Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 1/01)

Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98 i 61/00) i članka 36. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99) Gradska skupština Grada Zagreba na 8. sjednici, 30. siječnja 2001. godine donijela je

PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE

STANJA U PROSTORU GRADA

U Zagrebu se teži stalnom poboljšanju materijalnog i duhovnog blagostanja i kvalitete života, s učinkovitim i visokoprofitabilnim gospodarstvom usmjerenim i na širi zagrebački i hrvatski prostor. Također se teži da Zagreb bude grad s urbanim funkcijama visokog standarda, odnosno s visokim urbanim i komunalnim standardom stanovništva. Grad će težiti gradnji stabilnog tržišnog sustava poslovanja, oživljavanju i bitnom povećavanju gospodarskih aktivnosti, te jačem uključivanju u međunarodnu razmjenu.

U svemu tome gradski je prostor osobito vrijedno, ali ograničeno dobro (resurs). Dosadašnjim korištenjem dio prostora je neodgovarajuće potrošen, te će se u budućnosti organizirati učinkovitija kontrola korištenja toga vrijednoga gradskog resursa.

U tom pravcu Grad će i u iduće dvije godine, pored osiguranja neophodnog minimuma komunalnog i drugog infrastrukturnog standarda građanima i gospodarskim poduzetnicima, osiguravati usklađen razvitak u prostoru, opremati, obogaćivati i štititi prostor, uz stanovništvo jedan od najvrednijih gradskih resursa, te uvoditi poticajne i druge mjere za postupno uređenje i razvitak gospodarskih i drugih djelatnosti, osobito u domeni socijalnog stanovanja.

Formiranje takve strukture Grada, koja bi adekvatnije izrazila aktivnosti i funkcije, olakšala tokove i komunikacije i pružila dovoljno široku osnovicu za kvalitetni razvitak, traži veću samostalnost Grada u donošenju mjera za poticanje razvitka i kapitalnih ulaganja, osiguravanje većih, posebno izvornih prihoda Grada za financiranje tekućih i razvojnih gradskih funkcija, te do eventualne nove regionalizacije Hrvatske, unapređivanje suradnje sa svojim neposrednim okruženjem - Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom.

1. POLAZIŠTA U PLANIRANJU RAZVITKA I PROSTORNOG

UREĐENJA GRADA

Iskustva iz proteklog dvogodišnjeg razdoblja, u odnosu na ostvarivanje ciljeva tadašnjeg Programa mjera, pokazuju da se posebna skrb mora i nadalje posvećivati sljedećim elementima unapređivanja stanja u prostoru:

- očuvanju identiteta i održivom razvitku Zagreba kao nacionalnog središta, usklađivanju razvitka Zagreba s razvitkom gravitacijskog i utjecajnog područja stalnim poboljšavanjem materijalnog i duhovnog blagostanja i kvalitete života s visokim urbanim i komunalnim standardom;

- ulozi Grada u ravnomjernijem razvitku Hrvatske;

- ulozi Grada Zagreba u povezivanju osobitosti hrvatskih prostora, gradova i zavičaja u nastupu Hrvatske pred svijetom kroz znanstvene, kulturne i državne institucije, u njihovoj suradnji i povezivanju na području znanosti, kulture i političkim kontakatima;

- određivanju sustava središnjih naselja i mjera za ubrzavanje njihova razvitka, povećavanjem atraktivnosti središnjih i drugih naselja na području Grada, poboljšavanjem društvene i komunalne infrastrukture (školstvo, zdravstvo, socijalna i duhovna skrb, kvalitetna opskrba), te formiranjem mjesta za okupljanje;

- uspostavljanju ravnoteže između izgrađenih i neizgrađenih prostora, te ograničavanju širenja građevinskih područja uvažavajući povijesne matrice naselja, unapređivanju uvjeta i načina korištenja gradskih područja, utvrđivanju granica kompatibilnosti radnih i drugih sadržaja sa stanovanjem, formiranju zona za posebne razvojno zanimljive sadržaje (komercijalni centri, tehnološki parkovi i dr.);

- očuvanju prirodnih i povijesnih vrijednosti te zaštiti okoliša - sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroženih vrijednosti i to povijesne jezgre grada Zagreba i drugih povijesnih naselja, zatim Medvednice, rijeke Save i biološke raznolikosti unutar gradskog područja kao što su Savica, Bundek, medvednički potoci i reljefna raznolikost, park šume, te očuvane manje šumske površine;

- osiguravanju prostora i koridora za prometnice, energetiku i komunalnu infrastrukturu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom - rekonstrukcijom i dograđivanjem komunalno-prometnih građevina radi stvaranja uvjeta za prometno čvorište međunarodnog, državnog i regionalnog značenja, te poboljšavanju prometne i druge povezanosti prigradskih i drugih prostora;

- uz skrb o gradnji - većem opsegu uređivanja novih i održavanja postojećih parkovnih površina;

- utvrđivanju smjernica za prostorno uređenje za područja preintenzivne gradnje i rekonstrukcije (središte Trešnjevke i dr.);

- onemogućavanju gradnje vrijednostima Gradu neprimjerenih sadržaja kao što su npr.: skladišni prostori, te sadržajem, ekološkim smetnjama i veličinom neprimjereni radni pogoni i obrt u zonama gdje preteže stanovanje;

- sustavnom i učinkovitom unapređivanju prvenstveno javnoga gradskog prometa, uz mjere ograničavanja dostupnosti središnjih gradskih područja automobilima;

- prostornim planovima usmjeravati gradnju i uređivanje garaža i parkirališta prigodom nove gradnje, kako se ne bi nastavilo opterećivati javne gradske površine automobilima;

- skrbi za omogućavanje korištenja gradskih prostora osobama s teškoćama u kretanju;

- sustavnom zalaganju Grada, za donošenje zakona i podzakonskih akata koji će omogućiti tzv. urbanu komasaciju i učinkovitiju provedbu izvlaštenja u skladu sa Strategijom prostornog uređenja Hrvatske, kako bi se mogli provoditi detaljniji dokumenti prostornog uređenja, umjesto građenja kojim se isključivo uvažavaju vlasničke parcele, čime se devastira prostor;

- učinkovitijem djelovanju inspekcijskih službi koje skrbe o prostornom uređenju Grada.

2. USMJERAVANJE GRADNJE I UREĐENJA

PROSTORA GRADA

S obzirom na cilj povećavanja kvalitete življenja u Gradu te na već postojeću infrastrukturu i interese domaćih i stranih investitora, gradski će se prostori uređivati, uz sustavno "dovršenje" postojećih gradskih prostora u obliku interpolacija, zamjena i rekonstrukcija pojedinih zona i objekata. U skladu s tim teži se ravnomjernijem razvitku Grada, kompletiranju urbane infrastrukture u gradskim četvrtima u skladu s njihovim fizionomijskim osobitostima.

Uz gradnju pojedinačnih objekata i uređivanje pojedinih prostora, što je vidljivo iz programa i ulaganja u pojedine djelatnosti, uređenje javnih prostora kojima prethode urbanističko-arhitektonski natječaji, glavna područja prostornog uređenja u Gradu bit će:

- stvaranje pretpostavki za stambenu gradnju odgovarajućih tipologija s osiguravanjem društvenog i komunalnog standarda, te naglaskom na kvaliteti i racionalnosti gradnje, te uređenosti parcele i okoliša;

- osiguranje prostora za organiziranu socijalnu gradnju;

- atraktivni gradski prostori uz gradske avenije, za potrebe lako dostupnih poslovnih i javnih sadržaja, bez gradnje skladišnih prostora. Posebno vrijedna zona u tom prostoru je bivša vojarna uz Zagrebačku ulicu gdje se planira gradnja trgovačkih, zabavno-rekreacijskih, stambenih i sličnih sadržaja;

- prostori uz Aveniju Dubrovnik popunit će se s poslovnim, javnim i drugim sadržajima. U tom se prostoru predviđa početak realizacije svjetskoga trgovačkog centra s gradskim kongresnim centrom i hotelom, te poslovnim i javnim sadržajima u prostoru Središća, s novim kompleksom Muzeja suvremene umjetnosti;

- uređivanje kompleksa nekadašnje vojarne u Selskoj, sa stambenim i poslovnim sadržajima;

- sustavno popunjavanje radnih zona Žitnjak, Jankomir i radne zone Sesvete, te drugih radnih zona, radnim i drugim sadržajima, uz uvjete najviših ekoloških i tehnoloških kriterija;

- uređivanje “Trga domovinske zahvalnosti” s gradnjom podzemne garaže i uređivanjem zapuštenog prostora Paromlina te Željezničkih radionica;

- urbano kompletiranje gradskog prostora tzv. "urbane obnove" između željezničke pruge i Save (Trnje, Trešnjevka-sjever i jug, Stenjevec, Peščenica-Žitnjak i Donja Dubrava) novim sadržajima, uz oplemenjivanje prostora, poboljšavanje prometne povezanosti, s prednostima korištenja željeznice za bolju dostupnost;

- komunalno opremanje sjevernih i južnih gradskih zona radi zaštite prirodnih vrijednosti u njima. U južnim prigradskim dijelovima Brezovice i u dijelu Novog Zagreba-zapad, korisno je povećavanje gustoće unutar postojećih građevinskih područja naselja s obzirom na to da se time osigurava bolja kvaliteta života i olakšava komunalno opremanje;

- Zagreb ima potrebu izgradnje veletržnice poljoprivrednih proizvoda i to:

veletržnica mesa (Zagrepčanka), voća i povrća (Žitnjak), cvijeća, ribe i mlinarsko-pekarskih proizvoda;

- suradnjom Grada i nadležnih pravosudnih institucija, Trgovačkog suda u Zagrebu, potrebno je stvoriti pretpostavke da se pri tijelima Grada Zagreba evidentiraju slobodni proizvodni, skladišni, prodajni i zemljišni prostori u vlasništvu pravnih osoba nad kojima se provode stečajni postupci.

