Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu

Na temelju članka 53. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 68/98) i članka 21., podstavka 4. Privremenog statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/93), Gradska skupština Grada Zagreba, na 23. sjednici, 12. srpnja 1999., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu (u nastavku teksta Plan), što ga je 1998. izradio Urbanistički zavod Grada Zagreba u suradnji sa Gradskim zavodom za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno:

- na jugu: Alejom Bologne;

- na zapadu: ulicama Prigornica i Bukoščak, te planiranom zonom gradnje zapadno od ulica I. Bizek i III. Bizek;

- na sjeveru: ulicom VI. Bizek;

- na istoku: ulicom Lisičina, istočnim rubom građevnih čestica uz ulicu Dolac, zatim dijelom ulicom Karažnik te ulicom Dolac do križanja s Alejom Bologne.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja nekadašnje Tvornice cementa Podsused. 1998., sadrži:

A. TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE

1. UVOD

2. PODRUČJE OBUHVATA PLANA

3. POSTOJEĆA URBANISTIČKA DOKUMENTACIJA

3.1. Generalni urbanistički plan grada Zagreba

3.2. Pregled dosadašnje detaljnije urbanističke dokumentacije kojom su se razmatrale mogućnosti sanacije i uređenja ovog prostora

3.3. Elementi ograničenja i uočene vrijednosti što proizlaze iz stanja u prostoru

4. PLAN UREĐENJA PROSTORA

4.1. Mogućnosti stabilizacije tla

4.1.1. Promjena režima podzemnih voda

4.1.2. Preraspodjela masa

4.1.3. Prijedlog metode koja bi se primijenila

4.2. Uređenje prostora u razdoblju sanacije klizišta

4.3. Namjena prostora nakon završetka stabilizacije tla

4.3.1. Prostori za rad uz Aleju Bologne Mogućnosti određivanja namjene pojedinih prostora i građevina

4.3.2. Športske površine na platoima

4.3.3. Prostori pretežno stambene namjene

4.3.4. Parkovno i pejsažno zelenilo

4.3.5. Športske površine s uređenim otvorenim igralištima

4.3.6. Komunalne građevine

4.3.7. Vjerske građevine i prostori

4.3.8. Prometne površine

4.3.9. Osnovna škola i javne namjene

5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

5.1. Vodoopskrba

5.2. Odvodnja

5.3. Elektroopskrba

5.4. Plinoopskrba

5.5. Telefon

6. PRIJEDLOZI ZA IZMJENU I DOPUNU GUP-a

B. GRAFIČKE PRIKAZE

C. EKSPERTNO MIŠLJENJE:

Mogućnosti stabilizacije klizišta Kostanjek, što je lipnja 1998., izradio mr.sc.Bogdan Stanić, dipl. ing. građ.

Plan iz stavka 1. ovoga članka ovjerava se pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba i sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

Namjena površina i stabilizacija klizišta 1. Namjena površina Planom je određena sljedeća namjena prostora:

- pretežno stambena namjena - građevne čestice s postojećim građevinama;

- pretežno stambena namjena - građevne čestice s novoplaniranim građevinama;

- zone rada i trgovine;

- zone javne namjene;

- osnovna škola;

- samostan;

- pejsažno i zaštitno zelenilo;

- park;

- šport i rekreacija;

- vodene površine;

- pješačke površine, kolno-pješačke površine, prometne površine, parkirališta;

- trafostanice i rasklopni uređaji;

- koridori dalekovoda 110 kV;

- točka ekološke kontrole sanacije i utjecaja na okoliš. U planu je označena i kontura klizišta po kliznoj plohi.

Ukupna površina područja u obuhvatu plana iznosi oko 136 ha.

2. Stabilizacija

Stabilizacija klizišta mora biti u funkciji sanacije prostora.

Stabilizacijom klizišta potrebno je povećati stupanj stabilnosti terena na cijelom kliznom području, stabilizirajući plitka i duboka klizanja.

