Pravilnik o mjerama zaštite spomenika parkovne arhitekture Parka Maksimir

Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 30/94 i 72/9) i članka 144. stavka 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst) Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 74. sjednici, 16. listopada 2003., donijelo je

PRAVILNIK

o mjerama zaštite spomenika parkovne arhitekture Parka Maksimir

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom o mjerama zaštite spomenika parkovne arhitekture - Parka Maksimir (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju mjere zaštite, a osobito čuvanje, zaštita, održavanje, korištenje i promicanje spomenika parkovne arhitekture - Parka Maksimir (u daljnjem tekstu: Park Maksimir).

Članak 2.

Park Maksimir proglašen je spomenikom parkovne arhitekture (Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode od 18. srpnja 1964. broj: 59/6 - 1964. MK/MZ).

Članak 3.

Park Maksimir kao spomenik parkovne arhitekture je artificijelno oblikovani prostor s prirodnim i spomeničkim vrijednostima koji ima prirodne, estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne i znanstvene vrijednosti.

U Parku Maksimir i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmjenjive vrijednosti.

Članak 4.

Parkom Maksimir upravlja Javna ustanova "Maksimir" (u daljnjem tekstu: Ustanova).

Parkom Maksimir, radi očuvanja njegovih prirodnih i spomeničkih vrijednosti, Ustanova upravlja u skladu s Zakonom, gradskom Odlukom, drugim propisima i ovim pravilnikom.

Članak 5.

Ustanova upravlja Parkom Maksimir vodeći računa o zaštiti, očuvanju, održavanju i obnovi parkovnih vrijednosti, kulturno-povijesnih građevina i građevina koje su bile u parku ili građevina koje su tijekom vremena propale ili su u potpunosti nestale (paviljoni, odmorišta, skulpture, ukrasno drveće, grmlje i dr.).

Ustanova promiče Park Maksimir upoznavanjem javnosti i posjetitelja s podacima o nastanku parka, vrijednostima i načinu korištenja, preko medija, prospekata i brošura, te na drugi pogodan način.

Članak 6.

Korisnici, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka Maksimir, i posjetitelji Parka dužni su se pridržavati mjera zaštite koje su utvrđene ovim pravilnikom.

II. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI PARKA MAKSIMIR

Članak 7.

U svrhu zaštite očuvanja i obnove izvornih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti bitnih za Park Maksimir, na cijelom njegovu području nisu dopušteni zahvati kojima se obezvređuju i umanjuju temeljne kulturno-povijesne, stilske, estetske, kompozicijske i prirodne vrijednosti i svaki zahvat koji bi štetno utjecao na tlo, osiromašenje izvornih dekorativnih vrsta grmlja i drveća, neprimjerene dekorativne vrste, narušavati fitocenološku raznolikost šumskih asocijacija, faunu, vrtno-arhitektonske objekte, vodene sadržaje i kulturno-povijesne građevine Parka Maksimir.

Članak 8.

Nepokretna kulturna dobra i drugi objekti u povijesnom prostoru Parka Maksimir ne mogu se obnavljati i dograđivati ili mijenjati namjenu bez ishođenih uvjeta zaštite prirode i konzervatorskih propozicija nadležnih državnih i gradskih upravnih tijela, o čemu treba biti pismeno obaviještena Ustanova.

U Parku Maksimir registrirana nepokretna kulturna dobra su: Vidikovac, Kapela sv. Jurja, Ljetnikovac biskupa Haulika, Vratareva kućica, Zgrada Instituta za stočarstvo i mljekarstvo, Švicarska kuća, Obelisk, Paviljon jeka, Župni dvor sv. Jeronima, Pčelinjak i Svilana.

Za ostale objekte koji još nisu registrirani a značajne su kulturno-povijesne vrijednosti: Kurija, Štale, Pilana, Kukuružarnik, Družinski stanovi i Kuća inspektora (danas Kabinet matematike Agronomskog fakulteta), provest će se postupak za utvrđivanje svojstava kulturnog dobra i upis u Registar nepokretnih kulturnih dobara.

Članak 9.

U Parku Maksimir dopušteni su, do donošenja prostornog plana posebnog obilježja zaštićenog područja Parka Maksimir, samo radovi na obavljanju redovitog uređivanja i održavanja (čvrstih objekata, puteva i staza, parkovne opreme i sadržaja: klupa, košarica za otpatke, rasvjetnih tijela, informativnih i edukativnih tabli, putokaza, vodenih površina, potoka, jezera, oborinskih i odvodnih kanala).

Radovi obnove livadnih površina i vizura te pojedinih cjelina perivoja dopušteni su na temelju Povijesne matrice perivoja Maksimir Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture od 1989. godine.

Članak 10.

