Zakon o sprječavanju sukoba interesa

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, obveznici postupanja prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: obveznici), obveza podnošenja i sadržaj imovinskih kartica, javna objava određenih podataka iz imovinskih kartica, postupak provjere podataka iz tih imovinskih kartica, trajanje obveza iz ovoga Zakona, izbor, sastav, status i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), postupak pred Povjerenstvom te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa.

(2) Svrha ovoga Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Sukob interesa

Članak 2.

(1) U obnašanju javne dužnosti obveznici ne smiju svoj privatni interes stavljati ispred javnog interesa.

(2) Sukob interesa postoji kada su privatni interesi obveznika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice:

– kada privatni interes obveznika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti (potencijalni sukob interesa)

– kada je privatni interes obveznika utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti (stvarni sukob interesa).

Obveznici primjene Zakona

Članak 3.

(1) Obveznici, u smislu ovoga Zakona, su:

1. Predsjednik Republike Hrvatske

2. predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora

3. zastupnici u Hrvatskom saboru

4. predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri u Vladi Republike Hrvatske)

5. predsjednik, zamjenik predsjednika i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske

6. državni tajnici

7. predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske

8. čelnici državnih upravnih organizacija

9. glavni ravnatelj policije

10. ravnatelj Porezne uprave

11. ravnatelj Carinske uprave

12. glavni državni revizor i njegovi zamjenici

13. guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke

14. pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici

15. pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici

16. pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici

17. pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici

18. tajnik Hrvatskoga sabora

19. glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske

20. glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske

21. zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora

22. zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske

23. zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske

24. glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske

25. ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

26. ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

27. ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

28. glavni državni rizničar

29. predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora

30. dužnosnici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata

31. načelnik i zamjenici načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske

32. glavni inspektor obrane

33. predsjednik, potpredsjednici i članovi Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske

34. župani, gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici

35. predsjednik, zamjenici i članovi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

36. predsjednik i članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

37. povjerenik za informiranje

38. ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka

39. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima su većinski vlasnici trgovačka društva u kojima većinski udio ima Republika Hrvatska

40. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio ima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

41. predsjednik i članovi uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak

42. ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju

43. ravnatelj Središnjeg registra osiguranika

44. upravitelji zaklada koje osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

45. ravnatelji i zamjenici ravnatelja agencija kojima je osnivač Republika Hrvatska

46. predsjednik i članovi uprave Financijske agencije

47. predsjednik i članovi uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

48. predsjednik i članovi Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti

49. predsjednik i članovi Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

50. predsjednik i članovi Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije

51. direktor Hrvatske agencije za osiguranje depozita

52. ravnatelj i zamjenik ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

53. ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra

54. glavni ravnatelj Hrvatske radio-televizije

55. direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

56. ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

57. izvanredni povjerenici imenovani sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

58. predsjednik i članovi uprave Jadrolinije

59. generalni direktor Hrvatskih voda i njegovi zamjenici

60. ravnatelji lučkih uprava

61. ravnatelji javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i/ili drugih zaštićenih dijelova prirode

62. ravnatelji županijskih uprava za ceste

63. ravnatelji odnosno predsjednici uprava regionalnih i lokalnih razvojnih agencija

64. ravnatelji županijskih zavoda za prostorno uređenje odnosno zavoda Grada Zagreba

65. ravnatelji ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na druge obnašatelje dužnosti koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske, osim osoba koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

(3) Odredbe iz članaka 10. do 14. glave III. i članaka 48. do 50. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provedenog natječaja.

(4) Nadležna tijela koja odlučuju o imenovanju i/ili razrješenju svih obveznika ovoga Zakona, a koje odluke se ne objavljuju u službenom glasilu Republike Hrvatske, dostavit će bez odgode obavijest o tim odlukama Povjerenstvu.

Obveze članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu sprječavanja sukoba interesa

Članak 4.

(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su donijeti kodeks ponašanja koji se odnosi na članove predstavničkih tijela i sadrži odredbe o sprječavanju sukoba interesa, načinu praćenja primjene kodeksa, kao i o tijelu koje odlučuje u drugom stupnju o odlukama predstavničkog tijela o povredama kodeksa koji su u njegovoj nadležnosti.

(2) Ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga članka prati tijelo državne uprave nadležno za koordinaciju mjera za sprječavanje korupcije.

(3) Član predstavničkog tijela dužan je pisanim putem u roku od 15 dana od stupanja na dužnost ili stjecanja udjela obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela ako ima 5 % ili više udjela u vlasništvu poslovnog subjekta.

(4) Popis udjela iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se i redovito ažurira na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Član predstavničkog tijela dužan je pisanim putem u roku od 15 dana obavijestiti predstavničko tijelo o stupanju u poslovni odnos poslovnih subjekata u njegovu vlasništvu i vlasništvu članova njegove obitelji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obnaša dužnost člana predstavničkog tijela te s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama kojima je ta jedinica osnivač ili član.

(6) Nadzor nad ispunjenjem obveza iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka provodi Povjerenstvo.

Značenje pojedinih pojmova u ovom Zakonu

Članak 5.

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:

1) primanje obveznika je novčani primitak po bilo kojoj osnovi, osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti

2) plaća obveznika je svaki novčani primitak za obnašanje javne dužnosti, osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti

3) član obitelji obveznika je bračni ili izvanbračni drug obveznika, životni partner i neformalni životni partner, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre obveznika te posvojitelj odnosno posvojenik obveznika

4) poslovni odnos odnosi se na ugovore o javnoj nabavi, kupoprodaju, zakup, najam, državne potpore i druge oblike izravnog stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije, koncesijska odobrenja i ugovore javno-privatnog partnerstva, osim državnih potpora u slučaju elementarnih nepogoda

5) poslovni subjekti su trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe te drugi subjekti poslovnih odnosa kao što su obrti, zadruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i nositelji samostalnih djelatnosti te nositelji i članovi drugih poslovnih subjekata osnovanih na temelju zakona

6) povezane osobe su osobe navedene u točki 3. ovoga stavka te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s obveznikom

7) upravljačke funkcije odnose se na članove uprave ili upravnih odbora i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova, kao i na obavljanje poslova upravljanja u poslovnim subjektima

8) privatni interes obuhvaća imovinsku i neimovinsku korist obveznika i povezanih osoba.

