Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2003.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2003. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 21/02)

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 16. sjednici, 12. prosinca 2002., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2003.

UVOD

Proračunom Grada Zagreba za 2003. za financiranje Programa javnih potreba u kulturi planiran je iznos od 316.335.500,00 kuna. Taj je iznos za 9,1% veći od sredstava za 2002., a namijenjen je financiranju 38 postojećih javnih gradskih ustanova u kulturi i jednoj ustanovi u osnivanju (Filmski centar), u kojima je zaposleno oko 1650 djelatnika, financiranju materijalnih troškova ustanova i njihovih programa. Pored toga, sredstva su namijenjena sufinanciranju programa i rada Hrvatskoga narodnog kazališta i Galerije Klovićevi dvori, te za više stotina programa koje organiziraju nezavisni producenti, udruge i poduzeća što se bave kulturom.

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93) Gradski ured za kulturu raspisao je, u srpnju 2002., poziv za planiranje, te osnovao stručne komisije za procjenu i odabir programa što će biti uvršteni u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2003., a koji će se sufinancirati planiranim sredstvima. Pozivu se odazvalo više stotina organizatora i poslalo oko 4000 prijedloga programa u svim kulturnim djelatnostima.

Budući da je broj zahtjeva za sufinanciranje iz godine u godinu veći i višestruko premašuje raspoloživa financijska sredstva, Gradski ured za kulturu je, tijekom 2002., detaljno i sistematično analizirao postojeće prostorne, kadrovske i financijske mogućnosti, sa ciljem da se konačno postave standardi djelatnosti koji bi, s jedne strane, omogućili racionalno korištenje potencijalom, a s druge osigurali kulturnu ponudu koja je primjerena statusu Grada Zagreba kao kulturne metropole Republike Hrvatske, a u skladu s raspoloživim financijskim mogućnostima. Na taj se način pokušava iz vrlo široke ponude kulturnih programa izdvojiti onaj broj za koji je moguće osigurati materijalne i financijske uvjete za ostvarivanje. Na temelju analize objektivnih uvjeta (broj zaposlenih u ustanovama, broj raspoloživih radnih sati i iskorištenost toga fonda) i prostornih uvjeta (broj sjedala u gledalištu, oprema potrebna za proizvodnju i dr.), Gradski ured za kulturu je došao do standarda za financiranje pojedinih djelatnosti i programa. Analiza je obuhvatila i procjene mogućnosti ostvarivanja vlastitoga prihoda na temelju objektivnog sagledavanja moguće potražnje, odnosno broja korisnika kulturnih usluga, jer je to bitan element kojim se osigurava realno financiranje prema stvarnim cijenama i tako osiguravaju potrebni uvjeti za ostvarivanje usvojenih programa.

Rezultati takvih analiza pokazali su da raspoloživi radni i prostorni kapaciteti premašuju, s jedne strane, potražnju za kulturnim uslugama, a s druge da je broj proizvedenih kulturnih programa slika neracionalne ekstenzivnosti u proizvodnji programa, što se djelomice odražava i na estetskoj razini.

REDOVNA DJELATNOST

(plaće i naknade zaposlenicima i materijalni izdaci ustanova)

Redovna djelatnost postojećih 38 javnih gradskih ustanova u kulturi kojih je osnivač Grad Zagreb i jedne ustanove što će se osnovati tijekom 2003. obuhvaća plaće i naknade za oko 1650 zaposlenika, te fiksni materijalni trošak što se odnosi na troškove energenata, komunalija, sitnog inventara, telefona, faksa, Interneta, te najnužnije tekuće održavanje, što sve pripada uvjetima za ostvarivanje kulturne proizvodnje, odnosno programa.

PLAĆE I NAKNADE

Plaće i naknade za 1650 zaposlenika u javnim gradskim ustanovama u kulturi Grada Zagreba ovim će programom ukupno iznositi 166.100.000,00 kuna.

Plaće i naknade zaposlenika u kulturi su od 1998. uređene Kolektivnim ugovorom što su ga potpisali Gradsko poglavarstvo, Sindikat djelatnika u kulturi Hrvatske i Hrvatski sindikat knjižničnih djelatnika. Ugovorom su uređeni koeficijenti i osnovica za obračun plaća za sva radna mjesta i zvanja te za sve naknade kao što su otpremnine, regres, božićnica, darovi za djecu, pomoć za bolovanja, smrti i drugo. Od potpisivanja ugovora mijenjana je osnovica za obračun plaća od početnih 1510 do 2200 kuna u 2002., čime je nadoknađen zaostatak za osnovicom što se primjenjuje za obračun plaća u sistemu predškolskog odgoja. To znači da plaće u kulturi polako dostižu primjerenu razinu s obzirom na izrazito visoku kvalifikacijsku strukturu zaposlenika.

Stoga i ovaj program javnih potreba sadrži plan sredstava za financiranje plaća s povećanom osnovicom, što bi zaposlenike u kulturi približilo plaćama zaposlenika u drugim djelatnostima. Iz tog razloga i zbog proširivanja djelatnosti (nova ustanova te novi prostori u kazališnoj djelatnosti i u knjižnicama), masa za obračun plaća i naknada zaposlenicima tim se programom povećava za 10,5%. U ovoj su masi uračunata i zakonom propisana sredstva za osiguravanje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja na poslu, što se dosad plaćalo s pozicije osiguranja i plaćanje beneficiranog staža za zanimanja za koja je to utvrdio zakon (balet, operni pjevači). Ona sadrži i naknade za prekovremeni rad, što je sastavni dio plaće, a što je također utvrđeno Kolektivnim ugovorom. Naknade zaposlenicima u ukupnim sredstvima plaća i naknada, što u ovom programu iznose 11.000.000,00 kuna, odnose se na prijevoz na posao i s posla, pomoći za bolovanja i smrti, regres, božićnicu, darove za djecu i druga prava što ih je utvrdio Kolektivni ugovor. Ta se sredstva za 2003. povećavaju za 8,4%, prije svega zbog povećanih troškova prijevoza (ZET), što je poskupio 2002. godine.