U Parku Maksimir zabranjeno je:

- odlaganje svih vrsta otpada (komunalnoga, građevinskog, tehnološkog, opasnog i dr.);

- ispuštanje tekućina otpadnih voda i uporaba kemijskih sredstava kojima se može onečistiti tlo, vode potoka i jezera i ugroziti izvornost biljnog i životinjskog svijeta;

- podizanje barijera koje bi sprečavale normalan protok voda;

- branje i uništavanje biljnih vrsta, uznemiravanje i hvatanje životinja (ptica pjevica, šišmiša, vjeverica), odnošenje zemlje iz starih panjeva, sakupljanje listinjca, paljenje suhih grana i lišća, te otpadaka na površinama parka;

- unošenje alohtonih biljnih i životinjskih vrsta;

- obavljanje nedopuštenih sportskih aktivnosti;

- loženje vatre na otvorenom prostoru;

- obavljati radnje na zaštićenim kulturnim dobrima bez dopuštenja nadležnog tijela i ishođenja konzervatorskih uvjeta;

- obavljati radnje na prirodnim vrijednostima bez dopuštenja nadležnog tijela i ishođenja uvjeta zaštite prirode;

- slobodno kretanje pasa.

Članak 11.

U Parku Maksimir nije dopušteno uznemiravanje, rastjerivanje, hvatanje, držanje i ubijanje životinja i njihovih razvojnih oblika, te uklanjanje njihovih staništa.

Članak 12.

Na cjelokupnom području Parka Maksimir nije dopušteno branje i sakupljanje biljaka i posebno zaštićenih biljnih vrsta (tisa, božikovina i dr.).

Na cjelokupnom području Parka Maksimir nije dopušteno sakupljanje puževa, žaba, kornjača i drugih životinja koje prirodno obitavaju na području Parka Maksimir.

Članak 13.

Pravne i fizičke osobe koje u Parku Maksimir obavljaju dopuštenu djelatnost dužne su otpatke koji nastanu u obavljanju njihove djelatnosti ukloniti iz Parka Maksimir i odlagati ih na predviđena odlagališta u sklopu redovitog odvoza smeća koje obavljaju nadležne komunalne službe ili druge ovlaštene osobe.

U Parku Maksimir ne mogu se stvarati privremena odlagališta.

Posjetitelji Parka Maksimir dužni su otpatke odložiti u košare za otpatke.

III. ODRŽAVANJE PARKOVNIH POVRŠINA

Članak 14.

Površine Parka Maksimir održavaju se, njeguju i uređuju prema pravilima vrtlarske struke, na temelju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja i uređivanja Parka Maksimir, koji donosi Upravno vijeće Ustanove.

Godišnji program radova provode osobe kojima Ustanova povjeri održavanje i čišćenje cijelog Parka Maksimir.

S osobama kojima povjeri provođenje godišnjeg programa radova Ustanova sklapa ugovore kojima se uređuju međusobna prava i obveze.

Članak 15.

U radovima na uređivanju i obnovi pojedinih cjelina Parka Maksimir moraju se koristiti isključivo dekorativne vrste drveća, grmlja, trajnica i cvijeća koje su se sadile u vrijeme nastanka Parka Maksimir, a na temelju izrađenoga krajobraznog projekta.

Na livadnim površinama Parka nije dopušteno paljenje korova i trave.

IV. ODRŽAVANJE ŠUMSKIH POVRŠINA PARKA MAKSIMIR

Članak 16.

Šumske površine Parka Maksimir u sjevernom, gornjem dijelu namijenjene su nastavi i znanstvenim istraživanjima, a u južnom, donjem dijelu odmoru i rekreaciji.

Gospodarenje gornjim dijelom šumskih površina Parka Maksimir, na površini od oko 160 hektara, obavlja Šumarski fakultet, a na temelju osnove gospodarenja šumama posebne namjene koja se donosi u skladu sa Zakonom o šumama i Zakonom o zaštiti prirode.

Prije donošenja osnove gospodarenja šumama posebne namjene Šumarski je fakultet dužan prijedlog osnove gospodarenja šumom posebne namjene dostaviti Ustanovi.

Osnova gospodarenja šumom posebne namjene mora sadržavati uvjete zaštite prirode, koje izdaje nadležno državno tijelo.

O visini ostvarene dobiti od prodaje drvnih sortimenata Šumarski je fakultet dužan izvijestiti Ustanovu, a iznos ostvarene dobiti od prodaje drvnih sortimenata Šumarski je fakultet dužan uložiti u obnovu i održavanje šumskih površina Parka Maksimir. Ta se sredstva mogu koristiti isključivo za jednostavnu biološku reprodukciju, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ustanove.

Članak 17.

Šumom u južnom dijelu Parka Maksimir gospodare (uređuju, održavaju i obnavljaju) Hrvatske šume.

