Program mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba

Program mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 14/02)

Na temelju članka 63. stavka 1. točke 10. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, 20/01 - pročišćeni tekst), Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 15. sjednici, 18. srpnja 2002., donijelo je

PROGRAM
mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba

1. UVOD

Tijekom nekoliko proteklih godina a posebice prošle godine hrvatska je javnost ostala zapanjena nasilničkim ekscesnim ponašanjima maloljetnika i roditelja u prostorijama škola u Zagrebu, Sisku, Varaždinu i Splitu, a koliko je još takvih oblika ponašanja blažih razmjera nedovoljno senzacionalističkih za medije, ali ipak ugrožavajućih za učenike i djelatnike škola.

Komparativna istraživanja praćenja stanja, opsega i kretanja maloljetničkog kriminaliteta u drugoj polovici 20. stoljeća upozoravala su na činjenicu da su maloljetni delinkventi znatno skloniji nasilničkim oblicima ponašanja nego ranije. Međutim, posljednjih nekoliko godina većina zemalja bilježi stagnaciju ili pad svih kriminalnih aktivnosti, pa i onih nasilnički obojenih. Istodobno, upravo posljednjih desetljeća nasilje mladih osoba poprima sve ozbiljnije oblike s fenomenološkog aspekta: što s obzirom na strukturu kaznenih djela (porast broja počinjenja težih oblika), način i sredstva izvršenja, pretpostavke o postojanju maloljetničkih bandi, a što s aspekta sve mlađe dobi počinitelja.

Značajno je, međutim, istaknuti da posljednjih pet godina, SAD, inače s najvećom stopom kriminaliteta maloljetnika, također bilježe značajan pad svih oblika nasilničkih kriminalnih aktivnosti maloljetnika, ali istodobno izvješćuju o porastu nasilja u školskim prostorijama koje vrlo često završavaju i smrću, čak i u do 60% slučajeva

(Nemeck,

1997; www.ojp.usdoj.gov/annualreport/chap5.htm).

O’Donnell (1995) izvješćuje da čak 15% američkih srednjoškolaca nosi vatreno oružje u školu. Bemak i Keys (2000) ističu da su danas mnoge škole u SAD kao “minsko polje u ratnoj zoni” i da nitko nije siguran kada će doći do sljedeće eksplozije ili epizode nasilnog ponašanja te da se čak i škole u kojima nema ekstremnih incidenata, ipak svaki dan susreću s različitim oblicima ponašanja učenika koja ugrožavaju sigurnost u školi. Svoje nimalo pozitivno viđenje temelje na analizama nekoliko provedenih istraživanja u školama SAD: 1998. godine ispitivanje percepcije ravnatelja škola u SAD o kriminalnom i nasilnom ponašanju kao ozbiljnom problemu u javnim školama pokazalo je da više od polovice ispitanih ravnatelja iskazuje iskustvo najmanje jednog kriminalnog incidenta u školi tijekom školske godine 1996./1997, a jedan od deset govori o najmanje jednom ozbiljnom nasilničkom kriminalnom djelu.

Verbalno, pa i fizičko nasilje u hrvatskim školama relativno je novo, štoviše više ga je posljednjih nekoliko godina nego tijekom prethodnih desetljeća. Dr.sc. Lidija Arambašić (2002.,

Školske novine, br.5),

voditeljica interventnog tima za psihosocijalnu pomoć učenicima i nastavnicima, očitavanjem psihograma hrvatskog društva i uvidom u sadašnje stanje u školama u RH, najavila je da bi se do kraja školske godine 2001./2002. moglo dogoditi najmanje sedam ubojstava u školama u RH.

Učitelji zabrinuti za svoju sigurnost manje su sposobni koncentrirati se na svoju ulogu prenošenja znanja, a učenici na obrazovni uspjeh.