MATERIJALNI IZDACI USTANOVA

Materijalni troškovi ustanova ovim se programom povećavaju za 5,7%, pa će u 2003. iznositi 30.103.200,00 kuna. Povećanje je vezano uz povećavanje cijena energenata i komunalija te za održavanje povećavanog prostora u ustanovama. Ti se troškovi odnose samo na stalne materijalne troškove ustanova, što je uvjet za funkcioniranje i realizaciju programa, dok su materijalni troškovi samih programa sastavni dio pojedinih programa.

PROGRAMI

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNE AKCIJE

Standard knjižnične djelatnosti je, prije svega, nabava knjiga, periodičnih publikacija i druge građe namijenjene članstvu. U 2003. godini standard knjižnične djelatnosti bit će nabava oko 170.000 svezaka knjiga, od kojih 34% znanstvene i popularno-znanstvene literature, 41% beletristike, 22% literature za djecu, 3% priručne literature. Nabavit će se oko 1.150 naslova periodičnih publikacija i oko 7.000 jedinica druge knjižnične građe.

Narodne su knjižnice organizirane u pet javnih gradskih ustanova (Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnica Marina Držića, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Knjižnica Medveščak) te Knjižnica u sastavu Pučkoga otvorenog učilišta. Knjižnice imaju 49 ogranaka, tj. područnih knjižnica i u godini 2003. planiraju upis 219.700 članova. Struktura planiranih članova je 75% odraslih, 23% djece i 2% posebnog upisa (Glazbeni odjel Gradske knjižnice).

U okviru svoje izdavačke djelatnosti zagrebačke narodne knjižnice i u 2003. planiraju objavljivanje biltena prinovljene građe, bibliografskih popisa, izdavanje većeg broja letaka, vodiča, kataloga izložbi i sl.

Knjižnice grada Zagreba nastavljaju s izdavanjem Kalendara godišnjica, ponovo planiraju tiskanje godišnjeg izvještaja, drugo izdanje Vodiča kroz narodne knjižnice grada Zagreba, vodiče za pojedine knjižnice i tiskanje bibliografskih popisa.

U 2003. knjižnice planiraju 268 tribina, 294 predavanja i predstavljanja, 145 priredaba i koncerata, što ukupno iznosi 707 akcija. Među spomenutima treba istaknuti Tribinu Književni petak, i akciju Susret prijatelja knjige u knjižnici u sastavu Pučkoga otvorenog učilišta.

Planirano je i ukupno 18.869 termina akcija za djecu i mlade, u čemu prednjači Hrvatski centar za dječju knjigu s tradicionalnim nacionalnim kvizom za promicanje čitanja, stručnim savjetovanjem i tiskanjem zbornika savjetovanja.

Knjižnica Pučkoga otvorenog učilišta sufinancira se kao poseban program (plaće za djelatnike i materijalni izdaci) zbog neriješenog statusa. Potpora se daje i Knjižnici za slijepe i slabovidne osobe, a predlaže se i potpora Knjižnici Jurja Habdelića u kojoj se čuvaju vrijedne stare knjige, inkunabule i rariteti.

Od književnih akcija, manifestacija i sl. treba istaknuti 26. zagrebačke književne razgovore u DHK, Tribinu DHK-a, Tribinu Jutro poezije, sufinanciranje Svjetskog sajma knjiga Frankfurt 2003., tribine i radionice Kajkavskog spravišća, Festival europske kratke priče, te djelatnost usmenog časopisa “Superica” u organizaciji Naklade MD, “Kontinuirani medijski događaj” u organizaciji Hrvatskoga centra PEN-a, djelatnost udruge Pasionska baština, Zagrebačku slavističku školu i mnoge druge kvalitetne programe.

Naglasci iz Programa za 2003. u knjižničnoj se djelatnosti odnose na veći otkup izdanja za školsku lektiru, povećanje izravnog otkupa knjiga, te za podršku natječaju za mlade pisce.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
10.128.000,00	11.000.000,00

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2003. stiglo je 78 prijedloga za časopise i novine u kulturi, od 67 podnositelja programa: udruga, ustanova i tvrtki, sa zahtjevom za, ukupno, 12.052.599,00 kuna. Radi se o novinama - tjednicima i dvotjednicima i nizu časopisa koji izlaze uglavnom tromjesečno, ali ima i mjesečnika, dvomjesečnika, te časopisa koji izlaze samo jednom ili dva puta godišnje. To su časopisi koji objavljuju književne tekstove i kulturološke studije, kulturni magazini, stručni časopisi koji prate razne kulturne i društvene fenomene, stručni časopisi koji prate jednu djelatnost: glazbu, arhitekturu, strip, ples, kazalište, film, lutkarstvo, likovnu umjetnost, knjigu, izdavaštvo i knjižarstvo, urbanu kulturu, itd., glasila strukovnih udruga u kulturi, zatim stručni i znanstveni časopisi koji se bave znanošću o umjetnosti, filologijom, sociologijom i drugim društvenim znanostima, te elektronski časopisi za književnost, knjigu i za strip. Prijavljeno je i nekoliko časopisa posebnih interesnih grupa, manjina i hendikepiranih, te po jedan časopis za religijsku kulturu, numizmatiku, esperanto i jedan humoristični list.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
3.100.000,00	3.100.000,00

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST

Standard muzejske djelatnosti u 2003. predviđa obradu dijelova ili dovršenje stalnih postava u devet javnih gradskih ustanova, predviđa 18 kulturoloških ili tematskih izložbi iz fundusa muzeja (po dvije u svakom gradskom muzeju), te 18 studijskih izložbi nevezanih uz fundus. Standard se također odnosi na zaštitu muzejske građe u skladu s osiguranim sredstvima.

