo besplatno korištenje za potrebe djece i mladeži.

Ukupna skrb o športskim objektima u okviru je Gradskog ureda za obrazovanje i šport.

KLASA: 400-06/04-01/68

URBROJ: 251-11-04-04-35

Zagreb, 22. prosinca 2004.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.