Program javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2003.

Na temelju članka 39. Zakona o športu (Narodne novine 111/97, 13/98 i 24/01) i članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 16. sjednici, 12. prosinca 2002., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2003. godinu

I. UVOD

Zagrebački športski savez, zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba, sukladno članku 28. stavku 1. Zakona o športu, predlagač je programa javnih potreba u športu Grada Zagreba. Skupština Grada - na prijedlog Gradskog poglavarstva - utvrđuje program zajedno s godišnjim proračunom.

Što se tiče javnih potreba u športu Grada Zagreba člankom 39. Zakona o športu, utvrđene su aktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je određeno da su lokalnog značaja, a u svezi su sa:

- poticanjem i promicanjem športa;

- provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži;

- djelovanjem športskih saveza i zajednice športskih saveza u Gradu Zagrebu;

- treningom, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša;

- športsko - rekreacijskim aktivnostima građana, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i očuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva;

- tjelesnom kulturom i športskim aktivnostima invalida i drugih osoba oštećena zdravlja;

- održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za Grad Zagreb;

- stručnim radom u športu te obrazovanjem i informacijskom djelatnošću u športu.

Šport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju i gospodarskom promicanju društva, činitelj je humanih odnosa među ljudima, što su uz promidžbu kroz športske priredbe i rezultate osnovni motivi za ulaganje u šport svake moderne sredine.

Športska djelatnost jest dobrovoljna, ali ona je civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama pa je stoga društvena djelatnost od posebnog interesa za narod i državu.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Programski ciljevi proizlaze iz trajnih opredjeljenja o razvoju športa koja se više ne temelje na dominantnoj koncepciji športa radi promidžbe grada ili države. Šport sada postaje sastavnicom razvoja modernog grada pri čemu vrhunski šport treba biti poticajan za razvoj ukupnog športa. Programe predlaže Zagrebački športski savez na temelju smjernica zadanih okvirnom politikom razvoja grada koju utvrđuje Gradska skupština. Ciljevi u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proračuna su:

- ulaganje u razvoj mlađih športaša, radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog športa;

- očuvanje postojeće vrhunske športske kvalitete koja potiče razvoj športa i doprinosi ugledu Grada Zagreba;

- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba pribrojiti i skrb o športskim objektima gradskoga značaja, treba osigurati programskim kriterijima, u okvirima koji su zadani proračunskim mogućnostima. Kriteriji trebaju pomiriti zahtjev za potporu onim dijelovima športa koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog športa, s potrebom da se ne zanemaruje stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja sutrašnje kvalitete zagrebačkoga športa.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA

Potreba za određenim razredbenim postupkom, kojim bi se kategorizirali športovi kako na nacionalnoj tako i na gradskoj razini, javlja se već godinama, a nemali je broj športskih djelatnika koji smatraju da bi takav postupak donio kvalitetnije rješenje kad god je riječ o financiranju i poticanju razvoja športa.

Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji športovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih i jasno je da će se ocjenjivanjem športova kroz nekoliko kriterija doći do nekoliko kvalitativnih skupina što može biti osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Tablični pregled športova koji se kandidiraju za program javnih potreba uzima u obzir status športova u svijetu, odnosno u međunarodnim športskim asocijacijama, te daje osnovne formalne pokazatelje o športovima u našoj zemlji i gradu (prilog 1 - Tablični pregled športova).

Športovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija (GAISF), mogu se statusno rangirati ocjenjivanjem kroz deset kriterija okupljenih u tri kriterijske grupe (tri osnovna kriterija). Najviša moguća ukupna ocjena športa iznosi 36 bodova, a pojedinačni kriterij kreće se u rasponu od 0 ili 1 do 3, 4 ili 5 bodova. Tablica Status športova u programu daje kriterije i bodovanje, te formira listu po kojoj se određuju kvalitativni razredi (prilog 2 - Status športova u programu - kriteriji).

Predloženi razredbeni postupak rezultira sa 4 športa u prvom kvalitativnom razredu, sa ocjenama od 26 do 31, zatim sa 16 športova u drugom razredu sa ukupnim ocjenama u rasponu od 16 do 24 boda, potom sa 16 športova u trećem razredu sa ocjenama od 11 do 15 bodova te sa 19 športova u četvrtom razredu s ocjenama od 10 bodova na niže (prilog 3 - Status športova u programu - poredak). Tako se - ocjenjivanjem športa kroz tri opća i deset pojedinačnih kriterija - došlo do onoga statusa športova koji služi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje.

Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama, odnosno selekcijama športaša pojedinaca. Stoga, kad se koristimo sa stručne strane osjetljivim nazivom kategorizacija, mislimo da je uputnije koristiti se njime kada govorimo o selekcijama koje okupljaju športaše različitih kategorija, nego o samim športovima. Naime, kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju statusa športa u programu te broja kategoriziranih športaša koji selekcija okuplja. Na ovaj način u konačnom programu svega jedna selekcija u ovom trenutku postiže razinu I. kategorije (HAVK Mladost-CO), devet selekcija dostiže II. kategoriju (RK Zagreb, KK Cibona VIP, 7 selekcija u pojedinačnim športovima), ograničen broj selekcija ulazi u III. kategoriju (NK Dinamo, NK Zagreb, RK Medveščak, RK Dubrava, RK Lokomotiva, KK Zagreb, KK Zrinjevac, KK Dona, KK Croatia, KK Montmontaža, i desetak selekcija u pojedinačnim športovima). Dvadesetak selekcija očekuje se u IV. kategoriji dok u V. kategoriji nalazimo nešto više od trideset selekcija.

Kako športski život donosi uzlete i padove tako se i kroz programsko planiranje mora ostaviti prostora za one klubove ili selekcije koje ispadaju ili ulaze u neku kvalitetnu razinu. Te selekcije treba kroz određeni vremenski period pratiti kao nekategorizirane selekcije na zajedničkim programima.

U športovima četvrte kvalitativne skupine nema drugih selekcija osim pomlatka i to u športovima koji djelatnost provode na športskim objektima gradskoga značaja (prilog 4 - Pregled selekcija).

U konačnici treba znati da šesto pedeset zagrebačkih športskih klubova ima osnovno pravo sudjelovati u ovako koncipiranom programu javnih potreba, a od njih tek svaki drugi zadovoljava postavljene programske kriterije, od čega se većinu prati samo kroz potporu selekciji podmlatka. Gledajući iz klupske perspektive, samo se pedesetak selekcija (I. - IV. kategorija) značajnije podržava proračunskim sredstvima.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Člankom 39. stavkom 1. točkama od 1. do 9. Zakona o športu, javne su potrebe u športu određene kao “aktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je određeno da su lokalnog značenja, u svezi s:

1. poticanjem i promicanjem športa,

2. provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži,

3. djelovanjem športskih saveza i zajednice športskih udruga u Gradu Zagrebu,

4. djelovanjem općinskih, odnosno gradskih športskih saveza i udruženja športskih organizacija i saveza,

5. treningom, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša,

6. športsko-rekreacijskim aktivnostima građana, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva,

7. tjelesnom kulturom i športskom aktivnošću invalida i drugih osoba oštećena zdravlja,

8. održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za Grad Zagreb,

9. stručnim radom u športu, te obrazovnom i informacijskom djelatnošću u športu - što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. točke 1. do 7. ovoga članka."

Ovaj taksativni niz razrađen je prema samom sadržaju članka te su se time dobila sljedeća programska područja:

1. Poticanje i promicanje športa

Ovo obuhvatno programsko područje podijeljeno je na zasebne programe:

1.1. Organizacija velikih športskih priredbi

Program podržava velike športske priredbe koje su dijelom velike međunarodne priredbe, u kalendarima međunarodnih športskih federacija, dijelom tradicionalne zagrebačke priredbe, a mogu biti i prigodne športske priredbe. Zagreb će sljedeće godine biti domaćin Svjetskom seniorskom prvenstvu u hokeju na ledu (skupina B) i Svjetskom seniorskom rukometnom prvenstvu za žene te nekolicini tradicionalnih priredbi poput stolnoteniskog ITTF Pro Toura, teniskog ATP Challengera Zagreb Open, zatim su tu Croatia Cup u karateu, plivačko natjecanje Zlatni medvjed, automobilistički Croatia Delta Rally, atletski miting IAAF Grand Prix Zagreb, konjički Nations Cup, te klizačka Zlatna pirueta. Gradski športski savezi u svojim prijedlozima argumentiraju eventualni ulazak još pokoje priredbe u ovaj program.