U skladu s kriterijima vrednovanja i sufinanciranja programa u muzejskoj djelatnosti prioritetno će se sufinancirati programi koji se odnose na osuvremenjivanje, dovršetak, proširivanje stalnih postava te na doradu muzeoloških koncepcija u gradskim muzejima: Arheološkom, Hrvatskom prirodoslovnom, Tehničkom, Etnografskom i Muzeju grada Zagreba.

U 2003. planira se sufinanciranje devet gradskih muzeja, a uz Ministarstvo kulture RH i sufinanciranje projekata važnih za Grad Zagreb koje planiraju realizirati MDC, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatsko muzejsko društvo, HNK ICOM, Kabinet grafike HAZU, Muzej arhitekture HAZU, Društvo arhitekata Zagreb i dr.

U 2003. sufinancirat će se programi, izložbe i akcije koje se odnose na edukativnu i pedagošku muzejsku djelatnost (Dan muzeja, jednomjesečna akcija na temu hrane - U slast, u svim gradskim muzejima i Žive slike u Muzeju grada Zagreba). Također se planira sufinanciranje velikog broja izložbi, od kojih ističemo: Secesija u Hrvatskoj, nastavak sufinanciranja, zatim Stjepan Podhorsky u Muzeju za umjetnost i obrt, Područje između ratnika, Groblje na Opatovini u Arheološkom muzeju, Čipkarstvo u Hrvatskoj, Donacije Etnografskom muzeju, Svjetla u mraku, Potok Medveščak, Muški ručni rad, Ženski ručni rad, Opismenjavanja odraslih u Hrvatskom školskom muzeju, Eugen Feller, Akvareli iz fundusa u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb uz Savu u Muzeju Prigorja, Otvorena vrata i Braća Wrigrt u svjetlu svjetskog otkrića u Tehničkom muzeju, U carstvu podzemnog zmaja, Krajolik morskih grebena i plićaka prije 100 milijuna godina u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, Ljubo Babić u Galeriji Klovićevi dvori, studijske izložbe iz fundusa Muzeja Mimara i drugo.

U okviru međužupanijske i međunarodne suradnje planiran je niz izložbenih projekata i gostujućih izložbi poput: Konavle, Srednjovjekovna groblja, Narodna medicina i Klinasto ruho u Pazinu, Božić u Hrvatskoj, Sturio, 100 presepi internazionali, Rim, Piranesi, Ljubljana, Gradski trg kroz povijest, Budimpešta, izložbe dječje umjetnosti, Lidice i Kyoto, U carstvu podzemnog zmaja, Švedska, morske kornjače, Piran, Izložba minerala, Bologna, Stvarnost ili mit, Skopje, Paolo Vaneziano i jadranski trecento.

Planiraju se i sredstva za stručna usavršavanja u svrhu kontinuiranoga stručnog usavršavanja i obrazovanja muzejskih djelatnika te njihovoga sudjelovanja na međunarodnim skupovima i u strukovnim udrugama.

U svim muzejskim ustanovama osigurat će se sredstva za dokumentaciju i nabavu stručne literature. Sufinancirat će se izdavačka djelatnost zagrebačkih muzeja: tradicionalni zbornici i muzejski časopisi (Etnološka istraživanja, Vjesnik Arheološkog muzeja, Natura Croatica, Musei Archaeologici Zagrabienis catalogi et Monographiae) i specijalizirana izdanja koja se odnose na obradu muzejske građe, tj. pojedinih zbirki, vodiči i deplianti (nova izdanja i izdanja na stranim jezicima), prošireni katalozi stalnih postava, katalozi izložbi i priručnici za pedagošku muzejsku djelatnost. Također će se sufinancirati izdavačka djelatnost Muzejskoga dokumentacijskog centra: izvješća zagrebačkih muzeja, izvješća hrvatskih muzeja, muzeologija, Informatica Museologica...).

U 2003. planiraju se sredstva za otkup muzejske građe - za nadopunjavanje zbirnog fonda i fundusa zagrebačkih muzeja, osobito Muzeja suvremene umjetnosti.

Za sve muzejske ustanove osigurat će se sredstva za zaštitu muzejske i knjižne građe, nabavu opreme, te zaštitna terenska istraživanja.

Također će se osigurati sredstva za preventivnu zaštitu gudačkih glazbenih instrumenata, preventivnu zaštitu klavira u muzejima i zbirkama Grada Zagreba, nastavak konzervatorskih i restauratorskih radova na crkvi sv. Marka, zbirci Judaice te tekstilnih predmeta Židovske općine.

Za financiranje Galerije Klovićevi dvori, s obzirom na još neutvrđen kriterij financiranja i za 2003. godinu planirana je ukupna svota od 2.800.000,00 kuna, što je 7,7 posto više nego 2002. godine. Ona se odnosi na povećanje plaća za polovicu zaposlenih te za povećane materijalne troškove kako se to planira i za sve javne gradske ustanove.

