Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2002.

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90 i 27/93) i članka 36. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99), Gradska skupština Grada Zagreba, na 5. sjednici, 13. prosinca 2001., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2002.

UVOD

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi Gradski ured za kulturu objavio je u dnevnim novinama (Vjesnik i Večernji list) 14. lipnja 2001. poziv za planiranje. Tako je javnim i drugim ustanovama te svim ostalim predlagateljima i organizatorima kulturnih programa upućen poziv za predlaganje programa što ih Grad Zagreb nakon stručnih ocjena i vrednovanja uvrštava u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2002. godinu.

Na poziv se odazvalo više od tisuću ustanova, trgovačkih društava, udruga, društava, grupa i pojedinaca iz svih područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i djelatnosti kulture te uputilo prijedloge svojih programa i projekata kao i zahtjeve za potporom, tj. sufinanciranjem njihovih prijedloga. Gradski ured za kulturu zaprimio je više od 5 tisuća prijedloga, nakon kojih su komisije za pojedine djelatnosti kulture i programe, nakon stručne ocjene i vrednovanja u skladu s kriterijima, predložile one projekte koji se uvrštavaju u Program i koje dobivaju potporu Gradskog ureda za kulturu.

Pristigle prijedloge kulturnih programa i projekata razmatrale su i vrednovale stručne savjetodavne komisije Gradskoga ureda za kulturu (za bibliotečnu djelatnost i časopise, muzejsku djelatnost i zaštitu kulturnih dobara, kazalište, glazbu, likovne djelatnosti, filmsku kulturu i AV medije, centre za kulturu, urbanu kulturu i kulturu mladih i kulturni amaterizam), a u skladu s Kriterijima za vrednovanje i sufinanciranje programa javnih potreba u kulturi. Naravno, Program je usklađen s financijskim mogućnostima za 2002. godinu.

Ovim prijedlogom, a u skladu sa strategijom kulturnog razvitka, tj. kulturnom politikom u Gradu Zagrebu, omogućuje se “održivi razvoj” kulture, što uključuje dosadašnju razinu kulturne proizvodnje i stimulaciju nezavisnih i posebno uspješnih projekata.

REDOVNA DJELATNOST

(plaće i naknade zaposlenicima i materijalni izdaci ustanova)

Plaće i naknade zaposlenicima te materijalni izdaci ustanova redovni su izdaci što se planiraju u proračunu, a uvjet su za ostvarivanje kulturnoga programa. Ti su izdaci predvidivi jer su utvrđeni Kolektivnim ugovorom (plaće i naknade), odnosno stvarnim troškovima tzv. hladnog pogona (energija, voda, komunalije, najamnine, sitni inventar, tekuće održavanje, telefon i pošta).

Plaće i naknade 1620 zaposlenika u 38 javnih gradskih ustanova u kulturi predloženim programom ostat će na razini 2001. i iznosit će 141.460.000,00 kuna. Ta svota, međutim, ne osigurava zadržavanje dostignutih odnosa u plaćama zaposlenika u kulturnim ustanovama što se financiraju iz državnog i gradskog proračuna. Naime, donošenjem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (NN 37/01, 38/01 i 71/01), plaće u ustanovama što se financiraju iz državnoga proračuna povećane su u prosjeku za 10 posto. To je narušilo dosadašnje odnose i prvi put dovelo do situacije da prosječna plaća iz državnog proračuna znatno premašuje prosječnu plaću isplaćenu iz gradskoga proračuna, a odnosi se na isti posao (npr. glumac). Zbog toga, a i zbog činjenice da je osnovica za obračun plaća za djelatnike u kulturi Grada Zagreba niža od onih za druge djelatnosti, iznosi svega 2.000,00 kuna bruto. Tijekom godine pregovarat će se sa sindikatima u kulturi radi povećanja osnovica za plaće zaposlenika.

Naknade zaposlenicima planirane su i isplaćuju se u skladu s Kolektivnim ugovorom, a za 2002. godinu planirani su na razini od 10.150.000,00 kuna.

Materijalni su troškovi u ovome prijedlogu smanjeni u odnosu na 2001. za 1.500.000,00 kuna i iznose 28.500.000,00 kuna usprkos činjenici da su oni, samo zbog povećanja cijena, u porastu. Posebno treba istaknuti da nisu povećana sredstva za pokriće troškova proširene djelatnosti u ustanovama koje su već otvorile ili će otvoriti nove prostore kao što su NS Dubrava i Zagrebačko kazalište lutaka. Problem će se rješavati racionalizacijom postojećih troškova.

