Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja "Zona javne namjene u Buzinu"

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja "Zona javne namjene u Buzinu" (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 17/00, 19/01)

Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98 i 61/00) i članka 36. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99), Gradska skupština Grada Zagreba, na 4. sjednici, 26. rujna 2000., donijela je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja "Zona javne namjene u Buzinu"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja "Zona javne namjene u Buzinu" (u nastavku teksta: Plan), što ga je 2000. izradio Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb uz koordinaciju Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Područje obuhvata plana čine k.č.br. 653/1,2; 654/ 1,2; 655/1,2; 656/1,2; 657/1,2; omeđeno putevima k.č.br. 651, 652, linijom paralelnom sa zapadnom međom puta k.č.br. 689 i udaljenom od nje oko 2,0 m u smjeru zapada (uključujući i istočne dijelove k.č.br. 685/3,4,5; 686/1; 687 i 688/1), te južnom međom k.č.br. 658, sve k.o. Odra.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana i ukupne je površine približno 3,86 ha.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja "Zona javne namjene u Buzinu", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela koji sadrži:

I. Obrazloženje

1.Polazišta

2.Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Detaljna namjena površina

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje

Plan iz stavka 1. ovoga članka ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba te je sastavni dio ove odluke.

Izmjene i dopune Plana sadržane su u elaboratu Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja "Zona javne namjene u Buzinu" što ga je, u rujnu 2001., izradio Urbanistički institut Hrvatske u suradnji s Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša i sastoji se od:

A tekstualnog dijela koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje;

B grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Detaljna namjena površina

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Uvjeti gradnje.

Elaborat iz stavka 3. ovog članka ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba te je sastavni dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Namjena površina na području obuhvata Plana određena je Prostornim planom Grada Zagreba kao neizgrađeni dio građevinskog područja, označeno kao "ostale površine za javne i društvene namjene.

Ovim je planom određena detaljna namjena površina s uvjetima korištenja, uređenja i gradnje za:

- površinu javne i društvene namjene (upravna - oznaka Dl), ukupne površine 32.400 m2 ili 84% površine obuhvata Plana;

- javne prometne površine, pokrivaju 6.200 m2 ili 16% površine obuhvata Plana."

U točki 2. podtočki 2.1. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Za uređenje površina unutar obuhvata Plana potrebno je formirati građevne čestice:

- građevna čestica kompleksa Veleposlanstva SAD-a obuhvaća k.č.br. 653/1 te k.č.br. 653/2, 654/2, 655/2, 656/2 i 657/2, sve k.o. Odra, (površine umanjene za potrebno formiranje koridora prometnih površina) i ukupne je površine 32.400 m2 ili 84% obuhvata Plana;

- građevne čestice javnih prometnih površina formirane su od postojećih putova k.č.br. 689, 651 i 652, te dijelova k.č.br. 653/2; 654/1,2; 655/1,2; 656/1,2; 657/1,2; 685/3,4,5; 686/1; 687 i 688/1 (potrebnih za formiranje koridora) i pokrivaju 6.200 m2 ili 16% površine obuhvata Plana.

Detaljna namjena površina unutar obuhvata Plana prikazana je na kartografskom prikazu broj l "Detaljna namjena površina".

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Uvjeti i način gradnje unutar obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu 3 "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina" i kartografskom prikazu 4 "Uvjeti gradnje" u mjerilu 1:1000.

2.1 Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Za uređenje površina unutar obuhvata Plana potrebno je formirati građevne čestice:

- građevna čestica kompleksa Veleposlanstva SAD-a obuhvaća k.č.br. 653, 654, 655, 656 i 657, sve k.o. Odra (površine umanjene za potrebno formiranje koridora prometnih površina) i ukupne je površine 31.800 m

²

ili 84% obuhvata Plana;

- građevne čestice javnih prometnih površina formirane su od postojećih puteva k.č.br. 689, 651 i 652, te dijelova k.č.br. 653, 654, 655, 656 i 657 (potrebnih za formiranje koridora) i pokrivaju 5.900 m

²

ili 16% površine obuhvata Plana.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su Planom i prikazani na kartografskim prikazima Plana.