Stabilizacija klizišta postići će se metodama preraspodjele masa i dreniranjem, a to je nasipavanje u nožici, odnosno vraćanje materijala iz područja iz kojega je bio eksploatiran lapor, aktivno dreniranje u području nasipavanja i preventivno dreniranje u podzemlju zaleđa klizišta.

Preraspodjelom masa mora se riješiti lokalna stabilnost strmih kosina kopa lapora djelomičnim skidanjem (guranjem) materijala s vrha kosine i blagim prijelazom na nasip.

Proces stabilizacije uključuje, uz nasipavanje, postupnu izvedbu horizontalnih drenova u zoni nasipavanja.

Postojeći tunel koristit će se za odvodnju vode prikupljene preventivnim dreniranjem koje se provodi drenažnom galerijom smjera istok - zapad na razini tortonskih vapnenaca. Da će preventivno dreniranje dati zadovoljavajuće učinke treba dokazati u procesu projektiranja i istraživanja, a potreba da se ono u slučaju dokazane uspješnosti i provodi određuje se nakon mjerenja i promatranja učinka nasipavanja.

Predviđa se nasipavanje s režimom ugradnje materijala koji će se utvrditi projektom.

Sanacija klizišta započet će nakon izrade i prihvaćanja projekta stabilizacije.

Prigodom određivanja uvjeta ugradnje i režima nasipavanja potrebno je:

- odrediti svojstva materijala primjerenog za nasipavanje;

- omogućiti dreniranje sadašnjeg ruba iskopa formiranjem drenažnih slojeva u dnu nasipa;

- kanalizirati vodu iz tunela;

- prihvatiti vodu iz bušenih drenova. Potrebno je:

- s obzirom na stanje oštećenosti tunela na prolasku kroz kliznu plohu (oko 80 m od portala) osigurati stabilnost i prohodnost tunela;

- onemogućiti širenje divljeg deponija u aktivnoj zoni klizišta, a do sada dovezeni materijal upotrijebiti za preraspodjelu masa.

Stabilizaciji treba prethoditi:

- izrada projekta nasipavanja u roku od šest mjeseci od početka projektiranja nakon donošenja Plana;

- izvođenje istražnih radova za preventivno dreniranje u zaleđu klizišta;

- ugradnja mjerne opreme za praćenje ativnosti klizišta i praćenje učinaka sanacije.

2.1. Uređenje prostora u razdoblju stabilizacije klizišta

Proces stabilizacije tla odvijat će se tako da se nasi-pavaju prvo istočni i sjeveroistočni dio postojećeg platoa na koti 130, a zatim njegov zapadni dio.

Posebnim projektom detaljnije će se odrediti količine i vrste materijala, te etape nasipavanja i drenira-nja. Projekt će se izraditi na temelju ovoga plana, nakon njegova donošenja.

Poseban vid sanacije krajobraza bit će uređenje prostora između kota 170 i 200 m n.m. Danas su to gole stijene na kojima gotovo ništa ne može rasti. Ovdje će se djelomično uklanjati materijal radi formiranja blažih pokosa ili kaskada, te omogućiti sadnja. Taj se prostor može koristiti za proizvodnju komposta, a kasnije i za rasadnik.

Za građevne čestice što se nalaze u zoni klizišta označenoj u Planu, lokacijske se dozvole neće izdavati bez potvrde o provedenoj stabilizaciji klizišta.

U zoni klizišta lokacijske se dozvole mogu izdavati samo za radove u funkciji stabilizacije klizišta.

Za građevne čestice što se nalaze izvan zone klizišta označene u Planu, ali u zoni ugroženosti od klizišta i za one izvan te zone, lokacijske će se dozvole izdavati nakon pribavljanja potrebnih geotehničkih uvjeta u svezi s međuutjecajem u odnosu na klizišta.

Lokacijskom se dozvolom obavezno propisuju potrebni geotehnički istražni radovi i uvjeti izvođenja zahvata u prostoru.