(2) Tijela javne vlasti određena su odredbama zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Načela djelovanja

Članak 6.

(1) Obveznici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.

(2) Obveznici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.

(3) Obveznici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Obveznici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.

(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem obveznika kao javne osobe, a koje je u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

GLAVA II.
SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Zabranjena djelovanja obveznika

Članak 7.

Obveznicima ovoga Zakona zabranjeno je:

a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti

b) ostvariti ili dobiti pravo ako se krši načelo jednakosti pred zakonom

c) zlouporabiti posebna prava obveznika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti

d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti

e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe

f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara

g) utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi

h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe

i) na drugi način koristiti položaj obveznika utjecanjem na odluku tijela javne vlasti ili osoba koje su u njima zaposlene kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Postupanje obveznika u dvojbi o postojanju sukoba interesa

Članak 8.

(1) Obveznik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, u pravilu u roku od 60 dana od dana izbora ili imenovanja na javnu dužnost.

(2) U slučaju dvojbe o postojanju sukoba interesa obveznik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni interes od javnog interesa.

(3) U slučaju dvojbe predstavlja li neko ponašanje povredu odredaba ovoga Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja predviđenog ovim Zakonom, obveznici su dužni zatražiti mišljenje Povjerenstva.

(4) Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva obveznika dati obrazloženo mišljenje iz stavka 3. ovoga članka.

(5) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju obveznik obavlja i javnom interesu.

Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju

Članak 9.

(1) Ako se pojave okolnosti koje se mogu definirati kao potencijalni sukob interesa, obveznik je dužan deklarirati ga na odgovarajući način i razriješiti tako da zaštiti javni interes.

(2) Ako nije drukčije propisano zakonom, obveznik će se izuzeti od donošenja odluka odnosno sudjelovanja u donošenju odluka i sklapanju ugovora koji utječu na njegov vlastiti poslovni interes ili poslovni interes

a) s njim povezanih osoba

b) poslodavaca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost.

GLAVA III.
IZVJEŠTAVANJE O IMOVINSKOM STANJU OBVEZNIKA

Obveza podnošenja imovinskih kartica

Članak 10.

(1) Obveznici su dužni, bez obzira na to obnašaju li dužnost profesionalno, podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu koja sadrži podatke propisane ovim Zakonom.

(2) Obveznici su dužni podnijeti imovinsku karticu u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost te u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti.

(3) Obveznici koji su ponovno izabrani ili imenovani na istu dužnost obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na istu dužnost podnijeti imovinsku karticu.

(4) Obveznici su dužni jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(5) Ako obveznik podnosi imovinsku karticu nakon isteka rokova propisanih stavcima 2. i 3. ovoga članka, dužan je podnijeti imovinsku karticu sa stanjem na zadnji dan roka za podnošenje imovinske kartice koju je propustio podnijeti u roku, dok se imovinska kartica iz stavka 4. ovoga članka podnosi uvijek sa stanjem na zadnji dan prethodne godine.

(6) Obveznici su, u roku od 15 dana od dana proteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, obvezni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu.

Sadržaj imovinske kartice

Članak 11.

(1) Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.

(2) Imovinska kartica sadrži podatke o osnovnom osobnom stanju obveznika, njegova partnera i maloljetne djece, dužnostima obveznika koje obavlja profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnaša odnosno djelatnostima koje obavlja, kao i o djelatnosti koju je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine i u razdoblju od 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(3) Imovinska kartica sadrži podatke o imovini obveznika, njegova partnera i maloljetne djece, stečene po svim pravnim osnovama.

(4) Prijava imovine stečene nasljeđivanjem sadrži i podatak od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(5) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, u postupku naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena na općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba

– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata i o subjektima samostalne djelatnosti

– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu netoprimitka obveznika

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku osim primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili malodobne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka

– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(6) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(7) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 3980,00 eura osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(8) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 5. i 6. ovoga članka, obveznici su dužni u imovinskoj kartici prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.

(9) Povjerenstvo je obvezno obavijestiti obveznike o promjenama u obrascu i pravilima za podnošenje imovinskih kartica putem objave na mrežnim stranicama Povjerenstva najkasnije 15 dana prije navedene promjene.

(10) Obrazac imovinske kartice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo pravilnikom. Pravilnikom će se utvrditi: podaci iz stavaka 3. do 9. ovoga članka koji se prijavljuju u obrascu, dio obrasca koji se obvezno objavljuje te dio obrasca koji se javno ne objavljuje sukladno članku 13. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona.

Dostavljanje i prikupljanje podataka

Članak 12.

(1) Obveznik je dužan istinito i potpuno ispuniti imovinsku karticu, uključujući pitanja o imovini, načinu stjecanja i izvorima sredstava, za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan podnijeti izvješće.

(2) Nastupajući u javnosti obveznici su dužni istinito i potpuno odgovoriti na pitanja o imovini, izvorima sredstava i načinu njezina stjecanja, a koja se odnose na njega i osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan izvijestiti prema ovome Zakonu.

(3) Na traženje Povjerenstva i u roku koji ono odredi obveznik je dužan dostaviti dopune, objašnjenja i dokaze o navodima iz podnesene imovinske kartice.