U lipnju 2001. godine Ministarstvo prosvjete i športa u suradnji s međuresorskim timom, osnovanim u cilju povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske, izradilo je i provelo opsežni anketni upitnik o stanju sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama u RH kao i o pojavama različitih oblika poremećaja u ponašanju te rizičnih uvjeta odrastanja kod učenika tijekom školske godine 2000./2001. Temeljem tog upitnika provedenog u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba saznajemo da je tijekom školske godine 2000./2001. u 97 zagrebačkih osnovnih škola obuhvaćenih upitnikom zabilježeno 321 slučaj sudjelovanja u tučnjavi, 285 slučajeva oštećenja tuđe stvari, 250 slučajeva nasilničkog ponašanja, 127 slučajeva krađa, 125 slučajeva prijetnje, 67 slučajeva tjelesne povrede, 56 slučajeva provale, 32 slučaja zloporabe opojnih droga, 21 razbojništvo te 20 slučajeva neovlaštenog posjedovanja vatrenog oružja ili drugih sredstava pogodnih za ozljeđivanje.

Bitno drugačiju distribuciju štetnih događaja tijekom iste školske godine bilježimo u 54 zagrebačkim srednjim školama. Ovdje naime dominira zloporaba opojnih droga (309 slučajeva), a relativno je i nešto više slučajeva prijetnje (174), oštećenja tuđe stvari (262), sudjelovanja u tučnjavi (257), nasilnog ponašanja (237) negoli je to evidentirano u osnovnim školama. Ostali štetni događaji u manjem su broju prisutni u srednjim negoli u osnovnim školama pa tako bilježimo 39 slučajeva nanošenja tjelesne povrede, 23 provale, 5 slučajeva neovlaštenog posjedovanja vatrenog oružja ili drugih sredstava pogodnih za ozljeđivanje, ali bilježimo i dva seksualna delikta.

2. ULOGA ŠKOLE U ETIOLOGIJI I PREVENCIJI DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA MLADIH

Škola je, kao i ostale odgojno-obrazovne institucije, nakon obitelji najznačajnija socijalna skupina u koju dijete ulazi, odnosno ona je značajna karika u procesu socijalizacije. To je sredina u koju dijete dolazi i biva u dobi u kojoj se razvija i formira, u kojoj uči društvene vrijednosti, stavove, socijalno prihvatljiva ponašanja, stječe znanja i razvija sposobnosti. No, to je i sredina koja "za razliku od obitelji stavlja neprekidno i neposredno sve veće zahtjeve i obveze na dijete. Većina djece suočava se u školi sa svijetom u kojem više nema povlaštenu poziciju koju je uživalo u obitelji. Ono se u školi nerijetko susreće i s vrijednosnim sustavom koji se razlikuje od onog njegovih roditelja, a katkad mu je čak i suprotan” (Singer, Mikšaj-Todorović, 1993, 208). “Jednom riječju, ono se susreće sa svijetom koji je mnogo složeniji, drugačiji, a nerijetko i mnogo neugodniji od onog koji je upoznao u svojoj obitelji. Kod učenika s razvijenim poteškoćama i psihosocijalnim uvjetima života škola otkriva i pojačava već postojeće poremećaje u ponašanju” (Singer, Mikšaj-Todorović, 1993, 208). Stoga se često susrećemo s naglašavanjem uloge škole kao detektora rizičnih učenika i snažnim čimbenikom u reduciranju društveno neprihvatljivog ponašanja mladih. “No, ona ponekad izaziva, u suradnji s drugim faktorima, nove poremećaje kojih je osnovni izvor u školi” (Singer, Mikšaj-Todorović, 1993, 208). “Škola može biti mjesto procesa konformne socijalizacije i činilac subjektivnih pozitivnih osjećaja učenika, a može izazivati negativne osjećaje i sumirati različita devijantna ponašanja” (Singer, Mikšaj-Todorović, 1993, 209). Struktura i postupci koji se prakticiraju u školi mogu prouzročiti slab angažman učenika u školskoj sredini a time i slabiji akademski uspjeh. Slab angažman u školi kreira se na nekoliko načina: isključivanjem učenika iz procesa ozbiljnog planiranja edukacije i donošenja odluka, podučavanjem na način koji zahtijeva pasivno učenje te ekstremnim individualizmom glede uspjeha i neuspjeha (Schafer, Polk, 1972). Kashani, Jones, Bumby, Thomas (1999.) upozoravaju da se više nasilja javlja u pretrpanim školama, razredima strogih i krutih pravila, u kojima se učitelj neprijateljski odnosi prema učenicima te nema autoriteta što vodi k nedostatnom vođenju i upravljanju razredom. Packočinaitë (

