Program javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2002.

Na temelju članka 39. Zakona o športu (Narodne novine 111/97, 13/98 – isp. 127/00 i 24/01) i članka 36. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99), Gradska skupština Grada Zagreba, na 5. sjednici, 13. prosinca 2001., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2002.

I. UVOD

Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o športu. Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira športsku djelatnost. Programom javnih potreba u športu Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti što je sukladno članku 39. Zakona o športu.

Javne potrebe u športu Grada Zagreba su Zakonom o športu, člankom 39. utvrđene aktivnosti, poslovi i djelatnosti za koje je određeno da su lokalnog značaja, u svezi s:

· poticanjem i promicanjem športa;

· provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži;

· djelovanjem športskih saveza i zajednica športskih saveza i udruga u županiji i Gradu Zagrebu, odnosno zajednice športskih udruga u gradu, odnosno općini;

· treningom, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša;

· športsko - rekreacijskim aktivnostima građana, kao i drugim športskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva;

· tjelesnom kulturom i športskim aktivnostima invalida i drugih osoba oštećena zdravlja;

· održavanjem i izgradnjom objekata od značenja za županiju, Grad Zagreb, grad i općinu;

· stručnim radom u športu te obrazovanjem i informacijskom djelatnošću u športu.

Zagrebački športski savez, zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba, sukladno članku 28. stavku 1. Zakona o športu predlagač je programa javnih potreba u športu Grada Zagreba. Gradska skupština - na prijedlog Gradskog poglavarstva - utvrđuje program zajedno s godišnjim proračunom.

Šport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju i gospodarskom promicanju društva, činitelj je humanih odnosa među ljudima, što su uz promidžbu kroz športske priredbe i rezultate, osnovni motivi za svaku modernu sredinu da ulaže u šport.

Športska djelatnost jest dobrovoljna, ali ona je civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama pa je stoga posvuda to društvena djelatnost od posebna interesa za narod i državu.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Programski ciljevi proizlaze iz trajnih opredjeljenja o razvoju športa koja se više ne temelje na dominantnoj koncepciji športa radi promidžbe grada ili države. Šport sada postaje sastavnicom razvoja modernog grada pri čemu vrhunski šport treba biti poticajan za razvoj ukupnog športa. Ciljevi u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proračuna su:

- ulaganje u razvoj mlađih športaša, radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog športa;

- očuvanje postojeće vrhunske športske kvalitete koja potiče razvoj športa i doprinosi ugledu Grada Zagreba;

- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba pribrojiti i skrb o športskim objektima gradskoga značaja, treba osigurati programskim kriterijima, u okvirima zadanim dostupnim proračunskim mogućnostima. Kriteriji trebaju pomiriti zahtjev za podršku onim športskim segmentima koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog športa, s potrebom da se ne zanemaruje stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja sutrašnje kvalitete zagrebačkoga športa.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA

Potreba za određenim razredbenim postupkom, kojim bi se kategorizirali športovi kako na nacionalnoj tako i na gradskoj razini, javlja se već godinama, a nemali je broj športskih djelatnika koji smatraju da bi takav postupak bio spasonosno rješenje kada je riječ o financiranju i poticanju razvoja športa.

Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji športovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih i jasno je da će se ocjenjivanjem športova kroz nekoliko kriterija doći do nekoliko kvalitativnih skupina što može biti osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Tabelarni pregled športova koji se kandidiraju za program javnih potreba uzima u obzir status športova u svijetu, odnosno u međunarodnim športskim asocijacijama, te daje osnovne formalne pokazatelje o športovima u našoj zemlji i gradu (prilog 1 - Tabelarni pregled športova).

Športovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija (GAISF), mogu se statusno rangirati ocjenjivanjem prema deset kriterija u tri kriterijske grupe (tri osnovna kriterija). Najviša moguća ukupna ocjena športa iznosi 36 bodova, a pojedinačni kriterij kreće se u rasponu od 0 ili 1 do 3, 4 ili 5 bodova. Tablica Status športova u programu daje kriterije i bodovanje, te formira bodovnik po kojem se određuju kvalitativni razredi (prilog 2 - Status športova u programu - kriteriji).

