Program radova na području vodnog gospodarstva prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2002.

Program radova na području vodnog gospodarstva prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2002. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 19/01)

Na temelju članaka 21. i 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01), članka 10. Zakona o javnim cestama (Narodne novine 100/96, 76/98 i 27/01), članka 26. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Narodne novine 107/95, 19/96 i 88/98) i članka 36. točke 4. Statuta Grada Zagreba, Gradska skupština Grada Zagreba, na 5. sjednici, 13. prosinca 2001., donijela je

PROGRAM RADOVA

na području vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2002.

Voda i vodna dobra, prometni i komunalni sustavi jedni su od najvažnijih čimbenika u svekolikom razvitku Grada, jer osim što su osnovni preduvjeti svakodnevnog življenja i rada, utječu i na postizanje općih ciljeva kako prostornog tako i ukupnog razvitka Grada Zagreba.

Zbog značenja koji ovi infrastrukturni sustavi imaju za Grad i njegove stanovnike te visine izdataka gradskoga proračuna za građenje i održavanje infrastrukturnih sustava, kao sastavni dio Proračuna Grada Zagreba za 2002. izrađen je Program radova na području vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnog gospodarstva u Gradu Zagrebu u 2002., kojim se na temelju procjene godišnjih prihoda i primitaka, za svaku od navedenih djelatnosti, planiraju najpotrebnije aktivnosti u gradnji i održavanju objekata i uređaja cestovne i komunalne infrastrukture.

Program je izrađen u skladu s postavkama Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/01 i 5/01) i s ciljem stvaranja najosnovnijih preduvjeta za razvitak Grada Zagreba izgradnjom najpotrebnijih objekata i uređaja cestovne i komunalne infrastrukture, održavanja postignutog standarda održavanja, te nastojanja da se poboljša kvaliteta življenja i rada u gradu izgradnjom osnovne infrastrukture na substandardnim gradskim područjima.

Kako je u vrijeme izrade ovog Programa u tijeku postupak donošenja Zakona o prostornom uređenju, Zakona o građenju kao i postupak usklađenja općih akata Grada Zagreba s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, te kako nisu doneseni propisi i podzakonski propisi kojima se uređuju pitanja određena Zakonom o energiji, Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o tržištu plina, a koji će na drugačiji način urediti i način obavljanja i način financiranja građenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, nakon donošenja, odnosno usklađenja navedenih zakona, propisa, podzakonskih propisa i gradskih općih akata, bit će potrebno mijenjati i dopunjavati ovaj program radova kao i programe radova gradskih komunalnih trgovačkih društava.

Planske vrijednosti predloženih programa radova prikazane su kao planske procjene te je, tijekom godine moguće u okviru ukupno raspoređenih sredstava za pojedine programe, sredstva raspoređivati prema stvarnim vrijednostima pojedinih radova.

1. PLAN PRIHODA

Plan prihoda koji omogućuje provođenje predloženih programa radova na području vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnoga gospodarstva, iskazan je na temelju utvrđenih prihoda i primitaka Proračuna Grada Zagreba za 2002. godinu za financiranje javnih potreba na području vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnoga gospodarstva, namjenskih sredstava utvrđenih zakonskim odredbama za financiranje održavanja javnih cesta i gradnje i održavanja komunalne infrastrukture, te primitaka od zaduživanja po kreditu.

Predloženim planom prihoda nije predviđeno povećanje rasta cijene namjenskih sredstava utvrđenih zakonskim odredbama, već su planski iznosi ocijenjeni temeljem ukupnih zaduženja i ostvarene naplate pojedinih prihoda u proteklim godinama, uz korektiv poboljšanja naplate ažurnijim radom stručnih službi i usklađivanja broja obveznika plaćanja, vodeći računa i o gospodarskim prilikama koje prevladavaju u gradu.

Plan prihoda za izvršenje predloženih programa radova u 2002. godini iznosi 1,060.830.000,00 kuna.

U nastavku se tabelarno iskazuju planski prihodi za provođenje programa radova na području vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnoga gospodarstva, prema izvoru i vrsti prihoda i primitaka:

Redni broj	Izvor i vrsta prihoda		Iznos sredstava
1.	Proračun Grada Zagreba
1.1.	Prihodi od nefinancijske imovine		230.000.000,00
	- prihodi od zakupa nekretnina	130.000.000,00
	- naknada za uporabu javnih cesta	100.000.000,00
1.2.	Prihodi po posebnim propisima		507.100.000,00
	- komunalni doprinos	160.000.000,00
	- komunalna naknada	240.000.000,00
	- prihodi iz cijene komunalnih usluga	88.500.000,00
	- naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu	18.200.000,00
	- doprinos za šume	400.000,00
1.3.	Prihodi od prodaje građevinskih objekata		21.000.000,00
	- prihodi od prodaje nacionaliziranih stanova	21.000.000,00
1.4.	Ostali proračunski prihodi		152.730.000,00
	- za financiranje vodnoga gospodarstva	15.000.000,00
	- za financiranje u djelatnosti prometa	68.000.000,00
	- za financiranje u komunalnom gospodarstvu	69.730.000,00
1.5.	Primici iz kreditnih sredstava		150.000.000,00
	Ukupno:		1,060.830.000,00

Planirani prihodi za izvršavanje programa radova u djelatnosti vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnoga gospodarstva, za svaku od djelatnosti čine sredstva:

	VODNO GOSPODARSTVO
1.	Proračun Grada Zagreba
1.4.	Ostali proračunski prihodi
	- za financiranje vodnoga gospodarstva	15.000.000,00
	Ukupno:	15.000.000,00

	PROMET
1.	Proračun Grada Zagreba
1.1.	Prihodi od nefinancijske imovine
	- naknada za uporabu javnih cesta	100.000.000,00
1.2.	Prihodi po posebnim propisima
	- doprinos za šume	400.000,00
1.4.	Ostali proračunski prihodi
	- za financiranje u djelatnosti prometa	68.000.000,00
1.5.	Primici iz kreditnih sredstava	150.000.000,00
	Ukupno:	318.400.000,00
	KOMUNALNO GOSPODARSTVO
1.	Proračun Grada Zagreba
1.1.	Prihodi od nefinancijske imovine
	- prihodi od zakupa nekretnina	130.000.000,00
1.2.	Prihodi po posebnim propisima
	- komunalni doprinos	160.000.000,00
	- komunalna naknada	240.000.000,00
	- prihodi iz cijene komunalne usluge	88.500.000,00
	- naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu	18.200.000,00
1.3.	Prihod od prodaje građevinskih objekata
	- prihod od prodaje nacionaliziranih stanova	21.000.000,00
1.4.	Ostali proračunski prihodi
	- za financiranje u komunalnom gospodarstvu	69.730.000,00
	Ukupno:	727.430.000,00
	Sveukupno:	1.060.830.000,00

1. RASPORED PRIHODA

Raspored svakog pojedinog planiranog izvora i vrste prihoda i primitka prema djelatnosti i vrsti programa u 2002. je sljedeći:

2.1. PRORAČUN GRADA ZAGREBA

2.1.1. Prihodi od nefinancijske imovine

Prihodi od nefinancijske imovine u iznosu od 230.000.000,00 kuna raspoređuje se prema djelatnostima i vrstama prihoda:

a) Prometna djelatnost

Sredstva naknada za uporabu javnih cesta u iznosu od 100.000.000,00 kuna raspoređuje se za:

- radove redovnog održavanja javnih cesta 50.000.000,00 kuna

- radove izvanrednog održavanja javnih cesta 50.000.000,00 kuna.

b) Komunalno gospodarstvo

Prihodi od zakupa nekretnina planirani u iznosu od 130.000.000,00 kuna, raspoređuje se u cijelosti za financiranje radova na održavanju komunalne infrastrukture.