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona športska područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj športa. Pripremat će se godišnjak "Zagrebački šport", te više drugih publikacija pojedinih športova. Među promidžbenim akcijama osobita se pozornost poklanja tradicionalnoj priredbi proglašenja športaša Zagreba, te promociji Zagrebačkog športa na Sajmu športa.

1.3. Nagrade za športske rezultate

Program novčano stimulira klubove i športaše koji tijekom godine svojim rezultatima na velikim međunarodnim natjecanjima najuspješnije predstave gradski i hrvatski šport. Stimulira se i stručni rad, osobito najuspješnijih trenera.

1.4. Razvojni programi

Program podržava perspektivne športaše za koje se ocijeni da u tekućem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske športske rezultate.

Program predviđa angažman vrsnih međunarodnih i domaćih trenera, ako se ocijeni da takav angažman može određenom športu donijeti kvalitativni skok bilo u općoj razini stručnoga rada, bilo u radu s najperspektivnijim športašima.

Određeni broj kvalitetnih i perspektivnih športaša u pojedinačnim športovima podržava se kroz program športskih centara, pod kojima u načelu podrazumijevamo klupske pogone u kojima su riješeni potrebni objekti i stručni rad i u kojima postoji dokazani kontinuitet, kako u radu s perspektivnim športašima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu nabavke primjerene opreme, angažmana potrebnih stručnjaka, omogućavanje specifičnih priprema i nastupe na kontrolnim natjecanjima.

Ovakvi razvojni programi svojevrsno su omogućili kvalitetno praćenje športskog razvoja Janice Kostelić, Nike Fleiss, Ivane Brkljačić, Mateje Mezak, te značajno uvjetovali športski uzlet novih generacija nadarenih mladih športaša. Svojedobni angažman inozemnog trenera probudio je zagrebačko plivanje, budi nadu u skori oporavak gimnastičkog športa i još veći uzlet atletike. Ciljana ulaganja kroz ovaj program apsolutno su se afirmirala i opravdano je proširivati ih smišljeno iz godine u godinu.

Razvojni program podrazumijeva stalna istraživanja sa ciljem izrade dugoročnog programa razvoja zagrebačkog športa primjerenog zagrebačkoj i hrvatskoj gospodarskoj i športskoj tradiciji.

1.5. Stipendije

Ovaj program namijenjen je vrhunskim športašima u pojedinačnim športovima, kojima se isplaćuje športska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.

2. Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži

Osnovni cilj programa športa djece i mladeži je utjecati na opći rast i razvoj, ali i pripremu djece za bavljenje športom. Primjerenim programima želi se razvijati pozitivne psihofizičke osobine, suzbijati devijantno ponašanje, navikavati djecu i mladež na stalno bavljenje športom, te kroz športsku poduku pripremati nadarene za daljnje športsko usavršavanje u športskim klubovima. Ovaj segment športske djelatnosti smatramo iznimno značajnim, jer se preko njega prožima zajednički interes sustava školstva i športa u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je unapređenje zdravog i kreativnog načina života djece i mladeži Grada Zagreba. Stoga pretpostavku za realizaciju postavljenog cilja vidimo kroz suradnju škole, koja raspolaže športskim prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenje športom, a športski klub ima stručnjake i potrebne rekvizite i opremu za ostvarenje športskog programa primjerenog dobi i uzrastu.

Program športa djece i mladeži ponajprije se organizira kroz učeničke športske klubove i sekcije u osnovnim i srednjim školama. Velikim obuhvatom djece i mladeži zadovoljit će se širi društveni interes, a programima športske poduke otkrivat će se nadareni i školovati za buduće vrhunske športaše, a što je presudno za razvoj športa u Zagrebu.

Osnovne programe organizira Savez učeničkih športskih klubova. Športsku poduku provodi Odjel za športsku poduku djece Zagrebačkoga športskog saveza, a stručno i organizacijski će je usmjeravati i pratiti Savjet za športsku poduku djece.

Programske cjeline su:

- športska poduka djece osnovnoškolske dobi (športske škole),

- pripreme i natjecanja učeničkih športskih klubova i sekcija osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti za vrijeme školskih praznika pod nazivom “Odmorko”,

- slobodne aktivnosti u velikim športskim objektima.