Izgradnja i uređenje građevnih čestica mora, osim izgradnje građevina osnovne namjene i ostalih građevina, obuhvatiti i uređenje zelenila i okoliša na građevnoj čestici.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kompleksa Veleposlanstva SAD-a je k

_ig

= 0,20.

Kolne i pješačke te parkirališne površine, parkirališne nadstrešnice, ograde, te ostale neophodne prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne građevine i uređaji izuzeti su iz najveće dopuštene izgrađenosti građevne čestice kompleksa Veleposlanstva SAD-a.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice kompleksa Veleposlanstva SAD-a je k

_is

= 0,5.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža)

Ukupna (bruto) izgrađena površina građevina može iznositi najviše:

- za građevinu osnovne namjene - 12.500 m²

- za ostale građevine - 3.500 m²

.

Najveća dopuštena visina građevine osnovne namjene je V=28,0 m, mjereno od nivelacijske kote do visine vijenca.

Najveća dopuštena visina za ostale građevine je V=7,0 m, mjereno od nivelacijske kote do visine vijenca.

Najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene je E=5 (prizemlje + 4 kata).

Najveći dopušteni broj etaža za ostale građevine je E=l (prizemlje), pri čemu iz sigurnosnih razloga kota prizemlja može biti uzdignuta od nivelacijske kote terena.

2.3. Namjena građevina

Unutar granica obuhvata Plana moguće je graditi i uređivati kao:

- građevinu osnovne namjene - novu zgradu Veleposlanstva SAD-a;

- ostale građevine - porte (glavna, za posjetitelje, servisna), zgrada za službe nabave i održavanja, zgrada za generatore i transformatorsku stanicu, skladište, ulazne nadstrešnice, podzemni rezervoari za vodu, budući marinski stožer;

- kolne i pješačke te parkirališne površine;

- zelene površine i zelenilo u potezu (drvoredi);

- parkirališne nadstrešnice, ograde, te ostale neophodne prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne građevine i uređaje.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Građevinu osnovne namjene moguće je graditi unutar kartografskim prikazom broj 4 "Uvjeti gradnje" određenoga gradivog dijela građevne čestice za osnovnu namjenu.

Ostale građevine moguće je graditi unutar kartografskim prikazom broj 4 "Uvjeti gradnje" određenoga gradivog dijela građevne čestice za ostale građevine.

Iznimno, građevine iz točke 2.3., alineja 5. mogu se graditi i izvan gradivog dijela čestice, prema posebnim uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

2.5. Oblikovanje građevina

Sve zgrade kompleksa Veleposlanstva SAD-a treba projektirati i graditi prema načelima suvremenih načina građenja, suvremenim jezikom arhitekture, uz primjenu suvremenih tehnologija građenja i visokokvalitetnih i postojanih materijala i instalacijske opreme.

Specifičnost namjene kompleksa usklađena s američkim standardima i propisima za sigurnost uvjetuje i arhitektonsko oblikovanje.

Zbog značaja lokacije (glavna cestovna prometnica na jugoistočnom ulazu u Grad Zagreb iz smjera Zračne luke Zagreb) posebnu pozornost treba posvetiti oblikovanju pročelja glavne zgrade Veleposlanstva, a kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika ovog dijela gradskog prostora.

Krovišta glavne zgrade Veleposlanstva - građevine osnovne namjene, kao i ostalih pratećih servisnih sadržaja, mogu biti ravna ili kosa, prema odabranoj tehnologiji građenja, pri čemu treba obratiti pozornost na kvalitetnu hidroizolaciju.

Krovne plohe vidljive iz viših dijelova građevina preporučuje se ozeleniti.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Najmanje 20% površine građevne čestice kompleksa Veleposlanstva SAD-a potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, autohtonim vrstama visokog zelenila i ukrasnog grmlja.

