Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 22/04)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst i 10/104), Gradska skupština Grada Zagreba, na 38. sjednici, 22. prosinca 2004., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005.

UVOD

Način financiranja i obavljanje djelatnosti kulture regulirani su Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93), Zakonom o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 i 47/99), Zakonom o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), te posebnim zakonima koji uređuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o kazalištima, Zakon o kinematografiji, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi Gradski ured za kulturu raspisao je, u lipnju 2004., Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005. godinu. Sukladno zakonu i kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi, stručne savjetodavne komisije su procijenile i odabrale programe koji su uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005., a financirat će se planiranim sredstvima.

U skladu sa Zakonom o proračunu Gradski ured za kulturu izradio je financijski plan za Program javnih potreba u kulturi za 2005., te prijedlog financiranja programa, odnosno projekata, s djelokrugom rada korisnika proračuna i zakonskom osnovom. Uz to napravljen je i plan razvojnih programa te plan radnih mjesta.

Prijedlogom financijskog plana za 2005., obuhvaćeno je financiranje redovne i programske djelatnosti 38 ustanova kulture kojima je Grad Zagreb osnivač, kao i programa i projekata nezavisne produkcije u svim kulturnim djelatnostima, te sufinanciranje Galerije Klovićevi dvori, Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i Državnog arhiva u Zagrebu.

U 2005. dolazi do znatnog proširenja djelatnosti jer se završavaju dvorane u kulturnim centrima, predviđa se osposobljavanje Plesnog centra i Histrionskog doma. Upravo su preuređene dvije knjižnice, dok se još dvije planiraju obnoviti i opremiti.

Ukupno planirana sredstva iznose 400.000.000,00 kn, a raspoređena su na pet aktivnosti.

Financiranje ustanova kojima je Grad Zagreb osnivač planirano je u okviru tri aktivnosti u ukupnom iznosu 302.466.000,00 kn što je 75,6% ukupno planiranih sredstava.

Aktivnost redovnog poslovanja ustanova planirana je u iznosu 252.288.000,00 kn. Na rashode za plaće i ostale rashode za 1723 zaposlenika koji se isplaćuju prema Kolektivnom ugovoru za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba odnosi se 199.600.000,00 kn.

U ustanovama je u 2004. bilo zaposleno 1723 zaposlenika. Sukladno propisima, na proračunsko financiranje bilo bi potrebno preuzeti 27 zaposlenika, jer se u nekim kulturnim centrima dio postojećih zaposlenika plaća iz vlastitog prihoda, a neki trebaju nove zaposlenike jer su im obnovljeni postojeći ili izgrađeni novi prostori. Također, u kazališnoj djelatnosti, nakon višegodišnje izgradnje, završena je dvorana i poslovni prostori Kazališta lutaka. Ako se poštuju upute Gradskog ureda za financije o dopuštenom porastu rashoda za zaposlene od 3,9% u odnosu na 2004., neće se moći zaposliti potreban broj radnika. Spomenuto povećanje omogućava samo usklađivanje rashoda za zaposlene s odredbama Kolektivnog ugovora.

Na materijalne rashode odnosi se 52.188.000,00 kn, a na financijske 500.000,00 kn.

Krajem ove godine završena je izgradnja i preuređenje Kazališta lutaka i dvorana u kulturnim centrima Susedgrad i Travno, a u 2005. predviđa se dovršiti dvorane na trima lokacijama: Sesvete, Dubrava i Novi Zagreb, te izgraditi Plesni centar i Histrionski dom. Radi navedenih osposobljavanja prostora u 2005., povećat će se rashodi za energiju, usluge telefona, komunalne usluge i ostale rashode.

Drugom aktivnošću gradskih javnih ustanova, planiranom u iznosu 38.738.000,00 kn, obuhvaćena su sredstva za različite vrste programa unutar pojedinih djelatnosti kojima se ostvaruje javna potreba u kulturi Grada Zagreba prezentacijom, edukacijom i popularizacijom.

Aktivnost opremanja javnih gradskih ustanova nefinancijskom imovinom planirana je u iznosu 11.440.000,00 kn. U knjižnicama je planirana nabava knjiga u iznosu 8.130.000,00 kn, u muzejima otkup građe u iznosu 1.000.000,00 kn, dok je za glazbene instrumente u Zagrebačkoj filharmoniji predviđeno 410.000,00 kn. U više ustanova potrebno je obnoviti računalnu opremu i software što ukupno iznosi 1.400.000,00 kn, a za opremu za održavanje i zaštitu treba osigurati 500.000,00 kn.