Izmijenjenom metodologijom praćenja i razvrstavanja izdataka u redovnu djelatnost, tj. izdatke za plaće i naknade zaposlenicima kao i materijalne izdatke ustanova uvršteno je i financiranje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i Galerije Klovićevi dvori, kojih je Grad Zagreb sufinancijer, odnosno osnivač i financira ih prema posebnim kriterijima. Sredstva za ove dvije ustanove ovim se prijedlogom zadržavaju na razini 2001. i za HNK iznose 28.000.000,00 kuna, a za Klovićeve dvore 2.600.000,00 kuna.

Dio financijskih sredstava planiran je za troškove gradskih ustanova kulture i to za tekuće održavanje (3.000.000,00), nabavku informatičke opreme (2.000.000,00), tjelesnu zaštitu osoba i imovine (1.693.000,00) i osiguranje (3.000.000,00 kuna).

PROGRAMI

Ukupna sredstva za kulturne programe planirana su u iznosu od 68.347.000,00 kuna.

Kultura je programska i razvojna djelatnost. Primjenom nove metodologije potpuno se mijenja odnos materijalnih i drugih troškova u odnosu na troškove za kulturne programe i projekte. Pogrešnom metodologijom prethodnih godina kao i 2001. utvrđeno je da je odnos redovne djelatnosti i programa, primjerice, za godinu 2001. 61 : 39 posto. Stvarni izračun pokazuje da je taj odnos bitno lošiji a na štetu programa i razvoja. Naime, ako se plaćama zaposlenika gradskih ustanova kulture, naknadama za zaposlenike i materijalnim izdacima, pridodaju troškovi Hrvatskog narodnog kazališta, Galerije Klovićevi dvori i troškovi tekućeg održavanja, nabave informatičke opreme, tjelesne zaštite osoba i imovine, omjer 39 posto : 61 posto iz 2001. u novom izračunu pokazuje se bitno drugačijim. Prema novoj metodologiji odnos tzv. hladnog pogona i kulturne proizvodnje i stvarnih projekata je prema stvarnim podacima tzv. hladni pogon, tj. plaće i drugi troškovi 76 posto prema 24 posto za programe. Takva je realna situacija zagrebačke kulture, njezinog stanja i perspektive u 2002. godini. Strateško planiranje kulture za razdoblje 2002. - 2005. treba zasnivati na novom odnosu u korist projekata i time otvoriti stvarne razvojne perspektive. Rasporedom sredstava nastojali smo zadržati situaciju tzv. održivog razvoja, ali, u konačnici, trebamo težiti tome da programi i projekti koji se nude, budu osnova da Grad Zagreb s obzirom na svoju povijest i kulturne potencijale bude stvarno vrednovan kao europska kulturna metropola.

Na kraju treba posebno napomenuti da realno financiranje predloženih projekata i programa u skladu s Kriterijima za vrednovanje programa, podliježe korekciji u skladu sa stupnjem realizacije programa (preuzete obaveze u 2001. godini). Prema Kriterijima za sve programe za 2002. predstoji propitivanje i revizija, tj. sredstva su planirana i rezervirana, ali njihova konačna realizacija, ovisit će o vjerodostojnom izvješću i provjeri troškovnika, ostvarenja i drugim elementima, primjerenim konačnom obračunu.

A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI

1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BAŠTINA I ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

1.1. KNJIŽNIČNA DJELATNOST I KNJIŽEVNE AKCIJE

Nabava knjiga za narodne knjižnice. Narodne knjižnice organizirane u 6 ustanova (Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnica Marina Držića, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Knjižnica Medveščak i Knjižnica u sastavu Pučkoga otvorenog učilišta) sa 49 ogranaka tj. knjižnica planiraju u godini 2002. upis 263.200 članova (76 posto odraslih, 22,5 posto djece i 1,5 posto posebnog upisa za glazbeni odjel) i nabavu 183.190 svezaka knjiga (28 posto znanstvene i znanstveno - popularne literature, 43 posto beletristike, 26 posto literature za djecu i 3 posto priručne literature). Nabava knjiga je prioritet u kulturnoj politici Grada i u iduće dvije godine, kako bi se prevladala desetogodišnja stagnacija i zapuštenost knjižnog fonda.

Nabava periodičnih publikacija. Narodne knjižnice planiraju 2002. godine nabaviti 1.079 naslova u 1.736 primjeraka periodičkih publikacija (novine, revije i časopisi) i 6.717 jedinica ostale građe (audiovizualna i elektronička građa, društvene igre, igračke, note i dr.).

Izdavačka djelatnost. Knjižnice planiraju tiskanje Kalendara godišnjica, osuvremenjeno izdanje Vodiča kroz narodne knjižnice grada Zagreba, tiskanje zbornika sa stručnih savjetovanja, vodiče po pojedinim knjižnicama, tiskanje bibliografskih popisa informativnih letaka i vodiča za svoje korisnike.