Zelene i pješačke površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, rasvjetnim elementima, koševima za otpatke i drugim elementima.

Parkiranje vozila potrebno je riješiti na građevnoj čestici, sve prema kartografskom prikazu 2 "Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža".

Na građevnoj je čestici potrebno osigurati:

- unutar sigurnosne ograde Veleposlanstva za vozila s dozvolom - minimalno 36 parkirališnih mjesta;

- izvan sigurnosne ograde Veleposlanstva - minimalno 133 parkirališna mjesta.

Površine za parkirališta potrebno je, u pravilu, izvesti travnim pločama i zaštititi ih sadnjom visokog zelenila sa širokim krošnjama.

Parkirališne površine unutar ograde Veleposlanstva za vozila s posebnom dozvolom moguće je natkriti nadstrešnicom.

Na parkiralištima će se osigurati potrebni broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju - hendikepiranim osobama.

Parkirališna mjesta iz stavka 7. ove točke moraju biti najmanje veličine 300 x 500 cm i vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, najbliža i najpristupačnija hendikepiranoj osobi.

Kote prilaza građevnoj čestici Veleposlanstva SAD-a treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.

Prilazi građevinama i površinama moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (Narodne novine 47/82).

Ulične ograde moraju, u pravilu, biti od živice, kamena, betona, opeke, metala ili drveta, visine do 1,5 m. Iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, ulične ograde mogu biti i više.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže

Prometne površine unutar obuhvata Plana određene su regulacijskim pravcima i prikazane na kartografskom prikazu broj 2 "Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža".

Građevne čestice javnih prometnih površina formirane su od postojećih putova k.č.br. 689, 651 i 652, te dijelova k.č.br. 653/2; 654/1,2; 655/1,2; 656/1,2; 657/1,2; 685/3,4,5; 686/1; 687 i 688/1 (potrebnih za formiranje koridora).

Izgradnju nove cestovne i ulične mreže moguće je izvoditi u fazama, uz usporedno osiguravanje funkcioniranja prometa.

Glavne gradske ulice određene su kartografskim prikazom broj 2 i označene načelnim karakterističnim poprečnim presjecima AA, B-B, C-C.

Kolnike glavnih gradskih ulica je potrebno dimenzionirati za teški promet (do 20t), rubnjake izvesti najmanje visine 15 cm, uz obveznu ugradbu slivnika s rešetkama za teški promet.

Područje obuhvata Plana priključit će se spojnom cestom na županijsku cestu br. 1046 Buzin - Hrašće na mjestu koje je cca 300 m udaljeno od semaforiziranog križanja te županijske ceste s Velikogoričkom cestom (D 30). Predmetna spojna cesta od parcele Veleposlanstva i otvaranje novog "T - križanja" na vanjskoj strani horizontalne krivine županijske ceste nije unutar područja obuhvata ovoga plana i predmet je zasebne lokacijske dozvole.

Prometno priključenje prikazano je na kartografskom prikazu 4. "Uvjeti gradnje".

Potrebno je osigurati pješački pristup od postojećeg autobusnog stajališta javnog gradskog prometa na Velikogoričkoj cesti do kompleksa Veleposlanstva SAD-a.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Za priključak na telekomunikacijski sustav potrebno je izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) od postojećeg TK zdenca u ulici Bani po pristupnom putu do južne strane parcele, a sve prema uvjetima TK centra Zagreb, Hrvatske telekomunikacije d.d..

Mjesto i način priključenja kompleksa Veleposlanstva SAD-a na javnu telekomunikacijsku mrežu prikazani su na kartografskom prikazu 2. "Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža".

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Način i mjesta priključenja kompleksa Veleposlanstva SAD-a na sustav komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina prikazani su na kartografskom prikazu 2. "Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža".

Priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina potrebno je provoditi prema uvjetima nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Za potrebe opskrbe električnom energijom treba izgraditi novu transformatorsku stanicu u skladu s Prethodnom elektroenergetskom suglasnosti Službe za tehničke poslove Hrvatske elektroprivrede d.d., Elektra Zagreb.