Prema predloženom razredbenom postupku 6 je športova u prvom kvalitativnom razredu, s ocjenama od 26 do 32, zatim 14 je športova u drugom razredu s ukupnim ocjenama u rasponu od 17 do 24 boda, potom 19 je športova u trećem razredu s ocjenama od 11 do 15 bodova te 18 je športova u četvrtom razredu s ocjenama od 10 bodova na niže. Tako se – ocjenjivanjem športa kroz tri opća i deset pojedinačnih kriterija - odredio status športova koji služi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje.

Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama odnosno selekcijama športaša pojedinaca. Stoga, kad se upotrebljava sa stručne strane osjetljiv naziv kategorizacija, bilo bi uputnije upotrebljavati ga kada se govori o selekcijama, koje okupljaju športaše različitih kategorija, nego o samim športovima. Naime kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju statusa športa u programu te broja kategoriziranih športaša koji selekcija okuplja. Tako u konačnom programu svega tri selekcije u ovom trenutku postižu razinu I. kategorije (NK Dinamo, RK Zagreb, HAVK Mladost), manji broj selekcija dostiže II. kategoriju (KK Cibona VIP, 6 selekcija u pojedinačnim športovima), ograničen broj selekcija ulazi u III. kategoriju (NK Zagreb, NK Hrvatski dragovoljac, RK Medveščak, RK Lokomotiva, ŽKK Croatia, HAOK Mladost – muškarci i žene, i desetak selekcija u pojedinačnim športovima). Desetak selekcija očekuje se u IV. kategoriji dok u V. kategoriji nalazimo pedesetak selekcija.

U športovima četvrte kvalitativne skupine nema drugih selekcija osim podmladačkih i to u športovima koji djelatnost provode na športskim objektima gradskoga značaja.

Na kraju treba znati da petstotinjak zagrebačkih športskih klubova ima osnovno pravo sudjelovati u ovako koncipiranom programu javnih potreba, a od njih tek svaki drugi zadovoljava postavljene programske kriterije, od kojih se većinu prati samo kroz podršku selekciji podmladka. Gledajući iz klubske perspektive, samo se pedesetak selekcija (I. - IV. kategorija) značajnije podržava proračunskim sredstvima.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Programska područja utvrđena su u skladu s javnim potrebama u športu određenim Zakonom o športu.

1. Poticanje i promicanje športa

Ovo obuhvatno programsko područje podijeljeno je na zasebne programe:

1.1. Organizacija velikih športskih priredbi

Program podržava velike športske priredbe koje su dijelom velike međunarodne priredbe, u kalendarima međunarodnih športskih federacija, dijelom tradicionalne zagrebačke priredbe, a mogu biti i prigodne športske priredbe. Zagreb će u proljeće biti domaćin Europskom seniorskom prvenstvu u stolnom tenisu kao i nekolicini tradicionalnih priredbi poput stolnoteniskog ITTF Pro Toura, teniskog ATP Challengera Zagreb Open, zatim su tu Croatia Cup u karateu, plivačko natjecanje Zlatni medvjed, automobilistički Croatia Delta Rally, atletski miting IAAF-a Grand Prix Zagreb, konjički Nations Cup, te klizačka Zlatna pirueta. Gradski športski savezi u svojim prijedlozima argumentiraju eventualni ulazak još pokoje priredbe u ovaj program.

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona športska područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj športa. Pripremat će se godišnjak "Zagrebački šport", te više drugih publikacija pojedinih športova. Među promidžbenim akcijama osobita se pažnja poklanja tradicionalnoj priredbi proglašenja športaša Zagreba, te promociji Zagrebačkog športa na Sajmu športa.

1.3. Nagrade za športske rezultate

Program novčano stimulira klubove i športaše koji tijekom godine svojim rezultatima na velikim međunarodnim natjecanjima najuspješnije predstave gradski i hrvatski šport. Stimulira se i stručni rad, osobito najuspješnijih trenera.