2.1.2. Prihodi po posebnim propisima

Prihodi po posebnim propisima planirani u iznosu od 507.100.000,00 kuna raspoređuju se unutar pojedinih djelatnosti prema vrsti prihoda za financiranje programa radova kako slijedi:

a) Prometna djelatnost

Sredstva doprinosa za šume u iznosu od 400.000,00 kuna raspoređuju se za radove izvanrednog održavanja javnih cesta.

b) Komunalno gospodarstvo

Sredstva komunalnog doprinosa u iznosu od 160.000.000,00 kuna u cijelosti se raspoređuju za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Sredstva komunalne naknade u planiranom iznosu od 240.000.000,00 kuna, u cijelosti se raspoređuju za provođenje programa radova na održavanju komunalne infrastrukture.

Sredstva iz cijene komunalne usluge u iznosu od 88.500.000,00 kuna u cijelosti se raspoređuju za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture i to za radove na izgradnji objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće u iznosu od 11.000.000,00 kuna, odvodnju otpadnih voda u iznosu od 14.000.000,00 kuna i plinofikaciju u iznosu od 63.500.000,00 kuna.

Sredstva naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu u iznosu od 18.200.000,00 kuna raspoređuju se za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture i to za radove na izgradnji objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće u iznosu od 5.600.000,00 kuna, odvodnju otpadnih voda u iznosu od 2.600.000,00 kuna i plinofikaciju u iznosu od 10.000.000,00 kuna.

2.1.3. Prihodi od prodaje građevinskih objekata

U proračunskim prihodima za 2002. godinu sadržan je iznos od 21.000.000,00 kuna koji se planira ostvariti od prodaje nacionaliziranih stanova.

Planirani se iznos, nakon odbitka troškova za stručne poslove prodaje i javnobilježničke poslove, raspoređuje i doznačuje Fondu za naknadu oduzete imovine Republike Hrvatske.

2.1.4. Ostali proračunski prihodi

Ostali proračunski prihodi u iznosu od 152.730.000,00 kuna raspoređuju se prema djelatnostima i vrstama programa:

a) Vodno gospodarstvo		15.000.000,00 kn
- zaštita voda	7.000.000,00
- zaštita od štetnog djelovanja voda	8.000.000,00
b) Promet		68.000.000,00 kn
- građenje javnih cesta i razvitak prometne djelatnosti	28.000.000,00
- subvencioniranje "Hrvatskih željeznica"	40.000.000,00
c) Komunalno gospodarstvo		69.730.000,00 kn
- gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture	26.730.000,00
- održavanje komunalne infrastrukture	20.000.000,00
- uređivanje Grada	23.000.000,00
Ukupno:		152.730.000,00 kn

2.1.5. Primici iz kreditnih sredstava

U računu financiranja Proračuna Grada Zagreba za 2002., sadržani su i primici od zaduživanja.

Od planiranih sredstava od zaduživanja po kreditu iznos od 150.000.000,00 kuna raspoređuje se za financiranje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta i razvitka prometne djelatnosti.

3. PROGRAM RADOVA

Program radova na području vodnoga gospodarstva, prometa i komunalnog gospodarstva čine programi koje je Grad Zagreb obvezan donijeti temeljem odredaba Zakona o vodama, Zakona o javnim cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu, a za čije izvršenje se sredstva osiguravaju i raspoređuju Proračunom Grada Zagreba.

Program radova na području vodnoga gospodarstva ostvaruje se na temelju Plana upravljanja lokalnim vodama na slivnom području Grada Zagreba koji donosi Upravno vijeće "Hrvatskih voda" uz suglasnost Gradske skupštine Grada Zagreba i Plana za zaštitu voda Grada Zagreba koji donosi Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog "Hrvatskih voda". Ovim se programom, uz opis poslova upravljanja vodama i zaštite voda, iskazuje samo osiguranje i raspored sredstava koji Grad Zagreb, temeljem odredaba članka 26. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, doznačuje "Hrvatskim vodama" za financiranje navedenih namjena.

Program radova na području prometa čini godišnji plan građenja i održavanja javnih cesta, koji temeljem odredaba članka 10. Zakona o javnim cestama, donosi Gradski ured za izgradnju Grada, u skladu s propisanim postupkom i rokovima izrade i donošenja gradskog proračuna.

Program radova na području komunalnog gospodarstva čine Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Program održavanja infrastrukture, koji donosi Gradska skupština Grada Zagreba temeljem odredaba članaka 21. i 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Programi radova izrađeni su na temelju planiranih prihoda i primitaka za svaku od navedenih djelatnosti, te Proračunom Grada Zagreba utvrđenog rasporeda planiranih sredstava prema namjenama određenim zakonskim odredbama, kao i iskazanih najpotrebnijih akcija u gradnji i održavanju cestovne i prometne infrastrukture u gradu.

Na temelju ocijenjenih prihoda i primitaka utvrđeni su izdaci za izvršenje navedenih programa u ukupnom iznosu od 1.060.830.000,00 kuna, a prema područjima rada:

- vodno gospodarstvo	15.000.000,00 kn
- promet	318.400.000,00 kn
- komunalno gospodarstvo	727.430.000,00 kn
Ukupno:	1.060.830.000,00 kn

3.1. VODNO GOSPODARSTVO

Korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda, te zaštita od štetnog djelovanja voda, kao i poslovi upravljanja vodama, povjereni su Zakonom o vodama pravnoj osobi "Hrvatske vode".

Sredstva za financiranje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama smatraju se javnim prihodima i uplaćuju se na račun "Hrvatskih voda".

Potreba za ulaganjem u građenje osnovnih kapaciteta regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina znatno premašuju sredstva koja se programima "Hrvatske vode" planiraju za izvršenje radova na području Grada, te Grad Zagreb i u 2002. svojim proračunom osigurava dodatna sredstva za ove namjene u iznosu od 15.000.000,00 kuna.

Programi radova na području vodnoga gospodarstva i u 2002. bit će nastavak kontinuiranog razvitka i nužnog održavanja vodoprivrednih objekata i uređaja na području Grada Zagreba, sa svrhom poboljšanja kakvoće voda, štednje i racionalnog korištenja vode, poboljšanja vodnog sustava, cjelovite zaštite okoliša, te općeg razvitka Grada Zagreba, a ostvarivat će se kroz Plan upravljanja vodama na slivnom području Grada Zagreba u dijelu koji se odnosi na zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređivanje vodotoka i Plan zaštite voda Grada Zagreba.