1.4. UMJETNIČKE ZBIRKE-DONACIJE GRADU ZAGREBU

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih obveza prema donatorima, u skladu s ugovorima o darovanju umjetničkih zbirki Gradu Zagrebu, te će se osigurati sredstva za održavanje i uređivanje prostora i za zaštitu predmeta darovanih zbirki radi stvaranja uvjeta za prezentaciju donacija javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu Grada Zagreba. Prioritet u održavanju prostora imat će objekti u kojima su smještene ambijentalne i memorijalne umjetničke zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge darovane zbirke izvan stalnih postava muzeja koje, osim zaštite građe, pridonose čuvanju izvornih, autentičnih ambijenata, te sjećanju i prezentaciji života i djela velikana zagrebačke i hrvatske kulture i umjetnosti i poznatih donatora i kolekcionara (Frangeš, Richter, Svečnjak, Dujšin-Ribar, J. Kovačić, Anka Gvozdanović, Krleža, V. Kovačić). Prednost će imati programi koji, uz prezentaciju i interpretaciju zbirke i priče o njezinu nastanku i autoru, omogućuju uključivanje zbirke u rješavanje stvarnih potreba građana i mogu biti dio kulturnoga i društvenoga razvoja Grada. Program će obuhvatiti konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki Gerersdorfer, Gvozdanović, V. Kovačić, Dujšin-Ribar, Richter, Matz, Perčić, Crnobori i Frangeš; preventivnu zaštitu građe u zbirkama Dujšin-Ribar, Gerersdorfer, Matz, Krleža, Richter, Gvozdanović, Muvrin i Kljaković; nabavu opreme i arhivskih i kartotečnih ormara za zaštitu građe za zbirke Perinić, Richter i Seissel; redovito održavanje prostora ambijentalnih umjetničkih zbirki Frangeš, Dujšin-Ribar, Krleža, V. Kovačić, Richter, Matz, Gvozdanović, J. Kovačić i Kljaković. Nastavit će se kupnja alata za zbirku F. Schneidera te sufinancirati troškovi obnove stalnoga postava zbirke Perinić. Planira se sufinancirati izrada vodiča i kataloga za zbirke Perinić (novo prošireno izdanje), Richter (izrada plakata i tiskanje publikacije Vjenceslava Richtera o građi iz donacije), Kljaković (novi depliant i plakat) i izrada CD ROMA o zbirci Gvozdanović. Također se planira izrada web stranica zbirki Schneider, Perčić (posebni dio web stranice Galerije Klovićevi dvori) i Kljaković. Kvalitetnija komunikacija i upoznavanje građana s vrijednom kulturnom baštinom i značenjem umjetničkih zbirki darovanih Gradu Zagrebu osigurat će se preko jedinstvenoga vizualnog identiteta zbirki (jedinstveni znak i informacijske table) za dvanaest pretežito memorijalnih i ambijentalnih zbirki kako bi se omogućilo ostvarivanje posebnoga turističkog itinerara-obilaska objekata u kojima su smještene darovane zbirke.

Sredstva za financiranje programa muzejske djelatnosti povećavaju se za ukupno 981.000,00 kuna, što je namijenjeno zaštiti muzejskog fundusa, a to znači da su sredstva za muzejsku djelatnost povećana za 11,4%.

Naglasci iz Programa za 2003. odnose se na zaštitu muzejskog fundusa za što će se, nakon više godina, osigurati posebna namjenska sredstva, te na izradu dokumentacije za zajedničku čuvaonicu muzejske građe.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
8.619.000,00	9.600.000,00

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

Standard u kazališnoj djelatnosti za 2003. odnosi se na broj premijera i broj izvedbi u javnim gradskim kazalištima i u nezavisnim produkcijama. Slijedom toga predviđa se 21 premijerni naslov u sedam javnih gradskih kazališta s ukupno oko 1.400 izvedbi u sezoni 2002/03. U nezavisnim produkcijama (trajne kazališne grupe i pojedinačni projekti) također se predviđa 21 premijerni naslov s ukupno 210 izvedbi u sezoni 2002/03. Standard u kazališnoj djelatnosti čini i pet premijernih naslova s ukupno 50 izvedbi u okviru tradicionalnih ljetnih manifestacija.

Za 2003. prijedloge kazališnih programa uputilo je 117 nositelja koji predlažu 205 premijernih i 240 repriznih naslova te više od 4.500 izvedbi. Osim prijedloga kazališnih institucija (HNK u Zagrebu, što ga Grad financira kao zajednički program s Ministarstvom kulture, sedam javnih gradskih kazališta, te participacije u programskim troškovima Teatra &TD i ansambla Lado), velik je broj prijedloga programa kazališnih družina, plesnih ansambala, odnosno nezavisnih kazališnih i plesnih projekata, kazališnih manifestacija, prijedloga stručnih udruga, prijedloga iz područja kazališnog amaterizma i prijedloga međunarodnih gostovanja, radionica i seminara.

S obzirom na brojnost projekata nezavisnih producenata, Komisija predlaže, u skladu s mogućnostima, opremanje još nekoliko dvorana za kazališne i plesne projekte u centrima za kulturu na način kako je protekle godine opremljen Kulturni centar Peščenica.

Od značajnijih kazališnih projekata u 2003. potrebno je spomenuti operetu J. Offenbacha "Pariški život" i mjuzikl "Mali dućan strave" Ashman/Menkena u Komediji, "Ivanova" A.P. Čehova Dramskog kazališta Gavella, "Instrukciju" E. Ionesca Satiričkog kazališta Kerempuh, "Zračnu pošta dr. Dolittlea " H. Loftinga u Zagrebačkom kazalištu mladih, "Tončeka i Točkicu" E. Kostnera u Kazalištu Trešnja, Držićeva "Plakira" u Kazalištu lutaka, Andersenovu "Snježnu kraljicu" u Kazalištu Žar ptica te Čehovljeva "Galeba" u Teatru &TD. I dalje je u gotovo svim kazalištima prisutna suradnja sa suvremenim domaćim piscima mlađe generacije i uključivanje u projekte mlađih redatelja, dramaturga i glumaca.

Kazališne družine, projekti, plesni ansambli i projekti, te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put, a program kojih Komisija podrži, sufinancirat će se sistemom otkupa ili stimulacije nakon realizacije.

U 2003. realizirat će se sljedeće manifestacije: Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, Naj…naj...naj festival, Dani satire, Jarun fest, Zagrebačko histrionsko ljeto, Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo, 4. platforma mladih koreografa, 3. festival "Slijepi u teatru", Projekt Eurolink, Nagrada hrvatskoga glumišta, Akcija-Frakcija, Radionica kulturalne konfrontacije, Dani Petera Brooka u okviru 6. međunarodnoga kazališnog foruma, Dani suvremene talijanske drame i kazališta.