3. BESPRAVNA GRADNJA

Analizom prostora i tipologije bespravne gradnje, te učinkovitosti administrativnih mjera "izmjena planova" za legalizaciju bespravne gradnje koje su je pretvorile u "planiranu" bespravnu gradnju uz nepostojanje niza drugih mjera, ustanovljeno da se u stvarnosti ništa ne mijenja, dapače rezultira još gušćom i kaotičnijom izgrađenošću područja.

Defekti takve procedure su višestruki:

1/ Kaotična slika Grada se povećava, a u novijem ustroju privatnog vlasništva dramatičnija je nego prije.

2/ Grad troši proračunska sredstva na opremanje zona Grada do kojih je vrlo često teško i skupo doći s magistralnom infrastrukturom, s tim da neki defekti tog teritorija ostaju i dalje (npr. veze s gradom - javni promet i sl.).

3/ Grad stimulira "socijalu" bez pravog uvida u tu "socijalu".

4/ Bespravna gradnja troši u pravilu kvalitetni gradski prostor, poteze uz velike gradske prometnice (gdje bi se mogle programirati druge gradske aktivnosti) ili ulazi u "urbanu prirodu" (podsljemenska zona i zona Save).

5/ Slika Zagreba kao grada se devalvira.

Temeljem Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Zagreba od 7. rujna 2000., a u skladu sa zaključcima Vlade Republike Hrvatske o sanaciji bespravne gradnje, izrađuje se program mjera za sređivanje stanja. Cilj programa je omogućavanje legalizacije što većeg broja bespravno izgrađenih objekata, sprečavanje daljnje bespravne gradnje, te njezino preveniranje između ostalog i stvaranjem uvjeta za socijalnu gradnju.

Temeljna pretpostavka za realizaciju socijalne gradnje samogradnjom ili na druge načine je osiguranje odgovarajućeg gradskog zamljišta.

4. ZADACI I MJERE NA POJEDINIM PODRUČJIMA

4.1. Gospodarstvo

1) Osnovne pretpostavke razvitka polaze od potrebe promjene strukture gospodarskih djelatnosti u prostoru Grada s težištem na sektorima na kojima intenzivno dolaze do izražaja informacije i znanje. Već prisutno i vrlo izraženo opadanje značenja industrije će se nastaviti uz stalni razvoj i porast značenja djelatnosti koje pružaju osobne, poslovne i infrastrukturne usluge.

Dostignuta razina koncentracije i raznolikosti aktivnosti u Gradu Zagrebu realno je snažna osnovica za daljnji razvitak. Ciljevi su usmjereni ka transformaciji zatečene gospodarske strukture Grada, uz razvitak zagrebačkom prostoru primjerenih gospodarskih sadržaja. U skladu s tom pretpostavkom, strategija gospodarskog razvitka i instrumenti njegova poticanja i usmjeravanja moraju se temeljiti na punom poštivanju različitih kriterija: profitnih, sektorskih, ekoloških i urbanoloških.

To znači da će Grad omogućavati prostorno uređenje i poticati razvitak za djelatnosti:

- u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal - sustavno usvajanje, razvijanje i primjena znanja;

- u kojima se lokacijske, zemljopisno-prometne, energetske i druge pogodnosti najbolje mogu iskoristiti;

- koje racionalno koriste prostor;

- koje nisu energetski zahtijevne i prometno su primjerene;

- koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša;

- koje su usmjerene na poduzetničko korištenje inovacija;

- koje su izvozno orijentirane, visokoprofitabilne i privlače kapital i modernu tehnologiju;

- koje su zasnovane na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluge;

- koje zapošljavaju nositelje visokokvalificiranoga stručnog rada, osobito mladež;

- koje ne izazivaju priliv stanovništva;

- koje su usmjerene na tržišno verificiranje kvalitete proizvoda i usluga;

- koje imaju obilježja regionalne posebnosti, tj. tradicionalni zagrebački proizvod ili uslugu;

- koje materijalno daju potporu funkcioniranju Grada i države;

- koje Grad Zagreb uključuju u Europu.

U tržišnim odnosima Grad može mjerama iz svoje nadležnosti, te preko državnih tijela poticati ili ograničavati razvitak onog gospodarstva koje je imanentno gradskom prostoru. Poticajnim mjerama i instrumentima Grad će se postavljati kao poduzetnik - "dioničar" koji, uz početne inicijative, otvara prostor za privatnu inicijativu i privatno poduzetništvo, uz maksimalnu liberalizaciju poduzetništva i uspostavu učinkovitih mehanizama i institucija financijsko-gospodarske i urbanističke regulative.

Poželjni i korisni sudionici razvitka su djelatnosti koje će nalaziti optimalne pogodnosti za situiranje u Gradu i moći podnositi veće lokacijske troškove na prostoru gradske aglomeracije, pridonositi raznolikosti aktivnosti u Gradu te jačanju slojevitosti namjena.

Težit će se planiranju prostornog razvitka po načelu pretežitosti i predodređenosti prostora za određene namjene primjerene temeljnim značajkama prostora, uz oštre kriterije o potrošnji sirovina i energije, zaposlenosti, sudjelovanja znanja i zaštite prostora i okoliša.

Uspostavljanje ravnoteže u prostoru planira se disperzivnim rasporedom gospodarskih sadržaja manjih dimenzija, primjerenijih prostornoj strukturi, uz maksimalno korištenje napuštenih objekata u urbanoj strukturi i dosad neiskorištenih prostora na kojima je bila planirana gospodarska namjena. Tako se bez bitnih promjena osnovnih značajki već formirane prostorne strukture predviđa poboljšavanje kvalitetnih značajki i racionalnije korištenje angažiranog prostora (neuređeni i neizgrađeni prostori, napušteni i prazni proizvodni objekti, spontano formiranje poduzetničkih centara). Vrednovanjem mogućnosti i određivanjem uvjeta za uklapanje malih i srednjih sadržaja u stambene i druge namjene povećat će se slojevitost sadržaja i broj funkcija u pojedinim prostorima. Veliki i veći proizvodni i poslovni sadržaji predviđaju se usmjeravati, odnosno razvijati u za to predviđenim gospodarskim zonama.

2) Osnovni su ciljevi razvitka turizma Grada Zagreba, kao jedne od vrlo važnih djelatnosti, potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala Zagreba i njegova užeg i šireg okruženja. Tu se posebna pozornost usmjerava na kulturno-povijesne i prirodne resurse. Slijedi drugi osnovni cilj unapređivanje prepoznatljivosti turističkog tržišta Zagreba, posebno na međunarodnim turističkim tržištima, te uključivanje Zagreba u krug atraktivnih srednjoeuropskih gradskih turističkih destinacija. Uz te osnovne ciljeve razvitka zagrebačkog turizma važno je i stvaranje prepoznatljivog "imagea" Grada Zagreba dobro pripremljenom i provedenom turističkom propagandom.

Uz unapređivanje "imagea" Grada radit će se i na suvremenom urbanom opremanju prostora: međunarodni aerodrom najviše razine, kolodvor, prometna rješenja, gradski i prigradski prijevoz, uređivanje pojedinih gradskih dijelova, urbana oprema i drugo, a sve u skladu s novim gradskim internacionalnim funkcijama.