Program športske poduke djece osnovnoškolske dobi obuhvaća učenike mlađe od podmlatka svakoga pojedinoga športa, a sadrži redovito tjedno športsko vježbanje u početnim i naprednim odjeljenjima u trideset športova, dodatno vježbanje u športskim centrima izabranih polaznika iz naprednih odjeljenja, te pojačano vježbanje selekcija u kampovima za vrijeme školskih praznika.

Sredstva se na osnovi Pravilnika i Kriterija planiraju za stručni rad voditelja odjeljenja i mentora, minimum športskih rekvizita, te korištenje športskim objektima za športove koje nije moguće provoditi u osnovnim školama.

Natjecanja osnovnih i srednjih škola organiziraju se za učenike osnovnih škola u dvije uzrasne kategorije iz 17 športova. Natjecanja u mlađim kategorijama prate potrebu za natjecanjima naprednih odjeljenja športske poduke. U srednjim školama natjecanja se organiziraju u 8 športova. Posebno se organiziraju velika natjecanja u povodu Svjetskoga dana športa i Svjetskoga dana pješačenja.

Po Kriterijima i Pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad vezan za pripreme ekipa, voditelje ekipa na natjecanjima, liječnički nadzor, organizaciju, osnovne rekvizite te korištenje športskim objektima kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika organiziraju se u športskim objektima prikladne aktivnosti s velikim obuhvatom djece i mladeži pod nazivom "Odmorko”. Tijekom školske godine osigurava se učenicima osnovnih i srednjih škola besplatno korištenje Zimskoga plivališta Mladost i klizališta ŠRC Šalata, te teniskih terena i klizališta pri Teniskom centru Maksimir.

3. Djelovanje zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba (Zagrebački športski savez)

Djelovanje Zagrebačkoga športskog saveza uređeno je člankom 28. Zakona o športu. Savez skrbi o promicanju i poticanju svekolikoga športa na svome području, usklađuje djelatnosti svojih članica, objedinjuje i usklađuje športske programe, predlaže program javnih potreba i skrbi o njegovom ostvarenju. Kao najrazvijeniji područni športski savez u zemlji, Zagrebački športski savez daje osobit doprinos u stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih športaša za najveća svjetska i europska natjecanja. Svoje djelatnosti - programske, plansko-analitičke, pravne, računovodstveno-financijske, informatičke i opće - Savez objedinjeno obavlja kroz svoju stručnu službu.

4. Djelovanje gradskih športskih saveza

Gradski športski savezi opslužuju programe pod svojom nadležnošću i unutar djelokruga koji im propisuje članak 27. Zakona o športu. To znači da gradski športski savezi potiču i promiču svoj šport, usklađuju djelatnosti učlanjenih udruga, organiziraju i provode sustav natjecanja, skrbe o stručnom radu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga športskog saveza. Opći poslovi, kako administrativni tako i stručni, vezani uz opsluživanje programa 63 članice Zagrebačkoga športskog saveza, objedinjeni su u stručnoj službi Saveza.

5. Trening, organiziranje i provođenje sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom kriterijskoga postupka koji je opisan u uvodnim točkama Prijedloga dobiveni su Normativi za planiranje treninga športaša kojima su obuhvaćeni svi gradski športski savezi i pridružene športske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. članstvo svoje međunarodne federacije u GAIFS-u. Koristeći se postojećim načelima kategorizacije športaša, propisanim od strane HOO-a, dolazimo do sljedeće razredbene tablice selekcija:

* broj kategoriziranih športaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju športaša koji nastupaju u pojedinom športu, odnosno o tehnologiji športa.

Iz ove razrade proistekli su dalji programski izvodi za namjene kao što su korištenje športskim objektima, stručni rad, natjecanja i opsluživanje programa.

5.1. Korištenje športskim objektima

Program treninga ostvaruje se u gradskim športskim objektima te djelomično u školskim športskim prostorima. Prilikom realizacije osobito se skrbi o korištenju objektima od posebnoga interesa za zagrebački šport. To ponegdje rezultira i jačom financijskom potporom nego što bi športovi koji se tim objektom koriste (npr. klizanje, hokej na ledu), zasluživali po programskim kriterijima. Normativi za satnicu korištenja objektima za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u tablici u kojoj je iskazan i stručni rad.