(4) U svrhu provjere podataka iz imovinske kartice obveznika nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužna su na zahtjev Povjerenstva bez odgode dostaviti zatražene obavijesti i dokaze.

Objava imovinskih kartica

Članak 13.

(1) Imovinske kartice obveznika Povjerenstvo javno objavljuje na svojim mrežnim stranicama u skladu s odredbama ovoga članka.

(2) Podaci iz imovinske kartice, osim podataka iz stavka 5. ovoga članka, javno su dostupni i objavljuju se bez suglasnosti obveznika, uz iznimku podataka o primanjima njegova partnera ako je on zaposlen kod poslodavca kod kojeg se podaci o plaći i drugim materijalnim pravima smatraju poslovnom tajnom. Partner obveznika ne smije zbog dostavljanja podataka o plaći Povjerenstvu u okviru ispunjavanja imovinske kartice obveznika snositi nikakve štetne posljedice kod poslodavca zbog otkrivanja poslovne tajne.

(3) Imovinska kartica obveznika javno je dostupna 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti, osim ako obveznik započne s obnašanjem druge dužnosti, u kojem slučaju ostaje dostupna do isteka obveza po novoj dužnosti.

(4) Imovinska kartica podnesena nakon isteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti javno je dostupna u trajanju od 90 dana.

(5) Neće se objaviti podaci iz imovinske kartice koji se odnose na osobna imena maloljetnih i trećih osoba, adrese, brojeve i druge podatke za koje ne postoji javni interes za objavom, i na koje se primjenjuju odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (»Narodne novine«, br. 42/18.) i nacionalnog zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka.

Povreda odredbi o podnošenju imovinske kartice

Članak 14.

(1) Ako obveznik ne ispuni obvezu podnošenja imovinske kartice iz članaka 10. i 11. te članka 12. stavka 3. ovoga Zakona, Povjerenstvo će pokrenuti postupak protiv obveznika zbog povrede odredbi o podnošenju imovinske kartice.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Povjerenstvo će obveznika podnošenja imovinske kartice koji prvi put podnosi imovinsku karticu povodom prvog stupanja na dužnost, prije pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka, pisanim putem pozvati da ispuni imovinsku karticu u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od 15 dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.

(3) Kada Povjerenstvo utvrdi da obveznik nije podnio imovinsku karticu na propisanom obrascu i s potpisom ili ovjerom sukladno članku 11. stavku 1. ovoga Zakona ili ako je obrazac imovinske kartice nepotpuno ili nepravilno ispunjen, pozvat će obveznika da otkloni nedostatke u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od 15 dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.

(4) Ako obveznik ne postupi u roku navedenom iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, Povjerenstvo će protiv obveznika pokrenuti postupak zbog povrede odredbi o imovinskoj kartici.

Primanje darova

Članak 15.

(1) Darom se, u smislu ovoga Zakona, smatra novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje obveznika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju.

(2) Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.

(3) Obveznik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do 66,00 eura od istog darovatelja.

(4) Obveznik ne smije primiti dar iz stavka 3. ovoga članka kada je on u novcu, bez obzira na iznos, te vrijednosnicu i dragocjenu kovinu. Pod darom u novcu, vrijednosnicom i dragocjenom kovinom ne smatra se numizmatički novac, prigodni optjecajni kovani novac pakiran u prigodnu ambalažu niti numizmatički kompleti.

(5) Darovi protokolarne naravi koji prelaze iznos od 66,00 eura te ostali darovi koje obveznik ne zadrži kada na to ima pravo vlasništvo su Republike Hrvatske.

(6) Vlada će uredbom propisati način postupanja s darovima koji su vlasništvo Republike Hrvatske.

Naknade obveznika

Članak 16.

Obveznici koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju, ne smiju primati drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnosti, osim ako je zakonom drukčije propisano.

Obavljanje drugih poslova obveznika

Članak 17.

(1) Za vrijeme obnašanja javne dužnosti na koju je izabran odnosno imenovan obveznik ne smije obnašati drugu javnu dužnost, osim ako drugu javnu dužnost obnaša po položaju ili je zakonom drukčije propisano.

(2) Obveznici koji profesionalno obnašaju javnu dužnost, za vrijeme njezina obnašanja ne mogu uz naknadu ili radi ostvarivanja primitka obavljati druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja osim ako Povjerenstvo, na prethodni zahtjev obveznika, ne izda prethodno odobrenje nakon što utvrdi da predmetni poslovi ne utječu na zakonito obnašanje javne dužnosti.

(3) Prethodno odobrenje Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno za obavljanje znanstvene, istraživačke, edukacijske, sportske, kulturne, umjetničke i samostalne poljoprivredne djelatnosti, za stjecanje primitka po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva te za stjecanja primitaka i naknada po osnovi sudjelovanja u međunarodnim projektima koje financira Europska unija, strana država, strana i međunarodna organizacija i udruženje.

(4) Obveznici su obvezni prijaviti Povjerenstvu primitke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Kad Povjerenstvo utvrdi da obveznik obavlja druge poslove suprotno odredbama stavaka 1. do 4. ovoga članka, pokrenut će postupak protiv obveznika.

(6) Kad Povjerenstvo utvrdi da obveznik obavlja druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja suprotno odredbama ovoga članka, naložit će obvezniku da prestane s obavljanjem djelatnosti u roku od najmanje 15 do najviše 90 dana.

Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima

Članak 18.

(1) Obveznici ne mogu biti članovi uprave ili upravnih odbora i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova niti mogu obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveznici mogu biti članovi dvaju nadzornih odbora povezanih trgovačkih društava, ali bez prava na naknadu te članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa odnosno od posebnog interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je obveznik član upravnog vijeća ustanove odnosno nadzornog odbora izvanproračunskog fonda po položaju. Za članstvo u upravnim vijećima ustanova odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova obveznik nema pravo na naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

(3) Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog interesa za tu jedinicu.