2.1.1. U prostoru između ulice Karažnik i Aleje Bo-logne, koji je južno od zone sanacije, a namijenjen je za poslovno-trgovačke sadržaje, tijekom sanacije može se:

- izdavati lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećih građevina i gradnju novih građevina s namjenom koja će se uklopiti u budući izgled i korištenje ovog prostora. To mogu biti razne namjene, trgovačke, poslovne, javne i radne namjene u funkciji znanosti, hoteli, tržnice, benzinske postaje i slično;

- na građevnim se česticama mogu graditi građevine visine do podrum i šest nadzemnih etaža;

- građevne čestice na kojima su postojeća izgrađenost i visina veće od prethodnih prigodom rekonstrukcije i zamjene mogu se zadržati, ali ne povećavati;

- tlocrtna izgrađenost pojedine građevne čestice može biti do 50%;

- najmanje 20% građevne čestice treba biti parkovno uređeno;

- koeficijent iskoristivosti pojedine građevne čestice ne može biti manji od 1;

- parkirališno-garažne potrebe i pomoćne sadržaje svake građevine treba rješavati, u pravilu, na građevnoj čestici;

-. iznimno se mogu graditi manje građevine za rad na građevnim česticama pojedinačne površine do 2.500 m²;

- manje građevine za rad moraju biti ekološki sigurne i visokoproduktivne;

- građevne čestice manjih građevina za rad, uz uvjet da ne utječu nepovoljno na okoliš, mogu zauzimati najviše 20% od Planom predviđene ukupne površine zone rada i trgovine, s maksimalnim koeficijentom iskoristivosti parcele 1,50;

- uz ulicu Karažnik i kolno-pješačke površine sjeverno od Aleje Bologne građevine treba locirati tako da su im ulazi i parkovno uređeni dijelovi građevnih čestica orijentirani na njih, a parkirališta treba organizirati u unutrašnjosti;

- između pojedinih građevnih čestica, u pravilu, neće se graditi ograde;

- skladišta se mogu graditi s površinom do 20% ukupne površine građevine.

2.1.2. Ne može se:

- obavljati djelatnost sakupljanja, prerade i trgovine sekundarnim sirovinama. Kompleks "CIOS" pre-mjestit će se u roku od godinu dana od donošenja Plana na novu lokaciju koju će predložiti Grad Zagreb;

- graditi skladišne građevine kao zasebne sadržaje na parceli;

- graditi građevine i baviti se djelatnošću koja zagađuje okoliš.

2.1.3. Sagradit će se produžena ulica Karažnik i druge ulice ucrtane u južnom dijelu zone, a posebno spoj ulice Karažnik i Aleje Bologne. Iznimno mogu se graditi i druge ulice ako je to potrebno radi funkcioniranja sadržaja u zoni. Osigurat će se prostori za biciklističke staze gdje je to moguće, a prostori će se obvezno prilagoditi osobama s invaliditetom.

2.1.4. Uz križanje ulica iz prethodne točke ili u njihovoj blizini uredit će se "ekološka kontrolna točka" u kojoj će se usmjeravati i kontrolirati faze, način i kvaliteta sanacije, te mogući utjecaji na okoliš, bez obzira na to radi li se o utjecaju što ga uzrokuje rad na sanaciji ili ga prouzrokuje gradnja ili rad drugih građevina na ovom prostoru. Način ekološke kontrole utvrdit će Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba.

2.1.5. Prostori na kojima i nakon stabilizacije klizišta nije dopuštena gradnja, a nalaze se na kotama 170 m n.m. i više, mogu se uređivati za rasadnike i slične sadržaje ili se dalje mogu koristiti kao vrtovi i sl.

2.2. Namjena i uređenje prostora nakon završetka stabilizacije klizišta

Kad se završi proces sanacije moći će se graditi i uređivati prostori unutar konture klizišta, po kliznoj plohi, prema grafičkom prikazu broj 2.: Namjena prostora nakon završetka stabilizacije klizišta.