www.artium.lt/9/egle_e.html

) ističe da škola klasificira učenike na “dobre” i “ loše” te ih indirektno etiketira i vodi u delinkventnu karijeru kao i da pritisak za postizanjem što većih ocjena može kod učenika izazvati negativan stav prema školskim pravilima i obvezama te sklonost bježanju s nastave i prekidu školovanja, a potom i druženju s asocijalnim i antisocijalnim osobama. Sami maloljetnici spominju školu kao izvor, odnosno potpomažući faktor svojih nevolja. Oni navode primjere učitelja koji su spremni uočiti probleme učenika i pokazati volju da im pomognu u njihovom rješavanju, ali naglašavaju i postojanje učitelja koji u takvim situacijama znaju samo prijetiti izbacivanjem iz škole (

Goldstein, 1990).

Velik broj domaćih i stranih znanstvenih istraživanja s jedne strane iznalaze povezanost neprimjerene školske sredine i metoda poučavanja s poremećajima tijeka školovanja, a s druge strane upozoravaju na visoku pozitivnu korelaciju skupa varijabli o poremećaju tijeka školovanja i maloljetničke delinkvencije. Kao bitni elementi izdvajaju se: uspjeh u školovanju, mijenjanje škole, ponavljanje razreda, prekid školovanja, privrženost školi, odnos učitelja/nastavnika prema učenicima (negativne metode discipliniranja i negativni stavovi). (

Singer, Mikšaj-Todorović, 1993; Gullotta, Adams, Montemayor, 1998).

Maloljetni delinkventi su češće slabije adaptirani u školskim situacijama, imaju slabije razvijene radne navike, rijetko su privrženi školi u smislu vjerovanja u ciljeve i značenje škole koju smatraju dosadnom i irelevantnom, oni postižu slabiji uspjeh u školovanju, češće ponavljaju razrede, češće bježe iz škole, neredovito je pohađaju i češće napuštaju školovanje (

Lamnek, 1982, prema Singer-Mikšaj-Todorović, 1993; Couger, Miller, 1966, prema Singer, Mikšaj-Todorović, 1993; Petrović, Radanović, 1977, prema Singer, Mikšaj-Todorović; Petran, 1987, prema Singer, Mikšaj-Todorović, 1993; Poldrugač, 1981; Hinshaw, 1992, prema Kashani, Jones, Bumby, Thomas, 1999; Gullotta, Adams, Montemayor, 1998).

Uspjeh u školovanju konzistentno se pojavljuje kao čimbenik koji djeluje reducirajuće na pojavu delinkventnog ponašanja djece i mladeži. Školski uspjeh, ocjene, školske vještine te percepcija samog sebe kao dobrog učenika čimbenici su koji su obrnuto proporcionalni vjerojatnosti da će se mlada osoba odati delinkvenciji

(Agnew, 1985; Petterson, Dishion, 1985; White i sur., 1987; Wiatrowski i sur., 1981; Wiatrowski, Hernsell, Massey, Wilson, 1982; www.baycountyyouthstrategy.org/page9.html; www.gcc.state.nc.us/DMC/DMC%20Study%201999%20Lit.pdf; www.artium.lt/9/egle_e.html; www.ojp.usdoj.gov/annualreport/chap5.htm).