(5) Obveznici smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela najviše dviju neprofitnih udruga i zaklada bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

(6) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike.

Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja

Članak 19.

(1) Obveznik koji ima 5 % i više dionica odnosno udjela u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva) za vrijeme obnašanja javne dužnosti prenijet će svoja upravljačka prava na temelju udjela u kapitalu društva na drugu osobu, osim na osobe iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, ili na posebno tijelo.

(2) Osoba na koju su prenesena upravljačka prava iz stavka 1. ovoga članka ili posebno tijelo ostvarivat će članska prava i udjele u društvu u svoje ime, a za račun obveznika. Ta osoba ili tijelo smatra se s obveznikom povezanom osobom u smislu članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

(3) Ako trgovačko društvo iz stavka 1. ovoga članka putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s državnim tijelima ili s jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio, o takvom je poslovnom događaju dužno obavijestiti Povjerenstvo.

(4) Za vrijeme dok su njegova upravljačka prava u trgovačkim društvima prenesena na drugu osobu ili posebno tijelo, obveznik ne smije davati obavijesti, upute, naloge ili biti u vezi s tom osobom ili tijelom tako da utječe na ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza koji proizlaze iz članskih prava u tim društvima. Obveznik ima pravo da ga se jedanput godišnje obavještava o stanju trgovačkih društava u kojima ima udjele.

Članak 20.

(1) Poslovni subjekt u kojem obveznik ima 5 % ili više udjela u vlasništvu ne može stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem obveznik obnaša dužnost niti smije biti član zajednice ponuditelja ili podisporučitelj u tom poslovnom odnosu.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na poslovne subjekte u kojima član obitelji obveznika ima 5 % ili više udjela u vlasništvu, kada je član obitelji obveznika na bilo koji način, izravno ili neizravno, stekao predmetni udio odnosno dionice od obveznika u razdoblju od dvije godine prije imenovanja odnosno izbora na javnu dužnost pa do prestanka njezina obnašanja.

(3) Povjerenstvo će na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati popis poslovnih subjekata koji podliježu ograničenjima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Tijela javne vlasti dužna su objaviti i redovito ažurirati na svojim mrežnim stranicama popis poslovnih subjekata u odnosu na koje ne smiju stupati u poslovni odnos sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka. Tijela javne vlasti koja nemaju vlastitu mrežnu stranicu dužna su u službenom glasilu objaviti i redovito ažurirati popis poslovnih subjekata u odnosu na koje ne smiju stupati u poslovni odnos, sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka. Popis iz ovoga stavka bit će objavljen u razdoblju od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti obveznika.

(4) Pravni poslovi odnosno pravni akti koji su sklopljeni odnosno doneseni protivno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka su ništetni. Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla odnosno pravnog akta.

(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na aktivnosti na temelju poslovnih odnosa koji su zaključeni prije nego što je obveznik započeo s obnašanjem dužnosti. Započinjanjem obnašanja dužnosti obveznik je dužan u roku od 60 dana uskladiti svoje aktivnosti po već prije zaključenim poslovnim odnosima u cilju otklanjanja mogućeg i sprječavanja predvidljivog sukoba interesa.

Članak 21.

(1) Kada tijelo u kojem obveznik obnaša javnu dužnost stupa u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojem član obitelji obveznika ima 5 % ili više udjela u vlasništvu, obveznik je dužan o tome pravodobno obavijestiti Povjerenstvo.

(2) Povjerenstvo će u roku od 15 dana od dana zaprimanja obavijesti izraditi mišljenje zajedno s uputama o načinu postupanja obveznika i tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost u cilju izbjegavanja sukoba interesa obveznika i osiguranja postupanja u skladu s ovim Zakonom.

(3) Ako to zahtijevaju okolnosti konkretnog slučaja, Povjerenstvo će mišljenje iz stavka 2. ovoga članka izraditi i dostaviti bez odgađanja, najkasnije u roku od pet dana od dana zaprimanja obavijesti.

(4) Obveznik odnosno tijelo u kojem obveznik obnaša dužnost obvezno je, prije stupanja u poslovni odnos, dostaviti Povjerenstvu cjelokupnu dokumentaciju iz koje je vidljivo kako su provedene upute Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Povjerenstvo posebnom odlukom, bez odgađanja, a najkasnije u roku od pet dana od dana dostave mišljenja iz stavka 2. ovoga članka, sukladno odredbama ovoga Zakona o postupku pred Povjerenstvom, utvrđuje jesu li upute Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka provedene na način koji omogućuje izbjegavanje sukoba interesa obveznika i osigurava njegovo zakonito postupanje u konkretnom slučaju.

(6) Pravni poslovi odnosno pravni akti koji su sklopljeni odnosno doneseni bez prethodne obavijesti Povjerenstvu iz stavka 1. ovoga članka, protivno uputama Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka, dostavom nepotpune ili neistinite dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka ili na bilo koji drugi način protivno odredbama ovoga članka su ništetni. Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla odnosno pravnog akta.

Trajanje obveza iz ovoga Zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti

Članak 22.

(1) Obveze koje za obveznika proizlaze iz članaka 7., 10., 11., 12. i 20. ovoga Zakona počinju na dan stupanja na dužnost i traju 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti.

(2) Obveze iz članka 18. ovoga Zakona primjenjuju se na obveznike koji imaju pravo na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti propisane posebnim zakonima za vrijeme trajanja prava na naknadu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nakon prestanka dužnosti obveznici mogu obavljati funkcije u upravnim tijelima i nadzornim odborima te druge poslove upravljanja u poslovnim subjektima u kojima obveznik ima većinski udio u vlasništvu.

Članak 23.