Posebni programi narodnih knjižnica. Narodne knjižnice planiraju i 609 termina za tribine, predstavljanje knjiga, predavanja, priredbe i koncerte (u sklopu čega je posebno afirmirana Tribina “Književni petak”, 852 tematske izložbe (uglavnom o knjigama prema prigodnoj temi aktualnog ili povijesnog, političkog i kulturnog života), 169 likovnih izložbi i 28 studijskih izložbi. U godini 2002. knjižnice planiraju 16.189 termina brojnih i raznovrsnih akcija za djecu i mladež u kojima se promiče njihov kreativni rad i izražavanje djece na svim područjima kulture.

Knjižnica Pučkog otvorenog učilišta sufinancira se kao poseban program (plaće djelatnika i materijalni izdaci) zbog neriješenog statusa. Naime, nije gradska ustanova, a ima karakter specijalne narodne knjižnice. Određena minimalna potpora daje se i za fond Knjižnice židovske općine i Knjižnice Hrvatskog saveza slijepih.

Književne akcije i drugi programi. Od književnih programa treba istaći Zagrebačke književne razgovore, Tribinu Društva hrvatskih književnika, Tribinu Jutro poezije i najzad sufinanciranje Svjetskog sajma knjiga Frankfurt 2002. te nove programe književne kulture mladih (virtualne književne mreže).

1.2. ČASOPISI I NOVINE U KULTURI

Na javni poziv za predlaganje programa 75 predlagatelja uputilo je prijedloge

82 projekta časopisa i novina u kulturi. U skladu s Kriterijima za vrednovanje časopisa, vodeći računa o programskoj profiliranosti pojedinog projekta i koncepciji, kontinuiranosti izlaženja, zastupljenosti različitih područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, novim inicijativama, kao i troškovima pojedinog projekta predloženo je za potporu 49 časopisa: od najvišeg udjela financijske potpore do manjeg dijela sredstava ili inicijalnih sredstava (ako je riječ o novom projektu). Časopisi su namijenjeni gotovo svim područjima kulturnih djelatnosti i posebno svim granama umjetničkog stvaralaštva: književnost, film, likovne umjetnosti, glazba do urbane kulture i kulture mladih.

1.3. MUZEJSKA DJELATNOST

U muzejskoj djelatnosti, u skladu s kriterijima vrednovanja i sufinanciranja programa prioritetno se planira financiranje dovršenja novoga stalnog postava Arheološkog muzeja, izrada idejnoga projekta stalnoga postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te obnova i uređivanje dijelova stalnih postava Tehničkoga muzeja i Muzeja grada Zagreba. Osobito će se u svim muzejskim ustanovama osigurati sredstva za zaštitu muzejske građe, izradu dokumentacije, nabavu opreme, knjiga i stručne literature i zaštitu knjižne građe te zaštitna terenska istraživanja.

Sufinancirat će se izdavačka djelatnost zagrebačkih muzeja što se odnosi na tradicionalne zbornike i časopise muzeja, kao i specijalizirana izdanja s obradom građe iz fundusa, vodiči i deplianti po zbirkama i postavima te katalozi izložbi i priručnici za rad s djecom.

Osobito će se sufinancirati pedagoška djelatnost i edukativni programi, napose rad s djecom i odraslima.

U svim muzejima financirat će se izložbe i programi u vezi s tradicionalnim obilježavanjem Dana muzeja i akcijom pod nazivom Kuća.

U muzejima će se sufinancirati velik broj izložbi od kojih ističemo – Secesija u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt, Osvit tehnologije i Kuća za svagda u Arheološkom muzeju, prezentaciju arheološkoga lokaliteta u Ščitarjevu, Srebrni votiv, Nepozvani gosti i Čipka kao ukras tradicijske odjeće u Etnografskome muzeju, Kultura stanovanja, Stereoskopske fotografije u Muzeju grada Zagreba, Izgradnja srednjoškolskih zgrada u Zagrebu, Dječja umjetnost u Hrvatskom školskom muzeju, Retrospektivna izložba Antuna Motike s obradom i prezentacijom predložene donacije u Galeriji Klovićevi dvori, Akvareli iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti te pripreme za monografsku izložbu Ivana Picelja, Tehnika u životu i Četiri fizike u Tehničkom muzeju, Morski psi, Fosilno bilje u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Također će se sufinancirati izložbeni projekti u državnim muzejima od kojih ističemo izložbu Sakralno kiparstvo u Hrvatskom povijesnom muzeju, Antičko staklo, Srednjovjekovni predmeti od bjelokosti u Muzeju “Mimara”, Hrvatska športska medalja u Hrvatskom športskom muzeju i dr.