Međutim škola nije jedini čimbenik koji vodi u društveno neprihvatljiva ponašanja. Uglavnom se različiti rizični uvjeti nalaze i u samoj konstelaciji osobe te njene ranije okoline, odnosno ne smijemo zanemariti davno dokazanu multikauzalnost neprihvatljivog ponašanja. Strukturalna deficijentnost obitelji, narušeni međuljudski odnosi u obitelji, prisutnost sociopatoloških oblika ponašanja članova uže obitelji, socioekonomski status obitelji, socijalna i emocionalna nezrelost, druženje s asocijalnim i antisocijalnim osobama, dostupnost oružja, nasilje prikazano preko sredstava javnog priopćavanja samo su neki od čimbenika koji u međusobnom djelovanju vode u društveno neprihvatljivo ponašanje. Škola je ta koja u takvim uvjetima može mnogo toga otkriti i spriječiti, ali društvo joj nije pružilo “alate” da bi ona to samostalno činila već joj je u tome potrebna pomoć drugih društvenih instituta koji u okviru svoje nadležnosti imaju obvezu utjecanja na što kvalitetnije i sigurnije odrastanje mladih, pa i pomoć društva u cjelini.

3. ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE U ETIOLOGIJI I PREVENCIJI DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA MLADIH

Svjesni činjenice negativnih utjecaja mnoštva društvenih previranja i promjena na ponašanje ljudi kao i da je potrebno djelovati uz sudjelovanje različitih društvenih instituta u prevenciji društveno neprihvatljivih ponašanja učenika i djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova te onih na njihovu štetu u cilju stvaranja sigurne škole, na zahtjev Vlade Republike Hrvatske osnovan je međuresorski tim sastavljen od predstavnika državnih tijela nadležnih za obrazovanje, socijalnu skrb, zdravstvo, ponašanja kaznene prirode i sl. Također je izrađen Program mjera povećanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama pod nazivom "Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja". Programom su utvrđeni ciljevi, zadaci te nositelji pojedinih aktivnosti. Županije, pa tako i Grad Zagreb, slijedom Programa bile su obvezne osnovati županijska povjerenstva sa ciljem izrade i provođenja programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama svoje županije.

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 31. sjednici 30. siječnja 2002. godine osnovalo je i imenovalo članove Povjerenstva za izradu i provođenje Programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba, kao stalnoga radnog tijela Gradskog poglavarstva. Povjerenstvo je intersektorskog karaktera, odnosno članovi su predstavnici različitih struka i institucija koje svojim djelovanjem mogu utjecati na kreiranje kvalitetnijeg i sigurnijeg odrastanja mladih.

4. CILJEVI I RAZINE DJELOVANJA

Kratkoročni cilj definiran je osmišljavanjem i iniciranjem mjera i aktivnosti koje mogu pridonijeti povećavanju sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba.

Dugoročni je cilj sprečavanje i smanjenje pojave društveno neprihvatljivih oblika ponašanja učenika i djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova kao i onih na njihovu štetu u prostorima ustanova, odnosno povećavanje sigurnosti u ustanovama.

S obzirom na već naglašenu multidimenzionalnost i multikauzalnost društveno neprihvatljivih ponašanja, mjere i aktivnosti trebaju uključivati učenike, njihove roditelje, djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova, ali i širu zajednicu kroz trijadu preventivnog djelovanja: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Primarna prevencija usmjerena je ka stvaranju kvalitetnih uvjeta odrastanja i življenja kako se društveno neprihvatljiva ponašanja ne bi pojavila, dok je sekundarna prevencija orijentirana na uklanjanje postojećih rizičnih čimbenika i ublažavanju njihova negativna utjecaja. Tercijarna prevencija pak uključuje tretmanske i resocijalizacijske mjere i aktivnosti u cilju suzbijanja postojećih društveno neprihvatljivih ponašanja.

5. MJERE I AKTIVNOSTI POVEĆAVANJA SIGURNOSTI U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA GRADA ZAGREBA 5.1. PRIORITETNE AKTIVNOSTI: 5.1.1. POVEZIVANJE I UNAPREĐIVANJE SURADNJE I KOMUNIKACIJE DJELATNIKA INSTITUCIJA KOJE U OKVIRU SVOG DJELOKRUGA RADA MOGU UTJECATI NA POVEĆAVANJE SIGURNOSTI U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA, ODNOSNO PREVENCIJU DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVIH OBLIKA PONAŠANJA

- unapređivanje intersektorskog oblika djelovanja osnivanjem interdisciplinarnih timova na razini Grada Zagreba, područnih ureda Grada te odgojno-obrazovnih ustanova.