Hrvatske su šume dužne izdvojiti taj dio Parka Maksimir iz Osnove gospodarenja šumama.

Hrvatske su šume dužne Ustanovi dostaviti prijedlog godišnjeg programa radova održavanja, uređivanja i njege toga dijela Parka Maksimir.

Hrvatske su šume dužne izraditi godišnji program radova održavanja, uređivanja i njege toga dijela parka, poštujući kriterije vrtlarske struke, a za šumske pojaseve kriterije šumarske struke.

Godišnji program radova na održavanju, uređivanju i njezi toga dijela Parka Hrvatske su šume dužne dostaviti Ustanovi.

Članak 18.

Sječa i pošumljavanje šume Parka Maksimir obavlja se na temelju Osnove gospodarenja šumom posebne namjene koja sadrži uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio Osnove gospodarenja šumama posebne namjene.

Prije sječe u šumi Parka Maksimir, označena stabla pregledava ovlaštena osoba nadležnoga upravnog tijela, uz prisutnost stručnog voditelja Ustanove, nakon čega se izdaje dopuštenje za sječu.

Posječena stabla i grane moraju se odmah iznijeti iz Parka Maksimir, a panjevi obrezati u razini okolnog tla i rasjeći radi bržeg raspadanja.

U Parku Maksimir nije dopušteno stvarati lagere drvnih sortimenata.

Šumarski fakultet i Hrvatske šume dužni su o sječi obavijestiti Ustanovu.

V. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 19.

Mjere zaštite od požara u Parku Maksimir organizira svaka pravna i fizička osoba koja obavlja dopuštenu djelatnost na njegovu području, na način propisan Zakonom o zaštiti od požara i na temelju njega donesenim propisima.

Ustanova je dužna, općim aktima i odgovarajućim planovima i mjerama protupožarne zaštite, osigurati provođenje protupožarne zaštite iz svoje nadležnosti, a osobito osigurati provođenje nadzora radi utvrđivanja provode li vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, odnosno pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštene djelatnosti u Parku Maksimir propisane mjere zaštite.

Ustanova je dužna surađivati s pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku Maksimir, odnosno s korisnicima i ovlaštenicima prava na nekretninama u Parku Maksimir radi provođenja mjera protupožarne zaštite.

VI. KORIŠTENJE PARKA

Članak 20.

Park Maksimir namijenjen je rekreaciji i odmoru građana u smislu "mirnog" boravka u prirodi.

U Parku Maksimir dopuštena su znanstvena i druga istraživanja, uz uvjete zaštite prirode ishođene od nadležnih tijela i uz odobrenje Ustanove.

U Parku Maksimir mogu se održavati predavanja za učenike i studente (škola na otvorenom) i za uzraste predškolske dobi i širu publiku o biološkoj različitosti, povijesno-kulturnim značajkama i vrijednostima Parka Maksimir, te provoditi i drugi edukativni i slični programi predviđeni Statutom i Programom Ustanove.

Kretanje posjetitelja dopušteno je isključivo uređenim stazama Parka Maksimir i livadama koje su namijenjene za rekreaciju i odmor.

Članak 21.

Livadne površine Parka Maksimir namijenjene su odmoru i rekreaciji na način i pod uvjetima utvrđenima ovim pravilnikom i Programom Ustanove.

Članak 22.

Psi se mogu dovoditi u Park Maksimir na uzici, a agresivni psi moraju imati i brnjice.

Iznimno je dopušteno slobodno kretanje pasa, uz odgovornost voditelja pasa, samo na Velikoj livadi.

Staze po kojima je dopušteno kretanje pasa s uzicom do Velike livade moraju biti odgovarajuće označene.

Građani koji dovode pse u Park dužni su sa sobom nositi pribor za čišćenje (lopatice, metlice i vrećice).

Zaštitari Parka Maksimir dužni su spriječiti ulazak u Park Maksimir voditeljima pasa koji ne posjeduju pribor za čišćenje.

Zabranjeno je kupanje pasa u maksimirskim jezerima i potocima.

Nije dopušteno dovođenje pasa na dječja igrališta i u ugostiteljske objekte.

Članak 23.

Nije dopušteno dovođenje konja i jahanje na cijelom području Parka Maksimir.

Iznimno je dopušteno jahanje na poni-konjima, po stazama uz Prvo jezero, odnosno sukladno odobrenju Ustanove.

Ovlaštenik prava jahanja na poni-konjima dužan je voditi računa o čistoći prostora koji mu je dan na korištenje, te ga odmah nakon onečišćenja očistiti.

Članak 24.

U Parku Maksimir je dopušteno organiziranje i održavanje priredbi i drugih prigodnih događanja, uz prethodno odobrenje Ustanove, a za priredbe koje okupljaju velik broj posjetitelja nužno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnoga državnog tijela i dopuštenje Ustanove.