Vodoopskrbu te hidrantsku požarnu zaštitu kompleksa Veleposlanstva SAD-a potrebno je riješiti priključcima na buduću javnu infrastrukturu u ulici (k.č.br. 689, k.o. Odra). Priključak vodovoda predviđen je na javni vodovod Ø 250 mm s vodomjerom, sve prema uvjetima Službe razvoja Vodoopskrbe "Vodoopskrba i odvodnja, d.o.o.".

Priključak kanalizacije predviđen je na javnu kanalizaciju Ø 60 cm, također sve prema uvjetima Službe razvoja Odvodnje "Vodoopskrba i odvodnja, d.o.o.".

Za potrebe grijanja, ventilacije i pripremanja tople sanitarne vode projektirat će se toplovodna kotlovnica koja će se kao pogonskim gorivom koristiti ekstralakim ložnim uljem.

Zemnim plinom koristit će se kao pogonskim gorivom u kotlovnici (grijanje, priprema tople vode) i za kuhanje, s mogućnošću njegove primjene za klimatizaciju i proizvodnju vlastite električne energije, a ukupna vršna potrošnja zemnog plina procjenjuje se na 160 m³/h. Zemnim plinom koristit će se kao pogonskim gorivom za kotlovnicu i za pripremanje hrane, a ukupna vršna potrošnja zemnog plina procjenjuje se na 130 m³

/h.

Za potrebe plinofikacije područja potrebno je projektirati i sagraditi ST plinovod koji će prolaziti južnom i zapadnom ulicom unutar obuhvata Plana, a prema kartografskom prikazu broj 2. Do zone obuhvata ST plinovod se planira od postojećeg VT plinovoda DN 400 u Velikoj cesti (k.č.br. 4313, k.o. Odra), ulicom Odranski prilaz, prolazom ispod željezničke pruge Zagreb - Sisak i ceste Zagreb - Sisak, te javnim putem (k.č.br. 689, k.o. Odra) do raskrižja južne i zapadne prometnice u zoni obuhvata Plana. ST plinovod izvan zone obuhvata Plana predmet je posebne lokacijske dozvole.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Zelene površine unutar područja obuhvata Plana uređuju se, u pravilu, sadnjom i održavanjem visokog i parternog zelenila i drvoreda.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti formiranju zaštitnog zelenila prema susjednoj sjevernoj građevnoj čestici (k.č.br. 658, k.o. Odra).

5. MJERE PROVEDBE PLANA

Gradnja i uređenje površina i građevina unutar obuhvata Plana provodit će se prema ovim odredbama za provođenje i prema kartografskim prikazima.

Plan omogućuje fazno uređivanje prostora po pojedinačnim funkcionalnim cjelinama, ovisno o realizaciji prometnica, neophodne komunalne infrastrukture i interesu investitora.

6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

U cilju sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je provoditi sljedeće mjere:

- zonu obuhvata Plana u cijelosti komunalno opremiti povezivanjem na javnu gradsku komunalnu mrežu, prvenstveno uz kvalitetnu odvodnju i vodonepropusnost sustava odvodnje, budući da se radi o širem vodozaštitnom području Mala Mlaka;

- izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina proizvedenog otpada (posebno izbjegavanje mogućnosti zagađenja otpadnim tvarima kao što su ulja, masti, kiseline i sl., a eventualno zauljene otpadne vode odvoditi preko separatora);

- ugrađivanje spremnika ložnog ulja u armirano-betonske podzemne komore na dubini l m ispod površine terena, uz poštivanje sigurnosnih udaljenosti prema "Pravilniku o zapaljivim tekućinama" i "Pravilniku o zapaljivim tekućinama i plinovima".

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 5.

Plan je izrađen u šest izvornika što se čuvaju u Dokumentaciji prostora.

Članak 6.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/00-01/23

URBROJ: 251-11-04-00-4

Zagreb, 26. rujna 2000.

Predsjednik

Gradske skupštine

dr. sc. Franjo Zenko, v. r.