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok

: kontinuirano

Anticipacija mogućih problema

: preopterećenost stručnjaka, osiguravanje financijskih sredstava za aktivnosti koje će se odvijati izvan radnog vremena te stručno usavršavanje članova interdisciplinarnih timova

5.1.2. OSIGURAVANJE TIMOVA ZA KRIZNE INTERVENCIJE -

osiguravanje timova koji će djelovati na tri razine:

a) u vrijeme trajanja krizne situacije - policija pri upotrebi fizičke snage, represivnih mjera, a stručnjaci za psihološku pomoć

b) nakon krizne situacije - djelovanje na traume nastale među učenicima i djelatnicima škole zbog incidenta

c) edukacija stručnih suradnika škole za postupanje u kriznim situacijama

Razine

: tercijarna

Rok

: 2002.

Anticipacija mogućih problema

: osiguravanje financijskih sredstava za članove timova

5.2. UČENICI 5.2.1. ORGANIZIRANJE RADIONICA, TRIBINA, PARLAONICA I DRUGIH PRIMJERENIH OBLIKA RADA

s ciljem učenja životnih vještina s naglaskom na nenasilno rješavanje problema i sukoba, jačanja samopouzdanja kod učenika, načini učenja i sl.

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

izvršitelji aktivnosti bili bi, uz djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova i liječnici školske medicine, djelatnici centra za socijalnu skrb, policijski službenici te drugi vanjski stručnjaci te su moguće teškoće zbog preoterećenosti navedenih osoba s obzirom na veliki broj ustanova te osiguravanje finacijskih sredstava

5.2.2. "PEER EDUCATION” AKTIVNOSTI A) RADNO TIJELO UČENIKA (Parlament ili Vijeće učenika)

- ustanoviti radna tijela učenika, na razini škola te na razini gradskih četvrti kao i na razini grada. Cilj je ove aktivnosti aktivno uključivanje učenika u rješavanje problema i donošenje odluka koje utječu na njihov život. Imenovati predsjednika radnog tijela na razini grada pa ga prema mogućnostima uključiti u rad Povjerenstva.

Razina:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

školska godina 2002./2003.

Anticipacija mogućih problema:

stručno vođenje i supervizija učenika na razini gradskih četvrti i na razini grada kao i osiguravanje prostora za održavanje njihovih aktivnosti

B) MEDIJATIVNE TEHNIKE

- učenike srednjih škola koji to žele učiti medijativnim tehnikama s ciljem kako bi oni bili posrednici u rješavanju problema i konflikata

Razina

: primarna i sekundarna prevencija

Rok

: školska godina 2002./2003.

Anticipacija mogućih problema

: nedovoljan broj stručnjaka za edukaciju učenika ili stručnih suradnika, osiguravanje financijskih sredstava za edukatore

5.2.3. INDIVIDUALNI I GRUPNI RAD S RIZIČNIM UČENICIMA

(učenici koji dolaze iz narušenih primarnih sredina ili pokazuju blaže ili teže oblike poremećaja u ponašanju) - najmanje jedanput tjedno okupiti ih na dva školska sata te im pomoći u učenju, kroz različite radionice djelovati na razvoj životnih i socijalnih vještina i sl., ali istodobno i kontaktirati s njihovim roditeljima. Ova aktivnost uključuje i detekciju rizične populacije. U osnovnim školama na području Peščenice provodi se program Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Peščenica pod nazivom Modifikacija ponašanja putem igre koji uključuje navedene aktivnosti pa je moguće samo širenje tog projekta u druge osnovne škole

Razina:

primarna i sekundarna prevencija

Rok:

školska godina 2003./2004.

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje dovoljnog broja stručnjaka za provođenje programa, osiguravanje financijskih sredstava

5.2.4. ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA UČENIKA

- poticanje organiziranja besplatnih slobodnih aktivnosti u školskim prostorima prema interesima učenika (natječaj), ali isto tako u suradnji s gradskim četvrtima poticati i unapređivati mogućnosti provođenja slobodnog vremena i izvan školskih prostorija posebice zbog učenika srednjih škola kojima škola najčešće nije blizu mjesta stanovanja.