Grad će sudjelovati u putnim troškovima onih kazališta i ansambala koja odlukom selektora budu pozvana na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, Male scene u Rijeci, SLUK-a u Osijeku, Zlatnog lava u Umagu i sl., a u program međunarodne kulturne suradnje uključeni su oni ansambli koji su dobili pozive na festivale, radionice i seminare, odnosno odgovarajuća stručna putovanja.

Za financiranje HNK u 2003. planiran je iznos od 32.000.000,00 kuna, iako valja naglasiti da niti od HNK, niti od Ministarstva kulture RH nije bilo moguće dobiti točne podatke za financijski plan za sljedeću godinu, pa je navedeni iznos procjena Ureda za kulturu. Povećanje sredstava za financiranje rada i programa HNK u Zagrebu planirano je sa 9,2%, što je u skladu s ukupnim povećanjem sredstava za gradsku kulturu.

Sredstva za financiranje programa javnih potreba u kazališnoj djelatnosti smanjuju se, prije svega, zbog racionalizacije u financiranju nezavisnih produkcija, a onda i zbog ušteda na drugim pozicijama. Iznos ukupnog smanjenja je 1.067.000,00 kuna ili 5,9%.

Naglasak u djelatnosti je, uz racionalizaciju postojeće kazališne proizvodnje, na osnivanju novog festivala pod nazivom Svjetska sezona koji bi se prvi put održao tijekom rujna 2003. godine. Radi se o gostovanjima onih predstava koje su u prethodnoj sezoni postigle veliki uspjeh u matičnoj zajednici, te privukle pozornost šire javnosti, a autori predstava pripadaju europskom i svjetskom glumištu.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

	Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
Program gradskih kazališta i nezavisnih grupa	18.067.000,00	17.000.000,00
Participacija Grada (49%) u programu i radu HNK	29.300.000,00	32.000.000,00

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Standard u glazbenoj djelatnosti čini ukupno 59 koncerata podijeljenih po opsegu na 10 velikih, 10 srednjih i 39 malih koje organiziraju javne ustanove iz ove djelatnosti te do 500 raznorodnih koncerata u organizaciji nezavisnih producenata.

Glazbena djelatnost u 2003. godini bit će programski koncipirana prema uspješnosti ostvarenja programa iz prošle godine, projektima interesantnima za Grad Zagreb, kvaliteti programa, kulturnom identitetu, visokoj umjetničkoj razini, te standardima glazbene djelatnosti. Komisija je razmatrala 217 prijedloga koje je uputilo 90 predlagatelja te se vodila kriterijem ocjenjivanja po kategorijama.

Programi koje je Komisija za glazbenu djelatnost prihvatila obuhvaćaju cikluse Zagrebačke filharmonije, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Koncertne direkcije Zagreb, Zagrebačkih solista i Hrvatskoga komornog orkestra; programe koji obuhvaćaju reproduktivnost u obliku komorne glazbe te će se voditi računa o komornim ansamblima kao što su Zagrebački kvartet, Zagrebački klavirski trio, Trio Orlando, Zagrebački kvartet saksofona, Hrvatski barokni ansambl i drugi.

Za realizaciju projekata planira se određen broj termina u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te u Hrvatskom glazbenom zavodu.

Od manifestacija spomenimo Muzički biennale Zagreb, Zagrebačke ljetne večeri, Pasionsku baštinu, Eptino međunarodno pijanističko natjecanje, ciklus orgulja Heferer i druge.

Od gostovanja, međunarodne i međužupanijske suradnje treba istaknuti: Zagrebačku filharmoniju, Zagrebački kvartet saksofona, Zagrebački klavirski trio, Hrvatski komorni orkestar, Osorske glazbene večeri, Međunarodni kulturni centar HGM, te mnoge druge koji će u brojnim mjestima u Hrvatskoj i u inozemstvu prezentirati svoj program.

Sredstva za financiranje programa glazbene djelatnosti u 2003. godini povećavaju se za 1.430.000,00 kuna, a njima će se uspostaviti paritetni odnosi svih organizatora glazbenoga života Grada Zagreba.

Naglasci u glazbenoj djelatnosti za 2003. odnose se, prije svega, na racionalno određivanje kako broja koncerata tako i sredstava za njihovu realizaciju u javnim gradskim ustanovama, što će osigurati podizanje kvalitete koncerata, a Zagrebačkoj filharmoniji osigurati ravnopravne uvjete za realizaciju vlastitoga programa u odnosu na gostovanja što ih organiziraju KDVL i KDZ.

Naglasak je također na restauriranju i kupnji instrumenata za Zagrebačku filharmoniju.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
8.570.000,00	10.000.000,00

3. LIKOVNE DJELATNOSTI, FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI

3.1. LIKOVNA DJELATNOST

Standard za likovnu djelatnost predviđa 20 izložbi podijeljenih po opsegu na sedam velikih i 13 srednjih koje će se održati u javnim ustanovama, te na 163 manje izložbe koje će se održati u galerijama, izložbenim prostorima institucija i udruga. Standard također predviđa sufinanciranje izdavanja 10 većih i pet manjih monografija.

Likovna djelatnost u Gradu Zagrebu u 2003. odvijat će se u 40-ak izložbenih prostora, institucija, galerija i udruga u kojima će biti organizirano oko 180 izložaba likovnih umjetnika iz Zagreba i inozemstva.

Od značajnih izložbi treba spomenuti retrospektivne izložbe Marina Tartaglije, Mile Kumbatović i Josipa Resteka u Galeriji Klovićevi dvori, Stanka Jančića i Vatroslava Kuliša u Umjetničkom paviljonu.