3.1.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda i uređivanje vodotoka

Program radova na zaštiti od štetnog djelovanja voda i uređivanja vodotoka kao sastavni dio Plana upravljanja lokalnim vodama na slivnom području Grada Zagreba – I. odsjek temeljem odredaba Zakona o vodama, donijet će Upravno vijeće "Hrvatskih voda" uz suglasnost Gradske skupštine Grada Zagreba.

Programom će se odrediti radovi na uređenju: vodotoka i drugih voda (građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnoga dobra kojima se omogućuje kontroliran i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje), zaštita od štetnog djelovanja voda (mjere za zaštitu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i u otklanjanju posljedica od takvih djelovanja), te melioracijska odvodnja.

Program radova na zaštiti od štetnog djelovanja voda i uređivanja vodotoka u 2002. planira se sufinancirati sredstvima Proračuna Grada Zagreba u iznosu od 8.000.000,00 kuna.

3.1.2. Zaštita voda

Zaštita voda od onečišćavanja i zagađenja podzemnih i površinskih provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja vode za različite namjene.

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćavanje vode i stanja okoliša u cjelini, te drugim djelovanjima usmjerenima na očuvanje i poboljšavanje kakvoće i namjenske uporabljivosti vode.

Za zaštitu vode grade se vodne građevine – kolektori, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti u prijamnik i drugi objekti pripadajući ovim građevinama.

U skladu s Planom za zaštitu voda Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/01 i 13/01) za provedbu zaštite vode Grad Zagreb i u 2002. osigurao je sredstva za ove namjene u iznosu od 7.000.000,00 kuna.

3.2. PROMET

Programom radova na području prometa određene su aktivnosti na građenju i održavanju javnih cesta, te građenju i rekonstrukciji komunalnih, vodoprivrednih i drugih objekata kad se u njih zadire građenjem ili rekonstrukcijom javnih cesta.

Pravni položaj javnih cesta, građenje i održavanje javnih cesta, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa, koncesije, upravljanje, financiranje i nadzor javnih cesta uređeni su Zakonom o javnim cestama (Narodne novine 106/96, 76/98 i 27/01).

Izgradnja i održavanje nerazvrstanih cesta uređeni su Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01).

Poštujući specifičnu cestovnu infrastrukturu na području Grada Zagreba i nastojeći osigurati jedinstveno upravljanje cjelovitim sustavom cesta – i javnim i nerazvrstanim, Zakonom o javnim cestama utvrđeno je da godišnje planove građenja i održavanja javnih cesta (županijskih i lokalnih) u ime Grada Zagreba donosi upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za građenje i održavanje objekata u čijoj nadležnosti je i građenje nerazvrstanih cesta.

Sredstva za financiranje javnih cesta kojima upravlja upravno tijelo Grada Zagreba (županijske i lokalne ceste), na temelju Zakona o javnim cestama, jesu godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća prigodom registracije motornih i priključnih vozila, naknada za izvanredan prijevoz, naknada za prekomjernu uporabu javnih cesta, naknada za korištenje cestovnog zemljišta, naknada za obavljanje pratećih djelatnosti i naknada za koncesije, te šumski doprinos na temelju odredaba Zakona o šumama.

Iz navedenih izvora prihoda ocjenjuje se u 2002. ostvariti ukupno 100.400.000,00 kuna.

Zbog nedostatnih namjenskih sredstava za financiranje gradnje i održavanja javnih cesta, Grad Zagreb, poštujući značenje cestovne infrastrukture i sustava javnog prijevoza putnika, svojim proračunom je rasporedio i sredstva iz drugih prihoda i primitaka za ove namjene u iznosu od 218.000.000,00 kuna, od kojih iznos od 150.000.000,00 kuna čine primitci proračuna iz kreditnih sredstava.

Program radova na području prometa, u ukupnoj vrijednosti od 318.400.000,00 kuna, izvršava se u dvama osnovnim programima – održavanje javnih cesta u vrijednosti od 100.400.000,00 kuna i građenja javnih cesta i razvitka prometne djelatnosti u vrijednosti od 178.000.000,00 kuna, dok se 40.000.000,00 kuna raspoređuje za sufinanciranje troškova uključivanja željeznice u sustav javnoga gradskog prijevoza.

3.2.1. Održavanje javnih cesta

Održavanje cesta jedan je od ključnih segmenata politike gospodarenja cestama. Kvaliteta održavanja odražava se na ekonomičnost prijevoza, protočnost, brzinu odvijanja i sigurnost prometa.

Vrsta, opseg i rokovi izvođenja radova održavanja javnih cesta, te kontrola i nadzor nad izvođenjem tih radova uređeni su Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih cesta (Narodne novine 25/98 i 162/98).

Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su:

- sprečavanje propadanja cesta,

- omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,

- smanjivanje troškova korisnika dobrim stanjem cesta,

- dovođenje ceste u projektirano stanje, uzimajući u obzir izmijenjene prometne potrebe,

- zaštita ceste od korisnika i trećih osoba,

- zaštita okoliša od štetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa.

Spomenutim Pravilnikom određeni su i standardi održavanja cesta s normativima utroška materijala, radnih sati vozila, strojeva i radne snage za radove redovnog održavanja.

Vrste održavanja cesta su:

- redovno održavanje,

- izvanredno održavanje.

Redovno održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine na cestama, uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.

Izvanredno održavanje cesta su povremeni radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećavanja prometne sigurnosti.

Na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine 79/99, 111/00 i 98/01) na području Grada Zagreba održava se:

- 316,20 km županijskih cesta

- 391,90 km lokalnih cesta.

Godišnji plan održavanja javnih cesta, temeljem odredaba Zakona o javnim cestama, donosi Gradski ured za izgradnju Grada, uz pribavljanje mišljenja Ministarstva pomorstva, prometa i veza, dok je za obavljanje poslova i radova na održavanju ceste Grad Zagreb osnovao trgovačko društvo "Zagrebačke ceste".

Sredstva za financiranje radova održavanja javnih cesta planirana u 2002. od naknade za uporabu javnih cesta i šumskog doprinosa u iznosu od 100.400.000,00 kuna, rasporedit će se tijekom godine, prema vrsti programa, na:

- redovno održavanje javnih cesta	50.000.000,00 kn
- izvanredno održavanje javnih cesta	50.400.000,00 kn
Ukupno:	100.400.000,00 kn

3.2.2. Građenje javnih cesta i razvitak prometne djelatnosti

Osnovna je zadaća programa radova na građenju i rekonstrukciji javnih cesta i na razvitku prometne djelatnosti da se osigura cjelovitost prometne mreže u gradu, poveća propusnu moć na kritičnim raskrižjima i dionicama cestovne mreže, riješi promet u mirovanju i poboljša kvalitetu javnoga gradskog prometa.

Stanje cestovne i prometne infrastrukture na području Grada Zagreba zahtijeva ulaganja koja Grad zbog nedostatnih izvornih prihoda što su određeni Zakonom o javnim cestama, ne može obaviti u kratkom razdoblju niti uz korištenje znatnih kreditnih sredstava.