1.4. Razvojni programi

Program podržava perspektivne športaše za koje se ocijeni da u tekućem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske športske rezultate.

Program predviđa angažman vrsnih međunarodnih i domaćih trenera, ako se ocijeni da može određenom športu donijeti kvalitativni skok bilo na općoj razini stručnoga rada, bilo u radu s najperspektivnijim športašima.

Određeni broj kvalitetnih i perspektivnih športaša u pojedinačnim športovima podržava se kroz program športskih centara pod kojima se u načelu podrazumijevaju klupski pogoni u kojima su riješeni potrebni objekti i stručni rad i u kojima postoji dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim športašima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu nabavke primjerene opreme, angažmana potrebnih stručnjaka, omogućavanje specifičnih priprema i nastupe na kontrolnim natjecanjima.

Ovakvi razvojni programi svojevrsno su omogućili kvalitetno praćenje športskog razvoja Janice Kostelić, Nike Fleiss, Ivane Brkljačić, Mateje Mezak, te značajno uvjetovali športski uzlet novih generacija nadarenih mladih športaša. Svojedobni angažman inozemnog trenera probudio je zagrebačko plivanje, budi nadu u skori oporavak gimnastičkog športa i još veći uzlet atletike. Ciljana ulaganja kroz ovaj program apsolutno su se afirmirala i opravdano je smišljeno ih proširivati iz godine u godinu.

Razvojni program podrazumijeva stalna istraživanja sa ciljem izrade dugoročnog programa razvoja zagrebačkog športa primjerenog zagrebačkoj i hrvatskoj gospodarskoj i športskoj tradiciji, sadašnjosti i očekivanoj europskoj budućnosti.

1.5. Stipendije športaša

Ovaj program namijenjen je vrhunskim športašima u pojedinačnim športovima, kojima se isplaćuje športska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.

2. Provođenje dijela programa

tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži

Osnovni cilj športskog programa za djecu i mladež je utjecati na opći rast i razvoj, ali i pripremu djece za bavljenje športom. Primjerenim programima želi se razvijati pozitivne psihofizičke osobine, suzbijati devijantna ponašanja, pijenje alkohola, uzimanje droga i slično, navikavati djecu i mladež na stalno bavljenje športom, te kroz športsku poduku pripremati nadarene za daljnje športsko usavršavanje u športskim klubovima.

Športski program za djecu i mladež prvenstveno se organizira kroz učeničke športske klubove u osnovnim i srednjim školama. Velikim obuhvatom djece i mladeži zadovoljit će se širi društveni interes, a programima športske poduke otkrivat će se nadareni i školovati za buduće vrhunske športaše, a što je presudno za razvoj športa u Zagrebu.

Osnovne programe organizira Savez učeničkih športskih klubova. Športsku poduku provodi Odjel za športsku poduku djece Zagrebačkoga športskog saveza. Savjet za športsku poduku djece stručno i organizacijski usmjeravat će i pratiti poduku.

Programske cjeline čine:

- športska poduka djece osnovnoškolske dobi (športske škole),

- pripreme i natjecanja učeničkih športskih klubova osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti za vrijeme školskih praznika pod nazivom “Odmorko”,

- slobodne aktivnosti na velikim športskim objektima

Program športske poduke djece osnovnoškolske dobi obuhvaća učenike mlađe od podmlatka svakoga pojedinoga športa. Sadržava redovito tjedno športsko vježbanje u početnim i naprednim odjeljenjima u trideset športova, dodatno vježbanje u športskim centrima izabranih polaznika iz naprednih odjeljenja, te pojačano vježbanje selekcija u kampovima za vrijeme školskih praznika.

Sredstva se na osnovi Pravilnika i Kriterija planiraju za stručni rad voditelja odjeljenja i mentora, minimum športskih rekvizita, te korištenje športskim objektima za športove koje nije moguće provoditi u osnovnim školama.