Zbog rasta standarda i povećavanja platežne moći naših građana te dolaska bogatijih turista potrebno je osigurati kvalitetnije i sadržajnije športsko-rekreacijske objekate. Prema tome, potrebno je rezervirati i brižljivo čuvati svaki privlačni prirodni prostor u bližem i daljem okruženju: park-šume Maksimir, Medvednica; vodene površine Jarun i Bundek, maksimirska jezera, jezera Čiče, Bedekovčina; riječni vodotoci; planinski obronci i šume Plešivice, Samoborskog gorja, Žumberka, Vukomeričke Gorice, bogata vinogradna područja i dr. Jednaku pozornost zaslužuju i mjesta s vrijednim kulturno-povijesnim nasljeđima, kao što su stari gradovi, spomenici, muzeji, galerije, sakralni objekti, dvorci i drugo. Sve je to važna osnovica za potpuniju turističku valorizaciju Zagreba.

3) Na području rudarstva, potrebno je:

- dovršiti izradu Rudarske osnove Grada Zagreba, odnosno Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama;

- temeljem izrađenog Katastra mineralnih sirovina Grada Zagreba, u prostornoj dokumentaciji propisati mjere zaštite resursa;

- u prostornu dokumentaciju uvrstiti obradu mineralnih sirovina, kojom će se osigurati prostorno planske pretpostavke svrhovitog gospodarenja mineralnim sirovinama i njihove zaštite;

- suzbijati ilegalno tržište mineralnim sirovinama;

- angažmanom na afirmaciji komparativnih prednosti pojedinih postojećih rudarskih objekata za lociranje nekih komunalnih sadržaja (deponije otpada, športsko-rekreacijski objekti, prostori posebne namjene, itd);

- izraditi program sanacije i revitalizacije prostora narušenih rudarskim djelatnostima;

- izraditi idejni projekt povezivanja informacijskih sustava gospodarenja mineralnim sirovinama.

4) Izgradnja nove Veletržnice voćem, povrćem i cvijećenm temeljna je karika u sređivanju odnosa u prometu svježih poljoprivrednih proizvoda. Veletržnica za voće, povrće i cvijeće, jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih objekata (značenje veletržnice i nije ponajprije komunalno), ne samo u prometu voća i povrća, nego i u sređivanju stanja na tržištu u smislu zaštite potrošača, kroz klasifikaciju proizvoda i standarde pakiranja, a time i cijenu adekvatnu kvaliteti, kontrolu zdravstvene ispravnosti i osobito kroz kontrolu tokova roba i na ime toga u ostvarivanju fiskalnih prihoda. Izgradnja ove institucije temelj je bržem razvoju djelatnosti prerade, a posebno pakiranja svježih poljoprivrednih proizvoda.

Izgradnja infrastrukturnih objekata i u ostalim područjima plasmana poljoprivrednih proizvoda, svježih ili prerađenih, neophodna je upravo radi poticanja proizvodnje, kontrole zdravstvene ispravnosti, ujednačavanja kvalitete i reguliranja prometnih tokova i tokova novca. U tom smislu dominantno mjesto pripada prometu svježeg mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina, prometu morske i slatkovodne ribe, vina i alkoholnih proizvoda, te voćnih sokova.

Povećanje broja infrastrukturnih objekata navedene namjene u gradu Zagrebu je tim značajnije što nije potrebno ulagati značajnija sredstva, nego se za dio navedenih aktivnosti može adaptirati postojeća veletržnica i hladnjača na lokaciji Slavonske avenije;

"Program poticanja razvitka obiteljskih seljačkih gospodarstava", nastavljajući se na to, predlaže proširenje poticanja kreditiranja i to bilinogojstva, opreme za bilinogojstvo, poljoprivredne mehanizacije i opreme, te opreme za preradu i doradu u podrumarstvu, stočarstvu i opreme za stočarstvo.

Sredstva za program osigurat će se udruživanjem sredstava Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo kao jamstvenog pologa koji bi se kod Privredne banke Zagreb multiciplirao četiri puta. Razliku kamata od plasiranih kredita prema raznim namjenama subvencionirao bi Grad Zagreb.

Šumama Grada gospodarit će se prema važećim Gospodarskim osnovama putem šumarija na području Grada Zagreba, te prema posebno izrađenim osnovama za park- šume Grada Zagreba koje uređuje J.P. Hrvatske šume – radna jedinica Hortikultura Zagreb. Sve gospodarske osnove kojima ističe rok važnosti revidirat će se u skladu s Zakonom o šumama a očekuje se potpora svih relevantnih subjekata u šumarstvu kao i šire zajednice u oblikovanju "Programa za gospodarenje šumama" koji se odnosi na privatne šume.

4.2. Komunalno gospodarstvo i promet

4.2.1. Komunalni i prometni infrastrukturni sustavi su vrlo važan čimbenik u svekolikom i gospodarskom razvitku Grada, te zaštiti prostora i okoliša, jer oni, na različte načine, mogu utjecati na postizanje općih ciljeva prostornog razvitka Grada Zagreba. Dobra opskrbljenost komunalnim proizvodima i uslugama te dobra prometna povezanost pridonosi atraktivnosti i konkurentnosti zagrebačkog prostora za alokaciju proizvodnih, poslovnih, društvenih i upravnih sadržaja različitog značenja od regionalnog i nacionalnog do međunarodnog. Uključivanje Hrvatske u europske integracije i međunarodne poslove traže od Zagreba visok standard urbane i infrastrukturne opremljenosti, te dobru povezanost kako s okolinom, tako i s drugim gradovima i prostorima u Hrvatskoj, te glavnim gradovima i gospodarskim središtima drugih država.

Da bi Zagreb udovoljio navedenom zahtjevu, nastojat će se aktivnostima u komunalnom gospodarstvu ostvariti sljedeći ciljevi:

- gradnjom i rekonstrukcijom objekata komunalne i prometne infrastrukture te nabavom suvremenih vozila za javni gradski prijevoz poboljšati kvalitetu življenja u cijelom Gradu;

- ubrzati komunalno opremanje substandardnih gradskih područja;

- tehničko-tehnološki poboljšati komunalne i prometne sustave;

- valorizirati vlastite resurse;

- komunalnim opremanjem ostvariti uvjete za prostorni razvitak pojedinih gradskih područja u skladu s prostornim planovima;

- unapređivati zaštite prirodnih resursa, posebno vode, tla i zraka;

- ustupati pojedine komunalne objekte, djelatnosti ili funkcije privatnom sektoru na temelju analiza učinkovitosti takvih ustupanja.

Izgradnja i rekonstrukcija, te nabava opreme s temeljnim ciljem poboljšavanja kvalitete života građana i unapređivanje zaštite prirodnih resursa na području Grada, prioritetno se treba obavljati na temelju sljedećih kriterija:

- završetak započetih investicija uskladiti s postojećim kapacitetima radi optimalnog korištenja kapaciteta i definiranja "pragova" prostornih mogućnosti;

- u već izgrađenim gradskim dijelovima poboljšavanje opremanja komunalnom infrastrukturom;

- izgradnja komunalno-prometnih objekata za objekte od posebnog gradskog interesa;

- opremanje substandardnih dijelova Grada egzistencijalnim objektima komunalne infrastrukture;

- zaštita podzemnih voda, posebno rješavanjem problema zbrinjavanja otpada, te sanacijom postojećih legalnih i nelegalnih deponija;

- gradnja sustava odvodnje s pojačanim mjerama zaštite posebice na cestovnim prometnicama u blizini vodocrpilišta;

- povećavati opseg istražnih radova za vodocrpilište Črnkovec radi ocjene stupnja poboljšanja kakvoće podzemne vode, kao rezultata provođenja radova na sanaciji smetlišta Jakuševec;

- izgradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- unapređenje javnoga gradskog prijevoza, posebno tramvajskog, autobusnog i željezničkog;

- obnova i modernizacija voznog parka, pogušćenje mreže te izgradnja suvremenoga informacijskog sustava javnoga gradskog prijevoza;

- poboljšanje upravljanja prometom, prvenstveno optimizacijom propusnosti raskrižja i provođenje mjera upravljanja parkiranjem u središnjem gradskom prostoru;

- izgradnja kraćih uličnih spojeva kojima se poboljšava protočnost postojeće ulične mreže.

Na osnovi dogovorenih zajedničkih i posebnih - pojedinačnih kriterija utvrđivati će se prioriteti u izgradnji, nabavi opreme i rekonstrukciji među i unutar djelatnosti.