Za aktivnost sufinanciranja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Galerije Klovićevi dvori i Državnog arhiva u Zagrebu planirana su sredstva u iznosu 38.050.000,00 kn.

Aktivnost nezavisne produkcije planirana je u iznosu 59.484.000,00 kn, a obuhvaća programe i projekte kojih su nositelji različite umjetničke i druge udruge, društva, te razne institucije.

Najznačajniji dio ovih programa i projekata odnosi se na amaterizam, časopise, film i urbanu kulturu, tj. djelatnosti koje nisu organizirane u gradske javne ustanove. Ostvarenje ovih programa i projekata provodi se kroz smotre, festivale i filmske cikluse, izložbe, predstave, raznorodne koncerte do uličnih događanja. Time se znatno obogaćuje kulturna i turistička ponuda našega grada. Potporom programa i projekata nezavisne produkcije održava se tradicija urbanog duha i omogućava međunarodna suradnja kojom naši građani dobivaju uvid u europska i svjetska zbivanja, te potiče kvaliteta i raznorodnost umjetničkog stvaralaštva.

PROGRAMI

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNE AKCIJE

(Ostvaruje se preko ustanova i nezavisne produkcije)

Komisija za knjižničnu djelatnost i časopise (u sastavu Roman Simić, predsjednik i Saša Drach, Ljiljana Filipović, Kruno Lokotar, Spomenka Petrović, članovi) pregledala je ukupno 218 prijedloga programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005. godinu koje je prijavilo 79 nositelja programa. Programi su vrednovani po kriterijima sažetim u sljedeće kategorije: kvaliteta, javna potreba, razvojni potencijali.

A) KNJIŽNIČNA DJELATNOST - USTANOVE

Organizacija: 5 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 549 zaposlenika

Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjižnične djelatnosti prema Zakonu o knjižnicama (Narodne novine 105/97 i 104/02) što osobito obuhvaća: nabavu knjižnične građe, stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Ova djelatnost organizirana je u pet javnih gradskih ustanova - narodnih knjižnica -sa 49 ogranaka (Knjižnice grada Zagreba, Knjižnice Vladimira Nazora, Knjižnica Marina Držića, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Knjižnica Medveščak).

Narodne knjižnice Grada u 2005. planiraju upis 242.200 člana, od čega 72% odraslih, 22% djece i 6% posebnog upisa (Glazbeni odjel Gradske knjižnice i Knjižnice Tina Ujevića). Također planiraju nabaviti ukupno 173.190 novih svezaka knjiga, tj. 17.361 svezak više od preporuke Standarda za narodne knjižnice.

Tijekom sljedeće godine knjižnice će realizirati oko 20.000 programskih jedinica grupiranih u tribine, predavanja i predstavljanja, priredbe i koncerte, radionice i igraonice, tematske i likovne izložbe. Programi pokrivaju različita tematska područja i namijenjeni su svim dobnim skupinama, a realiziraju ih djelatnici knjižnica i vanjski suradnici, u prostorima knjižnica i izvan njih: u školama, dječjim i učeničkim domovima, domovima za umirovljenike i sl. Izdvajamo najstariju zagrebačku književnu tribinu Književni petak koja ove godine slavi 50. obljetnicu, projekt "Dobar dan, gospodine Andersen" u sklopu međunarodnog obilježavanja 200. obljetnice Andersenova rođenja, ciklus izložbi "Svijet u Zagrebu" (Dani Poljske, Dani Danske i Mjesec iranske kulture), studijske izložbe vezane uz obljetnice rođenja D.Tadijanovića, J.J. Strossmayera - sve u organizaciji Gradske knjižnice, usmeni časopis "Zagrijavanje do 27" knjižnice B.Ogrizovića namijenjen afirmiranju mladih autora, Dubravamix, list koji stvaraju djeca i mladi Dubrave.

U okviru nezavisne produkcije financijsku potporu za realizaciju programa dobit će i Knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, Knjižnica i čitaonica Židovske općine Zagreb te Knjižnica u sastavu Pučkoga otvorenog učilišta (zbog neriješenog statusa naknada za plaće zaposlenika i materijalne izdatke sufinancira se kao poseban program).