Natjecanja osnovnih i srednjih škola organiziraju se za učenike osnovnih škola u dvije uzrasne kategorije i 17 športova. Natjecanja u mlađim kategorijama prate potrebu za natjecanjima naprednih odjeljenja športske poduke. U srednjim školama natjecanja se organiziraju u 8 športova. Posebno se organiziraju velika natjecanja povodom Svjetskoga dana športa i Svjetskoga dana pješačenja.

Po Kriterijima i Pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad na pripremi ekipa, voditelja ekipa na natjecanjima, liječnički nadzor, organizaciju, osnovni rekvizit te korištenje športskim objektima kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika organiziraju se na športskim objektima prikladne aktivnosti s velikim obuhvatom djece i mladeži pod nazivom "Odmorko”.Tijekom školske godine osigurava se učenicima osnovnih i srednjih škola korištenje Zimskim plivalištem Mladost i klizalištem ŠRC Šalata, teniskim terenima i klizalištima pri Teniskom centru Maksimir te bazenima na ŠRC Svetice.

3. Djelovanje zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba

(Zagrebački športski savez)

Djelovanje Zagrebačkoga športskog saveza uređeno je Zakonom o športu, (članak 28.) Savez skrbi o promicanju i poticanju svekolikoga športa na svome području, usklađuje djelatnosti svojih članica, objedinjuje i usklađuje programe športa, predlaže program javnih potreba i skrbi o njegovom ostvarenju. Kao najrazvijeniji područni športski savez u zemlji, Zagrebački športski savez osobito doprinosi stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih športaša za najveća svjetska i europska natjecanja. Svoje djelatnosti – programske, plansko-analitičke, pravne, računovodstveno-financijske, informatičke i opće - Savez objedinjeno obavlja preko svoje stručne službe.

4. Djelovanje gradskih športskih saveza

Gradski športski savezi opslužuju programe pod svojom nadležnošću odnosno unutar djelokruga koji im propisuje članak 27. Zakona o športu. To znači da gradski športski savezi potiču i promiču svoje športove, usklađuju djelatnosti učlanjenih udruga, organiziraju i provode sustav natjecanja, skrbe o stručnom radu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga športskog saveza. Opći poslovi, kako administrativni tako i stručni, vezani uz opsluživanje programa 63 članice Zagrebačkog športskog saveza objedinjeni su u stručnoj službi Saveza.

5. Trening, organiziranje i provođenje sustava

domaćih i međunarodnih natjecanja,

te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom kriterijskoga postupka koji je opisan u uvodnim točkama ovoga programa dobiveni su Normativi za planiranje treninga športaša kojima su obuhvaćeni svi gradski športski savezi i pridružene športske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet tj. članstvo svoje međunarodne federacije u GAIFS-u. Koristeći se postojećim načelima kategorizacije športaša, koje je propisao HOO-a, sastavljena je sljedeća razredbena tablica selekcija:

* broj kategoriziranih športaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju športaša koji nastupaju u pojedinom športu, odnosno o tehnologiji športa.

Iz ove razrade proistekli su dalji programski izvodi za namjene kao što su korištenje športskim objektima, stručni rad, natjecanja i opsluživanje programa.

5.1 . Korištenje športskim objektima

Program treninga ostvaruje se u gradskim športskim objektima te djelomično u školskim športskim prostorima. Prilikom realizacije osobito se skrbi o korištenju objektima od posebnoga interesa za zagrebački šport. To ponegdje rezultira i jačom financijskom podrškom nego što bi športovi koji se tim objektom koriste (npr. klizanje, hokej na ledu), zasluživali po programskim kriterijima. Normativi za satnicu korištenja objektima za kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazan je u tablici na sljedećoj stranici.

5.2. Stručni rad

Stručni rad sa športašima povjeren je trenerima, bilo profesionalcima, bilo honorarno angažiranim voditeljima. Angažman profesionalnih trenera ovisan je o ocjeni kvalitete godišnjega programa. Normativi za satnicu korištenja stručnim radom za kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici.