Ustanova će odrediti za koje će se priredbe i druge događaje koji se organiziraju u Parku Maksimir plaćati naknada.

Visinu naknade odredit će Ustanova.

Članak 25.

Organizatori priredbi i drugih prigodnih događanja u Parku Maksimir dužni su za vrijeme trajanja priredbi i događanja, osigurati redarsku službu, te provesti i druge mjere predviđene Zakonom o javnom okupljanju.

Ako tijekom priredbi dođe do oštećivanja prirodnih i kulturnih sadržaja Parka, organizatori su dužni nastalu štetu sanirati o svom trošku.

Procjena štete nastale tijekom priredbe utvrdit će se komisijski uz prisutnost organizatora, nadležnih tijela i Ustanove.

Članak 26.

U Parku Maksimir nije dopušteno organiziranje masovnih priredbi i okupljanja koje bi svojom brojnošću ugrozile prirodne vrijednosti Parka Maksimir.

Članak 27.

U Parku Maksimir zabranjen je promet svim motornim vozilima, osim vozilima opskrbe i vozilima za redovno obavljanje radova na uređivanju, održavanju i čuvanju Parka Maksimir.

Dopuštena brzina kretanja vozila je do 30 km/h.

Odredba 1. stavka ovoga članka ne odnosi se na vozila javnih službi, državnih i gradskih tijela u obnašanju poslova iz njihove nadležnosti.

Članak 28.

Vožnja biciklom dopuštena je samo stazama Parka Maksimir.

VII. OBAVLJANJE DJELATNOSTI

Članak 29.

Na maksimirskim jezerima nije dopušten gospodarski ribolov.

Maksimirska se jezera ne mogu prenamijeniti u ribolovne vode u smislu gospodarenja.

Poribljavanje maksimirskih jezera obavlja se radi održavanja kakvoće voda i ekološke ravnoteže.

Iznimno se dopušta poribljavanje Petog jezera u Parku Maksimir, u svrhu obavljanja rekreacijskog ribolova autohtonim vrstama riba, uz ishođenje dopuštenja Ustanove.

Članak 30.

Trgovačke i ugostiteljske djelatnosti u Parku Maksimir mogu se obavljati uz ishođenje uvjeta zaštite prirode i prethodnog odobrenja nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara te dopuštenje Ustanove.

Za objekte koji su registrirani spomenici kulture treba ishoditi uvjete zaštite spomenika kulture nadležnog tijela.

Članak 31.

Na području Parka Maksimir nije dopušteno snimanje u komercijalne svrhe.

Iznimno je dopušteno snimanje u komercijalne svrhe uz dopuštenja Ustanove.

Članak 32.

Na cjelokupnome zaštićenom području Parka Maksimir nije dopušteno postavljanje obavijesnih ploča s imenima tvrtki, reklamnih i drugih panoa bez dopuštenja Ustanove i ishođenja uvjeta koje utvrđuju nadležna tijela.

Članak 33.

Ustanova će odrediti djelatnosti koje se obavljaju u Parku Maksimir za koje će se plaćati naknada.

Visinu naknade određuje Ustanova.

VIII. ZADAĆE NA OČUVANJU PARKA MAKSIMIR

Članak 34.

U provedbi ovog pravilnika Ustanova je dužna, u suradnji s nadležnim tijelima, pristupiti:

-uređivanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama u Parku Maksimir;

-označavanju granica Parka Maksimir;

-ograđivanju Parka Maksimir nakon uređivanja imovinsko-pravnih odnosa i označavanja granica Parka Maksimir;

-uređivanju odnosa s pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u Parku Maksimir;

-kontinuiranom promicanju Parka Maksimir preko medija i drugih sredstava javnog priopćavanja te na drugi prikladan način;

-uspostavi baze podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka Maksimir;

- postaviti oznake za kretanje i druge vrste oznaka.

Ako Ustanova naplaćuje naknade za priredbe i druge događaje koji se organiziraju u Parku Maksimir, sredstva ostvarena od naknada, Ustanova će koristiti za zaštitu i očuvanje Parka Maksimir.

IX. PROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE

Članak 35.

Mjere zaštite propisane ovim pravilnikom provode Ustanova i druga ovlaštena tijela i osobe.

X. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Na ovaj je pravilnik suglasnost dalo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, klasa: 612-07/02-27/039, urbroj: 531-06/2-MB-03-2 od 19. rujna 2003. godine.

Članak 37.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 612-07/03-01/2

URBROJ: 251-01-05/03-03-7

Zagreb, 16. listopada 2003.

Gradonačelnica

Grada Zagreba

Vlasta Pavić, dipl. iur., v.r.