Zbog toga su aktivnosti i u programu razvitka prometne djelatnosti velikim dijelom usmjerene na saniranje i rekonstrukciju postojećih nedostataka cestovne infrastrukture.

Sredstva za financiranje radova na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta i razvitku prometne djelatnosti planirana su u 2002. od ostalih prihoda gradskog proračuna i primitka kreditnih sredstava u ukupnom iznosu od 178.000.000,00 kuna.

U nastavku se daje tabelarni prikaz predloženih radova, s iskazom procijenjene vrijednosti radova.

Redni broj	Program radova	Vrijednost programa
A.	Radovi u tijeku
1.	Prenesene obveze iz prethodnog razdoblja	20.000.000,00
2.	Remetinečka cesta – rekonstrukcija od rotora do tvornice "Mega"	20.000.000,00
3.	Čulinečka – Branimirova - gradnja podvožnjaka ispod željezničke pruge	75.000.000,00
4.	Samoborska - rekonstrukcija od Škorpikove do Kovinske ulice	20.000.000,00
B.	Novi radovi
5.	Slavonska avenija – Radnička – Heinzelova ulica - denivelacija raskrižja, pripremne radnje	5.000.000,00
6.	Popravak tramvajskih pruga - Savska ulica – od Trga m. Tita do Vodnikove - Ozaljska ulica – od Nove ceste do Nehajske	25.000.000,00
7.	Izgradnja željezničkih stajališta	2.000.000,00
8.	Biciklističke staze	1.000.000,00
9.	Priprema tehničke dokumentacije	10.000.000,00
	Ukupno:	178.000.000,00

1. Prenesene obveze iz prethodnog razdoblja

Tijekom 2001. stvorene su obveze na osnovi realizacije utvrđenog programa koje će djelomično, zbog trajanja radova i dovršenog obračuna izvedenih radova, biti podmirene tijekom 2002. (Krapinska, Draškovićeva, popravak tramvajskih pruga, dogradnja sustava automatskog upravljanja prometom, troškovi studije i tehničke dokumentacije).

2. Rekonstrukcija Remetinečke ceste od rotora do tvornice "MEGA"

Planirani zahvat na rekonstruiranoj infrastrukturnoj građevini Remetinečke ceste obuhvatit će koridor duljine cca 700 m i širine od 10 do 20 m. Sjeverna granica zahvata je na rotoru u Remetincu a južna na križanju s ulicom Savski gaj XIII.

Postojeća prometnica je u nezadovoljavajućem stanju.

Cestovna prometnica dobit će novu kolničku i hodničku konstrukciju, na sjevernoj dionici (cca 700 m) bit će proširena na dvostruki odvojeni kolnik sa srednjim i zapadnim zelenim međupojasima.

Postojeći pješački pothodnik “Savski gaj” bit će uklonjen, a umjesto njega sagrađen novi s rampama za invalide.

Postojeća javna rasvjeta bit će uklonjena i zamijenjena novom.

Obnovljena prometnica će na četirima križanjima dobiti semaforsku instalaciju.

Nova kanalizacija će omogućiti propisanu odvodnju oborinskih voda i prihvaćanje otpadnih voda budućih objekata u neposrednom okolišu.

Nova vodovodna instalacija će omogućiti poboljšanje opskrbe vodom svih objekata uz cestovnu prometnicu i novog naselja Laništa, koje se gradi sa zapadne strane ceste u sklopu urbanizacije Remetinca.

Nova plinovodna instalacija unutar koridora infragrađevine će zajedno s budućom okolnom plinovodnom mrežom omogućiti ubrzanu plinofikaciju postojećeg naselja Savski gaj i budućeg Laništa.

Dvije nove trafostanice (jedna zamjenska u “Megi”, a druga uz zapadnu stranu proširene prometnice) i pojačana elektroenergetska kabelska mreža (zamjena dotrajalih 10 kV kablova novim 20 kV) poboljšat će opskrbu sadašnjih i budućih potrošača električnom energijom.

Rekonstrukcija telekomunikacijske instalacije obuhvatit će zaštitu postojeće mreže i građenje kanalizacijske mreže za pretplatničke TK vodove i vodove za distribuciju radio i TV programa.

U 2001. godini završena je izrada tehničke dokumentacije, te je proveden postupak javnog nadmetanja za izvođenje radova. U tijeku je postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na projektiranoj trasi.

3. Gradnja podvožnjaka Čulinečke ulice

Postojeća Čulinečka ulica povezuje sjeveroistočni dio Grada s industrijskom zonom na Žitnjaku. S obzirom na to da se cesta križa sa željezničkom dvokolosiječnom prugom u nivou, to stvara velike probleme u cestovnom prometu i znatno produžava vrijeme putovanja dijelu stanovnika tog dijela grada na posao i s posla. Planiranim zahvatom niveleta ceste spustiti će se ispod željezničke pruge, izgraditi će se novi kolnik sa po dvije prometne trake za svaki smjer širine 7 metara i obostranim pješačkim hodnicima. Trasa planiranog podvožnjaka izmaknuta je cca 50 metara zapadno od postojeće prometnice i proći će ispod Branimirove ulice i željezničke pruge.

Prema ovom projektu predviđa se izgradnja Čulinečke ulice od raskrižja s Ulicom platana na sjeveru, do priključka na postojeću Čulinečku cestu u području naselja Čulinec na južnoj strani. Trasa navedene dionice buduće Čulinečke ulice (dužine cca 970 m) većim dijelom položena je zapadno od postojeće Čulinečke ceste. Širina kolnika je 7,0 m a nogostupa 1,5-3,5 m.

Kolnici Južne ulice i produžene Ulice platana projektirani su u širini 10,00 m, a kolnik Ul. kneza Branimira 14,00 - 16,00 m. Dužina trase navedenih priključnih ulica iznosi cca 820 m.

Podvožnjak Čulinečke ulice dužine 340 m sastoji se od triju konstruktivnih djelova:

1. Potporni zidovi sa razupornom pločom (korito) duljine 120 m.

- visina potpornih zidova varira h = 1,0-3,0 m

- debljina zidova varira, a maksimalna je d = 0,70 m

- temeljna stopa potpornog zida je visine 1,0 m, a širine 2,5-3,0 m.

2. Poluokvirna konstrukcija (korito) dužine 151,25 m.

- zidovi su debljine d=0,70 m dok visina ploče varira min d=0,70 m

- kampade poluokvirne konstrukcije izvode se u dužini od 20 m.

3. Tunelski dio podvožnjaka je ukupne duljine 87,15 m. Izgradnja tunelskog dijela podvožnjaka predviđa se u dvjema fazama (I. faza izgradnje dužine 68,75 m, II. faza izgradnje dužine 18,40 m).

Kanalizacija će se izvesti od gotovih armirano-betonskih cijevi Ф 40 i Ф 50 cm i duljine 2,5 m. Revizijska okna predviđena su na svim horizontalnim i vertikalnim lomovima trase kanala. Za potrebe prepumpavanja oborinske vode kao i druge dotekle vode u podvožnjaku predviđena je izvedba crpne stanice. Trasa i niveleta projektiranog podvožnjaka Čulinečke ulice presijeca trasu postojećeg kolektora 130/195 cm, te je iz tog razloga potrebno izmaknuti postojeći kanalski kolektor na djelu trase.