*prioritet u angažiranju profesionalaca imaju športovi I. i II. razreda te tehnološki složeniji športovi posebno značajni za TZK

Ovako primijenjenim normativima postići će se željena selektivnost u programskom praćenju velikih u odnosu na male športove, što je uobičajena posljedica programiranja u restriktivnim uvjetima u kakve šport sve više zapada. Međutim, ovim se načinom ipak pokušalo uravnotežiti tradicijske stavove gradske i nacionalne športske javnosti sa širim europskim, pa čak i svjetskim okruženjem koje različitim medijskim putovima govori o tome da se tradicionalna domaća podjela na "veliko" i "malo" u športu ne mora poklopiti s globalnim viđenjem športskih prioriteta.

5.3. Dodatne pripreme športaša

Program dodatnih priprema športaša u prvome je redu namijenjen vrhunskim športašima za koje se osnovano procjenjuje da će uspješno nastupati na natjecanjima na kojima će predstavljati šport grada i Hrvatske, seniorskim klupskim selekcijama koje nastupaju u europskim natjecanjima ili u prvenstvu Hrvatske reflektiraju na naslov prvaka u športu I. razreda. Program će podržavati i perspektivne športaše za koje je procijenjeno da imaju izgleda za vrhunski domet u tekućem olimpijskom ciklusu, a s ovoga programskoga naslova pratit će se i kontrolni nastupi uoči velikih natjecanja.

5.4. Natjecanja

Raspoloživa sredstva posljednjih godina nisu dostatna za realno praćenje troškova natjecanja osim kod selekcija I. i, eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga športa (razred u koji je šport svrstan na temelju osnovnih programskih kriterija), nastoji se sufinancirati pogon domaćih natjecanja, u prvom redu putni troškovi i korištenje športskim objektima, a u manjem opsegu troškovi smještaja.

5.5. Međunarodna natjecanja

Poštujući osobit interes javnosti - i to ne samo športske - za ovu programsku namjenu prema kriterijima raspodjeljuju se sredstva na službena europska klupska natjecanja – u rukometu, vaterpolu, košarci, odbojci i nogometu - te na međunarodna natjecanja selekcija i pojedinaca u pojedinačnim športovima, u kojima će se sufinancirati nastupi pojedinaca i selekcija iz prve tri kategorije, iznimno i četvrte, te perspektivni športaši. Prioritet će se dati selekcijama i pojedincima za koje se argumentirano pretpostavlja da će postići dobre rezultate.

5.6. Športska oprema i rekviziti

Za provedbu programa treninga športaša nužna je odgovarajuća športska oprema i rekviziti ovisno o tehnologiji športa. Godinama se nabava opreme i rekvizita slabije podržavala u odnosu na stvarne potrebe. Savezi i klubovi nabavljali su potrebnu opremu i rekvizite iz vlastitih izvora, a kako su ti izvori uglavnom iscrpljeni treba predvidjeti realnije praćenje ovog programa u skladu s kriterijima o nabavci športske opreme i rekvizita.

Treba istaknuti da se ubuduće ova stavka treba razdijeliti na dvije stavke: športska oprema i športski rekviziti. Razlozi tome proizlaze iz kriterija te iz dosadašnje prakse. Pod športskom opremom podrazumijeva se veća športska oprema vezana uz objekat, dok su športski rekviziti u pravilu sitniji rekviziti za pojedine športove kao što su čamci, skije, bicikli, padobrani, mačevi, puške, zaštitna sredstva, lopte, municija za zračno oružje, loptice za teniske i stolno-teniske škole, vesla i sl.

5.7. Osiguranje i zdravstvena zaštita športaša

Preventivna zdravstvena zaštita športaša financira se kroz djelatnost športske ambulante. Odredbama Zakona o športu postrožene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa samim tim i zadaće liječničkih timova ambulante. Športaši u redovnom sustavu treninga i natjecanja osigurani su od nezgoda i povreda, doduše, na gotovo simbolične iznose, usklađene s proračunskim mogućnostima.

6. Športska rekreacija

Ovim programom, dakako, nije moguće obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "šport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba te je stoga u prvom redu okrenut poticanju športske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Program je usmjeren radu s predškolskom djecom te s odraslima, a provodi se kroz redovne oblike vježbanja, manifestacije, poduku, športske igre i natjecanja te zajedničke gradske programe.