U okviru međužupanijske i međunarodne suradnje planira se ostvariti niz izložbenih projekata i gostujućih izložbi od kojih ističemo Nekropole antičke Istre i Vučedolska nit u Arheološkome muzeju, Narodna nošnja sjeverne Dalmacije i Tradicijska glazbala u Etnografskome muzeju te niz izložbenih projekata s kojima zagrebački muzeji gostuju u inozemstvu kao što su izložbe Etnografskoga muzeja Pokućstvo u Hrvatskoj u Beču i Međunarodna izložba jaslica u Arlesu, Podzemno carstvo i Sige koje u organizaciji Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja gostuju u Švedskoj i Čileu te izložbeni projekti Muzeja grada Zagreba- Zagreb od nastanka fotografije u Firenzi, Žumberak u Ljubljani i Zajednička prošlost u Budimpešti.

Za nadopunjavanje zbirnoga fonda i fundusa zagrebačkih muzeja, osobito Muzeja suvremene umjetnosti, kao i ostalih zagrebačkih muzeja planiraju se sredstva za otkup muzejske građe te sredstva za stručna putovanja zagrebačkih muzealaca u svrhu kontinuiranoga stručnoga usavršavanja i obrazovanja.

U 2002. planira se financiranje programa devet gradskih muzeja, a u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske sufinanciranje projekata važnih za Grad Zagreb koje planiraju realizirati Muzejski dokumentacijski centar, HAZU, Hrvatsko muzejsko društvo, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a i dr.

1.4. UMJETNIČKE ZBIRKE-DONACIJE GRADU ZAGREBU

Prioritetno će se osigurati sredstva za provedbu ugovornih obveza Grada Zagreba što se odnose na isplatu redovitih mjesečnih naknada i drugih obveza prema donatorima u skladu s ugovorima o darovanju umjetničkih zbirki Gradu Zagrebu te osigurati sredstva za održavanje i uređivanje prostora kao i zaštitu predmeta darovanih zbirki radi stvaranja uvjeta za prezentaciju donacija javnosti i njihovo uključivanje u kulturnu i turističku ponudu Grada Zagreba. Program će obuhvatiti konzervatorsko-restauratorske radove i nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova na predmetima iz zbirki Gerersdorfer, Gvozdanović, V. Kovačić, Dujšin-Ribar, J. Kovačić, Richter, Magjer, Kljaković, Durieux, Matz i Frangeš, preventivnu zaštitu građe u zbirkama Dujšin-Ribar, Benko Horvat, Richter, Seissel, Gvozdanović, Perčić, Crnobori i Kljaković, nabavu opreme i arhivskih i kartotečnih ormara za zaštitu građe za zbirke Rodin, Richter, Gvozdanović i Perčić, održavanje i uređivanje prostora ambijentalnih umjetničkih zbirki Frangeš, Dujšin-Ribar, V. Kovačić, Richter, Matz, Gvozdanović, J. Kovačić i Kljaković. Nastavit će se kupnja alata za zbirku F. Schneidera te sufinancirati troškovi obnove stalnoga postava zbirke Lj. Perinića. Planira se izrada vodiča i kataloga za zbirke Perinić (reprint), Richter (depliant na engleskom jeziku), Muvrin (depliant) te pripremni radovi na izradi kataloga stalnoga postava zbirke J. Kovačića. Također se planira izrada Web stranica zbirki Richter, Muvrin, J. Kovačić. Osobito se, radi omogućavanja upoznavanja građana Grada Zagreba, napose mladeži, s programima doniranih umjetničkih zbirki, ističe projekt Muzejskog dokumentacijskog centra i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture za izradu jedinstvenoga vizualnog identiteta ambijentalnih i memorijalnih zbirki darovanih Gradu Zagrebu. Time bi se ubuduće trebalo dodatno omogućiti uključivanje obilaska zbirki u kulturnu i, osobito, turističku ponudu Grada Zagreba.

Ukupna sredstva za muzejsku djelatnost i umjetničke zbirke – donacije Gradu Zagrebu

2. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA

2.1. KAZALIŠNA DJELATNOST

U godini 2002. prijedloge kazališnih programa uputila su 123 nositelja koja predlažu 194 premijerna i 205 repriznih naslova te preko 4.500 izvedbi.

Osim prijedloga kazališnih institucija (HNK u Zagrebu koji Grad financira kao zajednički program s Ministarstvom kulture, 7 javnih gradskih kazališta te participacije u programskim troškovima Teatra &TD i Ansambla Lado), javio se

do sada najveći broj prijedloga kazališnih družina,plesnih ansambala, odnosno nezavisnih kazališnih i plesnih projekata, kazališnih manifestacija,prijedloga stručnih udruga te prijedloga za međunarodna gostovanja, radionice i seminare.

S obzirom na brojnost projekata nezavisnih producenata, Komisija predlaže, u skladu s realnim mogućnostima Grada, opremanje nekoliko dvorana za kazališne i plesne projekte, te osnivanje Plesnog centra koji bi omogućio uvjete za rad brojnih plesnih ansambala te produkciju njihova programa. Aktualiziran je i gorući problem alternativne scene Drame HNK u Zagrebu jer je evidentno da je postojeća zgrada HNK premalena za tri velika ansambla.