Zbog izgradnje podvožnjaka ispod Branimirove ulice i željezničke pruge za prolaz Čulinečke ulice, doći će do presijecanja postojećega vodoopskrbnog cjevovoda Ф 100 mm u ulici Čulinec I., koji je potrebno prije početka izgradnje podvožnjaka preložiti.

Novi vodoopskrbni cjevovod izgradit će se od cijevi NL Ф DN 150 i DN 100.

Cijevi niskotlačnog plinovoda i kućnih priključaka bit će zamijenjene novim cijevima od polietilena visoke gustoće Ф 250. Isto tako izgradit će se VT plinovoda (PEHD cijevima) 400 ukupne dužine 245 metara.

U sklopu radova izvršit će se interventno izmicanje i zaštita cjelokupne elektroenergetske mreže na cijelom području zahvata kako bi se omogućilo kvalitetno snabdijevanje električnom energijom svih potrošača. Izgradit će se zamjenska transformatorska stanica NTS 1012 Čulinečka, te rekonstruirati SN i NN uz zamjenu svih kabela koji nisu u poliesterskoj izvedbi.

Izgradit će se kompletna nova javna rasvjeta prometnice i podvožnjaka. Rasvjeta podvožnjaka izvest će se postavom jednog niza svjetiljki koji će se smjestiti izvan prometnog gabarita.

Izgradit će se nova DTK kanalizacija, te izvršiti neophodna rekonstrukcija i zaštita TK instalacija u zoni zahvata.

Projektom je predviđena denivelacija prijelaza kojom se ostvaruju dva raskrižja koja je potrebno semaforizirati i to raskrižje "Čulinečka - Ulica platana - Južna ulica", te raskrižje "Branimirova - Južna ulica".

4. Rekonstrukcija dijela Samoborske ceste od Škorpikove do Kovinske ulice

Tijekom 2002. godine planira se rekonstrukcija dijela Samoborske ceste od Škorpikove do Kovinske ulice. Za navedenu dionicu je ishođena lokacijska dozvola, a u tijeku je izrada izvedbenih projekata.

Planirana dionica je dužine cca 1.140 m, širine kolnika 7,10 m i obostranog nogostupa širine 2,25 m, s djelomičnom izvedbom parkirališta i zelenih površina.

Tijekom proteklog razdoblja izvedeni su radovi na rekonstrukciji objekata odvodnje i vodoopskrbe, a upravo se rekonstruiraju plinovod, DTK kanalizacija i elektroinstalacije.

Izgradit će se nova javna rasvjeta na čeličnim stupovima.

5. Denivelacija raskrižja Slavonska avenija – Radnička ulica, pripremne radnje

Čvorište Slavonske avenije i Heinzelove ulice, odnosno Radničke ceste je uz Ulicu grada Gospića glavni prilaz industrijsko-skladišnoj zoni Žitnjak, najvećoj zoni ove namjene u Zagrebu. S istočne strane postojećeg križanja kolnike Slavonske avenije presijeca željeznički industrijski kolosijek koji je već desetak godina izvan funkcije. Slavonskom avenijom i Heinzelovom ulicom, odnosno Radničkom cestom, pored vrlo intenzivnog teretnog i osobnog automobilskog prometa, odvija se i javni gradski i prigradski prijevoz putnika.

Radnička je cesta već dugo vremena praktično jedina, (do izgradnje Domovinskog mosta i prelaska na desnu obalu rijeke Save), okosnica prometnog povezivanja jugozapadnog dijela industrijsko-skladišne zone Žitnjak s drugim gradskim i širim područjima.

Glavni kolnici Slavonske avenije prevest će se vijaduktima u prvoj nadzemnoj razini, te jednosmjerni glavni kolnici Heinzelove ulice, odnosno privozi Radničke ceste kao i svi spojni kolnici u osnovnoj razini formiraju križanje tipa denivelirano-kombinirano čvorište regulirano svjetlosnim uređajima.

Pored kolnih površina uredit će se i površine za pješačke komunikacije, te će se tako pješački hodnici u Heinzelovoj ulici, odnosno Radničkoj cesti izgraditi uzduž cijele zone čvorišta. Svi pješački hodnici dimenzionirani su tako da svojom širinom uključuju i pojas za biciklističke staze.

Tijekom 2002. pristupit će se rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na trasi čvorišta Slavonske avenije i Heinzelove ulice, odnosno Radničke ceste.

6. Popravak tamvajskih pruga

- Savska ulica – od Trga m. Tita do Vodnikove (dužina kolosijeka cca 110m')

- Ozaljska ulica – od Nove ceste do Nehajske (dužina kolosijeka cca 1350 m')

Postojeći kolosijek u Savskoj i Ozaljskoj ulici izveden je na betonskoj podlozi sustavom pričvršćenja Zg-3/2. Kolosijeci su zatvoreni jednim redom kocaka sa svake strane tračnice te betonskim pasicama između i sa strane kocaka.

Pričvrsni pribor je na većem dijelu kolosijeka u lošem stanju tako da je otežano osiguravanje propisane širine tramvajskog kolosijeka. Postojeći tramvajski kolosijek, zbog oštećenja niti visinski, a niti širinom ne zadovoljava standarde koji se koriste za gradske željeznice. Vožnja po takvom kolosijeku ima sinusoidalno kretanje što je i uzrokovalo veliku istrošenost (ojedenost) tračnica. Tračnice tipa Ri-60 kako visinski tako i bočno ojedene su više od dopuštenih vrijednosti propisanih Propisnikom ZET-a.

Kako je stanje kolosijeka izvan propisanih veličina određenih Propisnikom o održavanju tramvajskih pruga, zbog sigurnosti odvijanja prometa treba kompletno sanirati gornji ustroj tramvajske pruge ili prijeti obustavljanje tramvajskog prometa.

Kolosijek između tračnica popločit će se sa AB demontažnim pločama. Na cestovnim prijelazima ugradit će se masivni naletni AB elementi. Novi kolosijek bit će učvršćen novim pričvrsnim priborom s povećanom elastičnošću i ugrađen na nove jastuke od sintetskog mikrobetona povećane vlačne čvrstoće debljine prema potrebi, ali ne manje od 2,5 cm na razmaku 1,0 m na staru armirano betonsku podlogu. Sa svake strane tračnica ugradit će se elastični neoprenski ulošci, a ispod tračnica spužva.

Nakon popravka tramvajske pruge sanirat će se asfaltni sloj kolnika i obnoviti horizontalna signalizacija.

Radovi na popravku tramvajske pruge obavljat će se danonoćno i to tako da se u razdoblju od 24,00 do 04,00 sata obustavlja tramvajski promet i obavlja izmjena 3 para tračnica u duljini od 45 m, a tijekom dana obavljaju se radovi na montaži kolosijeka i popločavanju, uz odvijanje tramvajskog prometa. U slučaju oborina radovi se, zbog tehnološki propisanih uvjeta moraju obustaviti. Za vrijeme obustave tramvajskog prometa u noćnim satima prijevoz će se supstituirati autobusnim vozilima.