2.2.1. U južnom dijelu područja, uz Aleju Bologne i produženu ulicu Karažnik (na koti 125 m n.m.), uredit će se novo poslovno-trgovačko središte.

Na tom se području mogu:

- rekonstruirati postojeće građevine ili njihovi dijelovi;

- graditi nove građevine na mjestu dosadašnjih;

- graditi nove građevine na neizgrađenim prostorima.

Vanjski javni prostori se, prema tipu i načinu korištenja, mogu uređivati kao:

- prilazne ulice pojedinim građevnim česticama s parkiralištem;

- kolno-pješački prostori;

- dominantni pješački prostori kontinuiranog toka;

- zeleni trgovi;

- kontinuirani potezi zelenila.

Težeći uspostavljanju skladne i pregledne prostorne organizacije, glavni se prometni pristupi osiguravaju formiranjem križanja s Alejom Bologne i iz produžene ulice Karažnik. Pristup je moguć i iz ulice Prigornica te s razine postojećeg podvožnjaka ispod željezničke pruge. Time se omogućuje prilaz vozilima iz svih smjerova.

Osnovu interne ulične mreže čini ulica paralelna s Alejom Bologne te produžena ulica Karažnik. One naglašavaju izduženost dijela kompleksa u smjeru istok - zapad. Poprečne veze omogućuju laku i pre-glednu orijentaciju u prostoru.

Duž novoga pročelja Aleje Bologne uredit će se široka kolno-pješačka aleja s bogatim zelenilom.

Pročelje treba oblikovati novim, pretežno jednokatnim građevinama s pješaku zanimljivim prizemljima (izlozi, trgovine, lokali i sl.).

Svojevrsni "drugi plan" u doživljaju pročelja činit će postojeće vrijedne više građevine, ili nove građevine.

U središnjem dijelu ove zone može se urediti park kao prostor što će služiti i za izlaganje, reklamne konstrukcije, kretanje i boravak ljudi, itd.

U zapadnom bi dijelu naglasak prostoru trebao davati obnovljeni kompleks starog pogona s novim namjenama i atraktivnim oblikovanjem ili novi kompleks, ako postojeći nije moguće obnavljati.

Sjeverno od ulice Karažnik predviđeni su prostori koji će obilježiti završetak višeg dijela gušće izgrađenog dijela kompleksa ispred padine platoa na koti 130-135 m n.m.

2.2.2. U središnjem dijelu područja uredit će se novi športsko-rekreacijski i parkovni kompleks. Nakon završetka stabilizacije klizišta i sanacije krajobraza oblikovat će se veliki amfiteatralni prostor. U njegovu središnjem dijelu može biti i veća športska građevina adaptacijom postojeće hale. Na padinama će se urediti park i šetalište. Na platoima će se urediti športsko igralište i prateće građevine. Na koti 170 m n.m. mogu se uređivati rasadnici, parkovno uređeni prostori i livada za slobodno korištenje.

2.2.3. U sjevernom je dijelu područja predviđena pretežno stambena gradnja, gradnja nove osnovne škole te uređivanje pejsažnih ozelenjenih površina.

Članak 5.

UVJETI ZA GRADNJU

1. Zona rada i trgovine:

- najveća moguća izgrađenost građevne čestice može biti do 50%;

- najmanji koeficijent iskoristivosti može biti 1,00;

- najveći koeficijent iskoristivosti čestice kod manjih građevina za rad može biti 1,50;

- najmanje 20% površine pojedine građevne čestice mora biti parkovno uređeno propusno tlo;

- najveća visina građevine može biti podrum i šest nadzemnih etaža, iznimno kod postojećih viših građevina visina se može zadržati, ali ne i povećati;

- parkirališta ili garaže treba rješavati u skladu sa srednjim normativom GUP-a, u pravilu na čestici.