5.2. Stručni rad

Stručni rad sa športašima povjeren je trenerima, bilo profesionalcima, bilo honorarno angažiranim voditeljima. Angažman profesionalnih trenera ovisan je o ocjeni kvalitete godišnjega programa. Normativi za satnicu korištenja stručnim radom za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici.

*prioritet u angažiranju profesionalaca imaju športovi I. i II. razreda te tehnološki složeniji športovi posebno značajni za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

5.3. Dodatne pripreme športaša

Program dodatnih priprema športaša u prvome je redu namijenjen vrhunskim športašima za koje postoji osnovana procjena uspješnog nastupa na natjecanjima na kojima će predstavljati šport Grada i Hrvatske, seniorskim klupskim selekcijama koje nastupaju u europskim natjecanjima ili u prvenstvu Hrvatske, a reflektiraju na naslov prvaka u športu I. razreda. Program će podržavati i perspektivne športaše za koje je procijenjeno da imaju izgleda za vrhunski domet u tekućem olimpijskom ciklusu, a s ovoga programskoga naslova pratit će se i kontrolni nastupi uoči velikih natjecanja.

5.4. Natjecanja

Raspoloživa sredstva posljednjih godina nisu dostatna za realno praćenje troškova natjecanja osim kod selekcija I. i eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga športa (razred u koji je šport svrstan na temelju osnovnih programskih kriterija), nastoji se sufinancirati pogon domaćih natjecanja, u prvom redu putni troškovi i korištenje športskim objektima, a u manjem opsegu troškovi smještaja.

5.5. Međunarodna natjecanja

Imajući u vidu osobit interes javnosti - i to ne samo športske - za ovu programsku namjenu prema kriterijima raspodjeljuju se sredstva na službena europska klupska natjecanja - u rukometu, vaterpolu, košarci, odbojci i nogometu - te na međunarodna natjecanja selekcija i pojedinaca u pojedinačnim športovima, u kojima će se sufinancirati nastupi pojedinaca i selekcija iz prve tri kategorije, iznimno i četvrte, te perspektivni športaši. Prioritet će se dati selekcijama i pojedincima za koje postoje argumentirane pretpostavke da će postići dobre rezultate.

5.6. Nekategorizirane selekcije

Selekcije koje mijenjaju razinu kvalitete kroz određeni vremenski period razumljivo je pratiti kroz nekategorizirane selekcije. Time će se otvoriti prostor za one selekcije koje zbog trenutačne krize padaju iz kvalitetnije razine u nižu da ne budu odmah isključeni iz dosadašnje razine praćenja, a isto tako ostaviti prostora za one selekcije koje daju naslutiti porast svoje kvalitete. Manja potpora bi tim selekcijama u kritičnim trenucima značila značajnu pomoć.

5.7. Športska oprema i rekviziti

Za provedbu programa treninga športaša nužna je odgovarajuća športska oprema i rekviziti ovisno o tehnologiji športa. Godinama je nabavka opreme i rekvizita bila slabija u odnosu na stvarne potrebe. Savezi i klubovi nabavljali su potrebnu opremu i rekvizite iz vlastitih izvora, a kako su ti izvori uglavnom iscrpljeni treba predvidjeti realnije praćenje ovog programa u skladu s kriterijima o nabavci športske opreme i rekvizita.

Treba istaknuti da se ubuduće ova stavka treba razdijeliti na dvije stavke: športska oprema i športski rekviziti. Razlozi proizlaze iz kriterija te iz dosadašnje prakse. Pod športskom opremom podrazumijeva se veća športska oprema vezana uz objekt, dok su športski rekviziti u pravilu sitniji rekviziti po športovima kao što su skije, bicikli, mačevi, puške, zaštitna sredstva, lopte, streljivo za zračno oružje, loptice za teniske i stolno-teniske škole, vesla i sl.

5.8. Osiguranje i zdravstvena zaštita športaša

Preventivna zdravstvena zaštita športaša financira se kroz djelatnost športske ambulante. Odredbama Zakona o športu postrožene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa samim tim i zadaće liječničkih timova ambulante. Športaši u redovnom sustavu treninga i natjecanja osigurani su od nezgoda i povreda, doduše, na gotovo simbolične iznose, usklađene s proračunskim mogućnostima.