U stalnom dograđivanju organizacije radi učinkovitijeg obavljanja ovih djelatnosti, poticat će se sljedeće zadatke i mjere:

- poslovanje maksimalno prilagođavati tržišnim kriterijima, bez obzira na to što se ove djelatnosti ne mogu u potpunosti prepustiti tržišnim uvjetima;

- planove izrađivati i pratiti za ukupnu djelatnost, ne odvajajući izgradnju od održavanja;

- razvitak gradske komunalne i prometne infrastrukture utvrđivati za duže razdoblje;

- razvitak ovih sustava kompleksno promatrati u prostoru, tj. cjelovito sagledavati teritorijalne, funkcionalne, simboličke i normativne strane razvitka ovih sustava, te poštivati njihov cjelovit funkcionalno-namjenski kontekst;

- planove i programe ovih djelatnosti temeljiti na znanstvenim i stručnim podlogama, te na financijski, tehnički, dokumentacijski i organizacijski realnim prepostavkama;

- strogim mjerama zaštite i vodonepropusnim odvodnim sustavima, onemogućiti zagađivanje vodocrpilišnih područja, te općenito ostvarivati uvjete zaštite voda od onečišćenja tehničkim, prostornim i normativnim mjerama uređivanja sliva Grada Zagreba;

- utjecati kaznenim mjerama na industrijske i druge zagađivače koji nemaju riješeno pitanje zaštite voda, da saniraju vodonepropusne kanalizacijske sustave, izgrade uređaje za predobradu otpadnih voda, a odlaganje otpada i druge radnje usklade se zakonskom regulativom;

- poticati kvalitetnije tehničko-tehnološke sustave na razini instalacija i građevina i poticati inovacije i tehnološki napredak koji doprinose zaštiti okoliša;

- racionalizacijom potrošnje svih vidova energije, restrukturiranjem i modernizacijom gospodarstva, te kvalitetnijim načinom gradnje, utjecati na smanjenu potrebu za energijom;

- hidrotehničkim i prostornim uređivanjem rijeke Save omogućiti višenamjensko korištenje voda i kvalitetnu zaštitu od poplavnih voda;

- osiguravanje odgovarajućih prostora za objekte i uređaje sustava za gospodarenje otpadom, a posebno osiguravanje lokacija za spaljivanje i trajno odlaganje otpada u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora;

- inicirati donošenje podzakonskih akata koji još nisu doneseni, a neophodni su za kvalitetno obavljanje poslova u svezi sa zaštitom voda od zagađivanja.

4.2.2. Polazište u sastavljanju programa mjera u području prometa je:

-unapređenje javnoga gradskog prijevoza putnika i nemotoriziranih oblika

kretanja,

-povećanje propusne moći ulične mreže i

-povećanje sigurnosti u prometu.

U skladu s polazištima poredane su grupe aktivnosti od a do e.

a. Javni gradski prijevoz

- obnova i modernizacija autobusnog i tramvajskog voznog parka niskopodnim vozilima,

- izgradnja suvremenoga informacijskog sustava koji uključuje postavu informativnih displeja na stajalištima javnog prijevoza a prvenstveno na okretištima tramvaja i tramvajsko-autobusnim terminalima,

- rekonstrukcija i popravak postojećih tramvajskih pruga (Maksimirska, Ilica,

Draškovićeva, Ul. Republike Austrije, Ozaljska, Savska, Medveščak i Ksaver),

- osiguranje prioriteta tramvajskim vozilima na semaforiziranim raskrižjima

- izgradnja tramvajskog spoja produženom Ulicom Črnomerec od Ozaljske do Horvaćanske,

- izgradnja tramvajskog spoja Praška-Jurišićeva na Trgu bana Josipa

Jelačića,

- povećanje kapaciteta na liniji gradske željeznice (HŽ Podsused- Sesvetski

Kraljevec). Rekonstrukcija i opremanje stajališta, nabava voznog parka -

sufinanciranje,

- osiguranje prostora (odgovarajuće površine) i, u suradnji sa zainteresiranim subjektima ili samostalno, izgradnja modernog prometnog vježbališta za osposobljavanje kandidata za vozače i dodatno osposobljavanje vozača koji imaju vozačku dozvolu.

Kroz faznu realizaciju dugoročno se planira podizanje postojećih željezničkih pruga i objekata na plus prvu razinu (približno +5,50m) te dogradnja nove dvokolosiječne pruge za gradski i prigradski putnički promet na smjeru Zaprešić-Dugo Selo i dogradnja drugog kolosijeka na pravcima Glavni kolodvor-Sisak i Glavni kolodvor-Karlovac.

Zatvaranje financijske konstrukcije ovog velikog investicijskog zahvata planira se kroz partnerski odnos Grada i HŽ-a, u kojem bi zbog financiranja ovog programa Grad preuzeo prostore radionica “TŽV Janko Gredelj, d.o.o.” i Istočnog kolodvora u Heinzelovoj ulici koje HŽ tehnološki napušta.

b. Biciklistički promet

- proširenje biciklističke mreže tako da se današnje biciklističke staze

razbacane po pojedinim dijelovima grada povežu u funkcionalnu cjelinu,

- otvaranje središta grada za bicikliste,

- pokretanje marketinški osmišljene društvene kampanje za unapređenje

biciklističkog prometa.

c. Parkiranje i javne garaže

Ostvarivanje “Park and Ride” programa kroz izgradnju parkirališta za automobile i bicikle na terminalima tramvaja/autobusa i stajalištima gradske željeznice.

Gradit će se javne garaže ispod srednjoškolskog igrališta sa spojem na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici istočno uz Reljkovićevu ulicu, te ispod “Trga domovinske zahvalnosti” i Langovog trga.

d. Program rasterećenja središta grada od motornog prometa

Kontinuirano provođenje mjera upravljanja parkiranjem u središtu grada, posebno podizanjem tarifa za parkiranje, širenjem zona pod naplatom i učinkovitijom kontrolom parkiranja. Dio površina koje zauzima kolni promet prenamijeniti će se za biciklistički promet. Organizirati će se biciklistička parkirališta s mogućnošću posudbe bicikla.

e. Ulična infrastruktura

1. održavanje i rekonstrukcija postojeće ulične mreže nastavljajući ujedno rad na prilagodbi ulica, trgova i drugih javnih prostora osobama s poteškoćama u kretanju,

2. završit će se revizija postojećih gradskih akata i redefinirat će se standardi održavanja cesta, a posebno nakon zahvata u prostoru ispod cesta (prekopavanja), pokrova i kučišta nad ulazima u podzemne instalacije, s naročitim naglaskom na nivelaciji kolnika, kućišta i pokrova okana na kolovozima. Objedinjavanjem izvođenja istovremenih komunalnih zahvata na prometnicama i ispod prometnica optimizirat će se troškovi gradnje i održavanje gradske komunalno-prometne infrastrukture,

3. povećanje propusne moći ulične mreže kroz optimalizaciju rada semaforskih uređaja, dogradnju sustava automatskog upravljanja prometom i gradnjom novih uličnih spojeva,

Gradit će se novi ulični spojevi kako slijedi:

- spoj Selska – Krapinska,

- spoj Vatikanska – Sarajevska,

- dovršetak ulice Poljanice s propustom preko potoka Trnava,

- Branimirova od Heinzelove do Držićeve i od Ul. Grgura Ninskog do Crnatkove,

- križanje: Čulinečka cesta - Branimirova,

- produžetak Samoborske od Oranica do Zagrebačke,

- Šarengradska od Jadranskog mosta do Vukovarske,

- Runjaninova od Crnatkove do Prisavlja,

- Prisavlje od produžene Runjaninove do Ulice Vladimira Ruždjaka i

podvožnjak ispod Držićeve (spoj Prisavlja i Ulice I gardijske brigade-

Tigrovi),

- denivelacija raskrižja Slavonska-Radnička cesta,

- proširenje Ljubljanske avenije za jednu voznu traku od Slavonske do

Puljske,

- proširenje južnog kolnika Slavonske avenije u zoni raskrižja s

Marohnićevom ulicom,

- proširenje istočnog kolnika Ulice Hrvatske bratske zajednice (od

Slavonske do Ulice grada Vukovara),

Pripremat će se dokumentacija za gradnju sljedećih novih uličnih spojeva:

- Baštijanova od Voltinog naselja do Španskog

- Ulica I. B. Mažuranić od ulice Oranice do Selske ceste

- Produžena Ulica Republike Njemačke od ulice Bundek do Ulice grada

Vukovara uključivo novi most preko rijeke Save

- Produžena Ulica grada Vukovara na istok do Čulinečke ulice

- Vatikanska od Ulice Republike Njemačke do Remetinečke

- Mandlova od Branimirove do Ulice grada Vukovara.

Redoslijed gradnje uličnih spojeva utvrđivat će se godišnjim planovima i programima.

4.2.3. Grad Zagreb će nastaviti započete aktivnosti na rješavanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom radi poboljšavanja kvalitete života građana i unapređivanja zaštite prirodnih resursa i okoliša.