Programi rada s predškolskom djecom provode se kroz redovno vježbanje u igraonicama vezanim uz dječje centre, uključivanje najmlađih rekreativnih vježbača zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, tamo gdje je moguća prilagodba objekata za najmlađe korisnike, te poduku u plivanju i klizanju.

Rad s odraslima provodi se kroz redovno tjelesno vježbanje ciljanih skupina – starijih osoba, mladeži, žena, zatim korektivno vježbanje, aerobiku te programe fitnesa i trima. Športske igre i natjecanja provode se po područnom načelu, u raznim športskim granama uz ligašku organizaciju. Na kraju godine priređuju se završni turniri na gradskoj razini.

Zajednički programi provode se kroz slobodno plivanje i slobodno klizanje, a kod manifestacija postoji programsko razgraničenje na one gradskoga značaja, poput programa “Zagreb na …”, Ljeto 2002. i Svjetski dan pješačenja te nacionalnoga, koje obuhvaća više priredaba među kojima i obilježavanje Svjetskoga dana športa.

Uz ove programe Zagrebački savez športske rekreacije skrbi i o stručnom usavršavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informatičko-promidžbenoj djelatnosti te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

7. Tjelesna kultura i športska aktivnost invalida

i drugih osoba oštećena zdravlja

Program je okrenut korisnicima s posebnim zahtjevima čiji je broj, nakon ratnih godina, nažalost, povećan. Ovaj program ostvaruje u najvećem dijelu Zagrebački športski savez invalida.

Program se u prvom redu bavi članovima koji pokažu sklonosti i sposobnosti za redovan trening i natjecanja te im omogućuje športsko usavršavanje pod stručnim nadzorima, a istodobno se kroz šport provodi socijalna integracija. Plivački šport daje osobito dobre primjere za takav pristup, a veoma su raširena i natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu i kuglanju. Posebno značenje ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata posttraumatskog sindroma ratnih veterana.

8. Održavanje i izgradnja objekata od značenja za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga športa koja je bitan čimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih športskih rezultata. Pod time se u prvome redu podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visokim standardima opremljenosti i održavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskoga značenja, oni dakle na kojima se odvijaju najmasovnije i najkvalitetnije sastavnice zagrebačkoga športa. Odgovarajućim financiranjem programa koji se odvijaju na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina nastojalo se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

Tekući troškovi objekata osiguravaju se kroz programsko korištenje uz utvrđene cijene sata športskoga prostora. Cjenik uzima u obzir ukupne tekuće troškove korištenja, ukupnu moguću satnicu i procjenu dobiti na pratećem poslovnom prostoru.

Investicijsko održavanje objekta planira se sukladno građevinskoj vrijednosti i stanju objekta, učestalosti korištenja, te željenom standardu športske usluge. Ta je problematika osobito vidljiva na složenijim sustavima poput Športskog parka Mladost, Športsko rekreacijskog centra Šalata, Doma sportova i dr. U situaciji kada je većina objekata gradskog športa stara petnaestak i više godina te stoga zahtijevaju modernizaciju i radikalnije intervencije u infrastrukturu, obnova ovoga građevinskog fonda nameće se kao nužnost.

Poseban je problem zagrebačkoga športa nedostatak određenih, već planiranih, objekata čija se izgradnja prenosi iz jednoga proračunskoga razdoblja u drugo. Tu su u prvom planu izgradnja zatvorenoga bazena, zatim polivalentne športske dvorane te modernog gimnastičkog centra.

9. Stručni rad u športu, te obrazovna i informacijska djelatnost u športu - što je osnova ili je u funkciji realizacije ostalih javnih potreba

9.1. Stručni rad u športu

Program se provodi u skladu s potrebama športskih saveza koji predlažu sudionike za savjetovanja, seminare, tečajeve i dr. Školovanje za zvanje višega športskog trenera provodi se po programu usklađenom sa Fakultetom za fizičku kulturu, a za zvanje trenera u obliku tečaja s obrazovnim centrom Hrvatske olimpijske akademije pri Hrvatskom olimpijskom odboru.