(1) Obveznici ne smiju prihvatiti imenovanje na upravljačke funkcije u pravnoj osobi s kojom je tijelo javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost za vrijeme obnašanja dužnosti bila u poslovnom odnosu ili su nad njom obavljali nadzorne funkcije, a nije drukčije propisano posebnim zakonom. Navedeno ograničenje primjenjuje se 18 mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti.

(2) Obveznici koji prema posebnim zakonima uživaju pravo na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti ne smiju stupiti u radni odnos u pravnoj osobi ako je ista bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost, osim ako prema posebnom zakonu, na temelju prethodno sklopljenog sporazuma odnosno ugovora s bivšim poslodavcem, imaju pravo povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto.

(3) Iznimno od ograničenja propisanog u stavku 1. ovoga članka, navedeno ograničenje ne odnosi se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, ako se radi o njihovu imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, pri čemu ne mogu obnašati dužnost u više od jednog trgovačkog društva.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako se radi o njihovu imenovanju za članove uprava ili upravnih odbora i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ograničenje iz stavka 2. primjenjuje se za vrijeme trajanja prava na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti propisane posebnim zakonima.

(6) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Povjerenstvo će obvezniku dati suglasnost za imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora ako iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da ne postoji sukob interesa, te će ga o suglasnosti obavijestiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva obveznika.

(7) Nije dopušteno pravnoj osobi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imenovati ili zaposliti obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(8) Kad Povjerenstvo utvrdi povredu odredaba iz stavaka 1., 2. i 7. ovoga članka, bez odgađanja će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

GLAVA IV.
PROVJERA PODATAKA IZ IMOVINSKE KARTICE OBVEZNIKA

Članak 24.

(1) Povjerenstvo obavlja provjeru izvršenja obveze podnošenja i podataka iz podnesenih imovinskih kartica obveznika.

(2) Postupak provjere podataka iz podnesene imovinske kartice obveznika zatvoren je za javnost.

(3) Konačne rezultate provedenog postupka provjere podataka Povjerenstvo je dužno javno objaviti na svojim mrežnim stranicama.

Članak 25.

Provjera podataka iz podnesene imovinske kartice obveznika može biti:

– prethodna (administrativna) provjera

– redovita provjera sadržaja.

Članak 26.

(1) Prethodna (administrativna) provjera uključuje:

– provjeru statusa podnositelja imovinske kartice u smislu postojanja obveze i načina podnošenja imovinske kartice iz članaka 10. do 12 ovoga Zakona

– provjeru je li obveznik u zakonskom roku podnio imovinsku karticu

– provjeru je li imovinsku karticu obveznik potpisao i je li ju ovjerilo tijelo u kojem obveznik obnaša javnu dužnost ili je li elektronički potpisana

– provjeru pravilnog i potpunog ispunjavanja obrasca imovinske kartice od strane obveznika.

(2) Prethodna (administrativna) provjera provodi se za propust podnošenja imovinske kartice u propisanom roku iz članka 10. stavaka 2. do 4. ovoga Zakona te za svaku podnesenu imovinsku karticu obveznika, odmah po zaprimanju imovinske kartice, a prije njihove objave na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 27.

(1) Redovita provjera podataka predstavlja provjeru podataka iz članaka 10. do 12. ovoga Zakona koja se obavlja prikupljanjem, razmjenom podataka i usporedbom prijavljenih podataka o imovini iz podnesenih imovinskih kartica obveznika s pribavljenim podacima od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Redovita provjera podataka provodi se za svaku podnesenu imovinsku karticu obveznika.

Članak 28.

(1) Povjerenstvo će bez odgađanja zatražiti od obveznika pisano očitovanje s potrebnim dokazima ako prilikom provjere podataka proizlazi mogući nesklad odnosno nerazmjer između prijavljene imovine iz podnesene imovinske kartice sukladno člancima 10. do 12. ovoga Zakona i stanja imovine kako proizlazi iz pribavljenih podataka nadležnih tijela iz članka 27. ovoga Zakona.

(2) Obveznik je dužan dostaviti Povjerenstvu pisano očitovanje i priložiti odgovarajuće dokaze u roku od 15 dana od dana primitka pisanog zahtjeva.

Članak 29.

(1) Ako obveznik ne dostavi Povjerenstvu pisano očitovanje iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana ili ne priloži odgovarajuće dokaze na temelju kojih se osnovano može utvrditi da je stvarno imovinsko stanje bilo istovjetno prijavljenim podacima, a ne podacima pribavljenima od nadležnih tijela, Povjerenstvo će pokrenuti postupak zbog povrede odredbi članka 10., članka 11. i članka 12. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ako rezultati provedenog postupka redovite provjere upućuju na mogući znatan nesklad ili nerazmjer između prijavljenih primitaka i imovine stečene za vrijeme trajanja mandata, Povjerenstvo može takve informacije proslijediti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi uz prikupljenu dokumentaciju.

(3) Po primitku informacija iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo financija, Porezna uprava postupit će u skladu s poreznim propisima.

GLAVA V.
POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

Pravni položaj i sastav Povjerenstva

Članak 30.

(1) Radi provedbe ovoga Zakona osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

(2) Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određenih ovim Zakonom i drugim zakonima. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.

(3) Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.

(4) Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenim ovim Zakonom.

(5) Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu biti izabrani na dužnost u Povjerenstvu najviše dva puta.

Sredstva za rad Povjerenstva

Članak 31.

Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu.

Nadležnost Povjerenstva

Članak 32.

(1) Nadležnosti Povjerenstva su:

– pokretanje postupaka za utvrđivanje povreda odredaba ovoga Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja

– provjera podataka iz imovinskih kartica obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona

– donošenje poslovnika, kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i pravilnika o ustrojavanju registra radi primjene pojedinih odredaba ovoga Zakona

– izrada smjernica i uputa obveznicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba interesa

– redovito provođenje edukacije obveznika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja imovinskih kartica

– suradnja s nadležnim tijelom državne uprave u čijem je djelokrugu izrada zakona u području sprječavanja sukoba interesa obveznika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna zakona

– suradnja s nevladinim udrugama civilnog društva i ostvarivanje međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa

– objavljivanje prakse Povjerenstva

– obavljanje drugih poslova određenih ovim Zakonom i drugim zakonima.