Gradski ured za kulturu sufinancirat će izdavanje desetak likovnih monografija značajnih likovnih umjetnika. Osigurana su sredstva za postavljanje skulpture Julija Knifera, skulpture "Dvije noge" Zvonka Lončarića na Savskom nasipu, međunarodnu kiparsku koloniju Jakovlje, akcije i predavanja s područja dizajna i arhitekture, te sudjelovanje naših dizajnera i likovnih kritičara na seminarima i kongresima.

Poseban dio čini otkup likovnih djela prema prijedlogu Moderne galerije i Muzeja suvremene umjetnosti.

Održat će se niz zanimljivih skupnih izložbi te velikih likovnih manifestacija kao što su: VIII. trijenale hrvatskog kiparstva, 38. zagrebački salon (arhitektura, urbanizam, interijer), 27. salon mladih, 3. hrvatski trijenale grafike. Tu su i gostovanja inozemnih umjetnika i izložbi preko Muzeja suvremene umjetnosti (izbor iz kolekcije Lenz - Schönberg, Jimmie Durham, Zoe Leonard i dr.), Galerije Klovićevi dvori (zbirka "Lenz") i Umjetničkog paviljona (Slovenski plakat devedesetih godina).

Naglasci iz Programa 2003. u likovnoj djelatnosti odnose se na primjereniji način financiranja gostujućih i domaćih izložbi što bi trebalo znatno poboljšati njihovu kvalitetu, pojačanom otkupu građe za Muzej suvremene umjetnosti pod nazivom "U susret novom muzeju", te sufinanciranje projekata nakon otvaranja Meštrovićeva paviljona što je planirano za prosinac 2002.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
5.700.000,00	5.700.000,00

3.2. FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI

Standard za djelatnost filma i novih medija predviđa potporu za dvadesetak cjelogodišnjih programa filmske kulture, akcija i manifestacija, koje predlažu javne gradske ustanove, udruge i tvrtke, a koji uključuju između 600 i 700 projekcija organiziranih u cikluse, retrospektive, smotre, revije i festivale uz prateće programe: predavačke, izložbene, radioničke i druge. Također predviđa potporu za 15 kratkih ili srednjometražnih filmova, dokumentarnih, animiranih, eksperimentalnih i igranih.

Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za područje djelatnosti filma i novih medija pristiglo je ukupno 128 programa i projekata 53 različita podnositelja programa: ustanova, tvrtki, udruga i pojedinaca, s ukupnim zahtjevom od 15.790.178,00 kuna. Na području filmske kulture to je 58 programa, projekata i akcija koji uključuju prikazivanje kulturno vrijednih filmova, filmske tribine, radionice, predavanja, neprofesijsku filmsku i video produkciju, tečajeve, projekte na Internetu, sređivanje arhivske građe, izdavanje publikacija i CD-ROM-ova, izložbe i multimedijalna događanja koja priređuju Filmski centar Zagreb, Studentski centar, Zagreb film, Hrvatski filmski savez, Kino klub Zagreb, Autorski studio fotografija, film, video, Udruženje za razvoj kulture, Propeler film, Multimedijalni institut te više zagrebačkih centara za kulturu i drugih ustanova, udruga i tvrtki. Valja istaknuti i projekt priređivanja Interaktivnoga kulturnog vodiča kroz Zagreb na CD-ROM-u za Internet koji bi bio postavljen na službenim stranicama Grada Zagreba. Posebno su i ove godine brojni prijedlozi za filmsku produkciju i to za ukupno 58 naslova, pri čemu je već u Pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi naznačeno da se cjelovečernji igrani filmovi ne uzimaju u obzir. To su, uglavnom, dokumentarni filmovi svih dužina te manji broj igranih kratkih i srednjometražnih, te animiranih i eksperimentalnih filmova. Među autorima ima uglednih i afirmiranih imena, ali i mladih autora i debitanata. Od zagrebačkih manifestacija od svjetskog značenja tu je 16. svjetski festival animiranih filmova Zagreb 2004. kojem je ovo međufestivalska godina s brojnim aktivnostima u pripremanju i promociji sljedećeg festivala, zatim filmske smotre nacionalnog značenja, 12. dani hrvatskoga filma i 35. revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva, posvećena 75. obljetnici hrvatskoga filmskog neprofesijskog stvaralaštva i Kino kluba Zagreb. Novost je Zagreb film festival - festival debitantskih filmskih ostvarenja iz recentne svjetske produkcije u organizaciji Propeler filma. Među drugim predloženim manifestacijama je Filmski tjedan Kvaka 22 posvećen ljudskim pravima i Flashexchange - festival i seminari Flash animacije. U programima međunarodne i međugradske kulturne suradnje nekoliko je prijedloga za sudjelovanje filmova i autora na međunarodnim filmskim festivalima i smotrama.

Sredstva za financiranje programa filmske djelatnosti smanjuju se u odnosu na prošlogodišnja za 800.000,00 kuna, odnosno za 16,7%, jer se u 2003. ne održava Svjetski festival animiranih filmova koji je bienalna manifestacija.

Naglasci u filmskoj djelatnosti za 2003. odnose se na osnivanje javne gradske ustanove Filmski centar, te na održavanje Prvoga međunarodnog festivala debitanata.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
4.800.000,00	4.000.000,00

4. CENTRI ZA KULTURU, URBANA KULTURA I KULTURA MLADIH

4.1. CENTRI ZA KULTURU

Standard djelatnosti centara za kulturu okvirno predviđa 750 termina kreativnih radionica, 172 predavanja, seminara ili tribine, 60 akcija/projekata, 13 programa međunarodne suradnje, 16 programa međužupanijske suradnje i jednu veliku godišnju akciju u zajedničkoj proizvodnji 13 javnih ustanova koje ostvaruju ovu djelatnost.