7. Izgradnja i rekonstrukcija željezničkih stajališta

Uključivanje željeznice u sustav javnoga gradskog prijevoza putnika zahtijeva i uređenje stajališnih perona.

U 2002. predviđena je rekonstrukcija stajališnog perona Gajnice i izgradnja stajališnog perona Sesvetska Sopnica.

Planirana je izrada glavnih i izvedbenih projekata za rekonstrukciju stajališnih perona: Vrapče, Kustošija, Maksimir, Trnava, Čulinec, Sesvetski Kraljevec, Zagreb – zapadni kolodvor, Podsused i Zagreb – Glavni kolodvor, te za izgradnju stajališnih perona: Sesvetska Sela, Heinzelova i kolodvor Sesvete.

8. Biciklističke staze

Proširenje biciklističke mreže u cilju povezivanja postojećih biciklističkih staza i traka u funkcionalnu cjelinu, otvaranje središta grada za bicikliste, te pokretanje marketinški osmišljene društvene kampanje za unapređenje biciklističkog prometa jesu aktivnosti za ostvarenje ciljeva utvrđenih Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada u prometu.

Tijekom 2002. planira se za proširenje biciklističke mreže izvesti radove u vrijednosti od 1.000.000,00 kuna.

9. Izrada studije, tehničke dokumentacije i troškova pripremnih radova

U cilju pravovremenog obavljanja pripremnih radova potrebnih za izvođenje radova na prometnoj mreži u idućim razdobljima u 2002. nastavit će se izrade započete tehničke dokumentacije, kao i ugovoriti izrada nove potrebne dokumentacije.

Tijekom planske godine izrađivat će se dokumentacija kojom se uređuje:

- denivelacija raskrižja Slavonska avenija - Radnička - Heinzelova ulica,

- izgradnja Šarengradske ulice od Jadranskog mosta do Ul. grada Vukovara,

- izgradnja Jankomirskog mosta,

- proširenje Škorpikove,

- rekonstrukcija dijela Samoborske ulice od Zagrebačke ulice do Vrapčanske,

- rekonstrukcija Radničke ceste od Slavonske avenije do Domovinskog mosta,

- izgradnja spojne ceste od Domovinskog mosta do zaobilaznice,

kao i projekti prema posebnim zahtjevima Odjela za promet Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet.

3.2.3. Subvencija troškova "Hrvatskim željeznicama"

Zadovoljavanju prijevoznih potreba putnika na užem i širem gradskom području prioritetno se značenje treba dati sredstvima javnog prijevoza, odnosno usklađivanju organizacije podsistema javnog prijevoza (željezničkoga, tramvajskog, autobusnog i taksi-prijevoza).

Brojem stanovnika i površinom koju zauzima s prigradskim područjem i položajem željezničke infrastrukture u odnosu na gradski prostor, Zagreb u potpunosti opravdava uključivanje željeznice u prijevoz gradskih i prigradskih putnika, ali traži i postupni prijelaz od klasične prema modernoj prigradsko-gradskoj željeznici. Željeznica je uključena u sustav javnoga gradskog prijevoza putnika od 1992. godine, utvrđen je i jedinstven tarifni sustav, te se putnici mogu koristiti istim kartama na gradskim linijama i u vozilima ZET-a i u vlakovima “Hrvatske željeznice”.

Grad Zagreb je preuzeo obvezu subvencioniranja u dijelu troškova “Hrvatskih željeznica” koji se ne podmiruje iz cijena karte, te se za 2002. “Hrvatskim željeznicama” planira doznačiti iznos od 40.000.000,00 kuna za subvenciju troškova uključivanja željeznice u sustav javnoga gradskog prijevoza putnika.

3.3. KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, pod kojim se razumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a osobito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području grada, određeni su Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01).

Grad Zagreb obvezan je osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, te poduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša.

Grad Zagreb je obvezan osigurati komunalne usluge opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu plinom i toplinskom energijom, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija, javne rasvjete, obavljanje dimnjačarskih poslova, usluge autobusnog kolodvora i zračne luke, javnih kupališta, zoološkog vrta, javnih skladišta i usluge na javnim parkiralištima i u javnim garažama.

Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, na temelju odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu, za usluge koje se mogu izmjeriti i naplatiti od svakoga pojedinog korisnika osiguravaju se cijenama komunalnih usluga (voda, odvodnja, plin, toplinska energija, prijevoz putnika u javnom prijevozu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo, pogrebni poslovi, dimnjačarski poslovi, autobusni kolodvor, zračna luka, javna parkirališta i javne garaže, javna skladišta, Velesajam, javna kupališta, Zoološki vrt).

Za obavljanje komunalnih djelatnosti kojih se korištenje i naplata usluga ne mogu mjeriti i naplatiti od svakog korisnika (odvodnja atmosferskih voda, čišćenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija i održavanje javne rasvjete) sredstva se osiguravaju iz komunalne naknade.

Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, kojih se korištenje i naplata usluge ne može izmjeriti i naplatiti od svakoga pojedinog korisnika (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta) financira se iz komunalnih doprinosa, proračuna, naknade za koncesiju i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom, a građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu plinom, opskrbu toplinskom energijom, prijevoz putnika, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada i tržnice na malo financira se iz cijene pružanja komunalne usluge, naknade za priključenje (vodoopskrbe, odvodnje, opskrbe plinom i toplinskom energijom), proračuna, naknade za koncesije i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

Česte izmjene i dopune Zakona o komunalnom gospodarstvu, kojima se mijenjaju načela i načini obavljanja te načini financiranja komunalnog gospodarstva, zahtijevaju ponovno usklađenje gradskih propisa koje, uz saznanje da se u vrijeme izrade ovog programa utvrđuje strategija razvitka komunalnog gospodarstva temeljem koje će se pristupiti izradi novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, ne pruža mogućnost dugoročnijeg rješavanja obavljanja komunalnih djelatnosti kako u određivanju načina obavljanja tako i u načinu financiranja komunalnog gospodarstva.

Pored toga i nacrt prijedloga Zakona o prostornom uređenju svojim odredbama o uređivanju gradskog zemljišta na drugačiji način rješava pojedine odnose na području komunalnog gospodarstva.

Grad Zagreb nastojat će da se i prilikom izrade strategije razvitka komunalnog gospodarstva i prilikom izrade novog Zakona o komunalnom gospodarstvu utvrdi veća samostalnost jedinica lokalne samouprave u odlučivanju o poslovima komunalnog gospodarstva, od određivanja djelatnosti i načina obavljanja komunalnih djelatnosti do određivanja visina cijena komunalnih usluga, komunalne naknade i komunalnih doprinosa, jer mu to pravo, uz već utvrđene obaveze, i pripada kao pravo Grada na lokalnu samoupravu.

Svoje ciljeve glede planiranja i brige o uređivanju prostora, odnosno gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom, Grad može ostvariti samo ako su Zakonom utvrđena namjenska sredstva za ostvarenje tih prava i obveza.