Od značajnijih projekata potrebno je spomenuti Shakespeareovu Oluju u DK Gavella, mjuzikl Krapci L.Kaštelan/A.Kabiljo u Komediji, Goldonijeva Impresaria iz Smirne u Kerempuhu, Homerovu Odiseju u Zagrebačkom kazalištu lutaka s kojom se kani otvoriti obnovljena zgrada ovog kazališta, brojne predstave za djecu u Kazalištu Trešnja i Kazalištu Žar ptica te za mlade u Zagrebačkom kazalištu mladih i Teatru &TD. U gotovo svim kazalištima surađuje se sa suvremenim domaćim piscima mlađe generacije te uključuje u projekte mlađih redatelja, dramaturga i glumaca.

Kazališne družine, projekti, plesni ansambli te multimedijalni projekti koji se javljaju prvi put, a čiji program Komisija podrži, sufinancirat će se sistemom otkupa ili stimulacije nakon realizacije.

U 2002. godini realizirat će se sljedeće manifestacije : Eurokaz, Tjedan suvremenoga plesa, Međunarodni festival kazališta lutaka-PIF, Međunarodni festival profesionalnih kazališta za djecu i mlade “Mliječni zub”, Dani satire, Zagrebačko histrionsko ljeto, Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo, 2. platforma mladih koreografa, Eurolink, Nagrada hrvatskoga glumišta, Akcija-Frakcija, 5. kazališni forum, Dani suvremene austrijske drame i kazališta.

Grad će sudjelovati u putnim troškovima onih kazališta i ansambala koja odlukom selektora budu pozvana na Marulićeve dane u Splitu, Dječji festival u Šibeniku, Festival glumca u Vinkovcima, Male scene u Rijeci i sl.

2.2. GLAZBENA DJELATNOST

Glazbena djelatnost u 2002. godini bit će programski koncipirana prema uspješnosti ostvarenja programa iz prošle godine, inovacijama, projektima interesantnim za Grad Zagreb te visokoj umjetničkoj razini. Komisija je razmatrala 162 prijedloga što su uputila 92 predlagatelja te se vodila kriterijem ocjenjivanja po kategorijama.

Programi koje je Komisija za glazbenu djelatnost prihvatila obuhvaćaju cikluse Zagrebačke filharmonije, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Koncertne direkcije Zagreb, Zagrebačkih solista i Hrvatskoga komornog orkestra, te programe koji obuhvaćaju reproduktivnost u obliku komorne glazbe pa će se voditi računa o komornim ansamblima kao što su Zagrebački kvartet, Zagrebački klavirski trio, Trio Orlando, Zagrebački gitarski trio, Zagrebački kvartet saksofona i drugi.

Posebno će biti stimulirana revitalizacija hrvatske glazbene baštine te suvremeno domaće stvaralaštvo.

Za realizaciju projekata planira se otkup određenog broja termina velike dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog te Hrvatskog glazbenog zavoda.

Od manifestacija treba spomenuti Zagrebačke ljetne večeri, Pasionsku baštinu, Eptino međunarodno pijanističko natjecanje, ciklus orgulja Heferer, Amadeo Art kabinet, pripremna godina Muzičkog biennala Zagreb i drugi.

Što se tiče gostovanja i međunarodne suradnje ističu se Zagrebačka filharmonija, Zagrebački kvartet saksofona, Lovro Pogorelić, duo Attacantilena, Zagrebački klavirski trio, Hrvatski komorni orkestar te mnogi drugi.

3. LIKOVNE DJELATNOSTI, FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI

3.1. LIKOVNA DJELATNOST

Likovna djelatnost u Gradu Zagrebu u 2002. godini odvijat će se u 40-tak izložbenih prostora, institucija, galerija i udruga u kojima će biti organizirano preko 300 izložaba likovnih umjetnika iz Zagreba i inozemstva.

Od značajnih izložbi treba spomenuti problemsku izložbu pod nazivom “Monokromi” i jubilarnu Ive Šebalja u Umjetničkom paviljonu, Maximiliana Vanke i Antuna Motike u Klovićevim dvorima, Igora Rončevića, Ljubomira Stahova, Tomislava Ostoje, “50-te u Hrvatskoj”, Stevana Luketića u Domu HDLU-a.

Gradski ured za kulturu sufinancirat će izdavanje likovnih monografija značajnih likovnih umjetnika: Vanje Radauša, Šime Perića, Alberta Kinerta, Raoula Goldonija, Đure Sedera, Dražena Trogrlića, Kuzme Kovačića, Ive Režeka, Stevana Luketića, Slave Striegla, Miroslava Šuteja, Ljube Škrnjuga, arhitektonski vodič Grada Zagreba i dr.