Prioriteti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva u idućem razdoblju bit će:

- aktualizacija i verifikacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Zagreba;

- dovršenje treće faze sanacije odlagališta na području Jakuševca (Prudinec);

- utvrđivanje lokacije i pribavljanje potrebne dokumentacije za realizaciju budućeg Centra za gospodarenje otpadom koji uključuje i novi komunalni deponij, te za gradnju spalionice na otpadu;

- rješavanje prostora za potrebe ustrojavanja Centra za odgoj i obrazovanje za okoliš.

Nastavit će se provođenje:

a) mjera izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada

- nastavkom provođenja započetih aktivnosti

b) mjera iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno programa odvojenog sakupljanja

- aktualizacijom Projekta razvoja sakupljanja i tretmana biorazgradivog otpada na području Grada Zagreba

- nastavkom poticanja iskorištavanja biootpada u domaćinstvima

- nastavkom razvitka primarne reciklaže, posebice gradnjom reciklažnih dvorišta (pet na istočnom i tri na zapadnom dijelu Grada) i povećavanjem broja spremnika za odvojeno skupljanje iskoristivog otpada

- obradom otpada u postojećim prostrojenjima (npr. ciglane, elektrane, željezare i sl.)

c) programa odvojenog sakupljanja opasnog otpada

- nastavkom razvitka sustava gospodarenja problematičnim (štetnim) tvarima iz domaćinstava (povećavanje broja posuda za odvojeno skupljanje starih baterija, motornih i jestivih ulja, uljnih filtrata, starih lijekova i dr.);

- opremanjem jednog vozila za sakupljanje opasnog otpada iz kućanstava koje bi obilazilo Grad, uz prethodno točno utvrđeni raspored kretanja i zadržavanja (program MOSKO)

d) gradnje građevina namjenjenih skladištenju, obrađivanju i odlaganju otpada (racionalizacija)

- pridobivanjem lokacije za gradnju Centra za gospodarenje otpadom, uključujući i novo odlagalište komunalnog otpada, kao prioritetom;

- nastavkom priprema za gradnju TE-TO na otpad;

- gradnjom postrojenja za obradu i iskorištavanje građevinskog otpada na lokaciji Prudinec (Jakuševec)

- početkom gradnje postrojenje za fizikalno-kemijsku obradu otpada na lokaciji Kanalski put bb

e) mjera saniranja odlagališta otpada i otpadom onečišćenog tla

- dovršenjem sanacije odlagališta na prostoru Jakuševca prema ugovoru sa EBRD

- izradom katastra otpadom zagađenih područja, te sanacijom divljih odlagališta

f) mjera nadzora i praćenja postupanja s otpadom

- aktualizacijom katastra tehnološkog otpada (osobito opasnog)

- izradom godišnjih bilanci ukupnog toka otpada te mjesečna izvješća.

4.3. Uređenje Grada

1) Na temelju rezultata provedenih natječaja:

- uredit će se Kvaternikov trg, Britanski trg i Trg Francuske Republike;

- započet će procedure za uređenje “Trga domovinske zahvalnosti” te za

redizajniranje Preradovićevog trga;

- izgradit će se javne garaže ispod srednjoškolskog igrališta sa spojem na

Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, istočno uz Reljkovićevu ulicu, te ispod “Trga

domovinske zahvalnosti” i Langovog trga;

- izrađuje se prijedlog novog "Plana rasporeda kioska na području Grada

Zagreba" kao rezultat praćenja stanja u prostoru i potreba građana, uz prijedloge za moderniji i profitabilniji odnos prema zakupu javnih površina i tretiranju djelatnosti u kioscima. Praćenjem stanja predlagat će se izmjene i dopune Plana ukoliko u međuvremenu dođe do značajnijih promjena u prostoru i u uvjetima tržišnog poslovanja.

- izradit će se novi "Plan pokretnih naprava" s prijedlozima tipova pokretnih naprava za različite namjene. Prijedlog ponovnog udjela u davanju mišljenja na tipove i lokacije pokretnih naprava u Gradu;

- kontinuirano će se voditi briga o zadovoljavanju komercijalnih i drugih potreba stranaka što se tiče reklamiranja na zgradama, ali i o pravilnom korištenju pročelja i kako bi se osiguralo nesmetano stanovanje. Radi valorizacije prostora u središnjim ili posebnim dijelovima Grada planira se odrediti poseban tretman pročelja, osobito kada je riječ o reklamnim površinama velikih formata. Potrebno je i izmijeniti neke gradske odluke, jer se sadašnjim načinom rješavanja devastiraju pročelja.

Zbog osnivanja, ali i zatvaranja značajnog broja tvrtki veliki je pritisak da se označe sjedišta tvrtki na javnim površinama. Da bi se to djelotvornije rješavalo predlažu se konkretne dopune gradskih odluka.

Posebno je problematična situacija s velikim brojem panoa velikog formata ("jumbo"), koji već dugo stoje na javnim površinama bez odobrenja, pa se stoga predlaže izrada plana mogućih lokacija i formata tih panoa. U plan je moguće uvrstiti i veći dio postojećih lokacija čime bi se izbjeglo uklanjanje svih panoa postavljenih bez odobrenja. Panoi koji ugrožavaju sigurnost prometa ili su postavljeni na neodgovarajućim lokacijama trebaju se ukloniti.

Radi djelotvornog poslovanja predlaže se osiguranje direktne suradnje s inspekcijskim službama, jer svi napori u postupku planiranja i odobravanja nisu dovoljni, ako ih ne prati odgovarajuća kontrola na terenu.

2) Upravljanje parkovima na području Grada Zagreba povjerit će se Javnoj ustanovi Maksimir, koja je jedina organizacijski i kadrovski osposobljena za upravljanje parkom Maksimir dok za ostale parkove takvo upravljanje nije organizirano.

Racionalnije je upravljanje ostalim parkovima u Gradu povjeriti postojećoj ustanovi nego osnivati nove.

3) Grad će preko svojih tijela inicirati i pokretati aktivnosti na stvaranju kvalitetnijih uvjeta za adekvatnije održavanje i uređenje fasada stambenih i drugih zgrada te obiteljskih kuća i okućnica. U tom smjeru Grad će između ostaloga, preko nadležnih ministarstava pokrenuti inicijativu za ostvarenje zakonskih uvjeta da tu materiju mogu regulirati jedinice lokalne samouprave i uprave u svojim odlukama o komunalnom redu. Ako se to zakonski regulira Grad će izmjeniti i dopuniti Odluku o komunalnom redu. Nakon toga će se izraditi analizu stanja, terminski plan uređenja fasada stambenih i drugih zgrada, te obiteljskih kuća u pojedinim područjima Grada i utvrditi izvore sredstava za financiranje uređenja fasada. Pri izradi analize vodit će se računa da su vlasnici stambenih i drugih zgrada, te obiteljskih kuća osnovni nositelji financiranja uređenja fasada.

Pored toga, za središte Grada izrađivat će se detaljniji urbanistički planovi i posebne provedbene mjere radi uređivanja unutrašnjosti urbanih blokova, koji će omogućiti njihovo otvaranje javnoj namjeni s prioritetnim ciljem ostvarivanja pješačkih i biciklističkih komunikacija te dodatnih poslovnih i kulturnih sadržaja.

4.4. Društvene djelatnosti

4.4.1. Osnovni su ciljevi razvoja društvene infrastrukture ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak te dimenzioniranje, razmještaj i struktura svih oblika društvenih djelatnosti preko ustanova u državnom sektoru. Nastojat će se osigurati optimalni uvjeti smještaja u privatnom i mješovitom sektoru.

Revalorizacija društvenih djelatnosti kao razvojnih resursa koji se tržišno vrednuju i donose dobit, odnosi se osobito na obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo, te se u njima predviđa sljedeće:

- uz plansko širenje mreže gradskih predškolskih ustanova, osigurati lokacije i za gradnju privatnih predškolskih ustanova,

- dinamiku gradnje budućih osnovnih i srednjih škola realizirati u ovisnosti o stambenoj izgradnji te demografskoj, odnosno dobnoj strukturi, izgraditi sportske dvorane i terene u školama koje ih nemaju, izgraditi zamjenske objekte za dotrajale objekte područnih razrednih odjela,

- gradnja i opremanje novih prostora za fakultete koji djeluju na više

(nepovoljnih) lokacija, dogradnja i adaptacija postojećih fakulteta, studentskih domova te dijela domova za smještaj studenata invalida,

- opremati Grad za sportske i rekreacijske potrebe stanovnika i

visokozahtjevne međunarodne sportske razmjere, osigurati prostore za deficitarne sportske sadržaje, graditi u gradskim četvrtima u kojima je izražena potreba za određenim sportskim sadržajima,

- omogućiti proširivanje kapaciteta objekata kulture na postojećim lokacijama i osigurati nove u skladu s mogućnostima i vrijednostima novih inicijativa, stvoriti uvjete koji će povećati konkurentnost Zagreba u kulturi koja zadovoljava najviše kriterije,

- nastaviti sa sanacijom i adaptacijom postojećih objekata u kojima su smještene zdravstvene ustanove te gradnjom novih domova umirovljenika i drugih sustava skrbi o starijim osobama,

- izgraditi župne crkve u župama koje ih još nemaju, odnosno u novoosnovanim župama.