(2) Povjerenstvo izvješćuje Hrvatski sabor o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži prikaz o broju predmeta pred Povjerenstvom, podatke o vođenim upravnim sporovima i donesenim odlukama, podatke o izrečenim i izvršenim sankcijama, vremenu trajanja postupaka, broju neriješenih predmeta, podatke o danim mišljenjima i suglasnostima, provedenim edukacijama, izrađenim smjernicama i priručnicima te drugim aktivnostima Povjerenstva na prevenciji sukoba interesa i drugim aktivnostima iz nadležnosti Povjerenstva.

(4) Poslovnik iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka potvrđuje Hrvatski sabor te se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Izbor predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 33.

(1) Predsjednika i članove Povjerenstva bira Hrvatski sabor tajnim glasovanjem većinom glasova svih zastupnika na temelju lista kandidata koje utvrđuje Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Odbor).

(2) Predsjednik Povjerenstva i članovi Povjerenstva biraju se na temelju javnog poziva.

(3) Mandat predsjednika i članova Povjerenstva počinje na dan stupanja na dužnost koja se određuje u odluci o izboru.

(4) Ako do isteka mandata Sabor ne izabere predsjednika i članove Povjerenstva, predsjednik i članovi Povjerenstva ostaju na svojoj funkciji do odluke o izboru novog predsjednika odnosno članova Povjerenstva, ali ne duže od šest mjeseci.

Postupak izbora kandidata

Članak 34.

(1) Šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika odnosno članova Povjerenstva Odbor pokreće postupak za izbor novog predsjednika odnosno članova Povjerenstva.

(2) Odbor će objaviti javni poziv za kandidate za predsjednika odnosno članove Povjerenstva. Rok za prijavu kandidata na objavljeni javni poziv je 15 dana.

(3) Javni poziv objavljuje se u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora i Povjerenstva. U javnom pozivu navode se uvjeti za izbor predsjednika i članova Povjerenstva određeni ovim Zakonom, rok za podnošenje prijedloga kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijavu.

(4) Na temelju zaprimljenih prijava Odbor će bez odgađanja utvrditi liste kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika odnosno članove Povjerenstva. Liste se objavljuju na službenim mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora.

(5) Odbor će obaviti razgovore sa svakim od kandidata s liste iz stavka 4. ovoga članka u roku od 15 dana od dana objave lista. Javnost ima pravo nazočiti održavanju razgovora s kandidatima.

(6) Na temelju održanih razgovora Odbor će utvrditi jedinstvenu završnu listu sastavljenu u pravilu od trostruko više kandidata za predsjednika te jedinstvenu završnu listu sastavljenu u pravilu od trostruko više kandidata za članove Povjerenstva. Kandidati s jedinstvene završne liste dužni su po pozivu podnijeti Odboru imovinsku karticu. Za kandidate s jedinstvene završne liste provodi se temeljna sigurnosna provjera prema zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere.

(7) Jedinstvene završne liste objavljuju se na sjednici Odbora s navođenjem kratkog obrazloženja za uvrštavanje pojedinog kandidata na listu. Posebno se navodi je li neki kandidat uvršten na listu na temelju jednoglasne odluke Odbora.

(8) Jedinstvene završne liste dostavljaju se Hrvatskome saboru, koji će sukladno dostavljenim listama provesti izbor predsjednika i članova Povjerenstva.

(9) Hrvatski sabor će tajnim glasovanjem provesti izbor predsjednika i članova Povjerenstva među predloženim kandidatima. Za predsjednika Povjerenstva izabrat će se onaj kandidat koji dobije većinu glasova svih zastupnika. Za članove Povjerenstva izabrat će se četiri kandidata koji dobiju većinu glasova svih zastupnika.

Uvjeti za izbor predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 35.

Za predsjednika odnosno člana Povjerenstva može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Republike Hrvatske

2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava

3. ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci i istaknute rezultate u radu

4. nije osuđivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti

5. nije član političke stranke, a niti je bila član političke stranke posljednjih pet godina do dana kandidiranja za predsjednika ili člana Povjerenstva, niti je u tom razdoblju kao nezavisni kandidat obnašala dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Položaj predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 36.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva smatraju se dužnosnicima sukladno zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

(2) Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, a članovi Povjerenstva u visini plaće članova Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.

(3) Predsjednik i članovi Povjerenstva ne smiju sudjelovati u političkim aktivnostima.

Ovlasti predsjednika

Članak 37.

(1) Predsjednik Povjerenstva organizira i upravlja radom Povjerenstva.

(2) Predsjednik Povjerenstva određuje jednog od članova Povjerenstva kao svog zamjenika u slučaju spriječenosti ili odsutnosti.

(3) Predsjednik Povjerenstva može zadužiti pojedinog člana Povjerenstva za određeno područje rada iz nadležnosti Povjerenstva.

(4) Predsjednik Povjerenstva saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva.

(5) Predsjednik Povjerenstva potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva.

(6) Predsjednik Povjerenstva brine se o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom te obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim podzakonskim propisima koje donosi Povjerenstvo.

(7) Predsjednik Povjerenstva priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

Prestanak dužnosti predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 38.

(1) Dužnost predsjedniku i članovima Povjerenstva prestaje prije isteka vremena na koje su izabrani u slučaju smrti i u slučajevima razrješenja dužnosti.

(2) Predsjednik i član Povjerenstva bit će razriješeni dužnosti:

1. na vlastiti zahtjev

2. u slučaju trajnoga gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti

3. ako prestanu postojati uvjeti potrebni za izbor navedeni u članku 35. točkama 1., 4. i 5. ovoga Zakona

4. u slučaju kršenja odredbi ovoga Zakona.