6. Športska rekreacija

Ovaj program, dakako, nije u mogućnosti obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "šport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba, te je stoga u prvom redu okrenut poticanju športske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Program je usmjeren radu s predškolskom djecom te s odraslima, a provodi se kroz redovne oblike vježbanja, manifestacije, poduku, športske igre i natjecanja te zajedničke gradske programe.

Programi rada s predškolskom djecom provode se kroz redovno vježbanje u igraonicama vezanim uz dječje centre, uključivanje najmlađih rekreativnih vježbača zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, tamo gdje je moguća prilagodba objekata za najmlađe korisnike, te poduku u plivanju i klizanju.

Rad s odraslima provodi se kroz redovno tjelesno vježbanje ciljanih skupina - starijih osoba, mladeži, žena, zatim korektivno vježbanje, aerobiku te programe fitnesa i trima. Športske igre i natjecanja provode se po područnom načelu, u raznim športskim granama uz ligašku organizaciju. Na kraju godine priređuju se završni turniri na gradskoj razini.

Zajednički programi provode se kroz slobodno plivanje i slobodno klizanje, a manifestacije se programski razgraničavaju na one gradskoga značaja, poput primjerice "Ljeta na Jarunu", te nacionalnoga, koje obuhvaća više priredaba među kojima i obilježavanje Svjetskoga dana športa te Svjetskog dana pješačenja.

Uz ove programe Zagrebački savez športske rekreacije skrbi i o stručnom usavršavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informatičko-promidžbenoj djelatnosti te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

7. Tjelesna kultura i športska aktivnost invalida i drugih osoba oštećena zdravlja

Program je okrenut korisnicima s posebnim zahtjevima čiji je broj, nakon ratnih godina, nažalost povećan. Ovaj program izvršava u najvećem dijelu Zagrebački športski savez invalida.

Program se u prvom redu bavi članovima koji pokažu sklonosti i sposobnosti za redovan trening i natjecanja te im omogućuje športsko usavršavanje pod stručnim nadzorom, a istodobno se kroz šport provodi socijalna integracija. Plivački šport osobito je pogodan za takav pristup, a veoma su raširena i natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu i kuglanju. Poseban značaj ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji posttraumatskog sindroma ratnih veterana.

8. Održavanje i izgradnja objekata od značenja za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga športa koja je bitan čimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih športskih rezultata. Pod time se u prvome redu podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i održavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskoga značenja, na kojima se odvijaju najmasovniji i najkvalitetniji programi zagrebačkoga športa. Odgovarajućim financiranjem programa koji se odvijaju u tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina nastojalo se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

Sredstva za tekuće troškove objekata osiguravaju se kroz programsko korištenje uz utvrđene cijene sata športskoga prostora. Cjenik uzima u obzir ukupne tekuće troškove korištenja, ukupnu moguću satnicu i procjenu mogućnosti ostvarenja vlastitih prihoda od pratećeg poslovnog prostora i organizacijom vlastitih športskih djelatnosti.

Investicijsko održavanje objekta planira se sukladno građevinskoj vrijednosti i stanju objekta, učestalosti korištenja, te željenom standardu športske usluge. Ta je problematika osobito vidljiva na složenijim sustavima poput Športskog parka Mladost, Športsko-rekreacijskog centra Šalata, Doma sportova i dr. U situaciji kada je većina objekata gradskog športa stara petnaestak i više godina te stoga zahtijevaju modernizaciju i radikalnije intervencije u infrastrukturu, obnova ovoga građevinskog fonda nameće se kao nužnost. Stoga će se investicijska ulaganja u 2003. uskladiti s utvrđenim prioritetima.

Poseban je problem zagrebačkoga športa nedostatak određenih, već planiranih, objekata čija se izgradnja seli iz jednoga proračunskoga razdoblja u drugo. Ponajprije se očekuje dovršetak zatvorenog bazena do kraja sljedeće godine, zatim izgradnja polivalentne športske dvorane te modernoga gimnastičkog centra godinu kasnije, a što će biti utvrđeno programom izgradnje kapitalnih športskih objekata u razdoblju 2003.-2005. godine.

9. Stručni rad u športu, te obrazovna i informacijska djelatnost u športu - što predstavlja osnovu ili je u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. točaka 1 - 7.