Na natječaj za financiranje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2003. prijavilo se 16 predlagatelja sa 263 različita programa:

- predloženo je 19 različitih ciklusa tribina i predavanja sa oko 200-tinjak različitih tema;

- 92 ciklusa kreativnih radionica od petodnevnih do polugodišnjih i godišnjih, što znači da se predlaže oko 1000 termina radionica, primjerice višegodišnji projekt “Moj kvart u novom stoljeću”, u sklopu kojeg se održavaju kreativne radionice po gradskim četvrtima, međunarodne lutkarske radionice te već tradicionalne božićne i uskrsne radionice i kreativne radionice namijenjene djeci i mladeži u tijeku školskih praznika;

- 15 vrsta tečajeva i seminara, od dvodnevnih do polugodišnjih;

- 54 akcije od kojih treba izdvojiti : Ljeto u Maksimiru, Od poklada do jeseni, Dubravačko kulturno ljeto, Veliki gradski maskenbal u parku Ribnjak, Reviju narodnih nošnji "Obnovljena baština", Turopoljsko Jurjevo, Ljeto u Remetincu, Susedgradski fašnik, Zapruđe uživo i veliku godišnju manifestaciju "Svibanjska događanja" (godišnja prezentacija svih gradskih centara);

- tri ciklusa kazališnih predstava za djecu i odrasle;

- sedam različitih projekata na teme ekologije, etnologije, glazbe;

- 10 izložbi polaznika tečajeva i kreativnih radionica;

- programi folklorne amaterske djelatnosti Grada, Zagrebačke scene kazališnih amatera, Podija glazbenih amatera (organizacija smotri, natjecanja i praćenje rada amaterskih skupina);

- program rada Posudionice i radionice narodnih nošnji;

- drugi programi (koncerti talentiranih učenika, filmske projekcije, natjecanja, ...);

- programi međužupanijske, međugradske i međunarodne suradnje.

Stručna savjetodavna Komisija za djelatnost centara za kulturu valorizirat će programe u skladu s postojećim kriterijima i elementima vrednovanja, poštujući pri tome kao prioritetne programe namijenjene djeci i mladeži, osobama treće životne dobi i osobama s posebnim potrebama.

Naglasak u programima djelatnosti za 2003. bit će maksimalno uključivanje lokalne zajednice ne samo kao korisnika nego i kao nositelja programa.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Prijedlog za 2003.
1.863.000,00	1.900.000,00

4.2. URBANA KULTURA I KULTURA MLADIH

Standard za urbanu kulturu predviđa oko 50 raznorodnih programa u proizvodnji nezavisnih umjetničkih i nevladinih udruga starosna dob kojih ne prelazi 30 godina, a koji su podijeljeni na 10 manifestacija, 10 glazbenih, 10 likovnih akcija, 10 interdisclipinarnih akcija i 10 inovativnih programa.

Standard također predviđa i 30 programa koje predlažu raznorodne građanske inicijative, a ne potpadaju pod strogo umjetničke djelatnosti.

Urbana kultura i kultura mladih obuhvaća programe i projekte koji svojim sadržajima okupljaju i afirmiraju mlade Zagrepčane. Uglavnom su to alternativni programi, odnosno takvih je zahtjeva najviše, a u skladu su s europskim kulturnim trendovima.

Naime, 111 predlagatelja uputilo je 196 prijedloga različitih programa, projekata, tribina, akcija. O njihovoj, pak, kakvoći odlučivala je savjetodavna i stručna komisija vodeći se kriterijem ocjenjivanja po kategorijama:

- program iskazan kao javna potreba Grada Zagreba;

- društvena angažiranost.

Također su se kao bitna kategorija u ocjenjivanju programa uzimala izvješća o ostvarivanju programa u 2002. godini.

Rezultat svega su sljedeći programi koji su dobili potporu komisije:

Autonomni kulturni centar Attack, Autonomna tvornica kulture, Klub studenata elektrotehnike, umjetnička organizacija Grupa Kugla, Udruženje za razvoj kulture, Udruženje zdravo društvo, Test! - Teatar studentima, Cestagram, Art net, Future jazz festival, te tribine, radionice kulturnih centara, izložbe i koncerti.

S područja akcija i manifestacija podržani su Spring Slam 2003., Scena Amadeo, Festival Nebo.

Udruga studenata arhitekture Easa - Hrvatska, Platforma 9,81, Kultura Futura (Love Parade) su programi s područja međunarodne suradnje.

Sredstva za financiranje programa urbane kulture u 2003. smanjuju se za 9,1% i iznosit će 3.000.000,00 kuna, što je rezultat racionalizacije programa i postavljanja preciznijih standarda i kriterija za financiranje.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
3.300.000,00	3.000.000,00

5. KULTURNO-UMJETNIČKI AMATERIZAM

Standard predviđa potporu za oko 150 KUD-ova i potporu za oko 100 međunarodnih putovanja KUD-ova i sličnih udruga.

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2003. pristiglo je 250 programa od kojih 149 za redovnu djelatnost, 96 za međunarodnu suradnju i pet programa za manifestacije. Posebno treba spomenuti vrlo vrijedne i osmišljene programe kao što su programi KUD-a Bukovac, KUD-a Veseli Prigorci iz Jesenovca, KUD-a Horvati, Posudionice i radionice narodnih nošnji, Zagreb - Markovac, mnogobrojna zavičajna društva (Šokadija, Sinac, Plehan) i klubovi te nove inicijative u suvremenom plesu i likovnoj djelatnosti (hrvatski HIP-HOP). Organizator Goranovoga proljeća, SKUD “I. G. Kovačić”, ove je godine posebno dobro koncipirao 40. godinu postojanja te manifestacije.

Od 96 prijavljenih molbi za međunarodna gostovanja najviše ih se odnosi na suradnju s Njemačkom, Austrijom i Italijom.