(3) Postojanje razloga za razrješenje iz stavka 2. ovoga članka predsjednika i člana Povjerenstva prije isteka mandata utvrđuje Odbor. Odluku o razrješenju dužnosti predsjednika i članova Povjerenstva donosi Hrvatski sabor.

(4) Ako predsjednik i član Povjerenstva zatraže da budu razriješeni dužnosti, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, predsjedniku i članu Povjerenstva dužnost prestaje po sili zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(5) U slučaju prestanka dužnosti predsjedniku Povjerenstva, članovi Povjerenstva biraju između sebe vršitelja dužnosti predsjednika koji tu dužnost obavlja do izbora novog predsjednika, a najdulje do šest mjeseci.

(6) U roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti predsjedniku ili članu Povjerenstva Odbor pokreće postupak za izbor novog predsjednika odnosno člana Povjerenstva, čiji mandat odgovara mandatu predsjednika odnosno člana Povjerenstva umjesto kojega je imenovan.

GLAVA VI.
POSTUPAK PRED POVJERENSTVOM

Donošenje odluka

Članak 39.

Povjerenstvo odlučuje na sjednicama Povjerenstva većinom glasova predsjednika i članova Povjerenstva.

Izuzeće predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 40.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu se na zapisnik izuzeti od odlučivanja u postupku zbog razloga propisanih zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) Prijedlog za izuzeće Predsjednika i članova povjerenstva može podnijeti svaki član Povjerenstva i predsjednik Povjerenstva te obveznik koji je stranka postupka.

(3) O prijedlogu za izuzeće predsjednika i članova Povjerenstva odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske rješenjem u vijeću od tri suca, na nejavnoj sjednici.

Pokretanje postupka

Članak 41.

(1) Povjerenstvo može pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i povodom vjerodostojne i osnovane prijave o mogućoj povredi ovoga Zakona.

(2) Podnositelju prijave iz stavka 1. ovoga članka jamči se zaštita anonimnosti.

(3) Postupak nije dopušteno pokrenuti na temelju anonimne prijave.

(4) Povjerenstvo obvezno pokreće postupak iz svoje nadležnosti na osobni zahtjev obveznika.

(5) Povjerenstvo nije ovlašteno pokrenuti postupak protiv obveznika nakon proteka 18 mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti.

(6) Rok iz stavka 5. ovoga članka ne primjenjuje se na obveznika koji je nakon prestanka obavljanja dužnosti nastavio obavljati drugu javnu dužnost.

(7) U slučaju pokretanja postupka protiv obveznika koji je prestao obavljati dužnost unutar roka iz stavka 5. ovoga članka, takav postupak mora biti dovršen najkasnije do proteka 24 mjeseca od dana prestanka obavljanja dužnosti. Ako se postupak ne dovrši u tom roku, Povjerenstvo je dužno donijeti odluku o obustavi postupka.

Tijek postupka pred Povjerenstvom

Članak 42.

(1) Kada Povjerenstvo utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je obavijestiti obveznika o postojanju pretpostavki za pokretanje postupka, kao i o činjeničnim utvrđenjima te zatražiti njegovo očitovanje.

(2) Povjerenstvo je dužno obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti obvezniku u roku od 15 dana od dana odluke o ispunjenju pretpostavke iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Obveznik je dužan Povjerenstvu dostaviti svoje očitovanje u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako obveznik ne dostavi očitovanje u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, Povjerenstvo će nastaviti postupak posebno cijeneći tu okolnost.

(5) Povjerenstvo je ovlašteno na temelju obrazloženog zahtjeva zatražiti i pribaviti potrebne podatke nužne za utvrđivanje činjeničnog stanja od svih tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj. Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužna su bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva Povjerenstva, dostaviti zatražene podatke kojima raspolažu.

Postupanje na osobni zahtjev obveznika

Članak 43.

U slučaju iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona, Povjerenstvo je dužno provesti postupak iz svoje nadležnosti i obavijestiti obveznika o odluci u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva obveznika.

Postupak utvrđivanja postojanja sukoba interesa

Članak 44.

(1) Nakon što se obvezniku dostavi obavijest iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona, Povjerenstvo je dužno dovršiti postupak u roku od šest mjeseci od dana dostave obavijesti, osim u slučaju iz članka 41. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Odluka Povjerenstva o utvrđivanju ili neutvrđivanju postojanja sukoba interesa mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja propisane zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(3) Sjednica na kojoj Povjerenstvo donosi odluku iz stavka 2. ovoga članka je javna, osim kada to zahtijevaju razlozi zaštite privatnosti, javnog morala ili javne sigurnosti ili kad postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja sjednice. Postupak glasovanja je zatvoren za javnost.

(4) Povjerenstvo je dužno obavijestiti obveznika o održavanju sjednice iz stavka 3. ovoga članka najkasnije osam dana prije njezina održavanja.

(5) Odluka Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se obvezniku prema pravilima o osobnoj dostavi propisanima zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(6) Nakon uredne dostave odluke iz stavka 3. ovoga članka obvezniku odluka se objavljuje i na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Pravna zaštita protiv odluke o postojanju sukoba interesa

Članak 45.

(1) Protiv odluke Povjerenstva kojom se utvrđuje postojanje sukoba interesa nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(2) Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana od dana njezina zaprimanja.

Stručna služba Povjerenstva

Članak 46.

(1) Povjerenstvo ima stručnu službu – Ured Povjerenstva, koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove.

(2) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada stručne službe, utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, broj službenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.

(3) Na zaposlene u stručnoj službi primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike.

(4) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi Povjerenstvo većinom glasova predsjednika i svih članova.

Članak 47.