4.4.2. U razdoblju 2001./2002. planira se obaviti sve pripreme i početi izgradnju novih dječjih vrtića na Jarunu, Malešnici, Kustošiji i Sesvetama, dograditi dječje vrtiće Novo Brestje i Sunce-Retkovec, te dovršiti objekti DV Jabuka, Botinec, Središće i Hrvatski Leskovac.

U idućem razdoblju započet će gradnja osnovnih škola u Borovju i Sesvetskim Selima, a dovršit će se objekti u Gornjem Vrapču, Prečkom i Markuševcu. Predviđa se i izgradnja sportskih dvorana u OŠ V. Nazora u Remetama, I. Filipovića i P. Zrinskog, te dogradnja prostora u OŠ V. Žganca u Kozari boku, I. Granđe u Soblincu i OŠ Kašina-Vugrovec te gradnja školskih sportskih terena u OŠ Gajnice, Centru V. Bek, OŠ Jordanovac, L. Matačića, Dugave i F. Galović. Sanirat će se OŠ kralja Tomislava. U OŠ Stenjevec izgradit će se dizalo.

Planira se sanacija dvorane Škole za primjenjenu umjetnost i dizajn, te određivanje zamjenske lokacije za izgradnju športske gimnazije.

Osim adaptacija i sanacija zdravstvenih objekata kojima su takvi zahvati neophodni radi poboljšanja uvjeta rada, te nastavka radova na Novoj bolnici Zagreb Jug, predviđa se i gradnja te opremanje novih zdravstvenih sadržaja u naseljima Prečko (u sklopu dovršenja Društvenog doma Prečko), Žitnjak (novi zdravstveni sadržaji kao dio Doma zdravlja Pešćenica jer će se postojeći rušiti zbog izgradnje prometnice), Borongaj (novi zdravstveni sadržaji kao dio Doma zdravlja Pešćenica, jer postojeći ne zadovoljavaju propisane sanitarno-tehničke i higijenske uvjete), novi zdravstveni sadržaji za gradska naselja Folnegovićevo, Savica Šanci i Borovje koji se šire, te uređenje IV. odjela Psihijatrijske bolnice Vrapče i centralne kuhinje i VI. odjela Psihijatrijske bolnice Jankomir, uređenje stacionara u Domu umirovljenika "Park".

Na području kulture planira se dovršetak radova uređivanja Zagrebačkog kazališta lutaka, dovršenje dvorane KC Susedgrad i DD Travno, sanacije i adaptacije postojećeg objekta KC Novi Zagreb, uređivanje KC Dubrava, sanacija stropa i klimatizacije KD “Vatroslav Lisinski”, nastavak radova na sanaciji krova i fasade Tehničkog muzeja i uređivanju protupožarne zaštite u kazalištu Komedija te uređenje depoa u podrumu Klovićevi dvori, Francuski paviljon u Studentskom centru.

Predviđena je i izrada projektne dokumentacije za Muzej suvremene umjetnosti.

Od kapitalnih sportskih projekata predviđa se nastavak projekta na Sljemenu, osposobljavanje streljane Luže za velika natjecanja, uređivanje veslačke staze na Jarunu, teleskopske tribine u Domu sportova te sanacija krovišta KC “Dražen Petrović”.

4.5. Zaštita vrijednosti prostora i okoliša

Zaštita okoliša

I dalje će se pratiti stanje okoliša da bi se moglo izraditi o tome novo izvješće kao podloga za izradu novog programa zaštite okoliša - LA21. U praćenju i analizi stanja, pored dosadašnje suradnje, intenzivirat će se suradnja s mjesnom samoupravom i javnošću.

Iako bi se Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša - LA21 prema Zakonu o zaštiti okoliša morali sastavljati svake 4 godine zbog kompleksnosti prostora Grada i problema Izvješća se rade svake dvije godine, kako bi se pravodobno reagiralo poduzimanjem prioritetnih mjera zaštite i njihovim unapređivanjem.

Namjera je da se ovako oblikovano Izvješće koristi kao prelazni dokument u četverogodišnjem razdoblju propisanom Zakonom, kako bi se što učinkovitije rješavali problemi prvenstveno zaštite okoliša, ali i izvršilo vremensko usklađivanje prvenstveno s Izvješćem i Programom mjera u prostoru Grada, kao i s drugim gradskim dokumentima i aktivnostima koje iz njih proizlaze.

Zaštita prirode

Od zaštićenih objekata, temeljem Zakona o zaštiti prirode, hortikulturno će se urediti s parkovnom opremom, dječjim igralištem, cvjetnim vrtom te javnom rasvjetom spomenik parkovne arhitekture - Park na Krešimirovom trgu, čija je registracija u tijeku. Rekonstrukcija parka realizirat će se prema izvedbenom projektu Ćirila Jegliča iz 1938. godine.

Izradit će se projekt te izvesti rekonstrukcija Parka Grič čija je registracija u provedbi u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.

Provodit će se postupak upisa u Upisnik zaštićenih dijelova prirode prema prioritetima što ih određuje razina izrađene dokumentacije koja je za to potrebna.

Radi zaštite prirode izradit će se prostorni planovi područja posebnih obilježja, kao i Krajobrazni plan Grada Zagreba, ekološki atlas s pregledom zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode, te pristupiti kartiranju biološke raznolikosti.

Zaštita kulturnih dobara

Program zaštite i očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti brojnih spomenika kulture i prirode Grada Zagreba zasnovan je na Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te usvojenom razvojnom usmjerenju i temeljnoj odrednici razvitka Grada s urbanom obnovom postojećih gradskih prostora i sadržaja, poštujući povijesno naslijeđe, tradiciju i novu ulogu glavnog grada Republike Hrvatske u sustavu europskih nacionalnih i urbanih središta s prirodnim, povijesnim i kulturnim vrijednostima.

Široko zasnovani program rada ostvaruje se u suradnji sa gradskim uredima, zavodima i službama, osobito Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, te Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Sveučilištem, arhivima, muzejima i galerijama u Zagrebu, kao i sa znanstvenicima i stručnjacima angažiranim u sklopu vanjske suradnje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koji će doprinijeti da se i najsloženiji problemi zaštite i očuvanja kulturnih dobara i prirode riješe stručno, u skladu sa najnovijim svjetskim saznanjima na tom području.

Program obuhvaća:

ú izradu konzervatorske dokumentacije – podloga za niz urbanističkih planova Grada Zagreba s povijesnim graditeljskim cjelinama i građevinama, te ekološkom, prirodnom i arheološkom baštinom;

ú izradu elaborata zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode za potrebe urbanističkog plana uređenja Gornji Grad;

ú revitalizaciju Gornjeg grada i Kaptola s najstarijom aglomeracijom najviše spomeničke vrijednosti, te Tkalčićevom ulicom, starom Vlaškom i Opatovinom sa sveobuhvatnom analizom dotrajalosti stare gradske jezgre;

ú urbanu obnovu Donjeg grada sa središnjim trgovima i parkovima "Zelene potkove" nastalim krajem 19. i početkom 20. stoljeća;

ú obnovu i gradnju gradskih trgova s fontanama, javnom plastikom i zelenilom;

ú kontinuirani nastavak zaštitnih radova na obnovi spomenika najviše kategorije, te prioritetne radove sanacije na najugroženijim spomenicima kulture i prirode, te pročelja historicističkih palača "Zelene potkove", u Draškovićevoj ulici, u Ulici kneza Mislava, prilazima baruna Trenka, baruna Filipovića, Palmotićevoj, Petrinjskoj i Đorđićevoj ulici, prema financijskim mogućnostima i planu;

ú izradu konzervatorske dokumentacije i preventivnih zaštita temeljem odredbi novoga zakona, na osnovi novih evidencija i provedene valorizacije kulturnih i prirodnih dobara, zona zaštite područja Grada Zagreba s elementima i uvjetima zaštite posebno podsljemenske zone do Parka prirode Medvednica s povijesnim naseljima: Remete, Gračani, Dedići, Vrapče, Granešina, Bukovac, Markuševec, te dijelovi Novog Zagreba, Trešnjevke i Trnja.