B) NEZAVISNA PRODUKCIJA - KNJIŽEVNE AKCIJE I MANIFESTACIJE

Unutar nezavisne produkcije u 2005. godini akcije i manifestacije pokrit će različita područja književnih i generacijskih interesa. Ističemo neke od njih: 14. europsku konferenciju o čitanju "Pismenost bez granica" u organizaciji Hrvatskoga čitateljskog društva, 4. Festival europske kratke priče u organizaciji Naklade MD, tribine i 27. Zagrebačke književne razgovore DHK-a, tribine HDP-a, Matice Hrvatske, PEN-a, Kajkavskog spravišča, tribinu Jutro poezije, predavanja Društva prijatelja glagoljice i Hrvatskog društva klasičnih filologa, 34. seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole, predstavljanje hrvatske književnosti u Beču, Budimpešti i Zurichu u organizaciji HDP-a, sufinanciranje probnih prijevoda namijenjenih stranim nakladnicima, inicijative namijenjene mladoj publici - Medijski arhiv Multimedijalnog instituta i radionice kreativnog pisanja "Teen pisci" i "Font 18+" u organizaciji Kulturtregera, tradicionalnu 42. manifestaciju Goranovo proljeće, projekte promoviranja čitanja namijenjene djeci u dječjim i učeničkim domovima i bolnicama. Planira se i potpora projektu Unije Roma Hrvatske namijenjenom djeci u savladavanju jezika i pravilnog izražavanja.

Sredstva u 2004.	Planirano za 2005. ukupno: 12.078.000,00
12.000.000,00	Ustanove: 9.002.000,00	Nezavisna produkcija: 3.076.000,00

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2005. godinu 82 nakladnika - podnositelja programa poslala su 105 prijedloga za izdavanje časopisa i novina u kulturi. Savjetodavna komisija (u sastavu Roman Simić, predsjednik i Saša Drach, Ljiljana Filipović, Kruno Lokotar, Spomenka Petrović, članovi) pregledala je programe, te sukladno kriterijima (javna potreba, kvaliteta i kontinuitet izlaženja) predložila za sufinanciranje 74 časopisa šezdesetdvoje nakladnika.

Među predloženim novinama, tjednicima i dvotjednicima ističu se Vijenac, Zarez i Hrvatsko slovo, niz časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno i četveromjesečno te povremeno, jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi za književnost i kulturološke studije poput Književne republike, Republike, Foruma, Europskog glasnika, Kaja i Quoruma, stručni časopisi koji prate pojedine djelatnosti (kazalište, glazbu, izdavaštvo, likovnu umjetnost, arhitekturu, strip, film i urbanu kulturu) poput Frakcije, Hrvatskog glumišta, Kazališta, Kretanja, Wama, Cantusa, Glazbenog vjesnika, Svete Cecilije, Teme, Op.a, Konture, Života umjetnosti, Grafike, Kronika, Čovjeka i prostora, Orisa, Komikaza, Hrvatskoga filmskog ljetopisa i Up&Undergrounda. Brojni su i stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene kao npr. Hrvatska revija, Kolo, Kruh i ruže, Gordogan i Treća, 15 dana, elektronski časopisi za književnost, umjetnosti i društvene fenomene Moderna vremena, Art-e-fact, Zamirzine, zatim stručni i znanstveni časopisi za znanost o umjetnosti poput Arti musices, Književne smotre, Peristila i Umjetnosti riječi, časopisi za filologiju, filozofiju, sociologiju i druge društvene znanosti (Filozofska istraživanja, Prolegomena, Jezik, Latina et graeca, Medijska istraživanja), te nekoliko časopisa udruženja nacionalnih manjina i grupa s posebnim potrebama - Novi omanut, Romska istina/ Romengo Čaćipe, Dodir, Pljesak jedne ruke i Vidici.

Sredstva u 2004.	Planirano za 2005. ukupno: 3.600.000,00
3.600.000,00	Ustanove: 100.000,00	Nezavisna produkcija: 3.500.000,00

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

A) MUZEJSKA DJELATNOST

Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 309

Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrđena je Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98), a obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti stalnim i povremenim izložbama, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji stručnim, znanstvenim i drugim obavijesnim sredstvima.