(1) Radom Ureda Povjerenstva rukovodi predstojnik Ureda koji usmjerava i usklađuje rad Ureda i za njegov rad odgovara Povjerenstvu.

(2) Predstojnik Ureda Povjerenstva je državni službenik kojeg se raspoređuje na to radno mjesto rješenjem.

(3) Predstojnik Ureda Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Uredu Povjerenstva.

GLAVA VII.
POVREDA ODREDABA OVOGA ZAKONA

Članak 48.

(1) Za povredu odredbi ovoga Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja iz članka 7. (zabranjena djelovanja obveznika), članka 9. (deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju), članka 10. (obveza podnošenja imovinske kartice), članka 15. stavaka 3. i 4. (primanje darova), članka 16. (naknade obveznika), članka 17. (obavljanje drugih poslova obveznika), članka 18. (članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima), članka 19. stavaka 1. i 4., članka 20. stavaka 1. i 4., članka 21. stavaka 1. i 4. (članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja) i članka 29. (očitovanje obveznika u slučaju nesklada odnosno nerazmjera prijavljene imovine) ovoga Zakona, Povjerenstvo osobama iz članka 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir načelo razmjernosti, može izreći:

1. opomenu

2. novčanu sankciju.

(2) Ako je primjereno naravi povrede, Povjerenstvo može tijekom postupka naložiti obvezniku da otkloni uzroke postojanja sukoba interesa u određenom roku te, ako obveznik to učini, može obustaviti postupak ili isti dovršiti i ispunjenje naloga uzeti u obzir prilikom izricanja sankcije.

Opomena

Članak 49.

Opomena se može izreći obvezniku ako se prema njegovu postupanju i odgovornosti te prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku kršenja odredbi ovoga Zakona.

Novčana sankcija

Članak 50.

(1) Ako novčana kazna nije plaćena u roku od 15 dana, ista se može izvršiti obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ili obustavom na svim primanjima, a ista se može izvršiti i na imovini obveznika. Povjerenstvo kaznu izriče u iznosu od 530,00 do 5309,00 eura vodeći računa o težini i posljedicama povrede Zakona.

(2) Izvršenje novčane sankcije obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ili obustava na svim primanjima ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plaće obveznika.

(3) Odluka o sankciji dostavlja se osobno obvezniku. Po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka izvršnu odluku Povjerenstvo dostavlja radi provedbe službi koja obavlja obračun plaće obvezniku.

(4) Kad novčana sankcija nije u cijelosti ili djelomično plaćena kako je određeno odlukom Povjerenstva, naplata će se prisilno izvršiti putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje postupak prisilne naplate.

Prekršajne odredbe

Članak 51.

Novčanom kaznom u visini od 663,00 do 1990,00 eura kaznit će se jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se ne donese kodeks iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 52.

Ako čelnik tijela iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona ne postupi po traženju Povjerenstva, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 1327,00 eura.

Članak 53.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 663,00 do 6636,00 eura kaznit će se obveznik koji u roku određenom u članku 23. ovoga Zakona nakon prestanka dužnosti prihvati imenovanje ili izbor ili sklopi ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata obveznika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova ili dužnosti fizičkoj osobi u trajanju od jedne godine.

Članak 54.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6636,00 do 132.723,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona imenuje ili izabere na dužnost obveznika ili s njim sklopi ugovor kojim obveznik stupa u radni odnos.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6636,00 do 66.361,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona koja ne obavijesti Povjerenstvo o svom stupanju u poslovni odnos putem javnog natječaja ili na drugi način s državnim tijelima ili s jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio (članak 19. stavak 3.).

(3) Za prekršaje iz ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 663,00 do 6636,00 eura.

GLAVA VIII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 55.

Predsjednik i članovi Povjerenstva zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom do isteka vremena na koje su izabrani.

Članak 56.

(1) Povjerenstvo će najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti na suglasnost Hrvatskome saboru Poslovnik izrađen na temelju odredaba ovoga Zakona.

(2) Povjerenstvo će donijeti Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga članka na snazi ostaje Pravilnik o načinu rada i odlučivanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 16. listopada 2013. i Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 30. siječnja 2020.

Članak 57.

Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su donijeti kodeks iz članka 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 58.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 15. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Uredba o darovima koje prime dužnosnici (»Narodne novine«, br. 141/04.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 59.

(1) Povjerenstvo će pravilnik iz članka 11. stavka 10. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Osobe iz članka 3. ovoga Zakona koje su prvi put postale obveznici podnošenja imovinske kartice stupanjem na snagu ovoga Zakona dužne su podnijeti imovinske kartice u roku od 30 dana od dana donošenja pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Osobe iz članka 3. ovoga Zakona koje su u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona bile obveznici podnošenja imovinske kartice na temelju Zakona o sprječavanju sukoba interesa (»Narodne novine«, br. 26/11., 12/12., 126/12., 48/13., 57/15. i 98/19.) nisu dužne podnijeti imovinsku karticu iz stavka 2. ovoga članka, već trebaju dopuniti imovinske kartice podacima propisanim pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka, prilikom podnošenja iduće imovinske kartice sukladno odredbama članka 10. ovoga Zakona.

(4) Sva nadležna tijela i pravne osobe koje odlučuju o imenovanjima i razrješenjima obveznika iz članka 3. ovoga Zakona dostavit će Povjerenstvu popis osoba koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obnašale dužnost odnosno obavljale službu, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Državna tijela iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona dostavit će Povjerenstvu popis funkcija na koje se imenuju obnašatelji dužnosti iz toga stavka, u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona te nadalje jednom godišnje.

Članak 60.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (»Narodne novine«, br. 26/11., 12/12., 126/12., 48/13., 57/15. i 98/19.).

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sprječavanju sukoba interesa (»Narodne novine«, br. 26/11., 12/12., 126/12., 48/13., 57/15. i 98/19.).

Članak 62.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.