9.2. Informacijska djelatnost u športu

Informacijski sustav zagrebačkog športa, kao dio općeg trenda uvođenja nove tehnologije, uspostavljat će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvođenje internet stranice Zagrebačkog športskog saveza, kao stalno dostupne podatkovne baze zagrebačkog športa, kako njenih sudionika tako i športskih rezultata, snažan iskorak u tehnologiju budućnosti. Također se u okviru ovog programa treba osigurati, sukladno proračunskim mogućnostima i opremanje športskih saveza informatičkom tehnologijom s obzirom na to da su njihova vlastita sredstva ograničena, a ukupno funkcioniranje otežano jer se veliki dio saveza još koristi samo mehaničkim pisaćim strojevima.

V. ZAKLJUČAK

Program javnih potreba u športu Grada Zagreba u nepovoljnoj gospodarskoj situaciji u kojoj su proračunska sredstva dominantan dio financiranja ukupnog športa, usmjeren je razvoju. Zagrebački šport završio je stoljeće s ljudskim kapitalom koji obuhvaća 50.000 djelatnih sudionika, od kojih je 18.000 registriranih športaša i ti će ljudi u spoju stoljeća biti jamac onoga športskog rejtinga koji su Zagrebu desetljećima stvarali njegovi olimpijski, svjetski i europski prvaci. Kao živi organizam, čija je suština u nadmetanju i čiji se vitalitet neprestano provjerava, šport ne može stagnirati te je ta zabluda, svojstvena administrativnom razmišljanju, samo uvod u opću recesiju sustava. Upravo stoga, razvojna je orijentacija nezaobilazna.

Programski ciljevi koje smo istakli u ovome dokumentu podrazumijevaju tri osnovna zadatka: podršku zagrebačkom športskom pomlatku, kao širokoj osnovi iz koje izrastaju perspektivni športaši i buduće zvijezde zagrebačkoga športa; zatim podršku vrhunskim kolektivima i pojedincima, onima koji predstavljaju športsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i promidžbom športa doprinose njegovom razvoju te poticanje mnogobrojnog uključivanja u šport onih kojima rezultat nije u prvome planu, kao što su djeca i mladež, te građanstvo. Gospodarsko okruženje u kojem šport godinama živi uvjetuje daljnje reduktivne postupke u programiranju. Promotrimo li učinke toga na drugom programskom cilju, koji je svakako najuočljiviji, primijetit ćemo da se proračunska skrb sve više koncentrirala samo na usku športsku kvalitetu pri čemu su se oni koji nisu uspijevali zadovoljiti takve postrožene kriterije morali zadovoljiti znatno skromnijom proračunskom potporom. Međutim, očuvanje pozicija najpopularnijih športskih kolektiva poput NK Zagreb, NK Dinamo, KK Cibona VIP, RK Zagreb, HAVK Mladost, HAOK Mladost, dakle profesionalnih športskih pogona, ovisit će ipak o njihovom snalaženju na tržištu i prilagodbi njihovih zahtjeva gospodarskoj stvarnosti.

Zagrebački športski djelatnici dokazali su se u priređivanju velikih športskih priredbi od kojih su neke postale dio gradske tradicije, a u fokusu ovoga programskoga područja ostaju velike međunarodne i tradicionalne gradske športske priredbe.

Preduvjet za ostvarivanje ovih ciljeva jest izdvajanje dovoljno sredstava iz gradskoga proračuna i gradnja prioritetnih športskih sadržaja - zimskoga olimpijskog plivališta, polivalentne športske dvorane, te modernoga gimnastičkog centra. Pri tome treba znati da bez novih športskih objekata nema športske djelatnosti, ali jednako tako športski objekti nemaju svrhe u slučaju gušenja športske djelatnosti.

KLASA: 400-06/01-01/88

URBROJ: 251-11-04-01-22

Zagreb, 13. prosinca 2001.

Predsjednik

Gradske skupštine

Dr.sc. Velimir Srića, v.r.

Prilog 1