Komisija za muzejsku djelatnost (u sastavu Ivo Maroević, predsjednik i Zvjezdana Antoš, Malina Zuccon-Martić, Ivan Mirnik, Tomislav Šola, članovi) pregledala je 270 prijedloga programa koje je predalo 29 predlagatelja. Kriteriji za vrednovanje programa u ovoj djelatnosti uključuju javnu potrebu, kvalitetu programa, izložbe iz fundusa, doradu i uspostavu stalnog postava, kao i preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora. Sukladno kriterijima Komisija daje prioritet financiranju programa koji se odnose na zaštitu, obradu i prezentiranje fundusa muzeja.

Financirat će se rad svih devet gradskih muzeja i sufinancirati (zajedno s Ministarstvom kulture RH) projekti i programi važni za Grad Zagreb koje će realizirati Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski povijesni muzej, MDC, Hrvatsko muzejsko društvo, HNK ICOM, Kabinet grafike HAZU, Muzej arhitekture HAZU, HEUREKA - Dječji muzej u osnivanju, Matica iseljenika, Muzej mode u nastajanju, Strossmayerova galerija, HAZU, Moderna galerija, Tiflološki muzej, Zaklada "Dražen Petrović". Neki od ovih projekata potpora su novim gradskim muzejima u osnivanju.

Sufinancirat će se i veliki broj izložbi među kojima "Dva tisućljeća Andautonije" u Arheološkom muzeju, "Nazuj, sazuj, obuj, izuj" u Etnografskom muzeju, "Kameniti oblici Velebita" i "Stratotip" u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju, "Opismenjivanje odraslih u 20. stoljeću" u Hrvatskome školskom muzeju, "Nepoznati Turina", "Konjanički grob s nalazišta Sv. Križa Brdovečkog", "Socijalistički realizam u hrvatskoj fotografiji" i "Zagreb u Domovinskom ratu" - sve u Muzeju grada Zagreba, "Skrivena remek-djela Muzeja za umjetnost i obrt" u Muzeju za umjetnost i obrt, edukativna izložba "Einsteinova godina" u Tehničkom muzeju. Ističemo i manifestaciju Arheološkog muzeja "Dani Andautonije", tradicionalnu dvodnevnu manifestaciju "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba kao i III. festival znanosti u Tehničkom muzeju.

U 2005. bit će obilježene i izuzetne obljetnice muzejskih ustanova: 125. godišnjica Muzeja za umjetnost i obrt, 100. godišnjica Moderne galerije, 10. godišnjica Muzeja arhitekture HAZU-a, a Strossmayerova galerija obilježit će 100. godišnjicu smrti biskupa J.J. Strossmayera.

U organizaciji Muzeja grada Zagreba i Muzejsko-dokumentacijskog centra u svibnju 2005. održat će se značajan strukovni skup - Godišnja konferencija CIDOC-a, Međunarodnog komiteta za dokumentaciju ICOM-a (Međunarodnog savjeta za muzeje).

U okviru međunarodne i međužupanijske suradnje planirane su gostujuće izložbe i projekti. Neke od njih su "Kopije starih mozaika Ravenne", "Makedonska bronca" i "Pretpovijesni jantar i staklo..." u Arheološkom muzeju, gostovanje izložbi Etnografskog muzeja "Narodna medicina" u Njemačkoj, "Paška čipka" u Švicarskoj i "100 presepi" u Rimu, izložbe Muzeja grada Zagreba "Diktat vremena..." u Moskvi, "Stereoskopska fotografija" u Vinkovcima, Osijeku i Varaždinu.

Predviđena su i sredstva za otkup muzejske građe i zaštitu postojeće, za zaštitna arheološka, prirodoslovna i etnološka istraživanja te edukativnu i pedagošku djelatnost muzeja (Dan muzeja, tematske pedagoške izložbe, radionice i sl.), nakladničku djelatnost i druge segmente muzejskog rada.

Sredstva u 2004.	Planirano za 2005. ukupno: 11.899.000,00
12.000.000,00	Ustanove: 8.833.000,00	Nezavisna produkcija: 3.066.000,00

B) UMJETNIČKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU

Grad Zagreb vlasnik je 27 umjetničkih zbirki koje su, u razdoblju od 1946. do 2004., darovane izravno Gradu kao pravnoj osobi. Većina zbirki zaštićeni su spomenici kulture, odnosno kulturna dobra, suvisle cjeline kojima je ustanovljena kulturno-povijesna i umjetnička relevantnost. U ime Grada Zagreba zbirkama upravljaju pojedine muzejsko-galerijske ustanove u Gradu Zagrebu.