Također je predložen otkup određenog broja knjiga, monografija: Uznički crteži Krste Hegedušića izdana povodom 100-te obljetnice rođenja, Antoanete Pasinović, Olge Maruševski te fotomonografija Grada Zagreba fotografa Nine Vranića i dr.

Osigurana su sredstva za postavljanje skulpture Julija Knifera, skulptura na Savskom nasipu, međunarodnu kiparsku koloniju Jakovlje, zatim za akcije i predavanja iz područja dizajna i arhitekture, Dane Orisa te za sudjelovanje naših dizajnera i likovnih kritičara na seminarima i kongresima u Londonu, Brnu i Abidjanu.

Poseban dio je otkup likovnih djela prema prijedlogu Moderne galerije i Muzeja suvremene umjetnosti.

Održat će se niz zanimljivih skupnih izložbi te velikih likovnih manifestacija kao što su 29. zagrebački salon – međunarodna izložba fotografije Fotokluba Zagreb, VIII. zagrebački salon primijenjenih umjetnosti ULUPUH-a, 7. međunarodna izložba karikature te 13. svjetski trijenale male keramike. Tu su i gostovanja inozemnih umjetnika preko Muzeja suvremene umjetnosti Miroslawa Balke, Marcela Odenbacha i Orshi Drozdika, a France Miheliča i Toyen – Marie Čerminove putem Klovićevih dvora.

Nisu zaboravljene ni likovne aktivnosti mladih (Fotoklub Zagreb, Zaklada Klasične gimnazije Zagreb, Hrvatskog vijeća INSE-a), a podržana je i likovna djelatnost Društva osoba s paraplegijom i amputacijom.

3.2. FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI

Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba na području filmske i audio-vizualne kulture pristigao je ukupno 71 program od 44 podnositelja programa. Posebno je bio veliki broj prijedloga za proizvodnju filmova, i to svih vrsta: igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih i animiranih filmova, (ukupno 40 različitih naslova).

S obzirom na prioritete u kulturnoj politici za područje filma i audio-vizualnih medija koji su definirani u materijalu "Osnove, prioriteti i ciljevi kulturnog razvitka Zagreba od 2001. do 2004. godine" te prema Kriterijima i mjerilima vrednovanja programa u djelatnosti filma i audio-vizualnih medija, Komisija predlaže za sufinanciranje u 2002. godini sljedeće programe:

Na području manifestacija od posebne je važnosti 15. svjetski festival animiranog filma Zagreb 2002. godine, festival koji je svih ovih godina uspio zadržati ugled jednog od najvažnijih festivala osme umjetnosti u svijetu.

11. Dani hrvatskog filma smotra su cjelokupne godišnje produkcije hrvatske kinematografije na području dokumentarnog i kratkometražnog filma - igranog, eksperimentalnog i animiranog koja se već tradicionalno odvija u Dvorani "Kinoteka". Osnivanje Filmskoga kulturnog centra kao javne ustanove u kulturi jedan je od prioritetnih zadataka u kulturi Grada Zagreba koji bi trebao popuniti dugogodišnju prazninu u kulturnoj ponudi našega grada. Za sada Filmski centar djeluje u okviru Hrvatskoga filmskog saveza a svoje programe provodi u Dvorani "Kinoteka" u suradnji sa Zagreb filmom d.o.o. U 2002. godini cjelodnevni program će se odvijati dva puta tjedno i pokrivat će sve aspekte filmske kulture od predstavljanja klasične filmske baštine, preko povijesti hrvatskog filma sve do najnovije umjetničke produkcije filma, videa i novih medija. Predviđeni su programi za sve dobi i kategorije korisnika a u planu je otvaranje specijalizirane filmske biblioteke, videoteke, mediateke i infoteke uz mogućnost korištenja Interneta, što podrazumijeva troškove nabavke opreme i tehnike.

Vezano za programe prikazivanja kulturno relevantnih filmskih ostvarenja nekomercijalnog karaktera: umjetničkog i nezavisnog filma, europskog filma i suvremene hrvatske produkcije, tu su i redovni programi Dvorane "Kinoteke" te novi projekt "Propeler filma" d.o.o. koji planira otvaranje Art kina Nova Ves u dvorani Zagreb filma d.o.o. u Novoj Vesi 18.

U pogledu sufinanciranja proizvodnje filmova Komisija je predložila 11 projekata dokumentarnih, dokumentarno-igranih, igranih i animiranih filmova koji su svi temom vezani za Grad Zagreb.

4. CENTRI ZA KULTURU, URBANA KULTURA I KULTURA MLADIH

4.2. CENTRI ZA KULTURU

Na natječaj za financiranje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2002. godinu prijavilo se 16 predlagatelja programa s preko 400 programa.