2. Zona pretežno stambene namjene:

- novosagrađene građevine mogu biti namijenjene stanovanju te javnoj i poslovnoj namjeni;

- na jednoj građevnoj čestici može biti jedna glavna građevina te pomoćne građevine;

- unutar glavne građevine ili u pomoćnoj građevini na građevnoj čestici moguća je radna djelatnost (bez buke, smrada i sl.) i ako ne smeta stanovanju, npr. ured, tihi obrt, osobne usluge i sl.;

- u građevini može biti poslovna ili javna namjena, ako ne smetaju stanovanju i ne zahtijevaju veće parkirališne površine;

- mogu se graditi servisi i proizvodne djelatnosti koje okoliš ne zagađuju bukom, smradom i sl.;

- pomoćne građevine koristit će se prvenstveno za garaže i manje poslovno-uslužne djelatnosti vezane uz stanovanje;

- svaka nova građevna čestica mora imati izravan pristup na javni put ili ulicu;

- smještaj automobila za potrebe stanara ili zaposlenika rješava se na građevnoj čestici, osim kod postojećih građevina uz koje to, zbog nagiba terena ili drugih okolnosti, nije moguće;

- garaže za nove gradnje mogu biti u glavnoj ili u zasebnoj građevini;

- na građevnoj čestici stambene građevine može se, u okviru uređivanja građevne čestice, predvidjeti otvoreni bazen ili manje otvoreno športsko igralište (npr. teniski teren), sjenica ili manji zimski vrt i sl.;

- najmanja površina građevne čestice za gradnju nove građevine može biti 600 m2. Najveća tlocrtna izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveća bruto-razvijena površina slobodnostojeće građevine je 500 m2, a poluugrađene 250 m2;

- najveća visina glavne građevine je podrum, dvije etaže i potkrovlje i mora se uskladiti s visinama na susjednim građevnim česticama. Najveća visina garaže je jedna etaža;

- najmanja međusobna udaljenost građevina je 6 m. Građevinski pravac glavne građevine je najmanje 5 m od regulacijske linije (radi uređivanja predvrta);

- garaže, u pravilu, trebaju biti iza građevinskog pravca, osim ako, zbog konfiguracije terena, to nije moguće;

- prigodom gradnje zamjenske građevine primjenjuju se odredbe predviđene za novu gradnju (osim postojeće površine građevne čestice). Ako su pojedini ili svi parametri veći, moguće ih je zadržati, ali ne i povećavati.

3. Zona javne namjene

U zoni javne namjene mogu se graditi: građevina zdravstvene zaštite, škola, dječji vrtić, ustanova socijalne skrbi, športska dvorana, vjerska građevina, hotel, građevine za znanost ili kulturu.

Najveća visina građevine može biti podrum, dvije etaže i potkrovlje.

Najveća tlocrtna izgrađenost može biti do 50%.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno propusno tlo.

Parkirališta ili garaže treba rješavati u skladu sa srednjim normativom GUP-a, u pravilu, na čestici.

4. Zona osnovne škole

U zoni osnovne škole može se, u skladu s mrežom osnovnih škola na području Grada Zagreba i normativima za gradnju osnovnih škola, graditi osnovna škola. Uz osnovnu se školu mogu graditi građevine iz točke 3. ovog članka.

5. Zona samostana

Postojeće građevine samostana mogu se rekonstruirati i uređivati u skladu sa člankom 47. Odluke o

donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba.

6. Zona pejsažnog i zaštitnog zelenila

U ovim zonama mogu biti uređene površine za različite kulture, voćnjaci, vinogradi, vrtovi, livade, manji šumski ili parkovni kompleksi, bez građevina.

Voćnjaci, vinogradi i livade mogu se zadržati i održavati kao dijelovi kvalitetnih krajolika.

Ako voćnjaci, vinogradi i dr. postaju dio građevnih čestica treba ih urediti kao uređene okućnice.

Iznimno, na površinama s pejsažnim i drugim zelenilom gradnja je moguća na postojećim i planiranim građevnim česticama od najmanje 5000 m2 i to: manja stambena, ugostiteljska ili javna građevina do 500 m2 bruto.