Komisija za muzejsku djelatnost pregledala je ukupno 101 program i prijedlog koji je uputilo 26 predlagatelja, pridržavajući se standarda i kriterija za vrednovanje programa u muzejskoj djelatnosti, koji uključuju javnu potrebu, kvalitetu programa, izložbe iz fundusa, doradu i uspostavu stalnoga postava, kao i preventivnu zaštitu građe i održavanje prostora.

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih ugovorenih obveza prema donatorima, te sredstva za održavanje i uređivanje prostora i zaštitu darovanih predmeta radi stvaranja uvjeta za dostupnost i prezentaciju ovih zbirki javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu i društveni razvoj Grada Zagreba.

Naknade novim donatorima i programu zbirki Schneider i Svečnjak bit će osigurane u okviru programa nezavisne produkcije, a ostalim zbirkama preko gradskih javnih ustanova u području muzejske djelatnosti koje njima upravljaju.

Prioritet u održavanju i zaštiti prostora i građe imat će i dalje objekti gdje su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke, kao i druge darovane zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim zaštite građe, pridonose očuvanju izvornih ambijenata te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana zagrebačke i hrvatske kulture i umjetnosti te poznatih donatora i kolekcionara (Frangeš, Richter, Dujšin-Ribar, Gvozdanović, Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže, V. Kovačić). Program će obuhvatiti nove i nastavak već započetih konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki Frangeš, Gerersdorfer, Matz, Krleža, Dabac, Gvozdanović, Perčić i Crnobori, preventivnu zaštitu građe u zbirkama Dabac, Gerersdorfer, Gvozdanović, Seissel, Richter, Perčić, Crnobori, Perinić i Kljaković, nabavu opreme te arhivskih i kartotečnih ormara za zaštitu građe zbirke Gvozdanović i Kljaković, održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih umjetničkih zbirki Frangeš, Dujšin-Ribar, Dabac, Krleža, V. Kovačić, Richter, Matz, Gvozdanović i Kljaković. Posebno ističemo izdavanje publikacije "Vila i ambijentalna zbirka Roberta Frangeša Mihanovića", izdavanje kataloga Zbirke dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar i online kataloga zbirke Richter, te projekt "Zagrebačke donacije on-line" kojim će se na jedinstveni način zbirke prezentirati na Internetu i omogućiti pretraživanje podataka o građi zbirki.

Napomena: sredstva su uključena u prethodnu tablicu.

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova

Broj zaposlenih: 572

Djelokrug rada i zakonska osnova: kazališna djelatnost prema Zakonu o kazalištima (Narodne novine 61/93, 13/97 i 127/00) obuhvaća javno izvođenje dramskih, opernih, operetnih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

Za godinu 2005. kazališne programe uputilo je 125 nositelja. Ukupno je predloženo 195 premijernih i 247 repriznih naslova, 104 gostovanja u zemlji i inozemstvu, 22 manifestacije i festivala te 99 ostalih programa sa oko 4.500 izvedbi. Osim prijedloga kazališnih institucija (sedam javnih gradskih kazališta) te nositelja programa koje djelomično financira Grad Zagreb (HNK u Zagrebu, Teatar &TD i Ansambl Lado), velik broj prijedloga su programi kazališnih družina, plesnih ansambala, nezavisni kazališni i plesni projekti, kazališne manifestacije, prijedlozi stručnih udruga i organizacija, prijedlozi iz područja kazališnog amaterizma te prijedlozi različitih međunarodnih gostovanja, radionica i seminara.

Komisija (u sastavu Darko Lukić, predsjednik Komisije i Vesna Mimica, Franka Perković, Katja Šimunić, Željka Turčinović, Vjeran Zuppa, članovi) rukovodila se pri odlučivanju propisanim temeljnim i provedbenim kriterijima vrednovanja i sufinanciranja programa javnih potreba u kazališnoj djelatosti, programskim funkcijama javnih gradskih kazališta te osnovom za izradu prijedloga javnih potreba u kulturi, koji utvrđuju minimalne standarde vezane za prostorne, kadrovske, programske i financijske elemente poslovanja javnih gradskih kazališta.