Razina

: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok

: kontinuirano

Anticipacija mogućih problema

: osiguravanje financijskih sredstava

5.2.5. OPREMANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA ZA KVALITETNIJE ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA UČENIKA Razina:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok

: kontinuirano

Anticipacija mogućih problema

: osiguravanje financijskih sredstava

5.2.6. MEĐUNARODNA RAZMJENA UČENIKA - poticanje

organiziranja razmjene učenika s gradovima prijateljima Grada Zagreba, ali i drugim, posebice onih učenika koji sudjeluju u nekim inovativnijim programima, organizirati natjecanja među učenicima i sl. Cilj je u takve aktivnosti što više uključiti i rizične učenike.

Razina: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok: kontinuirano

Anticipacija mogućih problema

: osiguravanje financijskih sredstava

5.3. RODITELJI 5.3.1. RADIONICE, TRIBINE, RODITELJSKI SASTANCI

s ciljem upoznavanja roditelja o karakteristikama dobi njihove djece, uzrocima, odnosno rizičnim i zaštitnim čimbenicima različitih oblika neprilagođenog ponašanja, i sl.

Razine: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok: kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

zasićenost roditelja, izvršitelji aktivnosti bili bi uz djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova i liječnici školske medicine, djelatnici centra za socijalnu skrb, policijski službenici i drugi vanjski stručnjaci te su moguće teškoće zbog preoterećenosti navedenih osoba s obzirom na veliki broj ustanova te osiguravanje finacijskih sredstava s obzirom da bi se ove aktivnosti održavale izvan radnog vremena stručnjaka

5.3.2. ORGANIZIRANJE SAVJETOVALIŠNOG RADA S RODITELJIMA U PROSTORIMA GRADSKIH ČETVRTI (POTPORA RAZLIČITIM PROJEKTIMA UDRUGA

- npr. Škola uspješnog roditeljstva Udruge “Plavi telefon” koje bi se provodile u prostorijama gradskih četvrti)

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

školska godina 2003./2004.

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje financijskih sredstava

5.4. UČITELJI/NASTAVNICI I STRUČNI SURADNICI ŠKOLA 5.4.1. PERMANENTNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

- edukacije o karakteristikama odrastanja učenika, podržavajućim oblicima odnosa prema učenicima i roditeljima, detektiranje rizične djece i oblici postupanja s njima, reagiranje u kriznim situacijama i sl.

Razine: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok: kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

edukacije bi prvenstveno trebale obuhvatiti učitelje, odnosno nastavnike te se pojavljuje problem vremenske organizacije edukativnih seminara s obzirom na potrebu održavanja nastave; edukacije bi trebale prvenstveno biti tipa radionica u manjim grupama, a broj učitelja/nastavnika i stručnih suradnika je velik u Gradu Zagrebu; osiguravanje financijskih sredstava za organizaciju edukacija ili plaćanje kotizacija za stručne seminare i skupove.

5.4.2. IZRADA PRIRUČNIKA S PRIJEDLOZIMA SADRŽAJA I NAČINA IZVEDBE SATOVA RAZREDNOG ODJELA

s ciljem obuhvaćanja tema učenja životnih vještina s naglaskom na nenasilno rješavanje problema i sukoba, jačanja samopouzdanja kod učenika, načini učenja i sl. i edukacija razrednika

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

školska godina 2002./2003.

Anticipacija mogućih problema:

postoji potreba edukacije razrednika za provedbu radionica, osiguravanje financijskih sredstava za edukaciju razrednika i izradu priručnika

5.4.3. IZRADA PRIRUČNIKA S PRIJEDLOZIMA SADRŽAJA I NAČINA IZVEDBE RODITELJSKIH SASTANAKA, TRIBINA ZA RODITELJE I SL. Razine: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

školska godina 2002./2003.

Anticipacija mogućih problema:

potreba edukacije razrednika za provedbu radionica, osiguravanje finacijskih sredstava za edukaciju i priručnik

5.4.4. IZRADA KATALOGA PROJEKATA RAZLIČITIH DRUŠTVENIH INSTITUCIJA TE POJEDINACA Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

školska godina 2002./2003.