Građevina može biti najviše dvoetažna Po+Pr+lkat+potkrovlje (visina građevine za stanovanje i za javnu namjenu) prilagođena terenu, kvalitetne arhitekture.

Ako se radi o drugoj namjeni (javnoj) treba odabrati takvu namjenu građevine koja ne zahtijeva veći broj parkirališta. Parkirališta i prilazne puteve riješit će se isključivo u parkovnoj obradi na građevnoj čestici.

Čestice moraju biti s visokim zelenilom koje je korisno za stabilizaciju terena, održavane hortikulturno i pejsažno oblikovane. Moraju biti oblikovane tako da im je osiguran neposredan pristup s ulica i javnih puteva. Građevine moraju biti postavljene tako da se sačuva postojeće visoko zelenilo te kvalitetne vizure i vidikovci.

7. Zona parka

U zoni parkova mogu se, uz sadnju visokog i niskog zelenila koje je i u funkciji stabilizacije pokosa, uređivati šetnice, odmorišta s klupama, trim-staze i manja dječja igrališta.

8. Zona športa i rekreacije

U zonama športa i rekreacije mogu se uređivati razna športska igrališta na otvorenom, prateće građevine pojedinačne površine do 100 m2, visine podrum i prizemlje, prilagođene konfiguraciji terena.

Na platou na koti 130-135 metara nadmorske visine postojeće će se građevine rekonstruirati u športski sadržaj.

Lokacijske se dozvole za sadržaje u tim zonama mogu izdavati samo na temelju cjelovitoga urbanističko-arhitektonskog rješenja za pojedinu zonu. Površine uz športska igrališta treba hortikulturno urediti.

Parkirališta za potrebe športa i rekreacije rješavat će se u skladu sa srednjim normativima GUP-a, rubno, uz zone športa i rekreacije.

9. Javne pješačke, kolno-pješačke i prometne površine s parkiralištima

Javne pješačke, kolno-pješačke i prometne površine s parkiralištima uređivat će se u skladu s kartografskim prikazom Plana 2.: Namjena prostora nakon stabilizacije klizišta.

Javna će se parkirališta graditi prvenstveno uz zone športa, rekreacije i parka, te u prometnim koridorima koji to omogućuju.

Pješačke i biciklističke staze uređivat će se na prostorima određenim Planom, ali i na drugim prostorima na kojima to bude moguće.

10. Zaštita okoliša

Radi zaštite okoliša na području Plana provest će se sljedeće mjere:

- stabilizacija klizišta;

- saniranje područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu rekonstrukcijom postojećih i gradnjom novih poslovnih i trgovačkih građevina te građevina javne namjene;

- izmještanje kompleksa "CIOS" na novu lokaciju izvan zahvata ovog Plana.

Radi kontrole navedenih mjera uredit će se uz križanje planiranih ulica 4 i 9 ekološka kontrolna točka sa koje će se usmjeravati i kontrolirati faze, način i kvaliteta sanacije te mogući utjecaji na okoliš, bez obzira na to radi li se o utjecaju što ga uzrokuje rad na sanaciji, gradnja ili rad na drugim građevinama na ovom prostoru.

11. Telekomunikacijska mreža

Telekomunikacijska će se mreža graditi u prometnim koridorima, a moguće je rješenje prikazano u kartografskom prikazu 4c Elektroenergetika i telekomunikacije.

12. Komunalna infrastrukturna mreža

Komunalna će se infrastrukturna mreža (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža i elektroopskrba) graditi u prometnim koridorima, a moguće je rješenje prikazano u kartografskim prikazima:

4a Odvodnja i vodoopskrba

4b Plinofikacija

4c Elektroenergetika i telekomunikacija.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.

Plan je izrađen u šest izvornika što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 7.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/99-01/21

URBROJ: 251-11-04-99-4

Zagreb, 12. srpnja 1999.

Predsjednik

Gradske skupštine

Zlatko Canjuga, prof., v. r.