Među značajnim prihvaćenim projektima spominjemo sljedeće: Kazalište Gavella: O. von Horvath: "Sudnji dan", H. Ibsen: "Stupovi društva"; Kazalište Komedija: T. Rice / E. John: "Aida, mjuzikl", A. Schnitzler: "Zeleni kakadu"; Zagrebačko kazalište mladih: F. Schiller: "Maria Stuart", LJ. Razumovska: "Draga Elena Sergejevna", Program Učilišta; Satiričko kazalište Kerempuh: G. Feydeau: "Ne šetaj okolo posve gola", Z. Majdak: "Hrvatska kuhinja,"; Gradsko kazalište Trešnja: C. Colodi: "Pinocchio", H. Ch. Andersen: "Mala sirena"; Zagrebačko kazalište lutaka: Ch. Perrault: "Ljepotica i Zvijer", L. Pirandello: "Tajna o zamijenjenom sinu"; Kazalište Žar ptica: S. Polak: "Dnevnik Pauline P", S. Škrinjarić: "Plesna haljina žutog maslačka."; Teatar &TD: A. P. Čehov: "Play Čehov", D. Delbianco: "Dirigent"; Dječje kazalište Dubrava: D. Mihanović: "Prijatelji".

Od projekata u nezavisnoj produkciji vrijedno je spomenuti sljedeće: Teatar EXIT: Bajsić / Mihanović: "Billie Holiday"; Epilog teatar: B. Senker: "Kronovo ukleto glumište"; Teatar Rugantino: E. Albee: "Bračna igra"; Kazalište Mala scena: P. Mol: "Bio jednom jedan zmaj" i working proces sa studentima ADU, ALU i MA.; Lutkarska scena I. Brlić Mažuranić: R. Kipling: "Frka u džungli"; Kazališna družina Kufer: K. Bota: "Mrtvi baš znaju dosađivati"; Grupa Kugla: multimedijalni projekt "Kastup"; Umjetnička organizacija Novo kazalište: B. M. Koltes: "Pjesma nad pjesmama"; Studio za suvremeni ples: "Mala sirena (koprodukcija s Kazalištem Trešnja); Zagrebački plesni ansambl: "Play It Again Sam".

U većem broju kazališta prisutna je suradnja sa suvremenim domaćim piscima mlađe generacije te uključivanje u projekte mlađih redatelja, dramaturga i glumaca. Zato će kazališne družine i projekti, plesni ansambli i projekti te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put također biti sufinancirani, ali nakon realizacije, sistemom otkupa ili stimulacije.

U godini 2005. realizirat će se sljedeći festivali i manifestacije: Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, PIF - Međunarodni festival kazališta lutaka, Festival svjetskog kazališta, Jarun-fest, Naj, naj festival, Dani Satire, Zagrebačko histrionsko ljeto, Kazališno-glazbena scena Amadeo, Platforma mladih koreografa, BIT - Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih, Nagrada hrvatskoga glumišta, Dani francuske drame i kazališta Hrvatskog centra ITI.

Gradski ured za kulturu participirat će i u putnim troškovima onih kazališta, družina i plesnih ansambala koji odlukom selektora budu pozvani na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, te festivale Mala scena u Rijeci, Zlatni lav u Umagu, SLUK u Osijeku, Susrete profesionalnih kazališta za djecu i mlade u Čakovcu te ostale republičke kazališne festivale. U programu međunarodne kulturne suradnje bit će podmiren dio putnih troškova ansamblima koji su dobili pozive na festivale, radionice i seminare, odnosno odgovarajuća stručna putovanja, te imaju potporu Ministarstva kulture ili nekog drugog ministarstva, odnosno institucije.

S obzirom na brojnost kazališnih i plesnih projekata koje predlažu strani nezavisni producenti, Komisija predlaže da se za njihovu realizaciju u postojećim dvoranama neophodno osigura određen broj termina. Prioritet Izvedbene djelatnosti jest uređenje Plesnog centra i Histrionskog doma, kao i pilot-projekt (u produkcijskom i estetskom smislu) pokretni "sajam kulture", pod radnim nazivom "Baraka". Lociranje projekta planirano je na području Novog Zagreba.

Sredstva u 2004.	Planirano za 2005. ukupno: 26.800.000,00
22.000.000,00	Ustanove: 13.040.000,00	Nezavisna produkcija: 13.760.000,00

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Organizacija: 3 javne gradske ustanove