Razmatrajući pristigle programe, izdvojeni su kao prioritetni programi oni namijenjeni djeci i mladeži, osobama treće životne dobi kao i programi namijenjeni osobama s posebnim potrebama, poštujući pri tome osnovne kriterije za vrednovanje programa (kulturološko-edukativno značenje, ostvarivost i cjelovitost programa te cijenu programa).

Na osnovi spomenutih prioriteta i osnovnih kriterija, poštujući pri tom kontinuitet i značenje programa, Komisija je predložila da se u Program za financiranje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba uvrsti:

- 45 kreativnih radionica,

- 100 različitih tribina, predavanja i seminara,

- 23 akcije i manifestacije,

- 8 programa međunarodne suradnje,

- 20-ak edukativnih i ekoloških programa,

- 6 koncerata mladih talentiranih učenika.

Prihvaćeni su i predloženi programi Centra za čuvanje i razvijanje hrvatskih narodnih tradicija (folklorna djelatnost Grada Zagreba), Zagrebačka scena kazališnih amatera, Podij glazbenih amatera te program Posudionice narodnih nošnji, kao podružnice Međunarodnog centra za usluge u kulturi.

Intencija je da se u idućem razdoblju svi centri za kulturu profiliraju kao nosioci pojedinih kulturnih aktivnosti na gradskoj razini, odnosno da im se dodijeli određena matična djelatnost. Na taj bi se način bitno osnažila uloga i značenje svakog pojedinog centra za kulturu u Gradu Zagrebu.

4.3. URBANA KULTURA I KULTURA MLADIH

Urbana kultura i kultura mladih obuhvaća alternativne programe u skladu s europskim kulturnim trendovima. Na taj se način Zagreb uključuje u trendove na području stvaralaštva koje obuhvaća izvedbene umjetnosti. Ove je godine Komisija razmatrala 95 prijedloga što ih je uputilo 80 predlagatelja te se vodila kriterijem ocjenjivanja po kategorijama. Također su vrlo bitan faktor u ocjenjivanju programa bila i izvješća o ostvarenju programa u 2001. godini.

Programi koje je Komisija prihvatila obuhvaćaju: Autonomni kulturni centar Attack, KSET, Klub "Gjuro II", Aquarius, Urbani festival, udruženje za razvoj kulture, udruženje Zdravo društvo, Synchro, Test!, Punkt, Cestagram, Future jazz festival, te tribine, radionice, izložbe i koncerti.

S područja akcija i manifestacija prihvaćeni su Spring Slam, Zmajada, scena Amadeo, Međunarodni festival stripa te s područja međunarodne suradnje Arhitektura uživo, EASA 2000 SENSES, projekt "Motel Ježevo" te hrvatska grupa umjetnika za Love parade u Berlinu.

5. KULTURNO-UMJETNIČKI AMATERIZAM

Na natječaj je pristiglo 146 redovnih programa od čega je prihvaćeno 128 programa, 69 programa međunarodne suradnje od čega su prihvaćena 23 programa, 19 programa međužupanijske suradnje i svi su također prihvaćeni te 5 programa manifestacija koji su također svi prihvaćeni.

U 2002. godini planira se financijski podržati one programe udruga građana na

području Grada Zagreba koje se amaterski bave glazbom, reproduktivnim folklorom, kazališnim, plesnim i likovnim izričajem te organiziranjem kulturno - umjetničkih i edukativnih programa za građanstvo čiju je kvalitetu i socio-kulturni značenje procijenila stručna komisija Gradskog ureda za kulturu.

Radi se o programima rada i o organiziranju priredbi i javnih nastupa za mješovite, ženske, muške i dječje pjevačke zborove, vokalne ansamble i klape, tamburaške, harmonikaške, puhačke, gitarističke, mandolinističke te gudačke orkestre, ansamble za staru glazbu, folklorne družine i ansamble svih uzrasta i dobi, izvorne folklorne grupe s područja Grada Zagreba, dramske, lutkarske i plesne grupe te za likovne amatere.

B) MEĐUNARODNA I MEĐUGRADSKA KULTURNA SURADNJA

U prijedlozima programa kulturnih djelatnosti za 2002. godinu nalaze se mnogobrojni programi međunarodne, međužupanijske i međugradske suradnje. Nositelji tih programa su institucije u kulturi grada Zagreba kao i niz nezavisnih umjetničkih grupa. Međunarodna i međugradska suradnja obuhvaća s jedne strane potporu međunarodnim festivalima i manifestacijama koji se organiziraju i odvijaju u Zagrebu, a s druge strane gostovanja zagrebačkih kulturnih ustanova i umjetnika u zemlji i inozemstvu. Međužupanijska i međugradska suradnja unutar Republike Hrvatske obuhvaća gostovanja zagrebačkih ansambala na raznim festivalima i smotrama, kao što su Šibenski festival djeteta, Marulićevi dani u Splitu, Festival glumaca Vinkovci, Mala scena Rijeka, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto itd. te međužupanijska gostovanja u Zagrebu.