Anticipacija mogućih problema:

neinformiranost o svim postojećim projektima, osiguravanje financijskih sredstava

5.4.5. NABAVA STRUČNE LITERATURE Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje financijskih sredstava

5.5. UČENICI, RODITELJI, DJELATNICI ŠKOLE 5.5.1. USTROJAVANJE STRUČNIH TIMOVA U ŠKOLAMA, ODNOSNO ZAPOŠLJAVANJE STRUČNIH SURADNIKA

A) POTPORA ZAHTJEVIMA ŠKOLA UPUĆENIH MINISTARSTVU PROSVJETE I ŠPORTA

B) EKSPERIMENTALNI PROJEKT - zapošljavanje stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim ustanovama rizičnih područja Grada Zagreba pri čemu bi te djelatnike plaćao Grad Zagreb

C) USTROJAVANJE STRUČNIH TIMOVA PO ODREĐENIM PUNKTOVIMA

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje financijskih sredstava

5.5.2. BESPLATNA TELEFONSKA LINIJA

- uvođenje telefonske linije kako bi učenici i nastavnici mogli nazvati u svezi s rješavanjem problema te također da osobe koje bi bile zaposlene koordiniraju tim za krizne intervencije u ekscesnim situacijama. Mogućnost je uključivanja u rad već postojeće telefonske linije pomoći (npr. Plavi telefon, Hrabri telefon i sl.) s obzirom na educirani kadar

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje financijskih sredstava

5.6. FIZIČKA SIGURNOST ŠKOLA 5.6.1. DEŽURANJE ODRASLIH OSOBA NA ŠKOLSKIM VRATARNICAMA a) Uključivanje djelatnika zaštitarskih službi

u odgojno-obrazovne ustanove gdje se to u suradnji s Policijskom upravom zagrebačkom procijeni neophodnim

b) Uvođenje civilnog služenja vojnog roka

u odgojno-obrazovnim ustanovama, uloga civilnih ročnika osim u pomoći učenicima pri dežuranju na ulazu u školu mogla bi ovisno o afinitetu i sposobnosti biti i pomoć u učenju, organiziranju slobodnog vremena i sl.

Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

školska godina 2001./2002.

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje financijskih sredstava za djelatnike zaštitarskih službi; nemogućnost postavljanja kriterija, odnosno odabira civilnih ročnika.

5.6.2. POSTAVLJANJE VIDEO KAMERA I DRUGIH OBLIKA FIZIČKE ZAŠTITE Razine:

primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Rok:

kontinuirano

Anticipacija mogućih problema:

osiguravanje financijskih sredstava.

5.7. OSTALO

- prijedlozi i poticaji promjenama postojećih sustava, zakona i sl. npr.

PRIJEDLOG IZMJENE STUDIJSKOG PROGRAMA FAKULTETA - učitelji razredne nastave i predmetni nastavnici

- uvođenje dodatnih kolegija

biopsihosocijalnom aspektu ponašanja mladih

RASTEREĆENJE UČENIKA ZAPOŠLJAVANJE STRUČNIH SURADNIKA 6. EVALUACIJA

U cilju evaluacije izrađena je lista praćenja stanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama, koju će te ustanove popunjavati nakon ekscesne situacije, a koja se nalazi u prilogu ovog programa, ali se ne objavljuje. Također će se, slijedom ankete Ministarstva prosvjete i športa iz lipnja 2001. godine izraditi upitnik kojim bi se na kraju svake školske godine pratilo kretanje poremećaja u ponašanju i rizičnih uvjeta odrastanja učenika.

Istodobno će svaka inicirana aktivnost biti operativno posebno opsežnije opisana i definirana, kao i evaluirana.

7.

Ovaj će Program biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 602-11/02-01/01

URBROJ: 251-01-05-02-2

Zagreb, 18. srpnja 2002.

Gradonačelnica

Grada Zagreba

Vlasta Pavić, dipl. iur., v.r.