9.1. Stručni rad u športu

Program se provodi u skladu s potrebama športskih saveza koji predlažu sudionike za savjetovanja, seminare, tečajeve i slično. Školovanje za zvanje višega športskog trenera provodi se po programu usklađenom s Kineziološkim fakultetom, a zvanje trenera u obliku tečaja s obrazovnim centrom Hrvatske olimpijske akademije pri Hrvatskom olimpijskom odboru.

9.2. Informacijska djelatnost u športu

Uspostava informacijskoga sustava zagrebačkog športa, kao dio općeg trenda uvođenja nove tehnologije, pratit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvođenjem internetske stranice Zagrebačkoga športskog saveza, kao stalno dostupne podatkovne baze zagrebačkog športa, kako njezinih sudionika tako i športskih rezultata, napravljen snažan iskorak u tehnologiju budućnosti. Također se u okviru ovog programa treba osigurati sukladno proračunskim mogućnostima i opremanje športskih saveza informatičkom tehnologijom, s obzirom na to da su njihova vlastita sredstva ograničena. Treba isto tako osigurati kontinuiranu zamjenu postojeće opreme s obzirom na brzo tehnološko zastarijevanje informatičke opreme. Zagrebački športski savez izradit će kriterije te prioritete i dinamiku nabave informatičke opreme i programa. Sukladno zakonskoj obavezi o praćenju evidencija u športu, predložit će prioritete u izradi pojedinih evidencija, te izradu potrebnih korisničkih aplikacija za bolje funkcioniranje sustava športa.

program javnih potreba u športu.xls

V. ZAKLJUČAK

Program javnih potreba u športu Grada Zagreba - u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji u kojoj su proračunska sredstva dominantan dio financiranja ukupnog športa - usmjeren je razvoju. Zagrebački šport završio je stoljeće s ljudskim kapitalom koji obuhvaća 50000 djelatnih sudionika, od kojih je 18000 registriranih športaša i ti će ljudi u spoju stoljeća biti jamac onoga športskog rejtinga koji su Zagrebu desetljećima stvarali njegovi olimpijski, svjetski i europski prvaci.

Programski ciljevi koje smo istakli u ovome dokumentu podrazumijevaju tri osnovna zadatka: podršku zagrebačkom športskom podmlatku, kao širokoj bazi iz koje izrastaju perspektivni športaši i buduće zvijezde zagrebačkoga športa; zatim podršku vrhunskim kolektivima i pojedincima, onima koji predstavljaju športsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i promidžbom športa doprinose njegovu razvoju te poticanje mnogobrojnoga uključivanja u šport onih kojima rezultat nije u prvome planu, kao što su djeca i mladež, te građanstvo. Gospodarsko okruženje u kojem šport godinama živi uvjetuje daljnje redukcije u programiranju. Promotrimo li učinke toga na drugom programskom cilju, koji je svakako najuočljiviji, primijetit ćemo da se proračunska skrb sve više koncentrirala samo na usku športsku kvalitetu pri čemu su se oni koji nisu uspijevali zadovoljiti postrožene kriterije morali zadovoljiti znatno skromnijom proračunskom potporom. Međutim, očuvanje pozicija najpopularnijih športskih kolektiva poput NK Dinamo, NK Zagreb, KK Cibona VIP, RK Zagreb, HAVK Mladost, HAOK Mladost, dakle profesionalnih športskih pogona, ovisit će ipak o njihovom snalaženju na tržištu i prilagodbi njihovih zahtjeva gospodarskoj stvarnosti.

Zagrebački športski djelatnici dokazali su se u priređivanju velikih športskih priredbi, od kojih su neke postale dio gradske tradicije, a u fokusu ovoga programskoga područja ostaju velike međunarodne i tradicionalne gradske športske priredbe.

Preduvjet za ostvarivanje ovih ciljeva jest izdvajanje dovoljno sredstava iz gradskoga proračuna i gradnja prioritetnih športskih sadržaja - zimskoga olimpijskog plivališta, rukometnoga i stolnoteniskog centra, te modernoga gimnastičkog i atletskog centra. Pri tome treba znati da bez novih športskih objekata nema športske djelatnosti,

ali jednako tako športski objekti nemaju svrhe u slučaju gušenja športske djelatnosti.

KLASA: 400-06/02-01/50

URBROJ: 251-11-04-02-16

Zagreb, 12. prosinca 2002.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.