Tijekom 2002. trebat će temeljem odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske riješiti i pitanje povrata sredstava rente koju su investitori građenja stambenih i poslovnih objekata platili u korist računa gradskog proračuna. Taj će povrat sredstava, ukoliko se ne utvrdi supstitut za instrument rente kao vrednovanja povećane vrijednosti građevinskog zemljišta temeljem ranijih ulaganja Grada u komunalnu i ostalu infrastrukturu, značajno umanjiti sredstva za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture u ovoj, ali i idućim godinama, te time onemogućiti izvršenje obveza Grada glede osiguranja trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalnih djelatnosti.

Program radova na području komunalnog gospodarstva ukupne vrijednosti 727.430.000,00 kuna ostvaruje se preko dva osnovna programa – Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Program održavanja infrastrukture, te preko radova na uređenju Grada i transfera sredstava od prodaje nacionaliziranih stanova Fondu za naknadu oduzete imovine.

I Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Program održavanja infrastrukture izrađeni su u vrijeme postupka usklađivanja Odluke o komunalnoj naknadi, Odluke o komunalnom doprinosu, Odluke o visini komunalnog doprinosa, Odluke o komunalnom redu, Odluke o nerazvrstanim cestama i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, te će nakon donošenja izmjena i dopuna citiranih odluka biti potrebno mijenjati i dopunjavati i navedene programe sukladno određenjima spomenutih odluka.

Tijekom 2002., nakon usklađenja Odluke o komunalnom doprinosu, Odluke o visini komunalnog doprinosa i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, izradit će se i predložiti Gradskoj skupštini Grada Zagreba na donošenje Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za četverogodišnje kalendarsko razdoblje, kao planski dokument kojim će se za duže vremensko razdoblje sagledati potrebe gradnje komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba.

3.3.1. Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture osnovni je preduvjet ostvarivanja općih ciljeva prostornog razvitka Grada Zagreba. Dobra opremljenost komunalnim uslugama pridonosi kvaliteti življenja, kao i atraktivnosti gradskog prostora za smještaj gospodarskih, poslovnih i društvenih sadržaja.

Program radova na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture, u skladu s raspoloživim sredstvima, utemeljen je na postavkama Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada.

Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture određuje se opis poslova s procjenom troškova gradnje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, s iskazom financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje programa i naznakom financiranja po djelatnostima.

Temeljem izvora prihoda za financiranje gradnje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, programom se posebno iskazuje građenje:

- javnih površina,

- nerazvrstanih cesta,

- groblja i krematorija,

- javne rasvjete,

a posebno građenje objekata i uređaja za:

- opskrbu pitkom vodom,

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,

- opskrbu plinom,

- opskrbu toplinskom energijom.

Zbog nedovoljnog određenja pojmova za pojedine vrste radova, Programom se posebno iskazuju izdaci za ranije ugovorene obveze koje se odnose na gradnju komunalija individualne potrošnje, elektroenergetskih objekata i uređaja i sanaciju klizišta, te radovi na uređenju zemljišta za potrebe gradnje stanova za hrvatske branitelje Domovinskog rata i članove njihovih obitelji i za potrebe Programa društveno poticane stambene gradnje.

A. Gradnja javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i

krematorija i javne rasvjete

Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa.

Pod javnim površinama razumijevaju se:

a) javne prometne površine - trgovi, pločnici, javni prolazi (kroz zgrade i između zgrada i drugi otvoreni prostori ispod zgrade), javne stube i prečaci, pješačke staze, šetališta, stajališta javnoga gradskog prijevoza, biciklističke staze i trake, te mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici i tuneli ako nisu sastavni dio nerazvrstane ceste, kao i druge slične površine.

b) javne zelene površine - parkovi, park-šume, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni športski i rekreacijski prostori, obale rijeka, jezera i potoka, otvoreni odvodni kanali, zelene površine uz cestu i ulicu u naselju (uz stambene i javne objekte) ako nisu sastavni dio nerazvrstane ceste, kao i druge slične površine.

c) javni objekti i uređaji - autobusni kolodvori, zračne luke, riječne luke, javna parkirališta, površine i objekti namijenjeni za javne priredbe, taksi stajališta, otvorene tržnice, javna skladišta, velesajam, javna kupališta, zoološki vrt, javni zdenci, javni zahodi, javni satovi, vodoskoci, fontane, oglasni stupovi, spomenici, skulpture kao i drugi slični objekti i uređaji.

Javne površine, u smislu ove odluke, jesu nabrojene i slične površine sa svim objektima, uređajima i opremom određenom građevnom dozvolom i odobrenim glavnim projektom.

Pod nerazvrstanim cestama razumijevaju se površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa.

Mreža nerazvrstanih cesta je sastavljena od ulica, seoskih i poljskih putova, te drugih nerazvrstanih javnih prometnih površina na kojima se odvija promet.

Pod grobljem i krematorijem razumijevaju se prostor i zgrade za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih, kao:

- građevina mrtvačnice i krematorija, dvorana za izlaganje na odru, prostorija za ispraćaj umrlih s potrebnom opremom i uređajima,

- pješačke staze i šetalište, s objektima odvodnje atmosferskih voda,

- uređaji i oprema na javnim površinama groblja.

Pod javnom rasvjetom razumijevaju se objekti i uređaji za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz grad i nerazvrstanih cesta kao:

- izvori svjetlosti i predspojne sprave,

- svjetiljke,

- nosači svjetiljki (stupovi, konzole, nosive žice),

- ostali elementi javne rasvjete (razvodni uređaji, kablovi, vodovi i vodiči, uređaji za upravljanje, uzemljenje i dr.).

Na temelju iznosa sredstava koji su obveznici plaćanja komunalnog doprinosa dužni platiti temeljem izdanih rješenja o komunalnom doprinosu u proteklom razdoblju, procijenjenog broja prostornih metara građevina koje će se graditi u 2002. i važeće jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa po m³ građevine, u 2002. planira se ostvariti sredstva komunalnog doprinosa u iznosu od 160.000.000,00 kuna.

Programom gradnje cjelokupna se sredstva komunalnog doprinosa raspoređuju za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture i to za:

- javne površine	26.000.000,00 kn
- nerazvrstane ceste	100.000.000,00 kn
- groblja i krematoriji	7.900.000,00 kn
- javnu rasvjetu	23.000.000,00 kn
- ostali troškovi	3.100.000,00 kn
Ukupno:	160.000.000,00 kn

Detaljan opis radova na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture po pojedinim vrstama objekata i uređaja, sastavni je dio ovog programa a nalazi se u Gradskom uredu za izgradnju Grada.