Kroz redovne programe prijavljivane su i međugradske i međužupanijske suradnje te natjecanja, festivali i smotre za koje će se, nakon provedenih kvalifikacija, znati plasirana društva i skupine.

U 2003. planira se financijski podržati one programe koji se amaterski bave glazbom, reproduktivnim folklorom, kazališnim, plesnim i likovnim izričajem te organiziranjem kulturno-umjetničkih i reproduktivnih programa za građanstvo kojih će kvalitetu procijeniti stručna komisija Gradskog ureda za kulturu.

Prigodom odabira programa Komisija za kulturno-umjetnički amaterizam rukovodit će se Kriterijima i mjerilima za vrednovanje programa koji se svake godine dopunjuju nakon stručnih procjena i izvješća realizacije programa rada te Osnovama, prioritetima i ciljevima kulturnog razvitka Zagreba do 2004. godine. Treba posebno istaknuti velik broj novopridošlih mladih i djece svih uzrasta u mnogobrojne sekcije. Društva su posebno isticala nedostatak prostora za rad.

Sredstva za financiranje kulturno-umjetničkog amaterizma povećavaju se za 8,1% i iznosit će 4.000.000,00 kuna s prioritetnom namjenom da posluže za međunarodna i međužupanijska putovanja.

Naglasak u Programu kulturno-umjetničkog amaterizma za 2003. odnosi se, prije svega, na znatno veću potporu međunarodnim i međužupanijskim putovanjima KUD-ova i udruga, te na znatno poboljšanje uvjeta za prezentaciju rada u prostorima centara za kulturu i drugim prostorima što su u vlasništvu Grada Zagreba.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
3.700.000,00	4.000.000,00

B) MEĐUNARODNA I MEĐUGRADSKA KULTURNA SURADNJA

U protekloj su godini otvorene brojne mogućnosti kulturne suradnje za što nije bilo osigurano dovoljno novca. Zato se za 2003. godinu na ovoj poziciji planira povećanje sredstava na 3.000.000,00 kuna, što će osigurati svestranije i kvalitetnije kulturno povezivanje Grada Zagreba s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, posebno u okviru suradnje Zagreba s gradovima prijateljima: Graz, Lisabon, Kijev, Sankt Peterburg, itd. Posebno će se financirati predstavljanje Grada Zagreba u Grazu na manifestaciji Graz - europski grad kulture 2003. godine. Povećanje sredstava u velikoj će mjeri biti namijenjeno gostovanju zagrebačkih umjetnika u zemlji i inozemstvu, jer su analize pokazale neravnomjeran odnos između prihvata inozemnih umjetnika i naših gostovanja.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
500.000,00	3.000.000,00

C) DRUGI PROGRAMI

1. NABAVA INFORMATIČKE OPREME

Za nabavu informatičke opreme planirana su sredstva koja su jednaka prošlogodišnjima, odnosno iznos od 2.000.000,00 kuna. Tim se sredstvima planira osigurati održavanje postojeće kompjutorske opreme i nabava novih programa.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
2.000.000,00	2.000.000,00

2. PROGRAM TEKUĆEG ODRŽAVANJA

U skladu s višegodišnjim nastojanjima da se osigura primjereno održavanje objekata kulture u Planu za 2003. godinu planirano je ukupno 4.632.300,00 kuna ili 54,5% više sredstava nego u prošloj godini. Iako taj iznos ne osigurava niti minimalno održavanje, za koje bi bilo potrebno oko 11.000.000,00 kuna godišnje, on će poboljšati održavanje, za što je u prošloj godini osigurano tek nešto više od 2.000.000,00 kuna. Tim novcem nije bilo moguće održavati postojeće prostore nego se samo moglo intervenirati u hitnim slučajevima kako bi se spriječila devastacija i propadanje prostora kroz koje godišnje prođu stotine tisuća posjetitelja i koji su, dijelom, zaštićeni spomenici kulture. U Plan su unesene i obveze za otplatu klavira što su nabavljeni Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
3.000.000,00	4.632.300,00

3. TJELESNA ZAŠTITA OSOBA I IMOVINE

Troškovi tjelesne zaštite osoba i imovine izvan radnog vremena ustanova, objekti devet gradskih kulturnih ustanova, pretežito muzejskih, koje čuvaju kapitalnu kulturnu baštinu ugovaraju se posebnim ugovorom s poduzećem koje se izabere javnim nadmetanjem.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
1.693.000,00	1.800.000,00

4. OSIGURANJE

Iznos od 3.000.000,00 kuna namijenjen je osiguravanju imovine Grada Zagreba u ustanovama kulture i ovim planom nije predviđeno povećanje.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
3.000.000,00	3.000.000,00

5. DRŽAVNI ARHIV

Za sufinanciranje Državnog arhiva planirano je povećanje sredstava jer se sa 400.000,00 kuna prošlogodišnjih sredstava nisu mogle podmiriti plaće djelatnika što obavljaju poslove Arhiva za Grad Zagreb, što je djelomično posljedica korekcije koeficijenata za obračun plaća djelatnika što se financiraju iz državnog proračuna, a djelomično zbog načina plaćanja preko refundacija Ministarstvu kulture.

Sredstva u 2002. i za 2003. su:

Ukupno u 2002.	Ukupno za 2003.
400.000,00	600.000,00

6. PRIČUVA I DRUGI IZDACI

U skladu sa zakonom planirana su sredstva za pričuvu i druge izdatke, a odnose se na neplanirane ili nedovoljno planirane izdatke kao što su elementarne nepogode, sudski sporovi i dr. Za pričuvu je planirano, kao i prethodne godine, 700.000,00 kuna, a za druge izdatke također 300.000,00 kuna.

KLASA: 400-06/02-01/50

URBROJ: 251-11-04-02-19

Zagreb, 12. prosinca 2002.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.