U kontinuitetu obnove kulturnih dobara u Zagrebu u idućem su razdoblju planirani radovi;

GRAĐEVNE SANACIJE I RESTAURATORSKI RADOVI:

- Zdenac života

- Palača Prve hrvatske štedionice Ilica 5

- Fontana Ribar sa zmijom, Jezuitski trg

- Kuća Zakmardi, Domin, Rakodčaj, Habdelićeva 2

- Palača Balbi, Demetrova 11

- Fontana Trg kralja Tomislava

- Fontana “Gljiva”, Trg N.Š.Zrinskog

- Fontana “Blizanci”, Trg N.Š.Zrinskog

RESTAURATORSKI RADOVI:

- Stari dvojezični ulični natpisi u Gornjem gradu

- Jurjevsko groblje

- Spomenik Sv.Jurja – Trg Maršala Tita

- Skulptura Andrije Medulića

OBNOVA PARTERA I HORTIKULTURE PREMA POVIJESNOJ MATRICI:

- Trg sv. Marka

- Zakmardijeve stube i istočni dio Strossmayerovog šetališta

- Gradska vrata Dverce

- Park na Krešimirovom trgu

- Park Grič

Pažnja će biti posvećena i starim gradskim fortifikacijama kao nedovoljno istraženom dijelu zagrebačke kulturne baštine.

5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Na području planiranja temeljna je zadaća izrada novih dokumenata prostornog uređenja Grada u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98 i 61/00).

5.1. Prostorni plan Grada Zagreba

Nakon završetka javne rasprave slijedi obrada pristiglih primjedbi i prijedloga koji će se zajedno sa izvješćem o javnoj raspravi uputiti Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba radi utvrđivanja konačnog prijedloga Plana.

Prije upućivanja prijedloga Plana Gradskoj skupštini Grada Zagreba da ga donese, pribavit će se potrebna mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, te Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i dostaviti sudionicima pisane obavijesti s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i primjedbi.

5.2. Prostorni planovi područja posebnih obilježja

Radit će se na prostornim planovima područja posebnih obilježja, i to za prirodne cjeline:

- Medvednicu,

- Vukomeričke gorice,

- priobalje rijeke Save (krajobraz uz Savu-Savski park),

- Park Maksimir.

5.3. Generalni urbanistički planovi

Generalni urbanistički planovi donijet će se za:

- urbanističku cjelinu grada Zagreba;

- urbanističku cjelinu Sesveta.

Generalni urbanistički plan grada Zagreba

Nakon provedene javne rasprave pripremit će se Izvješće o javnoj raspravi koje će se zajedno s prijedlogom plana uputiti Gradskom poglavarstvu i Gradskoj skupštini da ga donese.

Generalni urbanistički plan Sesveta

U skladu s usvojenom koncepcijom izradit će se Prijedlog Generalnoga urbanističkog plana Sesveta i uputiti u zakonom propisanu proceduru.

5.4. Detaljniji planovi uređenja

Detaljniji planovi uređenja bit će izrađeni prema sljedećim kriterijima:

- obveze iz prostornih planova višeg reda,

- zaštita i sanacija prostora,

- stvaranje pretpostavki za organiziranu stambenu gradnju,

- detaljnija razrada prostora gospodarske namjene

- detaljnija razrada pretežito neizgrađenih prostora (šport, rekreacija,

turizam, groblja, javne zelene i druge površine),

- legalizacija bespravne gradnje,

- povijesna središta župa i povijesni ambijenti naselja za koje su

utvrđena prostorna međupodručja te zone režima zaštite;

- potezi uz glavne prometne pravce - prilaze gradu i avenije;

- gradski projekti.

Planovi će biti doneseni za prostore za koje je, u različitim fazama, njihova izrada u tijeku ili je tek treba započeti i to:

- Urbanistički plan uređenja za područje Kajzerice

- Urbanistički plan uređenja Remetinec-Lanište-Blato

- Urbanistički plan uređenja zone mješovite namjene istočno od Zapruđa

- Urbanistički plan uređenja središta Trešnjevke

- Urbanistički plan uređenja Črnomerec-istok

- Urbanistički plan uređenja Črnomerec-zapad

- Urbanistički plan uređenja Črnomerec-sjever

- Urbanistički plan uređenja Pantovčak-Prekrižje

- Urbanistički plan uređenja radne zone Sesvete

- Urbanistički plan uređenja Vrbani III

- Urbanistički plan uređenja Trnja

- Urbanistički plan uređenja Petruševec

- Urbanistički plan uređenja Gornji Bukovec

- Urbanistički plan uređenja Markuševec

- Urbanistički plan uređenja Oporovec

- Urbanistički plan uređenja Savski gaj

- Urbanistički plan uređenja Trokut

- Urbanistički plan uređenja Burićevo naselje

- Urbanistički plan uređenja parka Novi Zagreb

- Detaljni plan uređenja Jakuševca

- Izmjena urbanističkog plana uređenja Središće-zapad

- Urbanistički plan uređenja slobodne carinske zone Jankomir.

Izvan obuhvata generalnih urbanističkih planova, detaljniji planovi izrađivat će se za prostore:

- površine rezervirane za novu stambenu gradnju i prateće sadržaje: Hrašće, Hrvatski Leskovac, Ivanja Reka, Lučko, Markovo Polje, Odra, Popovec, Soblinec, Resnik, Oporovečke livade, Podsused-Gajnice i dr.;

- površine rezervirane za razvoj novih groblja a prioritetno za: Markovo Polje i

Suhaki;

- gospodarske zone: Hrašće, Hrvatski Leskovac, Sesvetski Kraljevec, Savica- Šanci i dr.

- površine za športsko-rekreacijske sadržaje: Brezovica, Prepuštovec, Soblinec, i dr.

Osim navedenih planova izrađivat će se i donositi i drugi detaljniji planovi prema potrebama prostornog uređenja Grada, a osobito oni čije će donošenje biti obvezujuće nakon stupanja na snagu novog Prostornog plana Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja i generalnih urbanističkih planova grada Zagreba i Sesveta.

Programe - projektne zadatke za izradu detaljnijih planova izrađuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, a verificira Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba.

5.5. Provedbe dokumenata prostornog uređenja

Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša u utvrđivanju lokalnih uvjete obavezno izrađuje, odnosno sudjeluje u izradi programa i uvjeta za uređenje prostora i gradnju novih građevina i infrastrukture i to:

- koji se financiraju iz proračunskih sredstava,

- u slučajevima kad je obvezan ili se provodi urbanističko-arhitektonski natječaj,

- u prostorima od javnog značenja,

- za gradsku autocestu, glavne gradske ulice i gradske ulice,

- za gradske zone gdje se predviđa nova gradnja uz nove javne površine (gdje je potrebno definirati nove ulice, trgove, parkove ili javne sadržaje), i

- u prostornom uređenju većih gradskih cjelina koje se realiziraju kao jedinstven zahvat.

Tijekom ili do izrade detaljnijih planova uređenja upravno tijelo nadležno za izdavanje lokacijskih dozvola obavezno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti suglasnost Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša za cijelo područje Grada Zagreba.

6. UNAPREĐENJE DOKUMENTACIJE O PROSTORU

Suradnjom Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove, Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka, Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i promet i Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša nastavit će se rad na unapređenju dokumentacije o prostoru i njezinoj dostupnosti korisnicima.

Vrijednost podataka koji se evidentiraju o prostoru i nekretninama, a bez kojih se ne mogu uspostaviti stvarni vlasnički odnosi, od posebne je važnosti te se nužno nameće trajan rad na projektima koji će povezivati katastarske i zemljišno-knjižne baze podataka.

Zato će se gradski zavodi i uredi, a posebno Gradski zavod za katastar i geodetske poslove, angažirati na uvođenju i provođenju automatske obrade podataka za sve evidencije koje vode, radi stvaranja digitalnih baza knjižnih i grafičkih podataka koje će biti dostupne drugim korisnicima i subjektima čiji je rad u vezi sa stanjem i planiranjem razvoja prostora.

Za ostvarivanje zadanih ciljeva ulagat će se u razvitak i usavršavanje programskih aplikacija vezanih uz katastarski operat u njegovu knjižnom i grafičkom dijelu, uz formiranje digitalne baze podataka, te daljnje kontinuirano ulaganje u poboljšanje tehničkih preduvjeta i u sustavno usavršavanje i školovanje zaposlenika.

Pomak koji se dogodio primjenom novih digitalnih kartografskih podloga pri izradi nove generacije prostornih planova i količina podataka koju ti planovi u kartografskom dijelu sadrže pridonijet će daljnjem unapređivanju cjelokupne dokumentacije prostora, kontinuiranog praćenja pojava i procesa u prostoru i baza prostornih podataka.

Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša stvara podatke o granicama zona definiranih prostornim planovima, kao i ostale elemente planiranja promjena u prostoru. Takve granice i rasprostranjenost pojedinih zona javni su podaci zanimljivi svima i gradskim i privatnim subjektima koji se na bilo koji način bave uređenjem prostora i praćenjem promjena u prostoru. Stoga će Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša koristiti GIS podloge projekta "GIS Grada Zagreba", ucrtat će vektorske podatke koji su sadržaj prostornog plana u nekom GIS alatu koji može podatke spremiti u jednom od ESRI formata (coverage, shape, SDE) kao što je ArcView (uz ortofoto podlogu), te takve podatke isporučiti u centralnu GIS bazu da bi oni mogli biti prezentirani zainteresiranim korisnicima (npr. Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet). Od projekta "GIS Grada Zagreba" očekuje se informatička podrška pri izradi potrebnog modela podataka (informatičku podršku projektu pruža GZAOP, Služba GIS). S druge strane, podaci i analize podataka projekta "GIS Grada Zagreba" mogu Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša pomoći pri planiranju razvitka Grada (npr. određivanju zona koristeći označavanje čestica u posjedništvu Grada Zagreba).

Radi ažurnog praćenja promjena u prostoru i omogućavanja brzog djelovanja na sprečavanju onih pojava koje su nedopustive, predlaže se da Grad Zagreb postane korisnikom satelitskih snimaka prostora Grada, jer su takvi snimci danas svima komercijalno dostupni. Uz odgovarajuće programske aplikacije i primjerenu dinamiku otkupljivanja snimaka, dobit će se sredstvo za brzo uočavanje promjena u prostoru, a time i pravodobno interveniranje tamo gdje te promjene nastupaju mimo pozitivnih propisa, odnosno gdje se umanjuje vrijednost prostora.

7. SREDSTVA I ORGANIZACIJSKE MJERE ZA REALIZACIJU PROGRAMA MJERA

7.1. Za realizaciju Programa mjera sredstva se osiguravaju iz proračuna Grada i Države, te iz vlastitih sredstava gradskih trgovačkih društava i javnih poduzeća na državnoj razini, kredita, te realizacijom investicija stranih i domaćih investitora i drugih izvora.

7.2. U daljnjem poboljšavanju rada na unapređenju stanja u prostoru potrebne su organizacijske promjene i kadrovska popunjavanja.

Nužno je u najkraćem mogućem roku opremiti Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša informatičkom opremom kao osnovnim sredstvima rada, uz legalizaciju korištenih informatičkih programa u kojima se već radi.

Potrebno je reorganizirati djelatnosti Zavoda te kadrovski ekipirati Zavod zbog kvalitetnijeg obavljanja poslova i zadataka prostornog uređenja i ostalih funkcija Zavoda.

U tom će se smjeru organizirati i statistička istraživanja i praćenje pojava. Maksimalno će se prilagoditi interesima Grada, promatrajući Grad u cjelini i po gradskim četvrtima, odnosno područjima. Time će statistika osigurati elemente-pokazatelje za prostorno planiranje i praćenje pojava u prostoru Grada.

Radi kvalitetnijeg rada tijela gradske uprave osigurat će se dostupnost bazama podataka o gospodarskim aktivnostima, prirodnim resursima, prostornim resursima, zemljištima i drugo, s time da podaci postanu javno dobro i da se njima svi mogu koristiti.

Investicijsko održavanje treba razdvojiti od investicijske izgradnje.

Za investicijsku izgradnju treba najhitnije organizirati izradu Pravilnika o načinu planiranja i realizacije investicijskih djelatnosti po tipologiji investitora:

1. investicije iz gradskog proračuna,

2. investicije stranih investitora,

3. investicije privrednih subjekata i sl.,

4. ostale investicije od gradskog značenja (vjerske, vojne i dr.).

U Gradskom poglavarstvu nužno je, izradom Pravilnika o investicijskim djelatnostima, precizno definirati podjelu poslova i to poštujući osnovno ustrojstvo gradskih ureda i zavoda, i to na sljedeći način:

_____________________________________________________________________

1. Planiranje razvoja izrada prostornih planova i Gradski zavod za

odabir lokacije za investicijskku planiranje razvoja

izgradnju Grada i zaštitu okoliša

_____________________________________________________________________

2. Opravdanost investicije provjera gospodarske potrebe Gradski ured za

(prema tipu investicije) za investicijom gospodarstvo

_____________________________________________

provjera društvene opravdanosti

za investicijom (kultura, šport,

školstvo, uprava, poljoprivreda,

parkovi, obnova kulturnih dobara

i dr.)

_____________________________________________

Plan financiranja i rentabilnosti Gradski ured za

investicija financije

_____________________________________________________________________

3. Zemljište utvrđivanje vlasništva zemljišta Gradski ured za

ili otkup imovin.-pravne posl.

_____________________________________________________________________

4. Projekti definiranje projektnog zadatka Gradski zavod za

i odabir projektanta planiranje razvoja

Grada i zaštitu okoliša

_____________________________________________________________________

5. Lokacijske i građevne ishođenje suglasnosti i izrada Gradski ured za prost.

dozvole dozvola uređ., graditeljstvo,

stambene i komunalne

poslove i promet

_____________________________________________________________________

6. Nadzor odabir i ugovaranje nadzora Gradski ured za prost.

uređ., graditeljstvo,

stambene i komunalne

poslove i promet

_____________________________________________________________________

7. Izgradnja priprema i ugovaranje te Gradski ured za

koordinacija izgradnje izgradnju Grada

_____________________________________________________________________

Cilj ovakove podjele u investicijskim poslovima je ostvarivanje unutarnje kontrole i sprečavanja centralizacije s elementima monopola, te realizacija kvalitetne investicijske izgradnje. Uz navedene, jedan od najvažnijih razloga je transparentnost obavljanja poslova kako bi se strani i domaći investitori mogli snaći u proceduri koja im je sada problem, događa se da nakon dugotrajnog "obilaska vrata" odustanu od investiranja.

U investicijskim djelatnostima treba po sljedećim segmentima razvijati djelatnosti:

1. Planiranje ukupnog razvoja Grada, vodeći računa o zaštiti okoliša - održivi razvitak,

2. Briga o zaštiti okoliša

3. Planiranje gospodarskih djelatnosti s tehničko-tehnološkim usmjerenjima,

4. Urbanističko i gospodarsko korištenje prostornih i prirodnih resursa,

uz prethodnu inventuru gradskih zemljišta,

5. Organizirati sustav otkupa zemljišta za razvoj investicijskih

djelatnosti,

6. Osigurati estetsku dimenziju u projektiranju,

7. Razviti kvalitetnu nadzornu funkciju,

8. Organizirati racionalizaciju u procesu ugovaranja izgradnje,

9. Organizirati proces valorizacije izvedenih investicijskih zahvata,

10. Organizirati i zaustaviti daljnju stihijsku eksploataciju prostornih resursa Grada koji nisu beskonačni, već izuzetno potrošivi, a nasljeđen je tzv. "organizirani nered" kao npr. Vrbik, Centar Trešnjevke, stihijalni potezi urbane izgradnje komercijalnih i proizvodnih objekata uz jake prometnice i sl., te puno bespravno izgrađenih stambenih objekata,

11. Organizirati i provoditi urbanizaciju Grada naglašavajući pritom estetske dimenzije gradnje jer izgradnja lijepe i ružne kuće jednako stoji ali kada su realizirane ostavljaju stoljetni trag u kulturi i svijesti pokoljenja onih koji su ih je izgradili. Život u ružnom i lijepom okruženju utječe na formiranje svijesti korisnika prostora pa se reflektira na sve druge djelatnosti koje se kreiraju ružno ili lijepo. Ovaj psihološki faktor izuzetno jako utječe na podsvijest građana i kreiranje cjelokupne društvene zajednice.

12. Radi ostvarivanja prethodnog stajališta najnužnije je reaktivirati, u posljednjih 10 godina, ugušenu urbanističku struku.

Za postavljanje urbanističke i arhitektonske struke treba revitalizirati vrednovanjem i to:

1. Formiranjem fundusa u svojstvu kulturne baštine:

- natječajnih radova

- autorskih radova

- studija

- publikacija

2. Formiranjem baze bibliografskih podataka te uvođenjem kriterija vrednovanja kvalitete rada;

3. Formiranjem gradskih nagrada za estetski vrijedna djela i to: po tipologiji djelatnosti uz bitan motivacijski faktor za investitore koji trebaju biti nositelji u biranju projektanata.

Ovo se postiže tako da su izgrađeni objekti koji dobiju priznanje nagradom za estetsku vrijednost oslobođeni od komunalnog doprinosa za investitore i to po postotku utvrđenom za prvonagrađeni rad, drugonagrađeni rad i trećenagrađeni rad.

KLASA: 350-07/01-01/1

URBROJ: 251-11-04-01-10

Zagreb, 30. siječnja 2001.

PREDSJEDNIK

GRADSKE SKUPŠTINE

Goran Hill, dipl.oec.