B. Gradnja objekata i uređaja za opskrbu vodom, odvodnju i opskrbu plinom

Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu plinom i opskrbu toplinskom energijom, financira se iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, proračuna, naknade za koncesije i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

Na temelju dijela cijene komunalnih usluga koje su komunalna trgovačka društva, kao isporučitelji usluga, odredili za financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, planira se iz ovog izvora prihoda ostvariti sredstva u iznosu od 88.500.000,00 kuna, i to prema vrsti usluga:

- opskrba pitkom vodom	11.000.000,00 kn
- odvodnja	14.000.000,00 kn
- opskrba plinom	63.500.000,00 kn
Ukupno:	88.500.000,00 kn

Temeljem predloženog načina plaćanja naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu, važećeg podatka o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu i ocjene broja vlasnika građevina koje će se priključiti na komunalnu infrastrukturu, ocjenjuje se da će se tijekom 2002. ostvariti sredstva od naknade za priključenje u iznosu od 18.200.000,00 kuna i to prema vrsti komunalne infrastrukture:

- opskrba pitkom vodom	5.600.000,00 kn
- odvodnja otpadnih i oborinskih voda	2.600.000,00 kn
- opskrba plinom	10.000.000,00 kn
Ukupno:	18.200.000,00 kn

Sredstva od naknade za priključenje na objekte i uređaje za opskrbu toplinskom energijom nisu planirana jer trgovačko društvo, isporučitelj ove usluge, nije u vlasništvu Grada Zagreba, a u vrijeme izrade ovog programa nisu doneseni propisi kojima se uređuju odnosi uređeni Zakonom o energiji.

Programom gradnje cjelokupna se sredstva dijela cijene komunalnih usluga i naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu raspoređuju za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture i to za:

- opskrbe pitkom vodom	16.600.000,00 kn
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda	16.600.000,00 kn
- opskrbe plinom	73.500.000,00 kn
Ukupno:	106.700.000,00 kn

Detaljan opis radova na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture, po pojedinim vrstama objekata i uređaja, sastavni je dio ovog programa, a nalazi se u Gradskom uredu za izgradnju Grada.

C. Ostali radovi na građenju komunalne infrastrukture

Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture planiraju se i radovi koji po svojoj vrsti i značenju jesu radovi na gradnji komunalne infrastrukture, ali se zbog izvora prihoda za financiranje iskazuju kao zaseban dio ovog programa.

Sredstva za izvršenje ovog dijela programa osiguravaju se iz ostalih prihoda i primitaka gradskog proračuna u iznosu od 26.730.000,00 kuna.

Navedenim sredstvima tijekom 2002. financirat će se sljedeći radovi i obveze:

- radovi na gradnji objekata i uređaja za opskrbu vodom, odvodnju, opskrbu plinom i toplinskom energijom, električnom energijom i DTK, temeljem ugovora o financiranju gradnje komunalija individualne potrošnje iz ranijeg razdoblja	4.000.000,00 kn
- radovi na gradnji transformatorskih stanica iz proteklog razdoblja temeljem ugovora s HEP	12.730.000,00 kn
- radovi na sanacijama klizišta u Gradu	3.000.000,00 kn
- radovi na gradnji komunalne infrastrukture na lokacijama gradnje stanova hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihovih obitelji	4.000.000,00 kn
- radovi na gradnji komunalne infrastrukture na lokacijama iz Programa društveno poticane stanogradnje	3.000.000,00 kn
Ukupno:	26.730.000,00 kn

3.3.2. Održavanje komunalne infrastrukture

Programom održavanja infrastrukture utvrđuje se, u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja, obavljanje komunalnih djelatnosti:

- odvodnje atmosferskih voda,

- čišćenja javnih površina,

- održavanja javnih površina,

- održavanja nerazvrstanih cesta,

- održavanja groblja i krematorija,

- javne rasvjete.

Sredstva za financiranje radova iz Programa održavanja infrastrukture osigurana su rasporedom prihoda gradskog proračuna za 2002. i to:

- komunalne naknade	240.000.000,00 kn
- zakup nekretnina	130.000.000,00 kn
- ostali proračunski prihodi	20.000.000,00 kn
Ukupno:	390.000.000,00 kn

U skladu s predvidivim sredstvima i na temelju prijedloga programa radova na održavanju infrastrukture gradskih komunalnih trgovačkih društava osnovanih za obavljanje navedenih komunalnih djelatnosti, izrađen je Program održavanja infrastrukture za 2002.

U nastavku se daje tabelarni prikaz radova na održavanju infrastrukture prema vrsti komunalnih djelatnosti, s naznakom gradskog komunalnog trgovačkog društva koje izvršava program i vrijednošću planiranih radova.

Redni broj	Komunalna djelatnost i trgovačko društvo – nositelj izvršenja programa		Vrijednost programa
1.	Odvodnja atmosferskih voda		10.000.000,00
	"Vodoospkrba i odvodnja"	10.000.000,00
2.	Čišćenje javnih površina		81.000.000,00
	"Čistoća"	81.000.000,00
3.	Održavanje javnih površina		152.000.000,00
	"Zrinjevac"	79.000.000,00
	"Jarun"	10.000.000,00
	"Gradsko stamb.-kom.gospodarstvo"	13.000.000,00
	"Botanički vrt"	1.000.000,00
	"Maksimir"	3.000.000,00
	"ZOO"	11.000.000,00
	"Hrvatske šume"	12.000.000,00
	"Vodoopskrba i odvodnja"	5.000.000,00
	Intervencije u prostoru	18.000.000,00
4.	Održavanje nerazvrstanih cesta		67.000.000,00
	"Zagrebačke ceste"	60.000.000,00
	zimska služba - ostali	7.000.000,00
5.	Održavanje javne rasvjete i utrošak el.energije i plina		74.000.000,00
	"Hrvatska elektroprivreda"	59.000.000,00
	"Gradska plinara"	2.000.000,00
	"Hrvatska elektroprivreda" - dug iz ranijeg razdoblja	13.000.000,00
6.	Neraspoređena interventna sredstva	2.500.000,00	2.500.000,00
7.	Prenesene obveze	3.500.000,00	3.500.000,00
	Ukupno:		390.000.000,00

Gradska trgovačka komunalna društva, u skladu s raspoređenim sredstvima za izvršenje radova na održavanju infrastrukture, izradit će detaljne programe radova na održavanju infrastrukture i dostaviti ih na davanje suglasnosti.

3.3.3. Uređivanje grada

Jedna od temeljnih odrednica razvitka Grada Zagreba u sferi komunalnog življenja i prostornog uređivanja grada je urbana obnova gradskih prostora i sadržaja.

Na temelju odrednica Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada kao i saznanja o najpotrebnijim aktivnostima, u 2002. se godini planira nastaviti uređivanje i revitalizacija zapuštenih gradskih sadržaja i prostora.

Sredstva za izvršenje programa osigurana su rasporedom sredstava Proračuna Grada Zagreba – ostali proračunski prihodi u iznosu od 23.000.000,00 kuna.

3.3.4. Fond za naknadu oduzete imovine

Na temelju Odluke o davanju ovlasti jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova (Narodne novine 97/98 i 119/00), broja zaključenih ugovora o prodaji i dinamici ugovorene obročne otplate cijene stana, planira se u 2002. ostvariti proračunski prihod od 21.000.000,00 kuna.

Navedena sredstva, nakon odbitka troškova obavljanja stručnih poslova prodaje stanova i javnobilježničkih naknada, bit će doznačavana Fondu za naknadu oduzete imovine.

KLASA: 400-06/01-01/88

URBROJ: 251-11-04-01-32

Zagreb, 13. prosinca 2001.

Predsjednik

Gradske skupštine

Dr.sc. Velimir Srića, v.r.