Gradski ured za kulturu posebno će podupirati programe kulturne suradnje Grada Zagreba s europskim gradovima s kojima su sklopljeni ugovori o suradnji i prijateljstvu, kao i s gradovima s kojima su takvi pregovori u tijeku. Osim razmjene umjetničkih i kulturnih programa, planiraju se i zajednički međunarodni projekti, kao i niz međunarodnih kulturnih i umjetničkih radionica, sa svrhom zajedničkih produkcijskih i edukacijskih programa.

Međunarodna djelatnost Gradskog ureda za kulturu usmjerena je u razdoblju 2002-2005. godine na realizaciju projekta Zagreb - mjesec europske kulture. Ostvarenje toga projekta (u suradnji s Ministarstvom kulture RH), koji zahtijeva višegodišnju pripremu i znatna financijska sredstva, potvrdit će vrijednosti Zagreba kao metropole europske kulture.

C) OSTALI PROGRAMI

1. NABAVA INFORMATIČKE OPEME 2.000.000,00

Iznimno veliki zahtjevi za informatizacijom ustanova u kulturi Grada Zagreba

za 2002. rječito govore o tome koliko se zaostajalo s primjenom novih tehnoloških postupaka.

Od velikih projekata treba spomenuti dugogodišnji plan umrežavanja Knjižnica grada Zagreba koji se skromnim sredstvima postupno, iz godine u godinu, približava svom cilju.

Veliki su zahtjevi za tim da se muzejska građa predstavlja u 3 D formatu što zahtjeva dodatnu opremu kako za snimanje tako i za prezentaciju građe.

Nastavlja se program kompjutorskih radionica i učionica u 14 centara za kulturu Grada Zagreba koje su mnogim centrima jedna od osnovnih djelatnosti i koje okupljaju mlade. Oprema tih prostora u 2002.godini jedan je od prioritetnih zadataka Ureda za kulturu.

Ovdje su samo navedeni sumarni ciljevi informatičkog rada javnih gradskih ustanova u kulturi u 2002. godini. Mnoge su se ustanove već vrlo kvalitetno uključile u svjetski mrežni sustav, a nabava nove informatičke opreme omogućit će im nastavak i poboljšanje rada.

2. PROGRAM TEKUĆEG ODRŽAVANJA 3.000.000,00

Korisna površina zgrada gradskih objekata kulture koji se trebaju održavati sredstvima gradskog proračuna iznosi 125.000 m².

Sredstva na ovoj poziciji trebaju omogućiti hitne popravke i intervencije kao i radove i opremu koji su bitni za stabilnost, sigurnost, zaštitu i funkcioniranje objekata i instalacija, odnosno za njihovo normalno korištenje.

Iznosi osigurani na ovoj poziciji u posljednje tri godine nisu bili dovoljni ni za minimalne potrebe.

3. TJELESNA ZAŠTITA OSOBA I IMOVINE 1.693.000,00

Troškovi tjelesne zaštite osoba i imovine izvan radnog vremena ustanova – radi se o objektima devet gradskih kulturnih ustanova, pretežito muzejskih, koje čuvaju kapitalnu kulturnu baštinu.

4. OSIGURANJE 3.000.000,00

Sredstva koja Gradski ured za kulturu planira na ovoj poziciji odredit će se

prema premiji polica osiguranja za 2002. godinu. One, nažalost, neće moći ostati na toj razini zbog poskupljenja osiguranja.

Povećanje premija polica odnosi se na osiguranje imovine u ustanovama kulture i na osiguranje osoba.

Predmet potonjeg osiguranja je zakonska obveza poslodavca da svojim djelatnicima, u slučaju ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja, osigura sredstva za ostvarivanje prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja (čl. 51. Zakona o zdravstvenom osiguranju).

D) PRIČUVA I DRUGI IZDACI

1. ARHIV 400.000,00

2. PRIČUVA 700.000,00

3. DRUGI IZDACI 300.000,00

Za financiranje djelatnika Hrvatskoga državnog arhiva, koji obavljaju poslove za Grad Zagreb planiraju se posebna sredstva.

Pričuva je planirana temeljem zakonskih odredbi za slučaj izvanrednih situacija, a drugi izdaci planiraju se za nedovoljno planirane programe.

KLASA: 400-06/01-01/88

URBROJ: 251-11-04-01/25

Zagreb, 13. prosinca 2001.

Predsjednik

Gradske skupštine

Dr.sc. Velimir Srića, v.r.